36
IT EDUKACIJA U 2010. GODINI: KAKO NAJSIGURNIJE NAPREDOVATI 11 najutjecajnijih HR tehničkih učilišta i škola odgovorilo je na naših 10 neizbježnih pitanja IT edukacija u Hrvatskoj: Koliko ćete čekati na posao? Kako to rade vani: Karijeru treba planirati unaprijed . edu edu Koliko je duuug put do najplačenijih poslova? KOJE INFORMATIČKO UČILIŠTE IZABRATI? v2.0 v2.0

v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

  • Upload
    others

  • View
    6

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

IT EDUKACIJA U 2010. GODINI: KAKO NAJSIGURNIJE NAPREDOVATI

11 najutjecajnijih HR tehničkih učilišta i školaodgovorilo je na naših 10 neizbježnih pitanja

IT edukacija u Hrvatskoj: Koliko ćete čekati na posao?

Kako to rade vani: Karijeru treba

planirati unaprijed

.eduedu

Koliko je duuug putdo najplačenijih poslova?

KOJE INFORMATIČKO UČILIŠTE IZABRATI?

v2.0v2.0

Vidi.edu 166 Naslovna (1)_T.indd 3Vidi.edu 166 Naslovna (1)_T.indd 3 12/24/09 5:34:37 AM12/24/09 5:34:37 AM

Page 2: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 20102

S A D R Ž A J

Sadržaj:03 Uvodnik

04 IT karijera

12 Pregled škola i visokih učilišta

12 FER

14 FOI

16 Visoka škola za primjenjeno računarstvo

18 TVZ

20 VERN’

22 VSITE

24 SAE Institute

26 ACMT

28 Algebra

30 Infokatedra

32 KING ICT

34 IT poslovi

12-33 U vodiču kroz ugledne obrazovne ustanove utvrdite kako do najboljeg IT školovanja

Kako pronaći put do najplaćenijih poslova

IT KARIJERAUVODNA TEMA:

Pregled učilišta

Inozemni pogled

34

4

Školovanje i karijeru treba unaprijed planirati

02 Sadrzaj Vidi_EDu1_T.indd 202 Sadrzaj Vidi_EDu1_T.indd 2 12/24/09 12:18:28 AM12/24/09 12:18:28 AM

Page 3: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010 3

U V O D N I K

Nakladnik: VIDI-TO d.o.o.

Nakladnički kolegij: Tomislav Kotnik Robert SlavečkiDirektor: Tomislav Kotnik

Glavni urednik: Tomislav NovakIzvršni urednik: Dinko Kadi

Autorski suradnici priloga: Darko Martić, Tomislav Novak, Dinko

Kadi, Vedran Vlahović, Goran Novačić, Igor Sečen

Grafička pripremaFotografije: Željko Zirdum

Obrada fotografija: DD Studio IIustracije: DD Studio

Naslovnica: DD StudioKompjuterski prijelom: DD Studio

Tehnička služba: Željko Zirdum

Marketing (oglašavanje i prodaja)Direktor marketinga: Darko Beljan

Direktor prodaje: Milan Dukić

Asistentica direktora marketinga: Barbara MaretićE-mail: [email protected]

Telefon: 01/3096-674, 3096-676, 3096-677

Faks: 01/3096-675Kompjutersko oblikovanje oglasa: VIDI studio, Barbara Maretić

Tisak: Radin Print Culture, ZagrebAdresa uredništva:VIDI, Zagrebačka cesta 233, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska

Tel.: +385 (0)1/ 3096-674, 3096-676, 3096-677Fax: +385 (0)1 / 3096-675E-mail: [email protected] Web: www.vidilab.comTajnica uredništva: Gordana »aËiÊ

Sva prava su pridræana.

Ni jedan se dio ovog Ëasopisa ne smije reproducirati u bilo kojem obliku ili radi bilo koje

namjene bez prethodne pismene suglasnosti izdavaËa. Svi tekstovi u Ëasopisu Vidi

pripremljeni su s osobitom paænjom i kontrolirani na viπe razina. Redakcija Ëasopisa

Vidi, meutim, ni u kojem sluËaju ne moæe odgovarati za moguÊe πtete bilo kakve vrste

nastale na osnovi savjeta, tekstova, slika ili drugog redakcij skog ili oglaπivaËkog materi-

jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za

tvrtku Vidi. Miπljenje redakcije Ëasopisa Vidi ne mora se iskljuËivo poklapati s miπljenjem

autora teksta objav ljenog u Ëasopisu Vidi u bilo kojem obliku i/ili radi bilo koje namjene.

Vidi svim svojim Ëitateljima omoguÊuje dobivanje besplatnih savjeta “Doktora” na adresi

www.vidilab.com/doktor. Ideje prijedloge i kritike moæete slati na adrese [email protected]

i [email protected]. Redakcija Ëasopisa Vidi i poduzeÊe VIDI-TO d.o.o. ne odgovaraju

za moguÊe πtete nastale na osnovi savjeta dobivenih putem ovih e-mail adresa ili bilo

kojih drugih e-mail adresa koje imaju domenu @vidi.hr. Sve e-mail adrese koje imaju

domenu @vidi.hr, a posebice e-mail adrese [email protected]; [email protected] i webradi-

[email protected] javne su e-mail adrese i Ëasopis Vidi zadræava pravo objavljivanja i

koriπtenja poruka pristiglih na spomenute e-mail adrese u svim svojim medijima i za

sve svoje potrebe. Vidi takoer zadræava pravo da na e-mail adrese onih koji su pisali

na neku od e-mail adresa s domenom @vidi.hr moæe slati e-poruke promotivnog

karaktera.

Vidijevu mreæu raËunala i servera instalirao i odræava Aurion d.o.o.

Srednji teËaj: 1 EUR = 7,281666 kn na dan 23.12.2009. (www.hnb.hr)ISSN 1330-626X

prvom mjesecu srednjoškolci se moraju prijaviti za držav-nu maturu. Koje će ispite i pod

kojom težinom izabrati ovisi o njihovoj želji za nastavkom školovanja. Dakle, ove godine odluka o upisu fakulteta dolazi mnogo ranije nego li je to bilo ranijih godina.

Kriza također „oslobađa“ radna mje-sta ili zaposlene od radnih mjesta, pa se pred svima nama otvara pitanje kako ostati konkurentan u IT branši. Nova znanja potrebno je usvajati svakodnev-no bez obzira na stanje na tržištu, no sada je to postalo i više nego očito.

Ova dva razloga bila su i više nego dovoljna da nakon samo šest mjeseci ponovno napravimo posebni prilog VIDI.edu.

Kad se promatra odnos edukacije i potreba hrvatskog tržišta, stvari nisu sasvim jasne, no počele su se raščišća-vati. Govori se da Hrvatskoj nedostaje informatičara, no s druge strane svi oni ne dolaze do radnog mjesta tako lako. Gotovo 28 posto informatičara koji su sudjelovali u našoj anketi na portalu vidilab.com je bez posla. Dakle, nije svejedno kakav informatičar traži posao

i gdje ga traži. Pojam informatičar od nekadašnjeg fluidnog profila „majstora za kompjutere“ počeo se konkretizira-ti. Firme najčešće traže točno određe-ni kadar, koji se u principu ni ne zove „informatičar“, već sve češće „stručnjak“ za neko od područja informatike ili računarstva.

Hrvatskoj definitivno nedostaje informatičara, no nikako da dokučimo kojih i na kojim mjestima. Državna administracija svakako je veliki zalogaj koji informatičari moraju pregristi. No, čini se vrlo žilav. Možda nova uredba o službenoj primjeni digitalne dokumen-tacije u državnoj administraciji napo-kon uspije i njih natjerati da se infor-matiziraju, te će s vremenom početi zapošljavati neke profile informatičara. U svakom slučaju, plodno tlo za razne edukacije i seminare.

Nerijetki iskusni informatičari, koji su godinama održavali poslovne sustave građene na COBOL-u, sada su u situ-aciji da traže novi posao, jer uvode se novi sustavi bazirani na sasvim drugom načinu programiranja, pa njihove firme ostaju bez posla. Stalni klijenti otkazuju i prelaze na nove tehnologije. Nije to

jedini slučaj koji pokazuje da informati-čari kroz educiranje moraju ostati flek-sibilni, kako bi se uvijek mogli dočekati na noge na novom radno mjestu.

Dugo je vremena situacija s educi-ranjem informatičara bila dosta kon-fuzna. Takoreći se od šume nije vidjelo drvo. Pod informatičare se brojalo sve živo što zna uključiti računalo. Od onih stvarnih koji projektiraju, izgrađuju i održavaju sustave ili programiraju, do onih koji su zaduženi za mijenjanje tonera na printeru. Pojavom konkuren-cije među školama i njihovi programi postali su sve sofisticiraniji, prilagođeni tržištu. Tako danas osim „službenog“ školovanja na nekom od visokih uči-lišta postoji i niz informatičkih škola ili firmi koje održavaju tečajeve ili seminare za razne certifikate za poje-dinu tehnologiju, a neka poduzeća čak i naručuju specijalističku edukaciju za svoje zaposlenike.

Kako se snaći u svemu tome i što izabrati da od toga ostvarimo dugoroč-ne benefite, istražili smo na sljedećih tridesetak stranica intervjuima s 11 eminentnih hrvatskih škola i učilišta IT kadrova.

Kako u šumi pronaći drvo?

U Hrvatskoj definitivno nedostaje informa-tičara, no nikako da dokučimo kojeg profila i na kojim radnim mjestima

03 VIDI.edu uvodnik 166_T.indd 303 VIDI.edu uvodnik 166_T.indd 3 12/24/09 12:17:58 AM12/24/09 12:17:58 AM

Page 4: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 20104

piše: Vladimir Leutar

IT KARIJERA

IT edukacija postala je nezaobilazna, a posebno danas kada se stvari eksponencijalno mijenjaju. Oni koji se odluče za IT zanimanje doslovno su se „osudili“ na doživotnu edukaciju

Kako pronaći put do najplaćenijih poslova

VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 4VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 4 12/24/09 12:18:41 AM12/24/09 12:18:41 AM

Page 5: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

5WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I T K A R I J E R A

ez obzira je li riječ o sred-njoškolcu pri kraju školova-nja ili o sredovječnom dje-

latniku koji traži svoje mjesto pod suncem, posebno u doba kada se recesija piše velikim slovima. Krivi potez može donijeti mnogo štete, a pravi karijeru lansirati u orbitu.

Koji studij informatike odabra-ti, kakve su vlastite želje, a koje su potrebe tržišta. A što sa starijim, iskusnim informatičarima koji su se uvjerili da se potreba za kadro-vima na tržištu stalno mijenja.

Situacija svakako zahtjeva istra-živanje želi li se odgovoriti na ova pitanja. Razgovarali sa stručnjaci-ma u firmama, učilištima, školama, agencijama za zapošljavanje, i pro-učavali trendove. Od prikupljenih informacija napravili smo analizu ponude i potražnje na IT radnom tržištu, kao i mnogih drugih aspe-kata i prednosti ovog posla.

IT, odnosno information tech-nology, kao pojam i opis zanima-nja može biti vrlo konfuzan, danas je malo koje djelatno polje toliko opsežno, ali i u isto vrijeme misti-ficirano i nepregledno. Mnogo je različitih puteva školovanja na izboru, mnogo smjerova i speci-jalizacija koje ne govore mnogo o konačnoj destinaciji, malo toga što bi nam pomoglo potpuno razumjeti što sve jedno takvo zanimanje nosi u sebi. Ipak je moguće kartografira-ti i tu divljinu, objasniti što se krije iza koje djelatnosti, govoriti realno o prednostima i poteškoćama.

Situaciju pomalo olakšava mogućnost usporedbe sa zapad-nim tržištima, na osnovu kojih možemo predvidjeti razvoj našeg tržišta radne snage i potražnje za IT znanjima u skoroj budućnosti; iako nemamo kapacitet ni indu-strijske potencijale kao te velike države, logički je predvidjeti da će se razvoj domaćeg IT tržišta razvi-jati u skladu s njihovim.

Dok neki tvrde kako je recesija upravo ono vrijeme u kojemu se ne smije eksperimentirati te se valja držati onoga što čovjek dobro zna, to ne vrijedi baš za sve; u trenut-ku kada je tržište opterećeno kri-

zom i u određenim segmentima ima jednostavno previše djelatnika iste struke i premalo potražnje za specifičnim profilom specijalista. Očito je krajnje vrijeme za razma-tranje mogućnosti doškolovanja, odnosno prekvalifikacije.

S druge strane, oni koji tek napu-štaju srednju školu moraju donije-ti jednu od najvažnijih životnih odluka - kojem će se zanimanju u životu posvetiti i kojim putem doći do njega. Mnogo je faktora koji utječu na izbor. Duljina školova-nja i troškovi koji pri tome nastaju, konkurentnost zanimanja i moguć-nost zapošljavanja nakon završetka školovanja…

Naravno, postoji još jedan, rijetko spominjani, a možda najvažniji faktor - ljubav prema poslu kojim se mislimo baviti. Koliko god sladunjavo to zvuča-lo, nemamo li strasti prema svom poslu, najviše štete nanosimo sebi, a ni kvaliteta posla neće biti bajna.

Možda na prvi pogled nije očigledno, ali ljubav prema izvje-snom IT zanimanju i područ-ju za koje biste se zainteresirali nije samo poželjna, nego istin-ski nužna želimo li biti vrhunski u svom poslu. A tu je danas još jedan problem; bez strasti za svoj posao teško ćemo izdržati pri-

Teško je biti informatičar ako ne postoji strast prema poslu, jer predstoji cjeloživotno usavršavanje

B

100% sebe treba predati poslu i učenju želi li se danas biti u IT branši

VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 5VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 5 12/24/09 12:18:45 AM12/24/09 12:18:45 AM

Page 6: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 20106

problem s kojim se još niste susre-li… Sustav mora raditi, a na IT majstoru je da bude istinski mae-stro. Malo tko ima cjelovit rezervni sustav koji bi omogućio daljnji rad bez prekida. Upravo iz ovog razlo-ga zaista je nužno voljeti područ-

je kojim se bavite, kako biste se neprestano usavršavali i stjecali nova znanja bez potrebe da prvo budete suočeni s problemima.

U prethodnom poglavlju posta-lo je očigledno da osim ljubavi prema tematici treba postojati

tisak neprestane potrebe za usa-vršavanjem i usvajanjem novoga znanja.

Vječno učenjeSvako tko se želi baviti nekim IT

zanimanjem mora biti spreman na činjenicu da će biti primoran učiti o novim dostignućima, tehnikama i metodologijama iz tog područja. Bez spremnosti na potpunu preda-nost, ovaj će zadatak postati izni-mno naporan i s vremenom goto-vo nesavladiv.

Suštinski problem leži u tome što IT stručnjak ne može svoj posao obavljati formalno kako to mnoge druge profesije mogu - odrade svoje zadatke i u slučaju da nema rezultata, slegnu ramenima i odu na pauzu.

Ako ste sistemski administrator, vi ste zaduženi za sustav koji morabiti operativan, nikoga ne zanima je li problem na koji ste naišli bio predmet predavanja tijekom studi-ja ili ne, je li to stara sitnica koja se da popraviti u tren oka ili je novi

Inženjeri elektrotehnike, strojarstva i informatike spadaju u najbolje plaćene struke.

Kada se postavi pitanje koliko se cijene IT

poslovi u Republici Hrvatskoj, možda je

najobjektivniji način za procjenu realna

plaća koju djelatnici toga kadra dobivaju.

Plaće u kategoriji IT i telekomunikacija

ubrajaju se među najviše, vrlo često oko

25% iznad hrvatskoga prosjeka. Inženjeri

elektrotehnike, strojarstva i informatike

spadaju u najbolje plaćene struke s pro-

sječnim plaćama koje su 25% veće od

općih prosječnih plaća, dok je direktor IT-a

jedno od najbolje plaćenih zanimanja, s

prosječnom plaćom od 13.268,00 kuna.

Među 20 najbolje plaćenih radnih mjesta,

njih nekoliko je izravno vezano uz IT

(direktor IT-a, menadžer IT sustava, savjet-

nik u IT-u, voditelj IT projekata).

Općenitost i raznovrsnost ovakvih pozicija

najbolji su svjedoci koliko je ekstenzivno

znanje velikoga broja relevantnih polja

nužno za kvalitetno obavljanje zadataka, a

u ovom slučaju potrebna su i znanja iz

područja kao što su to menadžment te

upravljanje ljudskim resursima.

U odnosu na ostale kategorije zanimanja,

u IT sektoru postoji mogućnost lakšeg i

bržeg zaposlenja. Gospodarska kriza u

određenoj je mjeri utjecala i na ovaj sek-

tor. S obzirom da se broj posloprimaca

koji posjeduju informatička znanja poveća-

va, za očekivati je da će se u budućnosti

kapaciteti popuniti te će broj radnih pozi-

cija koji će biti potreban u većoj mjeri odr-

žavati, a ne povećavati. U takvim okolno-

stima prednosti će imati oni sa specijali-

stičkim znanjima i više iskustva u traženom

području.

Pored ovog trenda, postoji i neporeciva

potražnja za elementarnim poznavanjem

rada na računalima, gdje se na otprilike

70% otvorenih radnih mjesta na kojima se

poznavanje računala i osnovnih programa

poput Worda i Excela postavlja kao jedan

od važnijih kriterija.

Koliko se plaća kvaliteta?

25% iznad prosjeka zarađuju IT stručnjaci

VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 6VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 6 12/24/09 12:18:50 AM12/24/09 12:18:50 AM

Page 7: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

7WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I T K A R I J E R A

još jedna kvaliteta - sposobnost. Ipak, postoje djelatnosti u kojima se učinkovitost ne može mjeriti ili se uopće ne mjeri (pogledajte najveći dio državne uprave i sve će vam biti jasno), no u ovom sektoru pored obaveznih dokaza o stručno-sti potrebno je i istinsko znanje te razumijevanje problematike.

Zbog prirode posla i moguć-nosti da se svaka akcija ocijeni po neposrednim rezultatima, u IT struci ljudi vrlo teško mogu sakri-ti nedostatak znanja i vještina.

Uzmimo kao stvarnost situaciju da u IT branši treba biti u stanju svla-davati sve probleme, bez obzira na uvjete rada.

Kakvi se IT stručnjaci traže u Hrvatskoj?

Prvo pitanje koje se postavlja jest jesu li IT profili u Hrvatskoj traženi, te koji je omjer ponude i potražnje za njima?

Po informacijama i statistikama jednog od naših najpromientni-jih posrednika pri zapošljavanju, portala MojPosao.net, od ukupnog broja oglasa za slobodne radne pozicije koji su u 2009. godini objavljeni na portalu MojPosao, 7% ih se odnosi na kategoriju IT i telekomunikacije. U 2008. godi-ni udio oglasa iz kategorije IT i telekomunikacije iznosio je 8%, u 2007. i 2006. 9%, a u 2005. 11% od ukupnog broja objavljenih oglasa. Uzmemo li u obzir oscilacije kakve su nam poznate zbog mijenjanja preferenci i načina zapošljavanja, možemo otprilike ustvrditi da je svaki deseti oglas vezan uz potra-žnju informatičarskih profila.

Podsjetimo li se da se najveći dio tih stručnjaka zapošljava po načelu usmene predaje i reklame kroz njihov dosadašnji rad, a da dobre studente poslodavci novače već za vrijeme studija, onda nam postaje jasno da je potražnja u biti još veća.

No, toliko o potražnji, a kakav je slučaj s ponudom školovanog kadra, je li realistično očekivati da će pridošlica informatičar biti primoran plivati u moru nezapo-slenih kolega, ili će se oko njega otimati čim se pojavi na sceni?

Recesija je učinila svoje i sma-njio se broj poslodavaca koji traže nove djelatnike, no udio u traže-nim IT profesijama nije se smanjio: efektivno ovo znači da IT branša, ako izuzmemo prodaju informa-tičke opreme, nije toliko pogođena poput nekih drugih grana doma-će industrije. No, i kod potražnje za kvalitetnim informatičarima postoje preferencije za izvjesne grupe unutar struke, koje će bolje proći od ostalih.

Na prvom su mjestu programe-ri raznih softverskih rješenja. No,

Rbr Radno mjesto

1 Programer

2 Web programer

3 Web dizajner

4 Sistemski administrator

5 Informatičar

6 Java programer

7 Sistemski inženjer

8 Softverski developer

9 Programer–projektant

10 PHP programer

Najtražeini: Redosljed najtraženijih IT profila prema portalu MojPosao.net nastalog na osnovu upita poslodavaca

Od potražnje poslodavaca za kadrovima čak 7% ih se odnosi na IT i telekomu-nikacije

10% ili svaki deseti novotraženi zaposlenik je iz IT branše

VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 7VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 7 12/24/09 12:18:53 AM12/24/09 12:18:53 AM

Page 8: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 20108

„informatičar“ bavi svim mogu-ćim stavkama vezanim uz raču-nala, od instaliranja operativnih sustava, preko povezivanja raču-nala i otklanjanja problema, sve do

nabavke novih kabela za računala. Java programeri vrlo su traženi

u posljednjih godinu, dvije dana, a njih slijede nedovoljno jasne defi-nicije softverskih developera, pro-gramera-projektanta te, last but not least, PHP programera…

Još neke pojedinosti otežavaju situaciju oko zapošljavanja novog IT kadra; postoji potražnja za ovim strukama, no u mnogo manjim mjestima od metropole poslodav-ci ne mogu ponuditi novac kakav im se nudi u većim gradovima.

Zaključno se ipak može reći da će IT djelatnici zasigurno naći svoje mjesto pod suncem. U prilog tome govori i da postoje mnoga poduzeća kojima treba specifičan kadar te ulažu izravno u njihovu naobrazbu, samo treba biti na pra-vom mjestu u pravo vrijeme.

ipak je to preopćenit pojam da bi se moglo zaključiti koja je od ovih programerskih usluga (sa strane poslodavaca) ekonomski najpri-vlačnija.

Na drugo i treće mjesto zasjeli su web programeri i web dizaj-neri, no s obzirom koliko ljudi danas fuša u tom predjelu, imate dojam da ste zalutali u građevinar-stvo gdje je svatko tko je podigao „mistriju“ s poda - majstor.

Sistemski administrator kon-kretna je definicija i vrlo tražena profesija, kako kod nas, tako i u inozemstvu, dok je „informati-čar“ općenito maglena percepcija domaćih poslodavaca (imajte u vidu da je tabela rađena po ter-minologiji kojom se služe poslo-davci kada izdaju oglase u potrazi za novim djelatnicima) u kojoj se

Iako cijela zemlja treba informatičare, u manjim sredinama poslodavci obično ne mogu ponuditi takve plaće kao u većim gradovima

Po svim pokazateljima IT je područje na

tržištu rada koje će pružati priliku mno-

gim zaposlenicima u bližoj i daljnjoj

budućnosti. Na žalost, nije sve ružičasto,

bilo da ste mladi student, ili da u priču

upadate malo stariji, sva IT zvanja od vas

će tražiti mnogo više nego neki srodni

posao. Ponajprije morate biti spremni na

sveobuhvatnu obuku i školovanje, te iako

je velika prednost u činjenici da vam neće

nužno trebati VSS diploma kako biste bili

odlični u svom poslu i dobili priliku u tom

polju, otežavajuća okolnost leži u činjeni-

ci da vam više nema odmora i da se

morate potpuno predati onom dijelu

posla koji je u biti ništa drugo do nepre-

stano školovanje. Samo uspješni IT-evci,

koji su od svog posla napravili način živo-

ta, mogu opstati u današnjem svijetu.

Nagrade, s druge strane, mogu često

premašiti očekivanja. U jeku krize u

Americi je svojevremeno sastavljena lista

zanimanja koja su najrezistentnija na

krize, a na kraju je bio iznenađujući rezul-

tat u kojem su u kategorijama zarade,

rasta sektora te otvaranja novih radnih

mjesta na prva tri mjesta zasjeli stručnja-

ci za IT, računalni sistemski analitičari te

sistemski i mrežni administratori. Sudeći

po svemu tome, ako ste spremni potpu-

no se posvetiti svom zanimanju te vam ne

smeta potreba za stalnom reinovacijom i

usavršavanjem sebe, ovo je pravi poziv za

vas.

IT je još uvijek najprosperitetnija branša

Znanje i iskustvo najbitnije: Sudeći po stručnoj spremi koju traže, poslodavci očito cijene znanje i iskustvo

VSS

POTREBNA STRUČNA SPREMA

31%

32%

13%

23%

2009 2008

31%

33%

13%

23%

VŠS

SSS

NB

23% poslodavaca ne gleda na akademski stupanj

VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 8VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 8 12/24/09 12:18:57 AM12/24/09 12:18:57 AM

Page 9: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

9WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I T K A R I J E R A

Diplome i certifikatiOtvoreno govoreći, nameće

nam se pitanje koje su „diplome“ ili certifikati traženiji, te imaju li novi igrači na tržištu ikakvu šansu pored starih, diplomiranih mahera koji od mladih dana oštre zanat? Koliko je važno iskustvo u cijeloj ovoj priči? U ovom segmen-tu zahvalni smo portalu MojPosao koji je odradio detaljnu analizu te nam dostavio potrebne podatke iz kojih smo mogli vidjeti preference hrvatskih IT poslodavaca.

U približno trećini oglasa (32%), u kategoriji IT i telekomu-nikacije traži se srednja stručna sprema, dok se u 31% traži visoka stručna sprema. U gotovo četvrtini oglasa (23%) stručna sprema nije bila bitna, dok je u 13% oglasa kao uvjet navedena viša stručna spre-ma. Općenito se može tvrditi da je ovo standardan omjer potražnje u proteklih nekoliko godina, a oče-

Dokaz da je situacija oko IT kadrova nedovoljno jasna je činjenica da čak trećina poslodavaca traži samo srednju stručnu spremu, dok četvrtini uopće nije bitna

31% poslodavaca traži visoku stručnu spremu

13% poslodavaca traži višu stručnu spremu

VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 9VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 9 12/24/09 12:19:01 AM12/24/09 12:19:01 AM

Page 10: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201010

skih poslova, koji se ponajviše svode na helpdesk telefonske uslu-ge u sklopu različitih telekomuni-kacijskih poduzeća.

Iskustvo se tražilo u gotovo polovici (49%) oglasa, i to prosječ-no dvije godine i pet mjeseci. U 2008. godini iskustvo se tražilo u 42% oglasa, a prosječno potrebno iskustvo iznosilo je dvije godine i dva mjeseca.

Općenito možemo zaključiti da je iskustvo daleko važnije od same diplome ili certifikata, te se potvrđuje hipoteza da je u većini IT zaposlenja najvažnija sposob-nost, a ona se u pravilu dokazuje kroz dotadašnje projekte i radno iskustvo.

U pitanju tehnologija i speci-fičnih znanja koja se traže, kod programera su to Java i Microsoft.NET razvojna okruženja, Oracle, XML i SQL, dok je sistemskim inženjerima i administratorima neophodno dobro snalaženje na tehnologijama kao što su Microsoft Windows Server, Linux i HP Unix, AIX i Z-System te Cisco. Ponovno vrijedi pravilo u složenosti struke i neizbježnoj potrebi poznavanja cijelog niza područja koja presije-caju vaše operativno područje.

Trenutno najpopularniji pro-grami obrazovanja u Algebri su: ECDL/računalni operater, WEB dizajner, grafički dizajner, CAD specijalist, specijalist za digital-

kuje se da će takav biti i u buduć-nosti.

U većini oglasa iz kategorije IT i telekomunikacije (82%) traži se djelatnik za rad za stalno, četvrtina oglasa (24%) odnosila se na rad na određeno, dok su honorarni zapo-slenici (15%) i studenti (13%) tra-ženi u manjoj mjeri.

U odnosu na 2008. godinu, u 2009. godini objavljeno je manje oglasa za stalni radni odnos (u 2008. ih je bilo 88%), a više ogla-sa za rad na određeno (u 2008. ih je bilo 16%). U odnosu na prošlu godinu, nema većih razlika u ogla-šenom broju honorarnih i student-

Najviše poslodavaca kao uvjet traži iskustvo, u prosjeku duže od dvije godine

Radni odnos: Većina poslodavaca u svojim oglasima traži informatičare za rad u stalnom radnom odnosu

Stalno

VRSTA ZAPOSLENJA

82%

15%

24%

13%

2009 2008

88%

13%

16%

12%

Određeno

Honorarno

Student

49% oglasa traži iskustvo od kandidata

VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 10VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 10 12/24/09 12:19:06 AM12/24/09 12:19:06 AM

Page 11: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

11WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I T K A R I J E R A

nu fotografiju i obradu, specijalist za digitalni videozapis, sistemski i mrežni administrator, serviser osobnih računala, specijalist za računalne mreže (CCNA), spe-cijalist za sigurnost računalnih mreža (CCNA Security), specijalist za napredne mrežne tehnologije (CCNP), programer internetskih aplikacija i sl. ECDL svojevrsna je „vozačka dozvola“ (što kratica u biti i znači, European Computer Driving Licence), koja jamči da je njen nositelj upoznat s računali-ma te da je savladao svim „osnov-nim“ konceptima rukovanja sa softverom i hardverom. Postoje tri vrste ECDL certifikata koje definiraju razinu potrebnoga zna-nja koje poslodavac traži, a to su: ECDL Start, ECDL Core i ECDL Advanced. Ovaj certifikat uz svoju izravnu prirodu i akreditaciju na području čitave Europe čini se savršenim početkom u pohodu na pisane potvrde vaše informatičko-tehnološke geijalnosti.

13% studenata traži se u oglasima za Hi Tech poslove

VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 11VIDI.edu IT karijera (8)_T.indd 11 12/24/09 12:19:15 AM12/24/09 12:19:15 AM

Page 12: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201012

Koje uvjete kandidat mora zadovoljiti da bi upisao vaš program?

Da bi se mogao upisati na FER, kandidatu je najvažniji uspjeh na državnoj maturi, odnosno rezultati iz matematike i fizike. Oni čine ukupno 60% bodova, dok se 40% bodova dobiva na osnovu uspjeha cijele srednje škole. Državna natjecanja iz matematike, fizike i informatike također ulaze kao dodatni bodovi u ukupnu procjenu i rangiranje studenta, a prvoplasiranima se dopušta i izravan upis.

Koristite li u komunikaciji sa studentima modernu tehnologiju i kakvu?

Mogućnost online prijavljivanja ispita postoji na FER-u već dugi niz godina, termini ispita također se mogu ustanoviti preko Interneta, kao i preko studomata koji se nalazi na fakultetu, sve u cilju smanjivanja onih klasičnih redova čekanja na naj-

manju moguću mjeru. Pored toga, cilj je također ušteda vremena onima koji zbog drugih obveza ne mogu dolaziti na fakultet kako bi provjerili kada su im rokovi za ispite ili prijavili ispite, odnosno pro-vjerili rezultate uspjeha te prikupili potrebne potvr-de. U ovom procesu posebno se pazi na povjerlji-vost podataka, svaki student ima svoje korisničko ime i zaporku tako da samo oni vide svoje rezultate kada se logiraju na svoj korisnički račun. Isto tako, njihovi profesori vide samo podatke relevantne za njihov predmet i ne mogu provjeravati rezultate iz drugih predmeta.

S kojim stranim obrazovnim ustanovama surađujete i jesu li vaši studenti uključeni

u programe međunarodne razmjene studenata?Upravo smo u procesu prikupljanja zahtjeva za

razmjenu studenata za sljedeću akademsku godinu. U pravilu se zasada radi o „jednosmjernoj“ razmjeni

u pravcu inozemstva, mi ne dobivamo strane stu-dente u tom paketu. Tu se uglavnom radi o tridese-tak studenata koji se trenutno nalaze po Europi, ali postoje mogućnosti i odlaska u Aziju i Ameriku na osnovu raznih stipendija. Važno je naglasiti da se te razmjene događaju od druge godine studija na dalje, nakon što i sami studenti tijekom prve godine uvide koje su im snage i slabosti na određenim područji-ma kako bi bolje mogli odlučiti čime će se baviti i na koji program razmjene žele ići. U prošlosti smo ostvarivali odličnu suradnju s brojnim sveučilištima diljem Europe, sveučilištima u Zurichu, Berlinu, Münchenu, u posljednje vrijeme surađujemo s mnogo skandinavskih zemalja, a u Engleskoj su to sveučilišta u Edinburghu i Dublinu.

1

23

FER-ovci nemaju problema sa zapošljavanjem

Naši studenti uglavnom jednostavno dolaze do stipendija, i po završetku studija ne završavaju na Zavodu za zapošljavanje

odgovara: dr. Sc Hrvoje Domitrović

prodekan za znanost na FER-u

VidiEdu FER (2)_D.indd 12VidiEdu FER (2)_D.indd 12 12/24/09 12:25:08 AM12/24/09 12:25:08 AM

Page 13: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

13WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

S kojim tvrtkama na tržištu surađujete kako biste svoj program prilagodili

tržišnim potrebama?Surađujemo s mnogim poduzećima na tržištu,

kako s onima iz elektrotehničkog, odnosno infor-matičkog smjera, tako i s raznim trgovačkim lanci-ma čije primarne aktivnosti nisu usko vezane uz ovaj smjer. T-com, Končar, Ericsson Nikola Tesla, samo su neka od poznatih imena s kojima odlično surađujemo, a također surađujemo i s raznim poduzećima čija se poslovna područja tek djelo-mično dodiruju s aktivnostima FER-a, kao što su razna trgovačka ili industrijski orijentirana podu-zeća. Cijeli niz nagrada koje su odnijeli naši stu-denti odnosi se na izradu raznovrsnih programa za potrebe Agrokora. Iako ova poduzeća nemaju izravni utjecaj na nastavni program, njihov utjecaj očituje se kroz mnogobrojne seminarske i diplom-ske radove koji se usredotočuju na realne teme iz poslovnih domena takvih poduzeća, ovisno o zani-manju studenata i njihovoj namjeri da steknu zaposlenje u određenoj branši ili čak posebnom poduzeću. Većina radova cilja na konkretne zahtje-ve budućih korisnika, pa se tako cijeloj djelatnosti daje dodatan smisao praktičnosti i realnosti u pri-stupu i rješavanju zadataka.

Koliko koštaju pojedini obrazovni programi?

Model po kojemu se ravnamo vezan je uz uspjeh studenata, plaća se samo prva godina u smislu da prvih tristo rangiranih studenata studira besplatno, drugih tristo ima progresivnu skalu od nula kuna do maksimalno 7.070,00 kn, dok posljednjih pedeset plaća punu školarinu od 7.070,00 kn. Nakon toga, drugu i sljedeće godine studenti plaćaju samo za ispite koje ponovno upi-suju, i to ne punu cijenu, nego ovisno o broju ECTS bodova, odnosno o tome koliko vremena i truda iziskuje od predavača i studenata. Studenti su općenito vrlo zadovoljni sustavom financiranja koji stimulira učenje i oslobađa studente od plaća-nja u slučaju da poluče dobre rezultate.

Uspijevaju li vaši studenti dobiti stipendije i od koga najčešće?

Hrvatske stipendije uglavnom su vezane uz velika poduzeća kao što su Ericsson Nikola Tesla, HEP, jedan dio studenata dobiva stipendije od strane poduzeća, kako državnih, tako i privatnih, koja se bave elektrotehnikom, dok ih drugi dio dobiva od poduzeća koja su zainteresirane za IT kadar. Dobar dio dobiva državne stipendije, a vrlo

se često najbolji i nagrađivani studenti ističu na natjecanjima, tako da oni vrlo lako dobivaju sti-pendije.

Kako se polaznici vašeg programa snalaze glede ostalih uvjeta?

Naši studenti nemaju nekih problema s tim, dobar dio njih bez problema dobiva smještaj u domu, a kada se jednom kvalificiraju, u pravilu vrlo lako ponovno ostvaruju svoja pravo s obzirom na redovno studiranje koje je relativno kratko. Inače je na FER-u prosječno trajanje studija pet godina, dakle to su sve uglavnom redovni studenti koji daju godinu za godinom. Posebna je pogod-nost da dodatno nudimo mogućnost prehrane na samom fakultetu gdje imamo studentski restoran, tako da ne moraju gubiti vrijeme hodajući po gradu u potrazi za mjestom gdje bi mogli ručati u pauzama između predavanja.

Gdje se po završetku školovanja zapošljavaju vaši polaznici i na kojim

poslovima te prate li ih headhunteri, lovci na talentirane studente?

Naši studenti zapošljavaju se na različite načine. Uglavnom se posredovanje vrši preko nastavnika koji preporučuju obećavajuće studente određenim poduzećima koja onda prate njihov studij, te u slu-čaju dobrih rezultata nerijetko i stipendiraju iste. Također imamo i Dan karijera, uglavnom na kraju školske godine, na kojemu se izlagači predstavljaju

studentima i gdje se stvaraju prvi poslovni kontak-ti. To su vrlo korisna događanja na kojima studenti nauče mnoga nova znanja, primjerice kako pisati životopis i kako ostvariti kontakt s mogućim poslodavcima. Najčešće se zapošljavaju u poduze-ćima elektrotehničke i računarske struke, tu pred-njače velika imena kao što su HEP, Ericsson Nikola Tesla, Končar, razni koncesionari mobilnih mreža i

mnogi drugi. Razmjer postotka zapošljavanja ovisi i o stanju na tržištu i fluktuacije kojima je ono podložno u vrijeme recesije. Mnogi također zavr-šavaju kao konzultanti u raznim trgovačkim podu-zećima, a jedan dio ostaje kod nas kao znanstveni novaci. Početne plaće koje dobivaju početnici izno-se 5-6.000,00 kn, sve ovisi o samom poslodavcu.

Kakve programe nudite za sustav cjeloživotnog obrazovanja, održavate li

specijalizirane tečajeve i/ili seminare?Za sada mi ne organiziramo specijalizirane

seminare. Postoje programi u kojima radimo s ciljanim poslodavcem gdje mi zaprimimo zamol-bu da napravimo tečaj samo za njih, a pored toga imamo specijalistički studij u trajanju od tri seme-stra po cijeni od 35.000,00 kuna te imamo i dok-torski studij po cijeni od 60.000,00 kuna.

INFO O TVRTKI

Fakultet elektrotehnike i računarstvaUnska 3, 10 000 Zagreb Tel: +385 (0)1 6129 999www.fer.hr; [email protected]

5

6

4

9

7

8

Početne plaće koje dobivaju početnici diplomirani FER-ovci iznose 5-6.000,00 kn, sve ovisi o samom poslodavcu

Postoji jedna stara anegdota vezana uz FER,

koja kaže da studentu treba tri dana da se zaposli,

i to ako je promocija u petak, zbog vikenda.

Dakle, u ponedjeljak je već našao posao. Sad je,

naravno, situacija malo drugačija uslijed recesije,

no općenito se može tvrditi da još uvijek nema

problema sa zapošljavanjem naših stručnjaka, još

nema nikoga iz ove struke da je na burzi.

Koliko je u prosjeku vremena potrebno da se po završetku školovanja kod vas pronađe odgovarajući posao?

VidiEdu FER (2)_D.indd 13VidiEdu FER (2)_D.indd 13 12/24/09 12:25:16 AM12/24/09 12:25:16 AM

Page 14: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201014

Koje uvjete kandidat mora zadovoljiti da bi upisao vaš program?

Nakon završene srednje škole kandidati mogu upisati sveučilišne trogodišnje preddiplomske studije: 1) Informacijski sustavi; 2) Poslovni sustavi;3) Ekonomika poduzetništva, studij koji FOI izvodi u suradnji s Ekonomskim fakultetom - Zagreb. Rang-liste prijavljenih kandidata sastavljaju se temeljem vrednovanja ocjena iz srednje škole i položenih ispita na državnoj maturi. Ovisno o studiju, različito se vrednuju rezultati s državne mature. Važno je napomenuti da učenici s posebnim postignućima, kao što su npr. državna natjecanja, ostvaruju izravan upis. FOI izvodi i stručni trogodišnji studij Primjena informacijske tehnologije u poslovanju. Ovisno o tome izvodi li se studij kao redovni (samo u Varaždinu,) ili izvanredni (Varaždin, Zabok, Sisak i Križevci), sastavlja se rang-lista prijavljenih kandidata. Međutim, svakako je potrebno provjeriti web stranice Fakulteta (www.foi.hr) na kojima se uvijek mogu pronaći detaljne i ažurirane informacije.

Koristite li u komunikaciji sa studentima modernu tehnologiju i kakvu?

Od 2005. godine FOI koristi ISVU (Informacijski Sustav Visokih Učilišta) putem koje-

ga studenti mogu i moraju prijavljivati i odjavljivati ispite. FOI je također razvio posebne programe koji omogućuju sastavljanje rasporeda, a time i vođenje evidencije održanih nastavnih aktivnosti. Iz vlasti-tog razvoja je i FOI planer pomoću kojega studenti mogu planirati svoj studij po pojedinom semestru te eRadovi pomoću kojeg se oglašavaju teme završ-nih i diplomskih radova. Veliku važnost u organi-zaciji i provođenju nastave ima Moodle, jer je FOI jedan od predvodnika u Hrvatskoj po uključenosti kolegija u eUčenje. Važno je naglasiti da je ove godine primjena sustava za e-Učenje na FOI-u prepoznata i od strane Sveučilišta u Zagrebu, odnosno FOI je dobio nagradu za najbolji e-kolegij na Sveučilištu (Matematika 2) te poseb-

nu nagrada za predagoško-didaktičko oblikova-nje e-kolegija (Programiranje 2). Potrebno je dodati da i svi ostali kolegiji uspješno slijede najbo-lje primjere.

S kojim stranim obrazovnim ustanovama surađujete i jesu li vaši studenti uključeni

u programe međunarodne razmjene studenata? FOI posebnu pažnju pridaje međunarodnoj

suradnji. Vrlo uspješnu suradnju imamo sa sveuči-lištima u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu, Litvi, a u posljednje vrijeme sa sveučilištima u SAD-u i Švedskoj. Fakultet se pri-prema za prihvat međunarodnih studenata, te uvo-dimo u nastavni proces predmete na engleskom jeziku. Isto tako, svjesni smo da je za kvalitetu znanstvenih istraživanja, ali i nastave, nužno da nastavnici FOI provedu dio vremena na partner-skim institucijama. Stoga, nekoliko je asistenata Fakulteta trenutno na doktorskom studiju u SAD-u, Portugalu i Austriji. Nadalje, studentima FOI-a pružamo podršku kod prijava na stipendije, s posebnim naglaskom na ERASMUS program razmjene, u okviru kojeg studenti mogu provesti 3 do 5 mjeseci na sveučilištima u EU. Osim što na stranim institucijama stječu nova znanja i iskustva, studenti se susreću s različitim kulturama, a to je iskustvo koje obogaćuje svaku osobu. Ove godine čak 12 naših studenata provodi 1 semestar izvan Hrvatske.

S kojim tvrtkama na tržištu surađujete kako biste svoj program prilagodili

tržišnim potrebama? Fakultet surađuje s 30-tak tvrtki na tržištu. Radi

se o akademskim inicijativama koje imaju vodeći proizvođači informacijskih i komunikacijskih teh-nologija, kao što su IBM i Microsoft, ali i o pozva-nim predavačima koji dolaze iz gospodarstva. Tako

odgovara: prof. dr. sc. Tihomir Hunjak

dekan Fakulteta organizacije i

informatike u Varaždinu,

Sveučilišta u Zagrebu

1

2

3

4

Do informatičara kroz dva preddiplomska studija

Studenti FOI-a nemaju problema s pronalaskom zaposlenja, budući da je zanimanje informatičara vrlo traženo

VidiEdu FOI (2)_D.indd 14VidiEdu FOI (2)_D.indd 14 12/24/09 12:28:51 AM12/24/09 12:28:51 AM

Page 15: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

15WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

dolazimo do opreme i programa, ali i do specijali-stičkih znanja. Osnovni oblik veza fakulteta i tržišta kontakti su s našim bivšim studentima. Kroz neformalne, prijateljske kontakte saznaje-mo njihove uspjehe, probleme i planove, ali i područja na kojima bismo se mi morali popra-viti. Sve važniji oblik veza s tržištem projekti su na kojima rade naši nastavnici. Radi se o projektant-skim i konzultantskim uslugama koje zahtijevaju visoku razinu ekspertize, ali i projektima gdje smo dužni izgraditi primjenjivi sustav. Ovakvi su pro-jekti jako važni, jer nastavnici rade na stvarnim problemima i u konkurentskim uvjetima. Osim navedenog, fakultet želi pojačati utjecaj tržišta na nastavne programe. Zato smo tijekom proteklih godinu dana organizirali 2 okrugla stola, čiji su sudionici uz akademsku zajednicu bili menadžeri i predstavnici vodećih hrvatskih ICT tvrtki. U žari-štu rasprave bila su očekivanja poslodavaca, odno-sno znanja, vještine i kompetencije koje poslodavci očekuju od završenih studenata.

Koliko koštaju pojedini obrazovni programi?

Cijene su različite, ovisno o studiju, ali i uspje-hu pristupnika. Samo za primjer, vezano uz studije Informacijski sustavi i Poslovni sustavi, prvih 90 studenata studij upisuje bez plaćanja, u linearnom dijelu nalazi se 110 studenata, dok puni iznos ško-

larine plaća 85 studenata. Uvođenjem linearnog sustava plaćanja najbolji studenti prilikom upisa u više godine oslobođeni su plaćanja školarine čime se nagrađuje izvrsnost. Školarina za redoviti studij iznosi 9.500,00 kuna. Fakultet upisuje i 20 izvanrednih studenata, a školarina iznosi 7.000,00 kuna, te 5 stranih studenata za koje školarina iznos 16.000,00 kuna. Važno je napomenuti da je parti-cipacija studenata u ukupnim troškovima manja od trećine stvarnih troškova studija.

Uspijevaju li vaši studenti dobiti stipendije i od koga najčešće?

Studenti FOI-a koriste različite stipendije, od stipendija na sveučilištima u Europi i šire, gradskih ili županijskih stipendija, pa do one medijski naj-eksponiranije Top stipendije. Glavni kriterij za dodjelu stipendija je izvrsnost, a s obzirom na broj studenata FOI-a, koji jesu dobitnici stipendija, možemo zaključiti da su naši studenti zaista kvali-tetni i konkurentni. Pokazatelj su uspjesi naših stu-denata na međunarodnim natjecanjima iz područ-ja ICT-a, ali i područja rješavanja poslovnih studija slučaja. Izdvojio bih ovdje natjecanje, značajno po broju sudionika, a broji se u više desetaka tisuća sudionika iz cijelog svijeta – Microsoft Imagine Cup, na kojemu studenti FOI-a unatrag nekoliko godina osvajaju najbolja mjesta u svjet-

skoj konkurenciji (Indija 2007., Korea 2008., Egipat 2009.). To je priznanje njihovoj inovativno-sti, ali i nastavnicima koji ih potiču i prenose kvali-tetna i konkurentna znanja.

Kako se polaznici vašeg programa snalaze glede ostalih uvjeta studiranja?

Fakultet je smješten u dvije zgrade koje se nalaze u centru grada, a u kojima studenti imaju uvjete studiranja koji su u samom rangu najbo-ljih europskih i američkih sveučilišta. U zgrada-ma postoji bežična računalna mreža koja studenti-ma omogućuje pristup željenim stranicama iz svake prostorije na fakultetu. FOI ima moderno uređenu knjižnicu sa značajnim fondom znanstve-ne i stručne literature, a iz koje je moguć i bespla-tan pristup svim svjetskim bazama podataka. Iz svega toga, vidljivo je da se studiji na FOI-u izvode u okruženju najsuvremenije tehnologije, koja omogućuje da studenti u okviru nastavnog proce-sa izrađuju stručne projekte u kojima moraju isko-ristiti sva znanja stečena u okviru predavanja, semi nara i vježbi i, naravno, vlastitog istraživanja. Od ostalih uvjeta važnih za studente, potrebno je istaknuti neposrednu blizinu restorana u kojima je omogućena studentska prehrana, ali i neposrednu blizinu jednog od najbolje uređenih studentskih domova u Hrvatskoj. Za studenta FOI-a uvjeti studiranja gotovo su idealni, jer studiraju u gradu u kojemu je sve na dohvat ruke, a opet u gradu koji je svoju infrastrukturu i kulturni sadržaj prilagodio upravo studentima.

Gdje se po završetku školovanja zapošljavaju vaši polaznici i na kojim

poslovima te prate li ih headhunteri, lovci na talentirane studente?

Zanimanje informatičar traženo je na tržištu rada i naši studenti vrlo brzo ostvaruju zaposlenje što je i te kako važno s aspekta današnje gospodar-ske situacije. FOI naglašava multidisciplinaran pri-stup u razvoju svojih programa pa osim informa-tičkih vještina, studenti stječu znanja iz organiza-cijskih i ekonomskih predmeta. Upravo ta kombi-nacija znanja i kompetencija pridonosi njihovoj traženosti na tržištu rada, jer osim što imaju prak-tična znanja i ICT vještine, osposobljeni su i za

uspješno vođenje poduzeća. Sve to jamstvo je zapaženih rezultata koje postižu u poslovnoj kari-jeri čime ostvaruju i primanja koja su u prosjeku veća od primanja većine drugih zanimanja. I naravno, naši talentirani studenti već su vrlo rano zapaženi od strane najuspješnijih poduze-ća, koja ih stipendijama ili drugim sustavima financiranja (npr. projekti) vežu uz sebe. Dokaz je za to i komercijalizacija najuspješnijih student-skih projekata, kao što su projekti sa Microsoft Imagine Cupa, ali i mogućnost usavršavanja stude-nata u središnjicama najuspješnijih informatičkih poduzeća u cijelom svijetu.

Kakve programe nudite za sustav cjeloživotnog obrazovanja, održavate li

specijalizirane tečajeve i/ili seminare? FOI izvodi 3 specijalistička studija putem kojih

se ostvaruje važna veza s gospodarstvom, a na koji-ma polaznici uče kako postojeće znanje primijeniti u rješavanju konkretnih poslovnih problema. To su: 1) Menadžment poslovnih sustava; 2) Inženjerstvo i reinženjerstvo organizacija informacijskog doba; 3) Sigurnost i revizija informacijskih sustava. Ti studiji po sadržaju su slični poslovnim studijima u svijetu namijenjenim menadžerima ili onima koji to žele postati. Uz to, FOI nudi i niz specijali-stičkih seminara, kao što je edukacija iz pripreme i provedbe postupka javne nabave te edukacija iz prijavljivanja i vođenja međunarodnih projekata i projektnog menadžmenta.

INFO

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Pavlinska 2, 42 000 Varaždin Tel: +385 (0)42 390 800 www.foi.hr

5

6

Spajamo informatičke vještine s organizacijsko ekonomskim znanjem

9

7

8

VidiEdu FOI (2)_D.indd 15VidiEdu FOI (2)_D.indd 15 12/24/09 12:26:39 AM12/24/09 12:26:39 AM

Page 16: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201016

Koje uvjete kandidat mora zadovoljiti da bi upisao vaš program (kakve rezultate na

državnoj maturi, kakvo predznanje)?Studijski program primijenjenog računarstva

koji kroz smjerove programskog i sistemskog inženjerstva provodi Visoka škola zahtjevan je i kao podlogu pretpostavlja predznanje, prije svega iz matematike i engleskog jezika. I prije uvođenja državne mature provodili smo prijamni ispit upra-vo iz navedenih područja kako bismo i mi kao obrazovna ustanova i student koji se upisuje bili sigurni da postoje dobre predispozicije za uspješno studiranje. Selekcija prilikom upisa u šk. godinu 2010./2011. bit će za redovne studente izvedena temeljem rezultata na ispitima državne mature i to za osnovnu (B) razinu prema strukturi: 10% hrvat-ski jezik, 10% engleski jezik, 40% matematika i 40% prosjek ocjena u srednjoj školi. Izvanredni studenti i dalje će pristupati prijamnom ispitu koji će imati gotovo jednaku strukturu broja bodova s tom razlikom da je 10% koje redovni studenti mogu ostvariti iz hrvatskog jezika kod izvanrednih studenata zamijenjeno bodovanjem za relevantno

radno iskustvo i projekte. I ove ćemo godine nasta-viti s dosadašnjom praksom provođenja besplatnih priprema za prijamne ispite iz područja matemati-ke koje su do sada bile vrlo posjećene i ocijenjene od studenata s većom obrazovnom pauzom kao iznimno korisne.

Koristite li u komunikaciji sa studentima modernu tehnologiju i kakvu (online

prijava i odjava ispita, raspored sati, predavanja...)?

Već i prije upisa prve generacije studenata Visoka škola je počela izgrađivati svoju informacij-sku infrastrukturu koja se danas sastoji od niza povezanih studentskih servisa dostupnih kroz našu digitalnu referadu. Kao obrazovna ustanova koja školuje kadrove upravo u području računarstva, nismo se oslonili na besplatno dostupna informa-cijska rješenja kakva koristi većina visokoškolskih ustanova u RH, nego smo na temelju izraženih potreba studenata, nastavnika i ostalih organizacij-skih jedinica unutar škole pokrenuli izgradnju vla-stitog sustava temeljenog na Infoeduka program-

skom rješenju. Tako naši studenti danas imaju na raspolaganju informacijski sustav koji ih prati od same prijave za upis koja se izvodi na web stranici škole, preko pohađanja studija do pozicioniranja na tržištu rada kroz ELAP (elektronički akademski portfolio) infrastrukturu internog centra karijera. Studiranje na Visokoj školi potpuno je podržano informacijskom tehnologijom; od već uobičajenih prijava i odjava ispita, repozitorija nastavnih sadr-žaja, foruma, praćenja ostvarenih bodova i ocjena, te individualnog rasporeda nastave do nešto naprednijih sustava kakvi su: LMS sustav sa sadr-žajima za e-učenje, ispitni sustav, digitalna knjižni-ca te mogućnost praćenja dijela nastave kroz virtu-alnu učionicu temeljenu na web konferencijskoj infrastrukturi.

S kojim stranim obrazovnim ustanovama surađujete i jesu li vaši studenti uključeni

u programe međunarodne razmjene studenata?Visokoškolske ustanove povjerenje studenata i

javnosti izgrađuju godinama, prije svega kroz vla-stitu kvalitetu koja se svakom novom generacijom ponovo propituje i evaluira. Kako ovaj postupak nikada ne prestaje, a za svaku ustanovu trebao bi započeti od njenih prvih dana rada, svoju smo prvu međunarodnu suradnju usmjerili upravo na izgradnju što kvalitetnijeg internog sustava osigu-

E-učenje, digitalna knjižnica i praćenje nastave kroz virtualnu učionicu samo je dio studiranja uz napredne sustave informacijske tehnologije

odgovara: mr. sc. Mislav Balković

dekan Visoke škole za

primijenjeno računarstvo

1

2

3

Postupak inicijalne akreditacije koju je proveo

FER u fazi pripreme nastavnog programa obu-

hvaćao je temeljitu analizu nastavnih planova,

programa i obrazovnih ciljeva Visoke škole. Kako

je zadržavanje akreditacije za školu ozbiljna traj-

na obaveza, u zimu ove godine po prvi je pua

proveden cjelokupni postupak provjere kvalitete

rada škole u svim segmentima; od nastavnih

materijala, nastavnika i asistenata do prolaznosti

studenata. Pozitivna ocjena dobivena po završet-

ku ovog postupka studentima, poslodavcima i

javnosti potvrđuje obećanje dano pri inicijalnoj

akreditaciji da će "FER i nadalje kontinuirano bri-

nuti o stvaranju kvalitetnog kadra iz područja

računarstva te održanju kvalitete ove Visoke

škole".

Obnovljena akreditacija FER-a

Diploma softverskog ili sistemskog inženjera za budućnost

VidiEdu Racunarstvo (2)_D.indd 16VidiEdu Racunarstvo (2)_D.indd 16 12/24/09 12:33:27 AM12/24/09 12:33:27 AM

Page 17: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

17WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

ranja kvalitete. Radi se o međunarodnom projektu financiranom od strane flamanske Vlade, unutar kojega će škola primiti niz preporuka i iskustava jedne od vodećih europskih akreditacijskih agenci-ja u visokom obrazovanju, Nizozemskog NVAO. Poštujući hrvatski zakon o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju i preporuke Agencije za visoko obrazovanje te strano iskustvo i preporuke, vjerujemo kako ćemo u sljedećoj godini u ovom segmentu ostvariti značajan iskorak.

Intenzivnije projekte razmjene studenata plani-ramo pokrenuti u idućoj školskog godini, kada će prva generacija studenata Visoke škole biti u prilici izrađivati završne projekte u suradnji sa stranim institucijama kroz potporu velikih međunarodnih kompanija uključenih u gospodarsko vijeće – Microsoft, IBM, Oracle, SAP, Cisco.

S kojim tvrtkama na tržištu surađujete kako biste svoj program prilagodili

tržišnim potrebama?Suradnja s gospodarstvom u smislu profiliranja

programa i njegovog stalnog usklađivanja s potre-bama gospodarstva, ali i sa globalnim tehnološkim trendovima, imperativ je za svaku visokoškolsku stručnu ustanovu, a posebno za one koje rade u propulzivnom području IT-a.

Na toj smo paradigmi početkom 2008. godine izveli nekoliko detaljnih istraživanja potreba poslo-davaca, postavili nastavni plan, prošli recenziju FER-a i dobili dopusnicu Ministarstva. Danas suradnju s gospodarstvom vidimo bolje i detaljnije nego početkom 2008. i ona je sad značajno nadra-sla puko praćenja potreba. Kroz aktivnu ulogu koju u kreiranju razvojne politike Visoke škole ima Gospodarsko vijeće, škola se stavila u službu izgradnje stručnog kadra neophodnog za razvoj gospodarstva, dok su se poslodavci i institucije uključene u vijeće stavile u funkciju potpore i razvoja škole. Iz navedenog pristupa profitiraju prije svega studenti koji će imati priliku raditi na projektima vodećih hrvatskih tvrtki, slušati vrhun-ske predavače iz prakse (strane i domaće), besplat-no sudjelovati na međunarodnim i domaćim kon-ferencijama te aplicirati za stipendije i školarine. Osim već navedenih globalnih tehnoloških kom-panija, u gospodarsko vijeće Visoke škole uključeni su i PBZ, APIS-IT, Siemens, T-HT te predstavnik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, HUP-ICT i FER-a.

Koliko koštaju pojedini obrazovni programi?

Cijena školarine u protekle dvije školske godine iznosila je u prosjeku, a ovisno o načinu plaćanja, 28.830,00 kn po godini studija, a i za novu školsku godinu planirana je na jednakoj razini. Gotovo polovica izvanrednih studenata (koji studiraju uz rad) financirana je od strane njihovih poslodavaca, dok redovni studenti vrlo često koriste povoljan studentski kredit s počekom otplate od 4 godine što im osigurava da sredstva krenu vraćati tek kada se zaposle.

Uspijevaju li vaši studenti dobiti stipendije i od koga najčešće?

U prošloj školskoj godini desetak je studenata dobilo djelomične stipendije Visoke škole teme-ljem rezultata na prijamnom ispitu i ocjena iz srednje škole pa je za njih studij bio znatno jeftiniji. Pored toga, Jutarnji list dodijelio je i jednu punu stipendiju za čitav trošak studija. Za iduću školsku godinu planiramo, zajedno sa partnerima iz gos-podarskog vijeća, osigurati veći broj potpunih sti-pendija, a nećemo prestati ni s praksom djelomič-nog stipendiranja dobrih studenata.

Po čemu je Vaš program poseban?

Program svake visokoškolske ustanove druga-čiji je i na određeni način poseban. Ako me već tražite da nešto unutar programa istaknem, radije bih istaknuo svijest da je teško i neopravdano od studenata očekivati da tri godine života ulože u studij koji ih ne zanima i koji im ne daje znanja nužna za zapošljavanje kao podlogu nastanka našeg studijskog programa. Pored studiranja po programu usklađenom s potrebama tržišta rada, budući inženjeri primijenjenog računarstva koje danas upisujemo po završetku će studija raspola-gati i s najtraženijim industrijskim certifikatima koji su poslodavcima relevantni i traženi dokaz primjenjivosti znanja, ključan za zapošljavanje.

Također, nikako ne smijemo zaboraviti da su zanimanja za koja obrazujemo studente – diplomi-rani softverski inženjeri i sistemski inženjeri – dva

od pet najtraženijih radnih mjesta u Hrvatskoj prema analizi objavljenih radnih mjesta na portalu MojPosao.net i u analizi IT poslodavaca.

Gdje se po završetku školovanja zapošljavaju vaši polaznici i na kojim

poslovima te prate li ih headhunteri, lovci na talentirane studente?

Kako bismo se aktivno uključili u razvoj karije-re naših studenata, ove smo godine pokrenuli unu-tar škole Centar za karijere koji vodi doajen hrvat-skog IT-a i jedan od osnivača Microsofta u Hrvatskoj, g. Vjeran Bušelić. Kroz stalni kontakt sa studentima, njihovim nastavnicima i mentorima unutar Visoke škole, te osluškujući potrebe tržišta, kroz centar nastojimo prepoznati interese i predis-pozicije svakog studenta i usmjeriti ga prema punoj afirmaciji karijere. Sustav akademskog port-folia (ELAP) koji služi kao informacijska infra-struktura centa te izgrađeni odnos s poslodavcima dolaze na taj način do punog izražaja.

Kakve programe nudite za sustav cjeloživotnog obrazovanja, održavate li

specijalizirane tečajeve i/ili seminare?Visoka škola za primijenjeno računarstvo čla-

nica je Algebra obrazovne grupacije, organizacijski i strateški usmjerena prvenstveno izgradnji izvr-snosti unutar akademskog, formalnog obrazovanja. Programe cjeloživotnog obrazovanja i seminare izvodi učilište Algebra, vodeći ponuđač specijali-stičkog IT obrazovanja u Hrvatskoj, prisutan na tržištu već 12 godina.

Nedavno ste se preselili u nove prostore. Koliko su se time promijenili uvjeti

studiranja?Istina je, od početka rujna ove godine škola se

nalazi u novom prostoru u Ilici 242. Preseljenje je iznimno promijenilo ne samo uvjete studiranja nego i način organizacije nastave i studentskog života. S oko 1 000 m2 novouređenog i opremlje-nog prostora, nizom specijaliziranih učionica, kabineta i laboratorija te manjom konferencijskom dvoranom, standard studiranja koji smo osigurali ne odskače od onoga na vrhunskim stranim obra-zovnim ustanovama.

INFO

Visoka škola za primijenjeno računarstvo AlgebraIlica 242, 10 000 Zagreb Tel: +385 (0)1 2222 182www.racunarstvo.hr; [email protected]

4

6

8

9

10

5

Visoka škola je prepoznajući potrebe studenata

u suradnji sa Zagrebačkom bankom osigurala za

svoje studente posebno pogodne kredite s kamat-

nom stopom već od 7,50 % i odgodom otplate i

do 4 godine, kojima je moguće financirati studij,

trošak dodatne stručne literature i prijenosnog

računala te troškove života za vrijeme studiranja.

Poseban pogodnost ovih kredita poček je otpla-

te, tj. student se može odlučiti da prvi mje se čni

anuitet kredita započne plaćati tek godinu dana po

završetku studija. U proteklih dvije godine ove kre-

ditne mogućnosti iskoristio je veliki broj studenata.

Studiraj danas - otplaćuj kredit kad se zaposliš!

7

VidiEdu Racunarstvo (2)_D.indd 17VidiEdu Racunarstvo (2)_D.indd 17 12/24/09 12:33:32 AM12/24/09 12:33:32 AM

Page 18: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201018

Tehničko veleučilište u Zagrebu u svojoj je kate-goriji najbolja obrazovna institucija u Hrvatskoj. Tome svjedoče brojne međunarodne nagrade, pri-znanja i uspjesi studenata. Također, većina studena-ta TVZ-a odmah po završetku studija pronađe posao, a studenti koji su se isticali radom i kvalite-tom, zapošljavaju se u vodećim domaćim i stranim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj. O tome što sve TVZ nudi razgovarali smo s prodekanicom za nastavu i studente, dr.sc. Sonjom Zentner Pilinsky, i voditeljem NetAkademije, mr.sc. Dubravkom Žigman.

Koje uvjete kandidat mora zadovoljiti da bi upisao vaš program?

Uvjet da kandidati pristupe razredbenom postupku na stručne studije na Tehničkom veleuči-lištu u Zagrebu završen je srednjoškolski program u trajanju od četiri godine ili trogodišnji srednjoš-kolski program tehničke struke koji odgovara stu-diju. Razredbeni postupak od ove se godine odvija kao i na većini drugih visokoškolskih ustanova u Republici Hrvatske, putem državne mature.

Koristite li u komunikaciji sa studentima modernu tehnologiju i kakvu?

Tehničko veleučilište u Zagrebu najsuvremenija je obrazovna ustanova u svojoj kategoriji u Hrvatskoj. Neprestano ulažemo u nova znanja i najsuvremeniju tehnologiju za obuku studenata. Na naše veleučilište studenti se prijavljuju onlineprijavama. Upis na studij, upis u viši semestar, pri-

java i odjava ispita, upis ocjena, također se obavlja uz pomoć informacijskog sustava, od kojih je dio moguće odraditi online. Nadalje, na TVZ-ovim web stranicama nalaze se materijali za nastavu u elektronskom obliku, a i sama nastava odvija se uz pomoć powerpoint prezentacija.

S kojim stranim obrazovnim ustanovama surađujete i jesu li vaši studenti uključeni

u programe međunarodne razmjene studenata?Shvatili smo kako je suradnja s europskim i

svjetskim obrazovnim ustanovama nužnost. Bez razmjene znanja i povezivanja s obrazovnim cen-trima u današnjem svijetu nije moguće napredova-ti i brzo usvajati nova znanja. Jedna od naših temeljnih odrednica jest naučiti naše studente da rade po obrazovnim standardima EU. Uvjerena sam kako naši studenti po završetku studija mogu

raditi u bilo kojoj europskoj zemlji. Ove godine sedam naših studenata studirat će ljetni semestar u zemljama EU, a dva naša nastavnika predavat će po dva tjedna na stranim sveučilištima. U sljedećoj akademskoj godini planiramo ove aktivnosti proši-

riti na veći broj sudionika, a također otvoriti i mogućnost da strani profesori dođu kod nas odr-žati poneka predavanja, te strani studenti dođu stu-dirati na TVZ. U 2009. smo pokrenuli projekt međunarodne mobilnosti studenata, koji je dio europskog projekta za mobilnost Erasmus. Europska komisija TVZ-u je dala zeleno svjetlo za Extended Erasmus Charter, za razdoblje do 2013.

S kojim tvrtkama na tržištu surađujete kako biste svoj program prilagodili

tržišnim potrebama?Mnogi od naših studenata po završetku studija

pronađu posao u najuglednijim hrvatskim tvrtka-ma. Pratimo tržišne potrebe hrvatskih poslodavaca, a s nekima i surađujemo. Programi se prilagođuju zahtjevima tržišta na različite načine. Imamo velik broj nastavnika koji su i stručnjaci u gospodarstvu, a imamo i suradnju s tvrtkama-partnerima u koji-ma studenti odrađuju dio laboratorijskih vježbi na najsuvremenijoj opremi, poput Končara i IGH-a. Naši studenti obaveznu stručnu praksu odrađuju u eminentnim tvrtkama, te rezultate svoga rada i radnog iskustva unose u diplomski rad.

Koliko koštaju pojedini obrazovni programi?

Oko polovicu naših studenata na stručnim stu-dijima elektrotehnike, graditeljstva, informatike i računarstva upisujemo uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Studenti koji se sla-bije pozicioniraju na rang-listi tijekom razredbe-nog postupka plaćaju školarinu po ECTS bodu kolegija koje upisuju (1 ECTS bod plaća se 125 kn). Naš model financiranja temelji se na uspjehu poje-dinog studenta tako da se vrednuje rad studenta nakon svake akademske godine. Tada se radi rang-lista generacije pa studenti koji su upisali studij uz plaćanje tijekom studija mogu prijeći u status neplaćanja i obrnuto. Na izvanrednim studijima, tj. studiju uz rad, školarinu plaćaju svi studenti i ona

1

3

4

5

2

Uz TVZ do ICT profesionalcaTVZ je opremljen najsuvremenijom opremom i tijekom obrazovanja studenti odlaze na praksu u tvrtke poput Končara i IGH-a

odgovara: dr.sc. Sonja Zentner Pilinsky

Prodekanica za nastavu i studente TVZ-a

VidiEdu TVZ (2)_D.indd 18VidiEdu TVZ (2)_D.indd 18 12/24/09 12:36:55 AM12/24/09 12:36:55 AM

Page 19: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

19WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

iznosi 300 kn za pravne ili 240 kn za fizičke osobe po 1 ECTS bodu upisanih kolegija.

Uspijevaju li vaši studenti dobiti stipendije i od koga najčešće?

Studenti TVZ-a redovno se kandidiraju za državne stipendije, dok se za stipendije iz privat-nog sektora studenti rjeđe prijavljuju. Studenti se najčešće prijavljuju za „A“ i „B“ kategoriju držav-nih stipendija te ulaze u oštru konkurenciju. U pitanju su, naravno, redovni studenti. Prepoznali smo i potrebu ulaganja u obrazovanje vlastitih

kadrova te je to omogućilo stipendiranje zaposle-nika pod određenim uvjetima. Također, dio naših studenata traži stipendije na europskom i svjet-skom obrazovnom tržištu.

Kako se polaznici vašeg programa snalaze glede ostalih uvjeta studiranja?

Svojim studentima maksimalno izlazimo u

susret kako bismo im pomogli u traženju smje-štaja. Nažalost, kapaciteti domova premali su da bi se u njih mogli smjestiti svi studenti. Zato se naši studenti snalaze kao i nji-hove kolege. Napomenula bih da naši studenti ostvaruju sva studentska prava te su u tome ravno-pravni svojim kolegama.

Gdje se po završetku

školovanja zapošljavaju vaši polaznici i na kojim poslovima, te prate li ih headhunteri, lovci na talentirane studente?

Naši studenti vrlo su traženi zbog širine i kvali-tete obrazovanja koje im TVZ pruža. Tome svjedo-če i nagrade koje naši studenti osvajaju na svjet-skim natjecanjima. Mnogi od njih zapošljavaju se u najjačim domaćim i stranim tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj. Zbog toga su naši studenti često na meti tzv. headhuntera i posao nalaze goto-vo odmah po završetku studija. Istaknula bih da na domaćem tržištu rada vlada velika potražnja za zvanjima koja se stječu na TVZ-u. Naglašavam da u okviru TVZ-a imamo i vrlo kvalitetan program cjeloživotnog obrazovanja koji uključuje i NetAkademiju koja je dobila više međunarodnih priznanja i nagrada.

Koliko je u prosjeku vremena potrebno da se po završetku školovanja kod vas

pronađe odgovarajući posao?Naši studenti u prosjeku znatno brže pronađu

posao od većine svojih kolega. Tako studenti struč-nih studija TVZ-a u posljednjoj akademskoj godi-ni odrađuju obaveznu stručnu praksu kroz koju često ostvare prvi kontakt s budućim poslodav-cem. Dobar dio naših studenata počne raditi pred sam kraj studija, ili ih po završetku studija čeka radno mjesto.

Kakve programe nudite za sustav cjeloživotnog obrazovanja, održavate li

specijalizirane tečajeve i/ili seminare?Cjeloživotno obrazovanje važan je segment

TVZ-a i u taj dio ulažemo velike napore kako bismo bili najbolji na tržištu obrazovanja. U sklopu Centra za cjeloživotno obrazovanje djeluje NetAkademija koja nudi obrazovne programe vezane uz sve informatičke tehnologije. Organizirali smo predavanja i stručne seminare za usavršavanje inženjera u graditeljstvu, koji su namijenjeni arhitektima, građevinarima, elektro-tehničarima i strojarima. Obrazovni proces unutar specijaliziranih tečajeva oslanja se na nastavnike i suradnike s dokazanim poznavanjem struke i teo-rijskim znanjem, kao i na priznate stručnjake iz zagrebačkog gospodarstva koji nastavu obogaćuju brojnim primjerima iz svakodnevne prakse.

INFO

Tehničko veleučilište u ZagrebuVrbik 8, 10 000 Zagreb Tel: +385 (0)1 5603 900www.tvz.hr, http://netakademija.tvz.hr

6

7

8

9

Predavači TVZ-a uz bogato teorijsko znanje priznati su stručnjaci u gospodarstvu koji su se dokazali svojim radom i posjeduju bogato poslovno iskustvo koje prenose studentima

NetAkademija perjanica je

Tehničkog veleučilišta u Zagrebu čiji

ugled izlazi iz okvira Hrvatske. Tako

je međunarodna zajednica Cisco

Networking Academy nagradila

NetAkademiju titulom najbolje

regionalne akademije EMEA

(Europa, Bliski Istok i Afrika). Uz

to, NetAkademija jedina je aka-

demija koja je u svijetu osvojila tri

od četiri priznanja za razvoj i

doprinos kvaliteti Cisco akadem-

skog programa u kategorijama

Education Recognition,

Extraordinary Contributions i

Pioneer Recognition.

„U vrijeme novih informatičkih tehnologija

potreba za kvalificiranim i obrazovanim

informatičkim stručnjacima eksponencijalno

raste, a stalni razvoj novih tehnologija uvjetuje i

sve veću potražnju za informatičkim stručnjacima.

Zbog toga je TVZ svojim studentima omogućilo

pristup tim tehnologijama kroz pokretanje

NetAkademije u sklopu Centra za cjeloživotno

obrazovanje“, ističe voditelj NetAkademije

Dubravko Žigman. Glavna prednost

akademije u tome je što studenti

prije završetka studija usvoje neo-

phodna znanja za daljnji rad u ICT

industriji po višestruko nižim cijena-

ma od komercijalnih, a budući poslo-

davac dobiva osobu koja već istog

trenutka može preuzeti poslove iz

područja ICT-a. „Obrazovni proces

osmislili smo tako da kroz multi-

medijske online materijale, testove i

laboratorijske vježbe sustavno

izgrađujemo polaznike u ICT

stručnjake. Polaznici NetAkademije

potiču se na logičko razmišljanje,

timsko i individualno rješavanje

problema te na stjecanje praktičnog znanja“,

objašnjava Žigman. NetAkademija neprestano

ulaže u kvalitetu pruženih programa, od stručnih

instruktora, suvremeno opremljenih računalnih

učionica do provođenja kontrole kvalitete stude-

nata. Kvalitetu NetAkademije prepoznali su broj-

ni poslodavci čiji headhunteri dovode najbolje

studente u redove prestižnih tvrtki koje posluju u

Hrvatskoj.

NetAkademija nosi međunarodnu titulu najbolje akademije u Europi koju joj je dodijelila zajednica Cisco Networking Academy

mr. sc. Dubravko

Žigman

Voditelj

NetAkademije

10

VidiEdu TVZ (2)_D.indd 19VidiEdu TVZ (2)_D.indd 19 12/24/09 12:37:00 AM12/24/09 12:37:00 AM

Page 20: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201020

VERN' je u Hrvatskoj trenutno najsnažniji brend iz područja privatnog poslovnog visokog obrazovanja. Na njemu se izvode studiji iz područ-ja ekonomije, informatike i turizma na prijedi-plomskoj razini te četiri studija na diplomskoj razi-ni. Ove godine upisi na fakultete započinju već u siječnju te smo povodom novog načina upisa raz-govarali s Ozrenom Jurekovićem, glavnim direkto-rom VERN'-a.

Za početak, možete li nam reći nekoliko riječi o VERN'-u?

VERN' je privatna poslovna visokoobrazovna ustanova na kojoj u ovom trenutku studira 2 300 studenata. Najstariji smo i najveći sustav u ovom sektoru u Hrvatskoj. Nastavu drži preko 200 profe-sora od kojih većina dolazi i poslovne zajednice te uz akademske kompetencije imaju i bogato poslov-no iskustvo.

Naše studije do sada je završilo gotovo 1 500 studenata uz visoku stopu zapošljivosti tijekom studija ili vrlo brzo nakon završetka.

Kod vas godina studija stoji preko 30 000 kuna. Koje su prednosti koje vaš student

dobiva za takvu cijenu?Na tržištu visokog obrazovanja djelujemo deset

godina, a već dvadeset godina bavimo se obrazova-njem za različite poslovne profile. Tijekom tog vre-

mena razvili smo posebno učinkovit i prepoznatljiv model obrazovanja u kojemu je student u centru pozornosti i sve su naše aktivnosti usmjerene na postizanje njegova optimalnog uspjeha tijekom studija, ali i kasnije tijekom razvoja karijere.

Ovdje bih istaknuo tri značajke modela:1. Male studijske grupe: 90% nastave odvija se

u nastavnim grupama od 20-ak studenata što je, po našem iskustvu, optimalna veličina za postizanje kvalitetnog transfera znanja i vještina u poticajnom i interaktivnom nastavnom procesu.

2. Programi rađeni za potrebe gospodarstva: naši studijski programi modelirani su sadržajno i izvedbeno sukladno potrebama gospodarstva te se usmjereni na stjecanje znanja i vještina koje traže

poslodavci. Model primjenjuje optimalan odnos između teoretskih sadržaja, kao temelja, i praktič-nih i primjenjivih sadržaja kao prevladavajućih u nastavnom procesu.

3. Profesori – stručnjaci: predavači na VERN' u najvećoj mjeri dolaze iz prakse i većina ima bogato poslovno iskustvo u područjima koja predaju. Na taj način nastavni proces postaje i mjesto prenoše-nja iskustava, i to kroz problemski orijentiranu interakciju između studenata i profesora.

Za naše čitatelje vjerojatno je najzanimljivij vaš studij POINT iz

područja informatike, odnosno ICT-a. Za koja radna mjesta i za koje poslodavce ovaj studij priprema studente?

POINT, odnosno studij poslovne informatike sastoji se o sljedećih modula:

• 50% gradiva pripada ICT sadržajima širokog spektra. U ovom modulu studenti stječu znanja i vještine iz područja programiranja i programskih jezika, hardvera, mreža, baza podataka te internet-skih tehnologija.

• 30% gradiva bavi se poslovnim sadržajima,

dakle ekonomijom, marketingom, računovod-stvom i menadžmentom, odnosno sadržajima koji su usmjereni razvoju poslovnosti završenih stude-nata.

• I na kraju, 20% gradiva bavi se razvojem općih, «soft skills» znanja i vještina kao što su stra-ni jezici, psihologija i komunikacije. Ovaj modul podiže opću razinu osobnog potencijala svakog studenta, što je u vrijeme globaliziranog poslovanja vrlo važan segment u razvoju karijera.

Kroz navedene module razvijaju se mladi struč-njaci koji se mogu dobro snalaziti u ICT industriji, ali koji istovremeno služe kao poveznica poslovnog i ICT sektora. Od naših studenata po završetku studija očekujemo da su sposobni preuzeti određe-ne poslove i odgovornosti već od prvog dana prvog zaposlenja. Isto tako, ukoliko se za to odluče, osposobljavamo ih za pokretanje vlastitih poduzet-ničkih projekata s naglaskom na ICT industriju.

1

2

3

Od naših studenata očekujemo da su sposobni preuzeti poslove i odgovornosti već od prvog dana prvog zaposlenja

Studij poslovne informatike dio najsnažnijeg branda u privatnom visokom obrazovanju

Studije VERN'-a do sada je završilo gotovo 1500 studenata uz visoku stopu zapošljivosti tijekom ili neposredno nakon diplome

odgovara: Ozren Jureković Glavni direktor VERN'-a

VidiEdu VERN (2)_D.indd 20VidiEdu VERN (2)_D.indd 20 12/24/09 12:38:44 AM12/24/09 12:38:44 AM

Page 21: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

21WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

U kojim se poduzećima zapošljavaju vaši završeni studenti ?

Zapošljavaju se u vrlo širokom spektru djelat-nosti i poduzeća i to od multinacionalnih kompa-nija pa sve do obiteljskih bizinisa. Naši završeni studenti vrlo su atraktivni poslodavcima zbog svo-jih praktičnih znanja i vještina. To je jedan od razloga zašto se naši studenti brzo prilagode raznim poslovnim okruženjima.

VERN'-ovi završeni studenti zapošljavaju se u gotovo svim sektorima: od najvećih banaka i ICT kompanija, preko marketinških agencija i državnih institucija. Značajan broj njih odlučio se i za samo-stalni poduzetnički pothvat te već danas postoji niz uspješnih poduzeća osnovanih od strane naših završenih studenata. Nekoliko ih je upravo u području ICT-a.

Kakvi su pokazatelji o zapošljavanju završenih studenata ?

Svi do sada završeni studenti POINT-a nalazili su posao prije završetka studija, što i nije neobično obzirom da se radi o kadrovski izrazito deficitar-nom sektoru (ICT) u RH. Ono što posebno veseli je podatak da je značajan broj studenata dobio i financijski poticaj za završetak studija od strane budućih ili sadašnjih poslodavaca u vidu stipendija za jednu ili više godina studija – u nekim slučajevi-ma čak i unatrag. Po našim saznanjima, približno 25% studenata svoj studij financira nekom vrstom stipendije koju dobivaju iz poslovne zajednice. Raduje nas da poslodavci prepoznaju potencijal studenata i studija.

Osim stipendija koje daju poslodavci svojim sadašnjim i budućim

uposlenicima, postoji li još neki model stipendiranja koji je na raspolaganju vašim studentima?

Mi na VERN’-u dijelimo određeni broj stipen-dija najboljim studentima i ove godine podijeljeno ih je desetak, od čega dio i studentima POINT-a.

Uz to, naši su studenti vrlo aktivni u iskorišta-vanju drugih, vanjskih prilika za stipendiranje. Tako je prošle godine čak osamnaest studenata dobilo državnu stipendiju, redovno osvajaju grad-ske stipendije, dvije studentice dobitnice su pozna-te TOP stipendije, a vrlo često osvajaju stipendije i na natječajima koje raspisuje poslovna zajednica (npr. Zaklada Adris).

Imate li kakve posebne, izvannastave programe za svoje studente ?

Izvannastavne aktivnosti smatramo iznimno važnim segmentom izgradnje osobnih potencijala i karaktera. Zato ih snažno podržavamo, i to prije svega u segmentu sporta i kulture.

U sportskom segmentu pri VERN'-u djeluje jaka sportska sekcija koju vodi mladi stručnjak Marijo Strahonja sa suradnicima. Studentima su

na raspolaganju sportski objekti, a već nekoliko godina VERN'-ove sportske ekipe postižu vrhun-ske rezultate na sveučilišnim sportskim natjecanji-ma. Ukupno u nekom vidu sportskih aktivnosti sudjeluje 500-tinjak naših studenata.

Uz sport, veliku pažnju poklanjamo i kulturi. Kroz program VERN’'Kultura za naše studente svake godine osiguravamo blizu 1 000 ulaznica za razne kulturne događaje, koncerte, balete, izložbe i kazališne predstave. Studenti se na događaje prijav-ljuju metodom „najbržeg prsta“ putem osobnih portala i raduje nas iznimno velik interes i odaziv na ovakve vrste izvannastavnih aktivnosti.

S obzirom da izvodite studije iz ICT područja, koliko ste u nastavi i

poslovanju orijentirani korištenju novih tehnologija ?

Od samog početka djelovanja prepoznali smo trendove i koristi koje nova tehnologija pruža u nastavnom i poslovnom procesu. Zbog toga smo

još 2001. godine pokrenuli projekt informatizacije akademskog i poslovnog procesa. Iz tog projekta nastao je informacijski sustav EduNeta koji se temelji na internetskim tehnologijama. Ovaj sustav u mnogome je podržavao naš brzi rast i razvoj u svim segmentima, te nam je omogućio da uz rast zadržimo i dograđujemo visoku razinu kvalitete djelovanja i poslovanja. Ovaj sustav razvijan je za VERN', ali su ga u međuvremenu prepoznale i druge visokoškolske ustanove te je danas imple-mentiran na još osam visokih učilišta.

Uz spomenuti sustav, primjenjujemo i ostale tehnološke inovacije, a dolaskom gospodina Gorana Radmana na mjesto dekana, vjerujem da će tu našu orijentaciju na visoke tehnologije dodat-no pojačati.

I za kraj, ne možemo izbjeći i osvrt na aktualnu gospodarsku krizu...

Aktualne gospodarske trendove na vrijeme smo predvidjeli te smo svoje razvojne planove na vrijeme prilagodili nastaloj situaciji. Po našem mišljenju, vrijeme krize idealno je za rad na sebi kako bi se tako spremno dočekala bolja vremena. To je vrijeme koje treba iskoristiti za osobni razvoj, a kvalitetno obrazovanje tu je vjerojatno u vrhu pametno uloženog vremena i novca. Zbog toga vjerujemo da će kriza povećati opću društvenu ori-jentaciju prema izgradnji društva znanja, ako ne na institucionalnoj razini, onda svakako na pojedinač-noj jer su pojedinci racionalni te sukladno tome racionalno procjenjuju svoje prioritete.

INFO

Veleučilište VERN'Trg bana Josipa Jelačića 3, 10 000 Zagreb Tel: +385 (0)1 4825 911www.vern.hr; [email protected]

4

5

6

7

8

9

Svi do sada završeni studenti POINT-a nalazili su posao prije završetka studija, što nas ne iznenađuje

VidiEdu VERN (2)_D.indd 21VidiEdu VERN (2)_D.indd 21 12/24/09 12:38:48 AM12/24/09 12:38:48 AM

Page 22: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201022

Koje uvjete kandidat mora zadovoljiti da bi upisao vaš program (kakve rezultate na

državnoj maturi, kakvo predznanje)?Razredbeni postupak za upis u prvu godinu

studija provodi se temeljem uspjeha u srednjoj školi i razgovora s kandidatom. Broj bodova razredbenog postupka dobije se množenjem bodo-va ostvarenih uspjehom u srednjoj školi i faktora postignutog na razgovoru.

Uspjeh u srednjoj školi za četverogodišnje pro-grame boduje se tako da se uspjeh svih razreda i mature zbroji i pomnoži sa 40. Maksimalan mogući broj bodova za četverogodišnje programe je 1000. Uspjeh u srednjoj školi za trogodišnje pro-grame boduje se tako da se uspjeh svih razreda i mature zbroji i pomnoži s 45. Maksimalni mogući broj bodova za trogodišnje programe je 900.

Za studente koji polože državu maturu posti-gnuti broj bodova množi se s faktorom 1,20, tako da za četverogodišnji program srednje škole maksi-malan broj bodova iznosi 1200, a za trogodišnji program 1080.

Koristite li u komunikaciji sa studentima modernu tehnologiju i kakvu (online pri-

java i odjava ispita, raspored sati, predavanja...)?U komunikaciji sa studentima koristimo se vla-

stitim softverom za praćenje rada studenata i

nastavnika (SCAD - school administration). Program se sastoji od velikog broja modula, a ovom prilikom nabrojili bismo nekoliko. Kao prvo, modul praćenja rada studenata. To znači da se svaki izlazni test nakon predavanja, auditornih i laboratorijskih vježbi ocjenjuje od strane nastavni-ka. Na taj način prati se rad studenata i reagira ukoliko postoji negativan trend. Studenti s druge strane vide rezultate i nastoje što brže prevladati negativne trendove i poboljšati one dobre. U SCAD se unose i kolokviji te ispiti. Na temelju for-mule izračuna uspjeha po ključnim faktorima, vid-ljiv je rezultat studenta i on se predlaže nastavniku.

Taj rezultat vidi i student prije samog ispita. Kao drugo, sve najave vezane uz predavanja i vježbe odvijaju se kroz SCAD. Treće, kroz SCAD u posljednja tri tjedna predavanja studenti ocjenjuju nastavnike. Četvrto, kroz SCAD su vidljiva preda-vanja po predmetima, nastavnicima, predavaonica-ma, grupama te studentima. Najvažnije od svega, svaki student po logiranju u SCAD vidi prvenstve-no ono što se odnosi na njega kao pojedinca, kao pripadnika grupe na predavanjima ili vježbama. Svaki je nastavnik obavezan u roku 48 sati obzna-niti sve što se odnosi na predavanje ili vježbe na kojima je bio. Sva dokumentacija vezana uz stu-dente i nastavnike izravno se tiska iz SCAD-a uz dobivanje pripadajućih urudžbenih brojeva. Temeljem navedenog, VSITE će u sljedećoj aka-demskog godini krenuti u operacionalizaciju susta-va upravljanja kvalitetom. Konačni cilj ove akcije treba biti dobivanje certifikata o sukladnosti susta-va upravljanja kvalitetom s međunarodnom nor-mom ISO 9001:2002.

S kojim stranim obrazovnim ustanovama surađujete i jesu li vaši studenti uključeni

u programe međunarodne razmjene studenata?U ovom trenutku VSITE priprema suradnju s

dvije politehničke škole u inozemstvu. Jedna je u Sloveniji, a druga u Austriji. Osim razmjene nastavnika za pojedina predavanja, redovne nastavne, ili cijele kolegije, u pripremi je definira-nje načina razmjene studenata u tri dijela. Prvi, koji se odnosi na mogućnost da studenti slušaju cijeli semestar, drugi sudjelovanja na zajedničkim projektima i treći u dijelu osiguranja stručne prak-se u tvrtkama s kojima visokoškolske ustanove imaju suradnju. U pripremi je još dio koji se odno-si i na sportsku suradnju. Dio aktivnosti koji se odnosi na mogućnost da studenti slušaju cijeli semestar na stranim visokoškolskim ustanovama nije jednostavan. U tom dijelu moramo osigurati da student odsluša broj ECTS-a koji je što bliži onom broju koji slušaju njegove kolege u Zagrebu.

1

2

3

U komunikaciji sa studentima koristimo se vlastitim soft-ve rom za praćenje rada studenata i nastavnika, SCAD - school administration

Na VSITE-u do prvostupnika informacijskih tehnologijaOve godine studij završava prva generacija studenata. Pet koji su već zaradili svoje diplome uspjeli su pronaći i zaposlenje

odgovara: mr.sci. Milorad Nikitović, dipl.ing.,

prodekan za nastavu

VidiEdu Vsite (2)_D.indd 22VidiEdu Vsite (2)_D.indd 22 12/24/09 12:40:46 AM12/24/09 12:40:46 AM

Page 23: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

23WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

S kojim tvrtkama na tržištu surađujete kako biste svoj program prilagodili

tržišnim potrebama?Suradnju imamo sa srednjim i malim tvrtkama.

Dapače, neki od nastavnika iz tih su tvrtki, pogoto-vo na kolegijima koji su izravno vezani za rad dotičnih tvrtki. Spomenuo bih među njima Storm Computers, Euro-tera, T-Com, itd. Savjet Visoke škole za informacijske tehnologije, čiji će izbor biti početkom veljače 2010. ima, između ostalog, i funkciju da program VSITE-a bude što snažnije prilagođen tržišnim potrebama.

Koliko koštaju pojedini obrazovni programi?

Školarina se plaća u punom ekonomskom iznosu prema broju upisanih ECTS-a. Osim škola-rine, plaća se trošak razredbenog postupka. Upisnina se ne plaća.

Kod obročnog plaćanja redovni studenti plaća-ju punu cijenu od 380,00 kuna po ECTS, na način da 100,00 kuna po ECTS-uplate prilikom upisa (6.000,00 Kn), a preostalih 280,00 kuna po ECTS-u u 10 jednakih mjesečnih rata po 28 kuna. Dakle, kod obročnog plaćanja redovni student plaća iznos od 22.800,00 kn.

Izvanredni studenti po istom modelu plaćaju 4.000,00 kn prilikom upisa i 1.120,00 kn u deset mjesečnih rata, što ukupno iznosi 15.200,00 kn.

Kod jednokratnog plaćanja ukupni iznos za redovnog studenta iznosi 20.700,00 kn a za izvan-redne 13.800,00 kn.

Naravno, u sklopu ovih brojki treba imati na umu da redovni studenti studiraju 3, a izvanredni 4 godine.

Uspijevaju li vaši studenti dobiti stipendije i od koga najčešće?

Treba imati na umu da iz VSITE-a izlaze prvi diplomci i da uzorak koji bi trebao cjelovito odgo-voriti na ovo pitanje još uvijek nije respektabilan. Na temelju malog broja uzoraka ovu temu treba podijeliti u dva dijela. Prvi, da velikom broj izvan-rednih studenata studij plaćaju tvrtke u kojima su zaposleni. Tu su prisutni različiti modaliteti; od onog da tvrtke po uspješno okončanoj godini vra-ćaju studentu uplaćeni novac za školovanje, do ina-čice da tvrtka plati unaprijed akademsku godinu ili da to obavlja obročno. Drugi je onaj koji se odnosi na redovne studente. Što se tiče njih, vrlo je mali broj tvrtki koje su pronašle zanimanje da na ovaj način „rezerviraju“ buduće prvostupnike računar-stva, izuzev nekoliko tvrtki iz manjih mjesta.

Kako se polaznici vašeg programa snalaze glede ostalih uvjeta studiranja

(smještaj, prijevoz, prehrana…)?Što se tiče ostalih uvjeta studiranja, naši redovni

studenti imaju „iksice“. Na taj način uz potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i športa imaju subvencioniranu prehranu kao i ostali studenti fakulteta i visokih učilišta. Najbliža ustanova u kojoj mogu ostvariti taj oblik prehrane na AGG je

fakultetu koji je udaljen minutu od VSITE-a, ili u Studentskom centru koji je na deset minuta udalje-nosti od VSITE-a. Što se tiče prijevoza ZET-om ili HŽ-om, i ovdje imaju uz odgovarajuću ispravu besplatnu uslugu.

U sklopu ovog pitanja, a odnosi se na uvjete studiranja, treba reći da svi naši studenti u okviru cijene po jednom ECTS-u dobivaju prijenosno računalo koje koriste tijekom studija što smatramo značajnim povećanjem ukupne učinkovitosti stu-diranja. Na svim računalima instalirani su progra-

mi na koje, uz potporu Ministarstva znanosti obra-zovanja i športa, VSITE ima pravo, kao i na one koje je nabavila naša visokoškolska ustanova.

Gdje se po završetku školovanja zapošljavaju vaši polaznici i na kojim

poslovima te prate li ih headhunteri, lovci na tal-entirane studente?

S obzirom na broj studenata koji su diplomirali, nismo primijetili da su bili u fokusu lovaca na talentirane studente, bez obzira što su neki od njih završili s vrlo visokim prosjekom. Neki od njih napredovali su na radnim mjestima u odnosu na ona na kojima su bili kao studenti. Međutim, treba

reći da smo u vrijeme prije ove krize imali kontak-te s nizom tvrtki koje su iskazale dinamiku potreba za određenim kadrovima profila koji mi školuje-mo. U ponovljenim kontaktima tijekom ove aka-demske godine u dijelu su odstupili od te dinami-ke.

Kakve programe nudite za sustav cjeloživotnog obrazovanja, održavate li

specijalizirane tečajeve i/ili seminare?VSITE je upravo napravio prvi program koji se

naslanja na sustav cjeloživotnog obrazovanja. Riječ je o specijaliziranim seminarima za direktore IT odjela i službi te voditelje složenih informatičkih projekata u velikim i srednjim poduzećima, i dru-gim složenim sustavima. Na ovom seminaru stječu se osnovna znanja o menadžmentu i menadžer-skim vještinama potrebnim za rukovođenje infor-matičkom funkcijom. U pripremi su još 2 ovakva seminara koji se odnose na projektiranje baza podataka i arhitekturu osobnih i poslužiteljskih računala.

U ovom dijelu treba kazati da je VSITE u izradi programa Specijalističkog studija. Do kraja siječnja 2010. bit će definiran program s usmjerenjima i kolegijima. U sklopu ovih aktivnosti osloniti ćemo se na stjecanje Microsft i CISCO certifikata u okvi-ru određenih kolegija. Vjerujemo da ćemo uspjeti, S obzirom na dugotrajnu i kvalitetnu pripremu, dobiti dopusnicu za pokretanje ovoga studija u sljedećoj akademskoj godini.

Koliko je u prosjeku vremena potrebno da se po završetku školovanja kod vas

pronađe odgovarajući posao? Ove akademske godine završilo je prvih 5 stu-

denata i svi su zaposleni.

4

5

6

78

9

10

p

INFO

VSITE - Visoka škola za informacijske tehnologijeKlaićeva 7, ZagrebTel: +385 (0)1 3764 007, Fax: +385 (0)1 3764 264web: www.vsite.hr, e-mail: [email protected]

Uz specijalizirane seminare u izradi je program specija li stičkih studija u či j e m dijelu se mogu steći Microsoft i CISCO certifikati

VidiEdu Vsite (2)_D.indd 23VidiEdu Vsite (2)_D.indd 23 12/24/09 12:40:50 AM12/24/09 12:40:50 AM

Page 24: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201024

Što je to SAE?

SAE je najveći svjetski koledž na području koje pokriva audioreprodukciju, digitalni film i nove medije. SAE Ljubljana 2003. godine otvorio je svoje učionice kao 41. škola u nizu i otad obučio nekoliko stotina inženjera za audioreprodukciju i multimediju.

Koje konkretne programe nudite u Ljubljani i kada su upisi?

SAE Ljubljana nudi dva programa, Audioinženjerstvo te Web dizajn i razvoj. Audioprogram može se pohađati na dva načina: redovno - tijekom 12 mjeseci, ili izvanredno - tije-kom 24 mjeseca. Za program Web dizajn i razvoj potrebno je 12 mjeseci. Nastava počinje dva puta godišnje,, u listopadu i travnju, ali predbilježbe su moguće tijekom cijele godine.

Koje uvjete kandidat mora zadovoljiti da bi upisao vaš program?

Za upis u naše programe važno je samo pozna-vanje engleskoga jezika budući da je naša škola međunarodna. Unatoč tome što ne zahtijevamo nikakvo posebno predznanje, poželjno je da pola-

znik razumije osnovne elektroničke pojmove i ima "osjećaj za tehniku". Prije upisa svi kandidati pozvani su na razgovor, prilikom kojega ih potiče-mo da pripreme svoj životopis, s kratkim osvrtom na svoj akademski put, radno iskustvo i razloge zbog kojih se žele upisati.

Kako su strukturirani vaši programi?

Svi naši programi teže praktičnoj primjeni, ali su istovremeno utemeljeni i na teoriji. Za ilustraci-ju, odnos je između teorije i prakse pola-pola. Nastavna građa i pristup predavača prilagođeni su tome da kod studenata neprestano potiču stvara-lački duh i poduzetnost. Mi potičemo individualni rad i osjećaj odgovornosti budući da nam je želja naše studente pripremiti za stvarno životno okru-ženje kakvo ih očekuje po svršetku studija.

Koristite li u komunikaciji sa studentima modernu tehnologiju i kakvu?

Cijeli naš ispitni sustav (samo za ispite iz teori-je) utemeljen je na online načelu i sve ostale infor-macije o tečaju mogu se naći na web adresi saestu-dent.com. Ipak, do daljnjega, smo odlučili zadržati i staru, tradicionalnu oglasnu ploču s obavijestima.

Neovisno o suvremenim načinima priopćavanja, glavni nam je naglasak na osobnoj komunikaciji sa studentima, napose na odnosu student-predavač, što nam omogućuje da pratimo studentov napre-dak i budemo proaktivni.

S kojim stranim obrazovnim ustanovama surađujete i je li moguć prijelaz iz jedne

SAE škole u drugu?Naši studenti imaju mogućnost studirati na tri

stupnja: Certificate, Diploma te BA (Bachelor). Najambiciozniji među njima mogu doći i do dok-torske titule. Naš strateški obrazovni partner za postizanje statusa BA je Middlesex University iz Engleske. Jedna od najvećih prednosti toga što smo međunarodni institut jednostavan je prijelaz stude-

1

2

3

4

5

6

Audioinženjerstvo i Web dizajn i razvojKroz godinu dana na ljubljanskom SAE Institutu do uvaženih multimedijskih diploma

odgovara: Suzana DušanovićManager

SAE Institute Ljubljana d.o.o.

VidiEdu SAE (2)_D.indd 24VidiEdu SAE (2)_D.indd 24 12/24/09 12:34:20 AM12/24/09 12:34:20 AM

Page 25: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

25WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

nata iz jedne škole u drugu. Primjerice, ako se stu-dentu iz Ljubljane pruži poslovna prilika u Londonu, on može nastaviti studij ondje, bez ika-kvih birokratskih zavrzlama.

Tko su vaši polaznici i odakle dolaze?

Za razliku od prve generacije naših studenata, koja se uglavnom sastojala od profesionalaca koji su u industriji bili aktivni godinama, ovaj se trend očito promijenio budući da su sada naši studenti većinom mlađi ljudi koji su odlučili studirati audi-oreprodukciju ili web dizajn odmah nakon srednje škole. Pored slovenskih studenata, mnoštvo stude-nata dolazi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Hrvatski studenti imaju mogućnost studirati izvanredno, što im omoguću-je da se dva puta tjedno odvezu u Ljubljanu i zadr-že svoje poslove kod kuće. Nemamo kampus, ali našeg brucoša pove-zujemo s ostalim studen-tima kako bi lakše prona-šao "cimera".

Koji je najtraženiji

program te gdje se vaši studenti mogu zaposliti?

SAE je bio prva škola za audioinženjere, koju je 1976. godine utemeljio gosp. Tom Misner, svje-stan da to obrazovno

polje nije još pokriveno. Otad je SAE uistinu izra-stao u najveći multimedijski koledž, ali audiore-produkcija je i dalje njegov naglasak. U svakom slučaju, audioreprodukcija najtraženiji je program.

Audioinženjeri mogu se naći u svim segmentima industrije medija i zabave, kao što su film, radio, televizija, Internet, videoigre… Isto vrijedi i za stu-dente multimedije. Naša diploma priznata je od industrije i otvara vrata prema putu uspješne kari-jere.

S kojim tvrtkama na tržištu surađujete kako biste svoj program prilagodili

tržišnim potrebama? Naš institut ukorak prati posljednja postignuća

na području zvuka i medija. Nije riječ samo o imperativu, budući da sve naše škole diljem svijeta imaju brojne studije i radne stanice, nego i o želji da našim studentima u okviru cjelokupnog SAE iskustva pružimo dodanu vrijednost. S mnogim partnerima iz industrije imamo odlične poslovne odnose, zbog čega je, između ostalog, nastala i SAE trgovina koja našim studentima omogućuje kupo-vinu velikog broja hardverskih i softverskih proi-zvoda svjetske klase po cijenama nižim čak i do 50% u odnosu na redovne cijene. U naše partnere ubrajaju se Apple, Digidesign, Ableton Live, Focusrite, Novation te mnogi drugi.

Koliko koštaju pojedini obrazovni programi?

Cijene naših tečajeva kreću se od 7.500,00 eura za web dizajn do 8.500,00 eura za audio-reprodukciju. Svi naši studenti dobivaju prijenosno računalo Apple MacBook. Za više informacija, molimo vas nazovite telefonski broj 00386 1 2561 299, ili nam pišite na e-mail adresu [email protected].

INFO

SAE Institute Ljubljana d.o.o.Cesta dveh cesarjev 403, 1000 Ljubljana, Slovenija Tel: +386 (0)1 2561 299 http://ljubljana.sae.edu, [email protected].

7

9

8

SAE je izrastao u najveći multimedijski koledž s naglaskom na audioreprodukciju

10

VidiEdu SAE (2)_D.indd 25VidiEdu SAE (2)_D.indd 25 12/24/09 12:34:25 AM12/24/09 12:34:25 AM

Page 26: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201026

Koje programe provodite te koji su od njih natraženiji?

Američka visoka škola za menadžment i tehno-logiju provodi dva programa: Service Managementi Informacijske Tehnologije.

Godine 1992. Rochester Institute of Technology (RIT – naša matična institucija) postao je prvo sve-učilište u Sjevernoj Americi koje je nudilo cjeloviti studij informacijskih tehnologija. Taj isti stupanj obrazovanja danas nudi ACMT u Dubrovniku, te pruža svojim polaznicima praćenje stalnih promje-na u svijetu računalne tehnologije, kao i one koja se temelji na Internetu. Takav stupanj obrazovanja pomaže studentima da razviju mješavinu poslov-nih i menadžerskih vještina te istovremeno nudi inovativnu mješavinu suvremenih kolegija temelje-nih na tehnologiji iz područja poput umrežavanja, baza podataka, razvoja namjenskih programa, digi-talnih medija i elektroničkog izdavaštva.

Kakav profil polaznika najčešće odlučuje upisati vaše programe?

Tipičan student morao bi prvenstveno imati zanimanje za tehnologiju, logičko razmišljanje, ali kako profesor Floeser kaže, mnogo su društveniji nego što biste mislili.

„IT na ACMT-u bio je moj prvi odabir. To je jedini program koji me uvodi u novi „jezik“ 21- og stoljeća- računalni jezik.“

Mihovil Kisić, student prve godine iz Dubrovnika

Kakvo predznanje mora imati kandidat da bi uspješno savladao program?

Svi IT studenti imaju temeljne kolegije iz pro-gramiranja, umrežavanja i interakcije čovjek-raču-nalo. Osim osnovnih uvjeta, studenti će imati mogućnost biranja područja specijalnosti koji su

osmišljeni tako da odgovaraju osobnim interesima i ciljevima karijere.

Kakav je profil vaših predavača i koje kriterije moraju zadovoljiti da bi

predavali kod vas?Entuzijazam i angažman na predavanjima

karakteristike su RIT-a i ACMT-a. Naši predavači imaju značajno iskustvo u učionici i svojim profesi-jama. Njihova iskustva iz stvarnog života daju im perspektivu predavanja koje je utemeljeno u real-

nom svijetu. Učit ćete od profesora koji su radili u industriji i koji mogu poistovjetiti svoje učenje s izazovima vašeg posla. Naši međunarodni pre-davači ohrabruju studentske grupne rasprave i prezentacije te promiču blisku suradnju između studenta/profesora. Profesori su otvoreni, dostupni i stoje na raspolaganju za sva studentska pitanja tijekom pre-davanja i radnog vremena.

Svi profesori na ACMT-u imaju profesionalno iskustvo i koriste najnovije primjere i situacije iz prakse u svojim predavanjima. Većina razreda rela-tivno je mala tako da profesori primjećuju svakog studenta. Profesori ohrabruju studenta na samosta-lan rad, preuzimanje odgovornosti na sebe i proak-tivnost vezanu za obaveze. Studenti uče o standar-dima profesionalnog ponašanja, radu u timu, mišljenju unaprijed, planiranju vremena i snalaže-nju u promjenama. Najvažniji je njihov razvitak samopouzdanja i razvoj kritičkog razmišljanja te prezentacije vlastitih ideja jasno, iskreno i kreativ-no.

Besim Agušaj, profesor:“Biti dijelom ACMT-a u Hrvatskoj prije svega

je priznanje i čast! S druge strane, to je i prilika da sudjelujem u razvijanju budućih uspješnih poslov-nih ljudi i vođa. Radeći sa studentima tijekom pre-davanja, jasno se prepoznaju novi, pozitivni tren-dovi koji će oblikovati poslovno okruženje u nado-lazećim godinama. Posebno bih istaknuo naše stu-dente koji s mnogo energije i radoznalosti prate teme koje se obrađuju, što moj posao čini jos zani-mljivijim. Nadalje, činjenica da je ACMT dio RIT-a

u svakom pogledu čini veliku razli-ku. Podrška, profesionalizam i aka-demski resursi koji su dostupni pro-fesorima na najvišoj su razini.”

Koliko koštaju pojedini programi?

5.400,00 EUR cijena je jedne akademske godine na ACMT-u.

Uspijevaju li vaši studenti dobiti stipendije i od koga

najčešće?ACMT iz vlastitog budžeta izd-

vaja sredstva za stipendijski fond koji se ove godine popeo na više od 250,000 Eura. Osim toga, izvrsnost naših studenata prepoznaju i državni i lokalni stipendijski fondovi, ali i kompa-nije koje su poslovni partneri ACMT-a te su tijekom proteklih godina u različitim iznosima sti-pendirali naše studente.

1

2

4

5

6

3

Profesori su radili u industriji i mogu poistovjetiti svoje zna-nje s izazovima vašeg posla

Iskustvo i individualni pristup Kod polaznika razvijamo mješavinu poslovnih i menadžerskih vještina uz pravi omjer društvenih i suvremenih tehnoloških kolegija

odgovara: Donald HudspethPredsjednik i dekan

ACMT, Dubrovnik

VidiEdu ACMT (2)_D.indd 26VidiEdu ACMT (2)_D.indd 26 12/24/09 12:23:17 AM12/24/09 12:23:17 AM

Page 27: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

27WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

Kako se polaznici vašeg programa snal-aze glede ostalih uvjeta studiranja

(smještaj, prijevoz, prehrana…)?Smještaj u Dubrovniku koji nema studentski

dom predstavlja poseban izazov pa ACMT za svoje studente svako ljeto ažurira bazu koja sadrži preko tri stotine jedinica privatnog smještaja s gotovo devet stotina kreveta. Baza je upotpunjena fotogra-fijama, a osoblje fakulteta savjetima i prijedlozima pomaže studentima izabrati najbolju opciju. Ovakva baza Gradu Dubrovniku dala je ideju da za iduću akademsku godinu pripremi „virtualni

studentski dom“, a za izvršitelja projekta izabran je ACMT. Javni prijevoz solidno je riješen i povoljan studentima u Dubrovniku, a studenti se hrane u restoranima koji imaju ugovor s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa o subvencioniranoj prehrani.

Gdje se po završetku školovanja zapošljavaju vaši polaznici i na kojim

poslovima te prate li ih headhunteri, lovci na talentirane studente?

ACMT je poznat po programu stručnih praksi pa se tijekom obavljanja istih mnogi studenti već osiguraju za karijeru po diplomiranju – naime, head hunteri iz kompanija u kojima rade „vrbuju“ih za ostanak u radnom odnosu čim završe studij. Druga prednost ovakvog programa stručnih praksi odrađivanje je pripravništva tijekom studiranja pa se ta životna faza, često neu-godna već školovanim i zrelim ljudima, odradi tijekom studiranja uz stjecanje vrijednog iskustva.

Kakve programe nudite za sustav cjeloživotnog obrazovanja, održavate li

specijalizirane tečajeve i/ili seminare?U sklopu Apple Regionalnog Trening Centra

nudimo tečajeve za ljude raznih profila s nagla-skom na razvoj multimedije koja je potrebna u svakodnevnom životu, bez obzira na struku – radi se o razvoju prezentacija, web stranica, videoprilo-

ga i audiopriloga, i sličnih sadržaja. Mnogi zainte-resirani željeli su naučiti sami raditi ovakve sadržaje, a integrirana softverska i hardverska rješenja koja Apple nudi omogućila su to na jedno-stavan način.

Koliko je u prosjeku vremena potrebno da se po završetku školovanja kod vas

pronađe odgovarajući posao?ACMT je ponosan na visoku stopu

zapošljavanja po završetku studija – oko 80% diplomanata posao pronalazi u roku od tri mjeseca

nakon diplomiranja, a ostatak uglavnom nastavlja studij na diplomskoj razini. Razloge za ovo vidimo u studijima prilagođenim potrebama tržišta rada i usmjerenju ka praktičnoj primjeni znanja te narav-no radnom iskustvu koje se stječe tijekom studi-ranja.

INFO

American College of Management and TechnologyDon F. Bulića 6, 20 000 Dubrovnik Tel: +385 (0)20 433 000www.acmt.hr; [email protected]

7

8

9

10

ACMT je poznat po programu stručnih praksi pa se mnogi studenti već osiguraju za karijeru po diplomiranju

ga i audiopriloga i sličnih sadržaja Mnogi zainte nakon diplomiranja a ostatak uglavnom nastavlja

Studij informacijskih tehnologija

na „Američkom koledžu“ u

Dubrovniku započeo je s radom u

rujnu, a početkom drugog akadem-

skog kvartala privukao je velik broj

novih studenata koji su se kroz rad

Apple Regionalnog Trening Centra

uvjerili u vrhunske rezultate IT pro-

grama Rochesterskog Instituta za

Tehnologiju koji se izvodi.

Apple Regionalni trening centar

započeo je s radom seminarom za

instruktore koji će zainteresirane

poučavati naprednim mogućnostima

koje pružaju Appleove tehnologije. Osnovni cilj

bio je uvježbati studente Informacijskih tehnologija

ACMT-a do razine na kojoj kao budući treneri u

Apple RTC-u budu u mogućno sti prenijeti stečeno

znanje.

Međusobna suradnja ACMTa i Applea od

odluke o ulaganju u suvremeni Mac Lab funkcioni-

ra kao savršena simbioza ACMT-ovih težnji

praćenja svjetskih trendova u obrazovanju i širenja

horizonata svojim studentima i Applea, koji je dugi

niz godina jedna od najuspješnijih informatičkih

kompanija, poznata upravo po vrlo snažnom edu-

kacijskom odjelu. Dubrovački Regionalni trening

centar zasad je jedini sličan projekt u jugoistočnoj

Europi, na prostoru od Slovenije do Grčke, a

najbliži slični centri postoje u Pragu i Budimpešti.

Apple je opremio mnoštvo informatičkih učionica,

ali ACMT se prvi odlučio svoju ponuditi javnosti.

„Moramo demistificirati pojam Regionalnog

trening centra – radi se o učionici

otvorenog tipa namijenjenoj svima

koji žele bolje funkcionirati u multi-

medijalnom svijetu!“, istaknuo je na

početku profesor Željko Milić,

voditelj obrazovnog sektora Applea

za Hrvatsku, koji je ovom prigo-

dom došao iz Zagreba održati radi-

onicu. „Ovo nije obična

informatička učionica, iako ima i tu

namjenu tijekom redovnih nas-

tavnih sati na ACMT-u; posebnost

je u tome što je inače otvorena za

sve zainteresirane, svih uzrasta, koji

se žele obrazovati kako bi mogli

multimedijalno funkcionirati. Uz

stručnu pomoć mladih trenera, zain-

teresiranima će se omogućiti

stvaranje multimedijalnih sadržaja

koji su danas postali jedno od glavnih

sredstava komunikacije.“

Profesor Michael Floeser, jedan

od voditelja radionice, bio je poseb-

no iznenađen nepoznavanjem inter-

aktivnosti koju pruža veća uporaba

tehnologije u obrazovanju. „Ovaj

projekt odlična je prilika za predstav-

ljanje Applea ljudima s idejama, koji

su spremni napraviti kreativne stvari, a dosad za to

nisu imali priliku, ali isto tako i pružiti novi alat lju-

dima koji možda nemaju dovoljno talenta za samo-

stalno izražavanje i ostvarivanje svojih ideja kroz

programske alate. Mac računala nude cijelu lepezu

aplikacija za bržu i jednostavniju uporabu te svaka-

ko napredniji razvoj multimedije, posebno vid-

eokomunikacija, audiokomunikacija i grafičkih

komunikacija“, izjavio je Floeser zaključivši kako su

studenti koji su prisustvovali radionici iznimno

ambiciozni i dobri kandidati za buduće trenere.

Baš kao i nastava na ACMT-u, radionica je

vođena na zanimljiv i interaktivan način s inzistiran-

jem na praktičnoj primjeni znanja, što su potvrdili i

sami studenti. Toni Njirić koji se do sada bavio

isključivo Cisco sustavima te je jedini student od

dvadesetak upisanih koji je na dubrovačkoj Cisco

Akademiji stigao do kraja u roku, oduševljen je

radom u Mac Labu iako na ACMT-u studira tek

nekoliko tjedana kao razmijenjeni

student: „Razina interaktivnosti i

lakoća rada s Apple tehnologijom

fascinantna je. Moram priznati da

sam do sada imao isključivo iskust-

vo s klasičnim PC-evima, a ovo je

sasvim novi svijet, dostupniji krajn-

jim korisnicima. Imam mnogo znan-

ja o mrežnim tehnologijama i sig-

urnosti, ali na ACMT-u ću naučiti

kako rješenja učiniti upotrebljivima

za korisnike koji ne moraju nužno

biti stručnjaci, a ne mogu raditi bez

računala!„

TRENIRANJE IT TRENERA

Studij Informacijskih tehnologija na Američkoj visokoj školi za menadžment i tehnologiju u Dubrovniku privlači sve više studenta

Toni Njirić Student prve godine

VidiEdu ACMT (2)_D.indd 27VidiEdu ACMT (2)_D.indd 27 12/24/09 12:23:22 AM12/24/09 12:23:22 AM

Page 28: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201028

Koje programe provodite te koji su od njih natraženiji?

Algebra, kao najveći informatički obrazovni cen-tar u regiji, provodi već 12 godina školovanja kroz specijalističku IT edukaciju, verificirane programe obrazovanja s upisom u radnu knjižicu, ali i specifič-ne pojedinačne informatičke seminare. Kroz trinaest centara u Hrvatskoj školujemo i certificiramo pola-znike za razna zanimanja poput WEB dizajnera, gra-fičkih dizajnera, sistemskih i mrežnih administratora, programera internetskih aplikacija, ECDL računal-nih operatera, CAD specijalista, specijalista za poslovnu informatiku ili sl. Kao najveći IT edukacij-ski centar i partner najvišeg ranga u regiji nudimo sve vrste školovanja za Microsoft, Cisco, Adobe, Autodesk, Apple, VMware, EC-Council Ethical Hacking, Novell, ECDL, PMI ili IPMA.

Istaknuo bih i vrlo zanimljive nove programe obrazovanja koji su odlično prihvaćeni kod korisni-ka jer povezuju danas sve popularniju vizualnu komunikaciju s tehnologijom – specijalist za digital-nu fotografiju i obradu te specijalist za digitalnu videoreprodukciju i montažu.

Veliko zanimanje vlada za Microsoft akademija-ma, a što mogu oslikati malom statistikom – u Algebri se školuje dvije trećine hrvatskih profesiona-laca za Windows Server, SQL Server, .NET Studio i ostale Microsoft platforme. Također, uslijed velikog zanimanja polaznika za naprednim mrežnim znanji-ma ove smo godine uz standardnu Cisco CCNA akademiju pokrenuli i nekoliko novih programa – specijalist za sigurnost računalnih mreža (CCNA

Security) i specijalist za napredne mrežne tehnologi-je (CCNP). U budućnosti, vjerujem da će još rasti zanimanje za edukacijama koje graniče s tehnologi-jom kao što su upravljanje projektima (Project mana-gement) i upravljanje uslugama (ITIL).

Kakav profil polaznika najčešće odlučuje upisati vaše programe?

Dvije su osnovne skupine polaznika naših školo-vanja – poslovni i privatni korisnici. Poslovni korisnici s kojima surađujemo, a riječ je o najvećim hrvatskim tvrtkama i organizacijama, imaju posebne potrebe za stjecanjima vještina i znanja iz pojedinih područja, kao što su npr. Excel, Outlook, Exchange, Hyper-V, napredni mrežni servisi, etičko hakiranje i sl.

Algebrini odjeli prodaje i konzaltinga usko sura-đuju s IT odjelima i odjelima ljudskih resursa tvrtki kako bi uvijek pripremili najciljaniji mogući obra-zovni program za korisnike.

S druge strane, gotovo jednak broj polaznika predstavljaju i privatni korisnici koji žele steći nova znanja te na taj način biti bolji u svakodnevnom radu, promijeniti zanimanje, lakše aplicirati za posao ili pronaći bolje radno mjesto. U vrijeme kada čuje-mo podatke o sve težem zapošljavanju, siguran sam da je ulaganje u vlastito obrazovanje i stjecanje certi-fikata jedno od najboljih mogućih ulaganja. Naravno, ovo nije nimalo lako, jer su mogućnosti obrazovanja ogromne i treba se jasno odlučiti u kojem smjeru krenuti. Upravo zbog toga naši stručni konzultanti izdvajaju veliku količinu vremena za razgovore s budućim polaznicima kako bi zajednički odredili ciljeve edukacije, kojim putem krenuti i na koji način Algebra može pomoći u pronalaženju najboljih nači-na financiranja.

Kakvo predznanje mora imati kandidat da bi uspješno savladao program?

Stupanj predznanja varira od programa do pro-grama obrazovanja, ali se preduvjet uvijek može pro-naći naveden uz svaki opis školovanja. No, za one koji nisu sigurni u svoja znanja nudimo dva vida provjere – prvo putem on-line testova na našim web stranicama, ali i kroz razgovor s našim stručnim oso-bljem – konzultantima ili predavačima. Ovo su opci-je koje su potpuno besplatne za naše polaznike i predstavljaju ogromnu pomoć u prvim koracima, a to svakako mogu potvrditi i poslovni korisnici koji ovu opciju koriste gotovo uvijek kod planiranja ško-lovanja.

Kakav je profil vaših predavača i koje kriterije moraju zadovoljiti da bi

predavali kod vas?Odabir predavača iznimno je bitan i ponajviše

zbog ovog segmenta prije sedam godina uveli smo ISO 9001 standard kvalitete koji nam je bitno pomo-gao u zadržavanju visoke razine izvođenja nastave. Svakodnevno nam se javljaju novi kandidati koji bi htjeli postati predavači, ali tek jedan od deset kandi-data prođe stroge selekcijske kriterije. Osim samih stručnih certifikata koji su propisani za pojedine programe školovanja (Microsoft Certified Trainer, Cisco Certified Academy Instructor, Adobe Certified Instructor, Certified Ethical Hacking Instructor,

1

2

3

4

Najveći IT edukacijski centar

odgovara: Hrvoje Balen član uprave Algebre

Algebra je ove

jeseni krenula i s

novim načinom edu-

kacije za IT profesionalce. SMART, sus-

tav koji je u potpunosti razvijen u

Algebri uz podršku Microsoft Learning

kanala, predstavlja način učenja pomoću

računala, no za razliku od ostalih takvih

rješenja, polaznici SMART-a nisu nikada

prepušteni sami sebi i elektroničkom sustavu jer je

u učionici uvijek na raspolaganju mentor. Druga

važna inovacija činjenica je da polaznici mogu doći

na školovanje kad god žele, u vrijeme koje im

najviše odgovara. Svakom polazniku dostupno je

računalo s dva monitora – na prvom se odvija vid-

eopredavanje, a na drugom se rade vježbe i zadaci

u stvarnom softverskom okruženju,

ovisno o tome o kojem se tečaju radi.

Polaznik može po želji ponavljati

određene cjeline, ubrzavati predavanja s

gradivom koje zna, ili jednostavno

zaustavljati virtualnog predavača kako bi

odradio vježbu ili dodatni zadatak. S

obzirom da je ovakav način učenja foku-

siran na pojedinca, jedna od najvećih vri-

jednosti ovog sustava leži u činjenici da polaznik s

edukacijom može započeti bilo kada, u terminima

tijekom dana koji mu najviše odgovaraju. Drugim

riječima, ne postoji mogućnost da se početak

seminara odgodi zbog nedovoljne popunjenosti

grupe, a što predstavlja maksimalnu pogodnost za

polaznike.

SMART učenje - učinkovitije i brže do IT certifikata

U Algebri se školuje dvije trećine hrvatskih polaznika za WindowsServer, SQL Server, .Net Studio i ostale Microsoft platforme

VidiEdu Algebra (2)_D.indd 28VidiEdu Algebra (2)_D.indd 28 12/24/09 12:24:03 AM12/24/09 12:24:03 AM

Page 29: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

29WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

ECDL Advanced...), vrlo je bitno razvijati i pratiti predavača u komunikacijskom razvoju. Tek nakon pripremnog perioda koji se sastoji od izlaganja pred komisijom, probnih predavanja i interne verifikacije, predavači mogu početi sa samostalnim predavanji-ma pred grupama, ali ih se neprestano prati kroz sustav anketiranja u realnom vremenu i ocjene pola-znika. Predavač u prosjeku ne smije ostvariti pro-sječnu ocjenu nižu od 4,4 (na klasičnoj skali od 1 do 5). Također, Algebrin sustav kvalitete podrazumijeva i periodičke, nenajavljene posjete mentora grupama te stalnu organizaciju stručnih i andragoških radio-nica za naše trenere. S obzirom da se naš tim preda-vača sastoji od preko 200 predavača, raspoređenih širom Hrvatske i u susjednoj BIH, potreban je neprestani rad s ljudima o kojima se brine naš inter-ni odjel organizacije i praćenja nastave.

Koliko koštaju pojedini programi?

Cijene pojedinih seminara kreću od petstotinjak pa do nekoliko tisuća kuna, dok su cijene programa obrazovanja uglavnom od dvije pa do petnaestak tisuća kuna. Sve naše cijene dostupne su na web stra-nicama, kao i uvjeti financiranja što je danas pola-znicima iznimno bitno ukoliko ne mogu računati na financiranje od strane poslodavca. Kroz suradnju s kartičarskim kućama osigurali smo iznimno povolj-ne uvjete kreditiranja koji imaju nisku kamatnu stopu i rokove otplate čak do 60 rata.

S kojim tvrtkama na tržištu surađujete kako biste svoj program prilagodili

tržišnim potrebama?U ovakvim odlukama prvenstveno se konzultira-

mo i surađujemo s poslodavcima, a zatim s vendori-ma. Što se tiče zatvorenih grupa i programa, uvijek pokušavamo napraviti maksimalno prilagođen pro-gram, dok se kod otvorenih grupa moramo prilago-diti onome što je potrebno tržištu rada. S obzirom da je IT poznat kao industrijska grana bez granica, ovdje uvijek moramo gledati širu sliku osim lokalne, u čemu nam bitno pomažu principali čije programe lokaliziramo i provodimo: Microsoft, Cisco, Adobe, Autodesk, Apple, VMware, EC-Council Ethical Hacking, Novell, ECDL, PMI ili IPMA.

Od velike su pomoći nam i naši stalni klijenti s kojima kontinuirano razgovaramo i dobivamo inpu-te kakve kadrove trebaju ili će trebati u budućnosti. S ponosom mogu istaknuti da već dugi niz godina jako uspješno surađujemo s tvrtkama kakve su Hrvatske telekomunikacije, T-Mobile, Konzum, VIPnet, Jamnica, APIS-IT, Siemens, Ericsson Nikola Tesla, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste bank, Hypo-Alpe-Adria banka, Belje, Adris Grupa, Allianz, Diners, HEP, Pliva, Večernji list, mno-gobrojna ministarstva i tijela lokalne samouprave...

Koristite li u komunikaciji s polaznicima modernu tehnologiju i kakvu?

Uz svu podršku koju polaznici mogu dobiti izravno na licu mjesta ili putem telefona, gotovo sva komunikacija polaznika u Algebri može se vršiti

putem "Polazničkog portala", središnjeg mjesta preko kojeg naši polaznici mogu prijavljivati ispite, pregle-davati i korigirati osobni raspored, podnositi zahtje-ve za izdavanje uvjerenja, preuzimati i predavati seminarske radove, ali i tražiti pomoć od predavača, mentora ili drugih polaznika. Imamo iznimno "živ" forum na kojem se svakodnevno pojavljuju deseci novih pitanja i odgovora. Od velike nam pomoći je i sustav automatskog anketiranja preko kojega, nakon svakog seminara, polaznik može predlagati poboljša-nja i ocjenjivati pojedine aspekte školovanja. Ukoliko nam grupe šalju poslovni korisnici, tada su ove ocje-ne zadovoljstva dostupne i naručiteljima koji mogu procijeniti koliko je dobro izvedena određena edu-kacija. Kao značajnu tehnologiju koju koristimo u poslovanju naveo bih i vlastiti sustav za polaganje završnih ispita – myQtest, koji koristimo za automa-tizirano polaganje ispita na kraju pojedinih progra-ma obrazovanja, ali i njegovu posebnu ECDL instan-cu – ATS-A koja se koristi u cijeloj Hrvatskoj kao jedan od sedam certificiranih sustava za polaganje međunarodno priznatih ECDL ispita. Na ovaj način se postiže maksimalna objektivnost, uz uštedu vre-mena, a mi kao edukacijski centar možemo uvijek točno pratiti kakva je prolaznost pojedinaca, tj. što treba korigirati u izvedbi nastave kako bismo pola-znicima dugoročno prenijeli maksimalnu količinu znanja.

Za pojedina školovanja kakva su Microsoft, Cisco ili npr. EC-Council Ethical Hacking, na kraju školovanja polažu se ispiti na automatiziranoj infra-strukturi vanjskih vendora kakvi su Prometric ili VUE tako da u Algebri djeluje i najveći regionalni ispitni centar za stjecanje svih vrsta međunarodnih certifikata, koji godišnje odradi gotovo 1000 ispita. Ovo je izrazito velika pogodnost za sve koji misle steći međunarodni certifikat, jer naš ispitni centar u Zagrebu otvoren je šest dana u tjednu, a u ostalim gradovima otprilike dva puta mjesečno.

Kakve poslodavce najviše zanimaju kadrovi koji pohađaju vašu školu?

Zbog sve većeg upliva tehnologije u poslovanje, danas su svima potrebna barem osnovna znanja rada na računalu i vještine u rangu ECDL Start cer-tifikata, tako da su zaista svi poslodavci zainteresirani za polaznike koji izlaze iz Algebre.

No, sigurno je da su zbog manjka IT stručnjaka na tržištu rada, na prvom mjestu tvrtke koje imaju svoje vlastite informatičke sektore ili se bave infor-matikom kao temeljnim poslovanjem.

Na koji konkretan način vaši programi pomažu profesionalnom uspjehu vaših

polaznika?Iznimno sam ponosan da redovno sudjelujemo u

projektima koji obuhvaćaju sve tri strane: poslodav-ce, tržište rada i obrazovanje. Vrlo često imamo prili-ku raditi s poslodavcima koji trebaju stručni IT kadar, a ne mogu naći gotove stručnjake na tržištu rada te onda koriste naše usluge da zajednički testi-ramo i selektiramo kadar koji zatim prolazi određe-no, prilagođeno školovanje. Na ovaj način, ali i kroz pojedine poticajne programe raznih Ministarstava i lokalnih vlasti, pomažemo nezaposlenima da što prije pronađu svoje zaposlenje i u tome smo vrlo učinkoviti. U pojedinim, pomno isplaniranim obra-zovnim programima, uspijevali smo omogućiti da se čak 75% polaznika zaposli u šest mjeseci nakon odslušane edukacije. S druge strane, nemali je broj osoba koje se odlučuju za IT poduzetništvo pa nam se javljaju jer žele "izbrusiti" svoja znanja i vještine i zatim samostalno krenuti u razvoj poslovanja. Na kraju, tu je i veliki broj osoba koje su već zaposlene kao IT stručnjaci u pojedinim tvrtkama ili organiza-cijama, ali moraju održavati svoj status profesionala-ca polaganjem stručnih ispita. Takve osobe nemaju izbora, nego moraju neprestano pratiti tehnološki ili procesni razvoj kako bi mogle obavljati svoj svakod-nevni posao. Osim toga, ne tako davna studija poka-zala je da postoji izravna veza između razine plaće i posjedovanja međunarodnih IT certifikata.

5

6

7

8

9

Mirko Ledić, Adobe Systems

Inc. regionalni menadžer za

Adria tic regiju: „Programi obra-

zovanja za WEB dizajnere, gra-

fičke dizajnere i specijaliste stol-

nog izdavaštva na Adobe

Creative Suite alatima pokazali su se u proteklim

godinama kao pun pogodak jer su stotinama pola-

znika Algebrinih školovanja pomogli u razvoju nji-

hove karijere ili poduzetničkih pothvata. Česte

novosti u Algebrinoj ponudi programa rezultat su

njihove ozbiljnosti i predanosti u pružanju što

kvalitetnijeg obrazovanja polaznicima u Hrvatskoj

i Bosni i Hercegovini, a koju je kompanija Adobe

prepoznala sada već davne 2001. Godine, dodije-

livši Algebri ekskluzivni status Adobe Certified

Training Provider za ovu regiju.“

Algebra - jedini Adobe autorizirani trening centar u Hrvatskoj

INFO

Algebra Zagreb, Maksimirska 58a, Ilica 242: 01 2332 861Split, Slavićeva 15: 021 444 555Zadar, Špire Brusine 16: 023 315 888Osijek, Reisnerova 74: 031 373 400Pula, Ciscuttijeva 2: 052 350 380Bjelovar, Trumbićeva 4: 043 220 840www.algebra.hr; [email protected]

VidiEdu Algebra (2)_D.indd 29VidiEdu Algebra (2)_D.indd 29 12/24/09 12:24:07 AM12/24/09 12:24:07 AM

Page 30: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201030

Koje programe provodite te koji su od njih najtraženiji?

Ponuda Infokatedre sadrži preko dvadeset veri-ficiranih programa obrazovanja za upis u radnu knjižicu u trajanju od jednog do četiri mjeseca, više od 70 različitih seminara (osnovnih, naprednih i specijalističkih) u trajanju od 10-40 školskih sati te službeno Microsoftovo obrazovanje (Microsoft Official Curriculum) koje je priprema za stjecanje Microsoftovih certifikata. Kako je danas za uspjeh pojedinca i tvrtke ključno znanje i korištenje novih tehnologija, od programa obrazovanja trenutno bilježimo povećanje interesa za web dizajnera, gra-fičkog dizajnera i programera poslovnih i web apli-kacija, koji su temeljeni na nastavi sa najnovijim aplikacijama koje se u praksi koriste (Office 2007, Adobe CS4, Visual Studio 2008).

Kakav profil polaznika najčešće odlučuje upisati vaše programe?

Više je tipova polaznika koji se upisuju u naše programe, nezaposlene ili zaposlene osobe koje se samostalno odlučuju na dodatno obrazovanje i zaposlene osobe u koje ulaže tvrtka u cilju pobolj-šanja svojeg poslovanja. Nezaposlene ili zaposlene osobe upisom programa ovisno o predznanju stje-ču znanja od temeljne informatičke pismenosti (programi ECDL operater ili ECDL specijalist uredske primjene) do specijaliziranih znanja kako bi mogli konkurirati za posebna radna mjesta na tržištu rada (web dizajner, računalni grafički dizaj-ner, programer poslovnih ili web aplikacija u VB.

NET-u ili C#-u), napredovati na postojećem rad-nom mjestu ili otvoriti vlastitu djelatnost. Tvrtke obrazovanjem svojih djelatnika unutar programa obrazovanja, seminara ili specijalističkog Microsoftovog obrazovanja postižu bolju učinkovi-tost svojih ljudskih resursa i samim time veću kon-kurentnost na tržištu.

Kakvo predznanje mora imati kandidat da bi uspješno savladao program?

Budući da provodimo veliki broj programa od osnovnih do specijalističkih, osoba koja se zainteresira za obrazovanje prvo se informira na web stranici www.infokate-dra.hr, gdje je detaljan opis svih obrazovanja, a kontakti-ranjem našeg tajništva dobiva temeljito pojašnjenje i usmje-renje što joj je za njezinu razi-nu znanja najbolje upisati. U pravilu, oni koji nemaju nika-kvo predznanje upisuju pro-

grame ECDL operater ili ECDL specijalist uredske primjene. To su programi koji uz upis u radnu knjižicu omogućuju i stjecanje Europske računalne diplome. Polaznici koji već imaju predznanje odlu-čuju se za obrazovanje u željenom smjeru (npr. za web dizajnera, grafičkog dizajnera, programera, sistemskog i mrežnog administratora…). Ono na što smo najviše ponosni nemali je broj polaznika koji su došli s malim predznanjem i bili nezaposle-ni ili zaposleni na radnim mjestima jednostavnog operativnog posla (skladištara, pekara, vozača…) te su pohađanjem određenog programa obrazovanja potpuno promijenili tijek svoje karijere na bolje. Ti polaznici danas su zaposleni na o odgovornim rad-nim mjestima vođenja internetskih portala, održa-vanja poslovnog sustava u tvrtci, održavanja mrež-ne infrastrukture, programiranja poslovnih aplika-cija, vođenja marketinških kampanja i upravo su oni dokaz našeg uspješnog i kvalitetnog rada.

Kakav je profil vaših predavača i koje kriterije moraju zadovoljiti da bi

predavali kod vas?S obzirom da se već dugu niz godina nalazimo

na tržištu, svi stalno zaposleni djelatnici i vanjski suradnici čine jedan uigrani tim koji je posvećen potpunom zadovoljstvu polaznika. Svi naši preda-

Preko dvadeset verificiranih programa obrazovanja za upis u radnu knjižicu u trajanju od jednog do četiri mjeseca i više od 70 različitih seminara

Od ECDL-a do Microsoft certifikataSvakom polazniku prilazimo individualnim pristupom čime se postiže veća uspješnost obrazovanja

odgovara: Mario Vukić, dipl.ing.el.

ravnatelj Infokatedre

1

2

3

4

VidiEdu Infokatedra (2)_D.indd 30VidiEdu Infokatedra (2)_D.indd 30 12/24/09 12:30:18 AM12/24/09 12:30:18 AM

Page 31: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

31WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

vači osobe su s višom ili visokom stručnom spre-mom, certificirani i specijalizirani u određenom području koje predaju, te imaju pedagoška znanja koja su ključna za uspješan rad u nastavi. Također, stalna im je obaveza nadograđivanje vlastitog zna-nja učenjem i dodatnim certificiranjem. Njihova kvaliteta mjeri se anonimnim anketama polaznika koji ocjenjuju njihov rad i tu se možemo pohvaliti visokom razinom zadovoljstva. Veličina grupa je od 6- 12 polaznika što omogućuje individualizira-ni pristup svakom polazniku i samim time bolju uspješnost obrazovanja. Kod odabira novih djelat-nika vrlo smo rigorozni u selekciji i samo oni naj-bolji i najmotiviraniji imaju priliku postati preda-vači. Nakon odabira, budući predavači prolaze svoj dio pripreme za održavanje nastave, radi se na nji-hovim prezentacijskim vještinama i svi su dužni pridržavati se radne procedure koja se brine o naj-sitnijim detaljima koji se mogu dogoditi u nastavi.

Koliko koštaju pojedini programi?

Ovisno o programu obrazovanja (trajanju i slo-ženosti), cijene se kreću od 2.350,00 kn do 10.000,00 kn. U načinima plaćanja nudimo različi-te obročne i kreditne otplate. Ono što je velika pogodnost za nove polaznike koji su nezaposleni branitelji ili studenti, kao i za naše bivše polaznike, kontinuirano su niže cijene do 30%. Trenutno imamo akciju „Zimski popusti“ koja traje do kraja siječnja 2010. i odnosi se za sve polaznike za naj-popularnije programe obrazovanja. Konkretno,

programi koji imaju snižene cijene za gotovinsko plaćanje su: ECDL operater 2.253,00 kn (trajanje 100 šk. sati), web dizajner 3.71300 kn (trajanje 150 šk. sati), grafički dizajner 3.375,00 kn (trajanje 150 šk. sati), a za obročna plaćanja također postoje popusti.

Uspijevaju li vaši polaznici dobivati stipendije i od koga najčešće?

Trenutno nemamo stipendije.

S kojim tvrtkama na tržištu surađujete kako biste svoj program prilagodili

tržišnim potrebama?Neprestano prateći nove tehnologije, prilagođa-

vamo programe tržištu rada i unapređenju poslo-vanja, a istaknutije suradnje u tom procesu postoje zadnje tri godine s Hrvatskim zavodom za zapo-šljavanje u obrazovanju nezaposlenih osoba, porta-lom posao.hr u obrazovanju ugroženih ciljnih sku-pina i ove godine tvrtkom Mikronis u obrazovanju njihovih kupaca. Nadalje, s tvrtkama koje su naši stalni klijenti, ali i drugima, zajednički radimo pla-nove obrazovanja koji su više usmjereni na potre-be obrazovanja njihovih djelatnika, tako da se i u

kraće vrijeme ciljano postiže odličan napredak nji-hovih sposobnosti.

Koristite li u komunikaciji s polaznicima modernu tehnologiju i kakvu?

Uz uobičajenu komunikaciju e-poštom i SMS obavješćivanje, izvor je detaljnih informacija za naše polaznike web www.infokatedra.hr koji se neprestano ažurira i nadograđuje, a u pripremi su i drugi interaktivni oblici komunikacije.

Kakve poslodavce najviše zanimaju kadrovi koji pohađaju vašu školu?

Svim poslodavcima koji koriste informatičku tehnologiju i ulažu u budućnost svojeg poslovanja razmišljanjem da samo znanjem svojih djelatnika mogu biti konkurentni na tržištu, naši su polaznici potencijalno vrijedan resurs koji će im donijeti poslovni uspjeh. Ovisno u kojem smjeru su se obrazovali, poslodavci ih mogu zaposliti kao web ili grafičke dizajnere, sistemske i mrežne admini-stratore, programere itd.

Na koji konkretan način vaši programi pomažu profesionalnom uspjehu vaših

polaznika?Svaki program koji provodimo sastoji se od

dijela nastave, izrade seminarskog rada i evaluacije (ispita). Ponajviše izradom seminarskog rada, pola-znici za određeni program izrađuju konkretno rje-šenje (web stranicu, marketinški materijal, plan mrežne infrastrukture, programerski projekt…) koje je izravno primjenjivo na tržištu rada. Na taj način poslodavac koji traži određeni profil znanja dobiva osobu koja odmah može početi s radom (web dizajner, grafički dizajner, sistemski i mrežni administrator, programer aplikacija …). Ono što je najvažnije i motivirajuće za polaznike, cilj nam je sa svakim polaznikom postići njegov povrat ulaga-nja u svoje obrazovanje unutar prva dva mjeseca zaposlenja, ili izradom određenog projekta ukoliko se bavi samostalnom djelatnošću. Takvim pristu-pom na obostrano zadovoljstvo polaznici dobivaju izravnu korist i poslovni uspjeh.

INFO

Infokatedra - Centar za obrazovanjePrilaz Gjure Deželića 62, 10 000 Zagreb Tel: +385 (0)1 4840 064www.infokatedra.hr, [email protected]

5

6

7

8

9Naši polaznici zanimljivi su svim poslodavcima koji koriste informatičku tehnologiju i ulažu u budućnost

10

VidiEdu Infokatedra (2)_D.indd 31VidiEdu Infokatedra (2)_D.indd 31 12/24/09 12:30:23 AM12/24/09 12:30:23 AM

Page 32: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201032

U suvremeno opremljenim učionicama pro-vodimo edukaciju i certifikaciju prema progra-mu ECDL (European Computer Driving Licence), kojim se stječe međunarodno priznata ECDL diploma.

Prema zahtjevima korisnika organiziramo i edukaciju iz područja primjene poslovnih apli-kacija, kao što su MS Project, MS Visio i AutoCAD. Informatičkim profesionalcima nudi-mo obrazovanje prema programu MOC (Microsoft Official Curriculum) te provedbu dru-gih specijalističkih, informatičkih tečajeva.

Posebno područje je područje tzv. softskillsprograma. U njemu možemo izdvojiti treninge iz komunikacijskih vještina i iz upravljanja.

Program Komunikacijskih vještina osvještava važnost komunikacijskih vještina za uspjeh u profesionalnom i privatnom životu te unapređu-je proces prijenosa poruke s ciljem ostvarenja boljih poslovnih rezultata i odnosa općenito. Treninzi iz ovog programa podučavaju verbalne i neverbalne alate za uspješnu komunikaciju u različitim poslovnim situacijama. Usvajanjem komunikacijskih znanja, pretpostavki i alata, sudionici komuniciraju s više samopouzdanja,

sigurnosti i zadovoljstva u profesionalnom i pri-vatnom životu.

Program Upravljanja nudi praktična znanja i strategije za postizanje maksimalnih rezultata u modernoj organizaciji. Kroz treninge u okviru ovog programa bolje ćete upoznati sebe, svoje prednosti i nedostatke te ćete naučiti kako pre-poznati različite uloge u timu s kojim surađujete i te različitosti iskoristiti na najbolji mogući način. Primjenjujući odgovarajuće vještine i alate, moći ćete zajedno sa suradnicima brže i uspješnije riješiti problem, bolje komunicirati i ostvariti maksimalne poslovne rezultate.

Nove generacije, nove tehnologije i novi tren-dovi u vođenju poslovanja svakodnevno stavljaju na kušnju "tradicionalne" pristupe organizaciji poslovanja, upravljanju i vođenju.

Uspješnost menadžera novog doba sve je češće uvjetovana njihovim osobnim razvojem, samosvjesnošću i emocionalnom inteligencijom. Od rukovoditelja sve se češće traži da budu "više treneri, manje menadžeri".

Ovi intenzivni, visoko iskustveni programi

namijenjeni su tvrtkama i menadžerima orijenti-ranima organizacijskom razvoju, koji grade kul-turu utemeljenu na vrijednostima organizacije koja uči - kulturu povratne informacije, inovacija i kreativnosti, proaktivnosti, samosvjesnosti, osobne odgovornosti ...

Praktična znanja i vještine iz područja uprav-ljanja dinamikom timova, motivacije, komunika-cije, ciljeva i učinka - stavljena uvijek u specifi-čan kontekst okruženja vođenja - obogaćuju načine vođenja novim rješenjima i otvaraju vrata

Ovi intenzivni, visoko iskustveni programi namijenjeni su tvrtkama i menadžerima orijentiranima organizacijskom razvoju

Masovan ECDL uz profesionalne i poslovne programe u KING ICT-u

Uz edukaciju i certifikaciju prema ECDL programu, KING ICT nudi obrazovanje u području komunikacijskih vještina i vještina upravljanja

odgovara: Renato Barišić voditelj Odjela organizacije

edukacije i edukacijskih resursa

VidiEdu KingICT (2)_D.indd 32VidiEdu KingICT (2)_D.indd 32 12/24/09 12:31:48 AM12/24/09 12:31:48 AM

Page 33: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

33WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2010

I N T E R V J U

novim ishodima. S obzirom da kvalitetnom suradnjom s par-

tnerskim tvrtkama pokrivamo područje čitave države, edukacija i certifikacija polaznika omo-gućena je u vlastitih 20 učionica u Zagrebu, u središtima svih županija te u drugim gradovima po potrebi i prema zahtjevu korisnika.

Prateći najnovije trendove u metodologiji poučavanja, naš tim stručnjaka razvio je ECDLBOX. ECDLBOX je obrazovni paket u kojemu se nalazi sve što je potrebno za uspješno svladavanje ECDL programa i stjecanje ECDL diplome. U paketu se nalazi priručnik, CD s interaktivnim e-learning sadržajima, kuponi za ECDL indeks i ECDL ispite. Priručnik i CD odobreni su od Hrvatskog informatičkog zbora, čime je potvrđeno da su materijali potpuno u skladu s ECDL planom i programom.

KING ICT razvio je vlastiti sustav za upravlja-nje učenjem, LMS Mentor® (eng. Learning Management System). Mentor® je aplikacija koja omogućuje izradu i distribuci-

ju digitalnih obrazovnih sadržaja te organizaciju i provedbu poučava-

nja i učenja putem mreže. Jezgra Mentor®-a testirana je i certifici-rana sukladno sa SCORM 1.2 i SCORM 2004 standardom (engl. Shareable Content Object Reference Model).

KING ICT prema zahtjevima korisnika razvija i izrađuje digi-talne obrazovne sadržaje za uče-nje uz računalo i on-line učenje. Digitalni obrazovni sadržaji omogućuju multimedijski prikaz gradiva, animirane primjere, audio-vizualne simulacije te interaktivne elemente kojima se postiže viši stupanj razumijeva-nja gradiva te bolje i dugotrajni-je pamćenje stečenog znanja.

Višegodišnje iskustvo usmje-

reno je na područje izrade obrazovnih e-learningsadržaja i sadržaja za potrebe poslovnih banaka i financijskih institucija.

Svakako smo ponosni na realizaciju u području ECDL edukacije i certifikacije prema osnovnom i prema naprednom ECDL planu i programu. Tako smo u periodu od 2005. do danas educirali više od 32.000 polaznika, koji su polagali više od 100.000 ECDL ispita, čime su ispunili uvjete za izdavanje više od 25.000 ECDL diploma.

Naš rad je prepoznat i od strane ECDL fon-dacije i od strane Hrvatskog informatičkog zbora te smo već 2005. kao tvrtka nagrađeni Kristalnim globusom za doprinos razvitku informatičke pismenosti i uvođenje ECDL-a u Hrvatsku. Obzirom na postignute rezultate u provedbi i promociji ECDL-a, u listopadu 2008. ECDL fondacija iz Dublina prepoznaje nas i nagrađuje kao najbolji ECDL testni centar u Hrvatskoj, a u prosincu 2008. i prosincu 2009. nagrađeni smo i osobnim Kristalnim globusom za doprinos uvođenju i primjeni ECDL-a u Hrvatskoj.

INFO

KING ICT d.o.o.Buzinski prilazu 10, 10 010 Zagreb Tel: +385 (0)1 6690 800www.king-ict.hr; [email protected]

U razdoblju od 2005. do danas educirali smo više od 32.000 polaznika, koji su polagali više od 100.000 ECDL ispita

VidiEdu KingICT (2)_D.indd 33VidiEdu KingICT (2)_D.indd 33 12/24/09 12:31:52 AM12/24/09 12:31:52 AM

Page 34: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 201034

Inozemni pogled na karijeru

inancijska kriza dotaknula je, iako ne izravno, i zapadnoeuropski IT sektor tržišta rada. Opća nesigurnost i rupe u

budžetu dopuštaju tvrtkama akviziciju samo neophodnoga kadra, i to pod uvjetima koji su prije nekoliko godina bili rezervirani samo za potpune početnike. Mogu li mladi infor-matičari uopće naći posao od kojega će moći živjeti, a ne samo preživjeti?

Priča u EU počinje mnogo prije financijske krize, pa čak i prije – za sve loše okrivljenog – proširenja EU-a na Istok. Devedesetih je godina dvadesetog stoljeća, naime, došlo do eksplozivne potražnje za IT stručnjacima svih profila, prije svega S područja mreža i, tada u povojima, web programiranja. Tako specija-lizirani školovani kadrovi i na zapadu su bili velika rijetkost, što je rezultiralo nerazmjerno visokim prihodima, čak i za mlade, neafirmi-rane informatičare.

Atraktivnost informatičkih zanimanja potaknula je obrazovni sustav da ponudi različite modalitete obrazovanja informatičara, prije svega usko vezanih uz praksu i uzimajući u obzir potrebe gospodarstva. Tržište je ubrzo preplavilo mnoštvo informatičara najrazli-čitijih profila i, nažalost, kvalitete. Otvaranje tržišta rada za građane novih istočnoeuropskih članica EU-a samo je ubrzalo nezaustavljivi proces inflacije informatičkih zanimanja. I dok je još sredinom devedesetih developer početnik radio za otprilike 100-150% veću netto plaću nego njegovi kolege pravnici, eko-nomisti ili trgovci, u dvadeset i prvom stoljeću taj se odnos izjednačio; ne zbog porasta plaća pravnika ili ekonomista, nego prije svega zbog spremnosti informatičara da „nadničare“. Programeri više nisu nositelji, odnosno oko-

snice IT projekata, nego su lako i brzo zamje-njiva radna snaga koja ne smije predstavljati značajnu stavku u cjelokupnoj strukturi troš-kova IT projekta ili proizvoda. Na žalost, takva praksa obostrano je štetna: kvaliteta IT proje-kata opada zajedno s prosječnim prihodima programera.

Iako je poznato da statistikama ne treba vjerovati, za ilustraciju trenutnoga stanja možda je zgodno pogledati trenutne brojeve iz Austrije: informatičar početnik može računati s oko 25.000,00 eura brutto na godinu. Uzme li se u obzir u Austriji obveznih 14 plaća, dobi-je se prosječna mjesečna brutto plaća od oko 1.800,00 eura, odnosno 1.300,00 eura netto. Iako za hrvatske prilike zvuči vrlo primamlji-vo, treba napomenuti da se radi o prosjeku. Unutar IT branše brojke variraju, kako sezon-ski, tako i u ovisnosti o mikrotrendovima. Tako su npr. u jednom trenutku stručnjaci za baze podataka posebno traženi pa prema tome i plaćeni, dok su 1998. i 1999. bile npr. sjajne godine za mainframe i COBOL specijaliste.

Zanimljiv fenomen dogodio se u drugom segmentu IT tržišta rada: dok su u prošlom stoljeću tzv. „allrounderi“ bili ograničeni na „Katice za sve“i koji su, relativno slabo plaće-ni, obavljali širok spektar više ili manje kom-petentnih IT zadataka, od programiranja web-shopa tvrtke, pa sve do uklanjanja blokiranog papira u pisačima, danas postoji sloj dobro plaćenih „allroundera“ koji svoje dugogodišnje iskustvo s općenitim IT temama skupo pro-daju kao „Technology Analyst“, ili još skuplje kao eksterni konzultanti. I dok „pravi“ infor-matičari ove druge vide kao šarlatane, ili u najboljem slučaju neozbiljne kolege, upravo je taj soj informatičkih stručnjaka danas onaj koji

nudi najbolje prilike za uspjeh i napredovanje u informatičkoj karijeri.

Naime, uz ubrzani razvoj kompleksnosti IT sustava, razvio se i cijeli niz usko specijali-ziranih stručnjaka: od SAP-gurua do bogova AJAX-a, uz jedan jedinstveni problem – SAP guru najčešće ne zna što je AJAX i obratno. Iako karikirana, situacija je itekako stvarna: informatičari opće prakse koji znaju dovoljno o materiji da razgovaraju sa stručnjacima unu-tar užeg područja i istovremeno govore (naj-češće informatički polupismeni) jezik visokog menadžmenta, pravi su kraljevi IT tržišta rada današnjice.

Što je, dakle, to što daje komparativnu prednost na IT tržištu rada? Prije svega – flek-sibilnost i univerzalnost. To nikako ne znači da CV dvadesetpetogodišnjeg informatičara mora imati 7 stranica, od McDonaldsa do Microsofta, ali širina djelovanja u profesio-nalnoj prošlosti uvelike olakšava izbor posla. Vremena u kojima je dvadesetogodišnje djelovanje za istu tvrtku bilo sinonim za posto-janost i kvalitetu kandidata, jednostavno su prošla.

Idealan CV informatičara trebao bi imati jasnu liniju, izbjegavati uske niše struke i poka-zivati jasnu tendenciju prema gore, kako u profesionalnoj, tako i u hijerarhijskoj dimenzi-ji. Iako se i službeno donose top-liste poželjnih poslodavaca, izbor tvrtke sekundaran je: dobar poslodavac neće kandidata ocijeniti po atrak-tivnosti bivših tvrtki, nego po spremnosti na promjenu uz istodobnu spremnost na primje-nu naučenoga, pa čak i iz „loših“ tvrtki.

I nešto, što pogotovo mladi informatičari nikako ne smiju smetnuti s uma: Vi trebate posao, ali i posao treba Vas – iskoristite to!

F

I T P O S L O V I

Školovanje i karijeru treba unaprijed planiratiIT branša vrlo je sklona promjenama trendova pa svoj CV treba unaprijed pažljivo planiratipiše: Tomislav Autischer, Commercial Managing Director mobile messaging solutions (mms) GmbH

Vidi.edu IT poslovi (1)_T.indd 34Vidi.edu IT poslovi (1)_T.indd 34 12/24/09 12:22:09 AM12/24/09 12:22:09 AM

Page 35: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

Oglas C3 Vidi.edu.indd 35Oglas C3 Vidi.edu.indd 35 12/24/09 12:07:02 AM12/24/09 12:07:02 AM

Page 36: v2 - VidiLab ITarhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu02/pdf/Vidi.edu02.pdf · jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za tvrtku

Oglas C4 Vidi.edu.indd 36Oglas C4 Vidi.edu.indd 36 12/24/09 12:04:57 AM12/24/09 12:04:57 AM