Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velike nesreće ...vanjski plan zaŠtite i spaŠavanja u sluČaju velike nesreĆe koja ukljuČuje opasne tvari isaČko s – moslavaČka

Vanjski plan zaštite i spašavanja u

slučaju velike nesreće koja

uključuje opasne tvari

Sisačko-moslavačka županija,

pogon tvrtke Petrokemija d.d.,

Kutina

Prosinac, 2013.

VANJSKI PLAN ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U SLUČAJU VELIKE NESREĆE KOJA UKLJUČUJE OPASNE TVARI SISAČKO – MOSLAVAČKA ŽUPANIJA, POGON TVRTKE PETROKEMIJA d.d., KUTINA

51 000 Rijeka, S. Krautzeka 83/a , tel. 051/633-078, fax 633-013,

www.dls.hr

Stranica 2 od 67

NARUČITELJ: SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

PREDMET: VANJSKI PLAN ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U SLUČAJU VELIKE NESREĆE KOJA

UKLJUČUJE OPASNE TVARI, SISAČKO – MOSLAVAČKA ŽUPANIJA, POGON

TVRTKE PETROKEMIJA d.d., KUTINA

Oznaka dokumenta: RN/2013/0393

Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka

Voditelj izrade: Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn.

Suradnici: Marko Karašić dipl.ing.stro.

Domagoj Krišković dipl.ing.preh.tehn.

Branko Markota dipl.ing.brodogr.

Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol.

Goranka Alićajić dipl.ing.građ.

Ivana Dubovečak dipl.ing.biol-ekol.

Stručni suradnik: Mr.sc. Jarolim Meixner, dipl.ing.kem.teh.

Datum izrade: Prosinac, 2013.

M.P.

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Sisačko-moslavačke županije, te je zabranjeno

kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene

suglasnosti odgovorne osobe Sisačko-moslavačke županije

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i

na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.



www.dls.hr

Stranica 3 od 67

S A D R Ž A J

1. UVOD .................................................................................................................................... 5

2. PREGLED OSOBA ODGOVORNIH ZA PROVEDBU VANJSKOG PLANA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ...... 6

3. PODRUČJE PLANA .................................................................................................................. 7

4. PODACI O OPERATERU I PREDMETNOM POGONU .................................................................. 8

4.1. OPĆI PODACI ....................................................................................................................... 8

4.2. OPIS LOKACIJE..................................................................................................................... 9

4.2.1. METEOROLOŠKI, GEOLOŠKI I HIDROGRAFSKI POKAZATELJI ZA GRAD KUTINU ............................................ 12

4.2.2. KRATAK OPIS DJELATNOSTI I AKTIVNOSTI U POGONU ........................................................................... 16

4.2.3. PODACI O OPASNIM TVARIMA U POGONU ......................................................................................... 21

4.2.4. SNAGE OPERATERA ZA REAGIRANJE U SLUČAJU VELIKE NESREĆE U POGONU ............................................. 26

4.2.5. SUSTAV I POSTUPAK OPERATERA ZA RANO OBAVJEŠĆIVANJE I UZBUNJIVANJE S KONKRETNIM PODACIMA O

ODGOVORNIM OSOBAMA I NAČINU KOMUNIKACIJE SA ŽUPANIJSKIM CENTROM 112 .............................................. 28

4.2.6. OBVEZE OPERATERA U OBAVJEŠĆIVANJU JAVNOSTI O ZAŠTITNIM MJERAMA I PONAŠANJU U SLUČAJU NESREĆE

29

5. ANALIZA I PROCJENA RIZIKA ................................................................................................ 31

5.1.1. PODACI O STANOVNIŠTVU, STAMBENIM, POSLOVNIM TE DRUGIM GRAĐEVINAMA NA UŽEM PODRUČJU TVRTKE

43

5.1.2. OČEKIVANA MATERIJALNA ŠTETA ..................................................................................................... 44

5.1.3. PODACI O BROJU I VRSTAMA ŽIVOTINJA, USJEVIMA NA UGROŽENOM PODRUČJU ...................................... 44

5.1.4. PODACI O NACIONALNIM PARKOVIMA, PARKOVIMA PRIRODE I ŠUMSKIM REZERVATIMA, TE KULTURNIM

SPOMENICIMA ........................................................................................................................................... 47

6. VANJSKO OPERATIVNO DJELOVANJE .................................................................................... 51

6.1. RJEŠENJA ZA OČEKIVANI RAZVOJ DOGAĐAJA U POGONU ................................................... 51

6.1.1. USTROJ I PROVEDBA MJERA U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA ......................................................... 51

6.1.2. ORGANIZACIJA EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA ......................................................................................... 52

I STUPANJ - OPASNOST JE TAKVA DA SE AKTIVNOSTIMA PROCESNOG OSOBLJA I ZAŠTITNIH SLUŽBI

ONEMOGUĆAVA NJENO ŠIRENJE I UTJECAJ IZVAN GRANICA POSTROJENJA, OBJEKTA . ................ 52

III STUPANJ - OPASNOST JE TAKVA DA SE MOŽE OČEKIVATI NJENO ŠIRENJE IZVAN PROSTORA

TVRTKE. ..................................................................................................................................... 52



www.dls.hr

Stranica 4 od 67

6.2. AKTIVNOSTI, SUDIONICI, VRSTE I NAČINI INSTITUCIONALNOG I VANINSTITUCIONALNOG

ODGOVORA ............................................................................................................................... 54

6.2.1. IMENA I POZICIJE OSOBA OVLAŠTENIH ZA PRIMJENU ŽURNIH PROCEDURA I OSOBA KOJE SU OVLAŠTENE ZA

KOORDINIRANJE AKTIVNOSTI PREMA PLANU ................................................................................................... 54

6.2.2. SUSTAV RANOG UPOZORAVANJA O NESREĆI, SUSTAV JAVNOG UZBUNJIVANJA I NAČINA OBAVJEŠĆIVANJA LJUDI

O NESREĆI NA PODRUČJU PLANA ................................................................................................................... 55

6.2.1. PREPORUČENE MJERE OSOBNE I UZAJAMNE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA NA UGROŽENOM PODRUČJU I MJERE ZA

PRUŽANJE PRVE POMOĆI I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA NA PODRUČJU PRIMJENE PLANA ........................................... 58

6.3. SNAGE I SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE .................................................................... 61

6.3.1. KOORDINACIJA I ZAPOVIJEDANJE AKTIVNOSTIMA SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA LOKALNOJ RAZINI,

KOORDINACINJA SA SNAGAMA OPERATERA I DRUGIM SUDIONICIMA, KOORDINIRANJE SREDSTAVA NUŽNIH ZA PROVEDBU

PLANA 61

6.3.2. POSTROJBE/TIMOVI I MATERIJALNO – TEHNIČKA SREDSTVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ................................... 61

6.4. AKTIVIRANJE I PROVEDBA AKTIVNOSTI .............................................................................. 63

6.4.1. OSOBE ODGOVORNE ZA AKTIVIRANJE PLANA ...................................................................................... 63

6.4.2. MOBILIZACIJA I AKTIVIRANJE SNAGA I MATERIJALNO-TEHNIČKIH SREDSTAVA ............................................ 64

6.5. PODRUČJA I KAPACITETI ZA PRIVREMENI SMJEŠTAJ I ZBRINJAVANJE EVAKUIRANOG

STANOVNIŠTVA .......................................................................................................................... 64

7. OBAVJEŠĆIVANJE ................................................................................................................. 65

7.1. ODGOVORNE OSOBE U GRADU KUTINI I SISAČKO - MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI ZA

UZBUNJIVANJE I DAVANJE INFORMACIJA STANOVNIŠTVU ........................................................... 65

7.2. SREDSTVA JAVNOG INFORMIRANJA ................................................................................... 65

8. OVLAŠTENJE ........................................................................................................................ 66



www.dls.hr

Stranica 5 od 67

1. UVOD

Vanjski plan zaštite i spašavanja izrađuje županija na temelju odluke ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje o potrebi izrade Plana za svaki pogon za koji je, prema odredbama Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08), operater dužan izraditi Izvješće o sigurnosti. Plan se izrađuje za svaki pogon u kojem su prisutne opasne tvari u količinama istim ili većim od onih iz Priloga I. dijela 1. stupca 3. Uredbe, te sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10), Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08, 118/12) i Uputi o izradi i sadržaju vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju velike nesreće koja uključuje opasne tvari (KLASA: 011-02/12-02/07, URBROJ: 543-01-08-01-12-8 od 21. rujna 2012. godine).

Vanjskim planom se utvrđuju:

� vrste opasnosti i rizika te uvjeti u okolišu koji izravno mogu utjecati na učinke opasnih tvari koje su ispuštene kao posljedica velike nesreće u pogonu,

� postupci i mjere za prevenciju posljedica velike nesreće štetnih za okoliš, ljude i materijalna dobra

� postupci i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za ljude, okoliš i materijalna dobra

� sudionici, snage i materijalno – tehnička sredstva za provedbu mjera zaštite i spašavanja

� nadležnosti i odgovornost za provedbu te način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona

� prenošenje potrebnih informacija javnosti i zainteresiranoj javnosti (stanovništvu, službama, vlastima)

� osiguranja obnove i čišćenja okoliša nakon velike nesreće.

Na području Sisačko-moslavačke županije nalaze se četiri tvrtke u kojima su prisutne opasne tvari u količinama istim ili većim od onih iz Priloga I. dijela 1. stupca 3. Uredbe od čega tri u gradu Sisku:

� JANAF d.d., Terminal Sisak

� INA d.d., Rafinerija nafte Sisak

� HEP Proizvodnja d.o.o. Sektor za termoelektrane, Termoelektrana Sisak,

I jedna na području grada Kutine:

� Petrokemija d.d. - Kutina



www.dls.hr

Stranica 6 od 67

2. PREGLED OSOBA ODGOVORNIH ZA PROVEDBU VANJSKOG

PLANA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

� Odgovorne osobe na razini Sisačko-moslavačke županije

FUNKCIJA IME I PREZIME ADRESA TELEFON MOBITEL

Županica Marina Lovrić

Merzel S. i A. Radića 36,

Sisak 044 550 201 098 222 115

Zamjenik županice

Ivan Nekvapil S. i A. Radića 36,

Sisak 044 550 202 099 731 3653

Zamjenik županice

Zdenko Vahovec S. i A. Radića 36,

Sisak 044 550 202 098 256 267

Zamjenik županice

Bogdan Rkman S. i A. Radića 36,

Sisak 044 550 202

� Odgovorne osobe na razini Grada Kutine


Gradonačelnik Andrija Rudić Trg kralja

Tomislava 12, Kutina

044 692 010 099 3999 550

Zamjenik gradonačelnika

Damir Petravić Trg kralja


044 692 049 099 3999 555

� Odgovorne osobe na razini operatera – Petrokemija d.d., Kutina


Predsjednik Uprave

Dragan Marčinko Aleja Vukovar 4,

Kutina 044 647 269



www.dls.hr

Stranica 7 od 67

3. PODRUČJE PLANA

Područje Plana predstavlja područje izvan perimetra pogona („izvan ograde“), unutar kojeg postoji mogućnost nastanka posljedica po život i zdravlje ljudi, te štetnih posljedica po okoliš i materijalna dobra.

Scenariji za najgori mogući slučaj pretpostavlja:

� Izlijevanje amonijaka iz spremnika u zaštitnu tankvanu i širenje toksičnog oblaka. Analizom najgoreg mogućeg slučaja dobiveni su slijedeći rezultati:

− 540 m (5000 ppm) – zona sa smrtnim posljedicama

− 2 000 m (500 ppm) - IDLH1 − 8 800 m (50 ppm) – intenzivan i oštar miris (izloženost od nekoliko sati ne izaziva

značajne smetnje)

Sukladno navedenom, na donjoj slici označena je zona (2 000 m) u kojoj su moguće ozbiljnije posljedice po život i zdravlje ljudi.

1 Immediately dangerous to life or health (IDLH) – Trenutno opasna po život ili zdravlje: Maksimalna

koncentracija plina koju u slučaju havarije osoba može podnijeti povlačeći se iz ugroženog prostora bez nepovratnih štetnih posljedica po život i zdravlje.

VANJSKI PLAN ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U SLUČAJU VELIKE NESREĆE KOJA UKLJUČUJE OPASNE TVARI SISAČKO – MOSLAVAČKA ŽUPANIJA, GRAD KUTINA


www.dls.hr

Stranica 8 od 67

4. PODACI O OPERATERU I PREDMETNOM POGONU

4.1. OPĆI PODACI

Naziv operatera: Petrokemija d.d. tvornica gnojiva

Sjedište: Aleja Vukovar 4, 44 320 Kutina

Odgovorna osoba: Predsjednik Uprave Dragan Marčinko

Osoba u pogonu odgovorna za suradnju s gradom Kutinom i Sisačko-moslavačkom županijom

Dragan Marčinko, predsjednik Uprave

OIB: 24503685008

MB: 3674223

Temeljne djelatnosti

Proizvodnja mineralnih gnojiva Čađe i crni pigmenti Glinarski proizvodi I tekuća gnojiva Kontrola kvalitete – laboratoriji Održavanje I inženjering



www.dls.hr

Stranica 9 od 67

4.2. OPIS LOKACIJE

Petrokemija d.d., Kutina

Petrokemija d.d. smještena je u zavali uz južne obronke Moslavačke gore (Humka 489 m udaljena 13 km) na 102 do 105 metru nadmorske visine, na ravnici jugo-istočno od grada Kutine (najbliži stambeni blokovi grada Kutine su oko 1 km sjevero-zapadno od najbližih postrojenja), južno od naselja Husain (971 stanovnika prema popisu iz 2011. g.) gotovo su naslonjeni na Petrokemiju (prve kuće oko 100 m) i zapadno do naselja Ilova (oko 3 km).

Petrokemija d.d. obuhvaća prostor veličine oko 130 ha, na kome se nalaze sva proizvodna postrojenja te sav materijalni i ljudski potencijal (oko 2 700 zaposlenih). Procesna postrojenja smještena su neposredno uz vitalne komunikacijske pravce: županijsku cestu 3124 (Kutina - Novska), željezničku pruga Zagreb - Tovarnik - Beograd i 1,5- 2 kilometara od državne ceste D4 (autocesta Zagreb - Lipovac - Beograd). Zračna udaljenost od državne granice najmanja je u pravcu juga (oko 25 km s Republikom Srpskom), a najveća u istoka (oko 170 km s Republikom Srbijom). Granica s Republikom Mađarskom udaljena je 70 km, a Republikom Slovenijom 95 km zračne linije.

Slika 1. Mikrolokacija tvrtke Petrokemija d.d. Kutina



www.dls.hr

Stranica 10 od 67

Prema popisu osnovnih sredstava u Petrokemiji d.d. Kutina (Aleja Vukovar 4) ima 385 građevina i raznih objekata od kojih su mnogi izvan uporabe.

Značajnije građevine i objekti u Petrokemiji :

− Postrojenje amonijaka II − Spremnik amonijaka (sekc. 37)

− Postrojenje AN/KAN − Skladišta NPK I i KAN i II

− Skladište sumpora − Postrojenja UREA II − Postrojenja DUKI

− Postrojenja SUKI − Postrojenja FOKI

− Postrojenja MAP/NPK − Postrojenje NPK I − Postrojenje KAN I

− Postrojenje energane − Auto i željezničko pretakalište tekućina

− Pakirnica I − Pakirnica AN/KAN − Pakirnica III

− Skladište lož ulja (sekc. 54) − Skladište mazivih ulja

− Stanica za utakanje dizel goriva

Ostali proizvodni objekti koji imaju utjecaj na proizvodna postrojenja sa tehnološkog stanovišta su:

− Plinske redukcijske stanice TMG-a I i II − Postrojenje voda TMG I (sekc. 31) − Postrojenje pare u TMG I (sekc. 32)

− Raspodjela električne energije, telekomunikacija, uzemljenja i gromovodi, rasvjeta u TMG (sekc. 33)

− Pomoćna postrojenja u TMG I (sekc. 34)

− Manipulacija “krutinama” TMG I i II (sekc. 35 i 36) − Obrada otpadnih voda TMG II (sekc. 40)

− Spojni cjevovodi nadzemni i podzemni u TMG I (sekc. 41) − Rashladni sistem za fosfornu kiselinu TMG II (sekc. 41200) − Dobava i obrada vode TMG I i II (sekc. 45)

− Postrojenja za servisni i instrumentalni zrak TMG II (sekc. 52) − Radionice, skladišta rez. dijelova TMG I (sekc. 55)

− Proizvodnja el. energije u TMG II (sekc. 56) − Distribucija el. energije u TMG II (sekc. 57) − Servisne zgrade u TMG II (sekc. 59)

− Željeznički sistem u TMG I i II (sekc. 39 i 62) − Međupogonski i cijevni razvod TMG II (sekc. 65)



www.dls.hr

Stranica 11 od 67

− Međupogonski podzemni cijevni razvod (sekc. 66)

− Laboratorij , računski centar i skladište civilne zaštite (sekc. 69) − Servisne zgrade TMG I (sekc. 70)

Objekti uslužnih i administrativnih djelatnosti

− Uprava − Zgrada Uprave PC Održavanja sa administracijom

− Skladište otpadnog materijala − Zgrada cestovnog transporta

− Zgrada građevinskog održavanja − Skladište zaštitne opreme − Ljudski potencijali

− Restoran − Poslovi zaštite (Vatrogasnica)

− Tehnološke pripreme rada - održavanja (Novi objekt) − Zgrade - barake − Garaže za dizalice i teretna vozila (održavanje)

− Zgrada UZ

Organizacijske cjeline izvan lokacije Aleja Vukovar 4

− PC Proizvodnja čađa − PC Proizvodnja glina i tekučih gnojiva

− PC Proizvodnja paleta − TC FIK ( Financije i kontroling ) − TC Marketing i nabava



www.dls.hr

Stranica 12 od 67

4.2.1. Meteorološki, geološki i hidrografski pokazatelji za Grad Kutinu

� Meteorološki pokazatelji

Područje na kojem se nalazi Grad Kutina, obzirom na atmosferska strujanja, pripada umjerenom pojasu kontinentalne klime s izraženim naglim atmosferskim promjenama izazvanim premještanjima polja visokog i niskog tlaka zraka. Umjerenu kontinentalnu klimu ovog područja karakteriziraju srednja godišnja temperatura oko 10,4 0C. Srednje najniže temperature (0 0C) vezane su uz mjesec siječanj, a ekstremni uvjeti niskih temperatura javljaju se u veljači (do -21 0C). Srednje najviše temperature (21 0C) i ekstremno visoke temperature izmjerene su u srpnju (+ 40 0C). Prosječna godišnja prekrivenost neba oblacima iznosi oko 60% s time da je najizraženija u studenom, prosincu i siječnju, a najmanja u srpnju, kolovozu i rujnu mjesecu kada je i najvedrije.

Po količini oborina, najviše kiše padne u toplijem dijelu godine (posebno u lipnju), a dugotrajne kiše, ali slabijeg intenziteta, padaju u studenom i prosincu što je i karakteristika umjerene kontinentalne klime. Srednja godišnja količina kiše iznosi oko 900 mm po metru kvadratnom. U ovom području učestala je pojava magle zbog povećane vlažnosti s godišnjim prosjekom od 41 dana u magli. Uglavnom u 80% slučajeva ova pojava može se vezati za hladniji period godine (od listopada do ožujka), a manje za topliji dio godine. Na ovom području pušu vjetrovi iz sjevernog kvadranta u 29,60%, istočnog 25,13%, južnog 19,78% i zapadnog 23,50% slučajeva. Najčešće puše sjever-sjeveroistočni vjetar (u 14,72% slučajeva), ali treba istaknuti i istok-jugoistočni vjetar koji je drugi po zastupljenosti (u 13,86% slučajeva) i koji je vrlo nepovoljan u odnosu na položaj industrijskih postrojenja naspram naseljenog područja kako pri tlu tako i u prvih nekoliko stotina metara. Za sve smjerove karakteristična je mala brzina vjetra, u 80% slučajeva, od 1 - 5 m/s. Najvjetrovitije je proljeće i to posebno mjesec travanj, a najmanje vjetra ima u kasno ljeto i početkom jeseni.

Slika 2. Struktura učestalosti brzine vjetra

Izvor: Sučić, H. i dr.: Studija utjecaja na okoliš smanjenog sadržaja za projekt spaljivanja otpadnih plinova (baklja)

u Tvornici čađe, Petrokemije,Kutina. - Zagreb: Ekonerg holding d.o.o., 1999.



www.dls.hr

Stranica 13 od 67

Slika 3. Ruža vjetrova na prostoru grada Kutine

Izvor: Sučić,H. i dr.: Studija utjecaja na okoliš smanjenog sadržaja za projekt spaljivanja otpadnih plinova (baklja)

u Tvornici čađe, Petrokemije,d.d. Kutina. - Zagreb: Ekonerg holding d.o.o., 1999.

Tablica 1. Struktura brzine i smjera vjetra

Brzina

(m/s) 0 0,1-1,9 2 –2,9 3 –3,9 4 –4,9 5 –5,9 6 –7,9 8-12,9 13-18,9 Ukupno

C tišina 1,99 0 0 0 0 0 0 0 0 1,99

S 0 0,27 0,75 0,75 0,66 0,60 0,97 0,64 0,02 4,67

SSI 0 2,56 2,32 2,43 1,98 1,79 2,29 1,16 0,19 14,72

SI 0 1,22 0,61 0,48 0,39 0,25 0,25 0,13 0,00 3,32

ISI 0 2,13 0,79 0,47 0,19 0,08 0,11 0,00 0,00 3,76

I 0 1,14 0,61 0,31 0,17 0,05 0,05 0,03 0,00 2,36

IJI 0 5,21 3,44 2,65 1,29 0,62 0,56 0,08 0,00 13,86

JI 0 1,35 2,05 1,82 0,87 0,48 0,34 0,08 0,00 6,97

JJI 0 3,17 2,61 1,29 0,55 0,24 0,20 0,04 0,00 8,09

J 0 0,30 0,23 0,23 0,25 0,20 0,33 0,07 0,00 1,50

JJZ 0 1,76 0,96 0,69 0,56 0,50 0,68 0,19 0,01 5,35

JZ 0 0,86 0,52 0,41 0,30 0,17 0,27 0,21 0,00 2,73

ZJZ 0 4,39 2,72 1,58 0,70 0,54 0,73 0,39 0,01 11,06

Z 0 1,76 1,37 1,19 0,56 0,25 0,08 0,08 0,00 5,28

ZSZ 0 2,00 1,19 0,73 0,34 0,14 0,05 0,01 0,00 4,45

SZ 0 0,87 0,83 0,40 0,29 0,14 0,14 0,03 0,00 2,70

SSZ 0 1,67 1,45 1,37 0,99 0,68 0,64 0,40 0,00 7,19

Ukupno 1,99 30,64 22,45 16,79 10,09 6,74 7,56 3,51 0,23 100,00

0

5

10

15

S

SSI

SI

ISI

I

IJI

JI

JJI

J

JJZ

JZ

ZJZ

Z

ZSZ

SZ

SSZ

SM

IJE

R V

JE

TR

A



www.dls.hr

Stranica 14 od 67

Prikaz zastupljenosti najčešćih vjetrova sjever-sjeveroistok, istok-jugoistok i zapad-jugozapad u strukturi brzine vjetra.

Slika 4. Struktura brzine najčešćih vjetrova

Sjever-sjeveroistočni vjetar u 81% slučajeva ima brzinu do 8 m/s, odnosno 28,8 km/h, što karakterizira vrlo nestabilnu atmosferu i otrovni oblaci bi se brzo raspršili.

Grafički prikaz zastupljenosti određenih brzina vjetra u postotku za vjetar istok-jugoistok, najnepovoljnijeg smjera za naseljeno područje (prema gradu Kutini), gdje se vidi da je brzina vjetra do 2 m/s odnosno 7,2 km/h u 38% slučajeva, što znači da je i tako slabi vjetar za 10 minuta u gusto naseljenoj zoni. Ova brzina vjetra karakteristična je za stabilne uvjete atmosfere koji nepovoljno utječu na raspršivanje otrovnih oblaka jer oblaci u takvim uvjetima dostižu veće daljine, duže traju, obično su širi i zahvaćaju veća područja.

Slika 5. Struktura učestalosti brzine vjetra iz smjera istok-jugoistok u smjeru naselja grada Kutina

0

1

2

3

4

5

6

0,1-1,9 2 -2,9 3 -3,9 4 -4,9 5 -5,9 6 -7,9 8-12,9 13-18,9

Brzina vjetra m/sek

%

SSI IJI ZJZ

0,1-1,9

38%

2 -2,9

25%

3 -3,9

19%

6 -7,9

4%

8-12,9

1%

13-18,9

0%5 -5,9

4%4 -4,9

9%



www.dls.hr

Stranica 15 od 67

Slika 6. Struktura klase stabilnosti u odnosu na smjer vjetra

Izvor: Sučić, H. i dr.: Studija utjecaja na okoliš smanjenog sadržaja za projekt spaljivanja otpadnih plinova (baklja)

u Tvornici čađe, Petrokemije d.d. Kutina. - Zagreb: Ekonerg d.o.o., 1999.

Podaci o stabilnosti atmosfere dobiveni su Pasquillovom metodom iz podataka gradijenta temperature i vjetra. Temperatura je mjerena na dvije razine (10 i 60 m), a brzina vjetra na 60 metara visine.

Tablica 2. Klase stabilnosti atmosfere

Brzina vjetra 10 m iznad tla

DAN NOĆ

Ulazno sunčano zračenje Slabo 4/8 3/8

m/s km/h niska niska

Jako* Umjereno Slabo** naoblaka naoblaka

< 2 < 7,2 A A – B B

2 - 3 7,2 - 10,8 A - B B C E E

3 - 5 10,8 - 18 B B – C C D E

5 - 6 18 - 21,6 C C – D D D D

> 6 > 21,6 C D D D D

Noć: počinje jedan sat prije sumraka i završava jedan sat prije svitanja

* Sunce visoko na nebu bez oblaka

** Sunce nisko na nebu bez oblaka

Dimenzije tehničko-tehnoloških katastrofa, osim uvjeta u tehnološkom procesu tj. količina opasnih tvari u procesu i skladišnom prostoru, u velikoj mjeri određuju zemljopisne i posebno klimatske karakteristike područja.



www.dls.hr

Stranica 16 od 67

� Geološki pokazatelji

Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu vršio je geotehnička istraživanja za izgradnju dva industrijska objekta u blizini Kutina na lokalitetu današnje proizvodnje mineralnih gnojiva i proizvodnje čađe.

Dvije promatrane apriorne geotehničke sredine imaju sličan litološki sastav. Prosječno 70% polu prostora dubinskog dosega 30 m izgrađuje srednje plastična glina (prema AC klasifikaciji-Horvat,1987). Uz pretpostavku da su ostali litološki članovi (visoko plastična glina, nisko plastična glina, praškasti pijesak i pjeskoviti prah– dakle, uglavnom sitno zrnaste

frakcije) ravnomjerno zastupljeni u razmatranom obujmu tla, svaku je sredinu opravdano smatrati homogenom.

Ovaj lokalitet je trusne zone 6 – 7 stupnja prema MSC ljestvici.

� Hidrogeološki pokazatelji

Na šire područje Kutine okružuju rijeke Česma (na zapadu), Lonja (na jugu), Ilova i Pakra (na istoku). Kroz samu Kutinu teče potok Kutinica malog protoka koja trenutno ima funkciju kanal u koji se slijevaju otpadne i oborinske vode. Akumulacije Pakra i Ilova snabdijevaju procesna postrojenja potrebnom vodom. U periodu (kasna jesen, zima i rano proljeće) zbog obilnijih oborina vrlo je visoka razina površinske voda na nekoliko desetaka centimetara zbog strukture tla.

4.2.2. Kratak opis djelatnosti i aktivnosti u pogonu

� Amonijak

Osnovne sirovine za proizvodnju amonijaka su zrak (dušik) i prirodni plin (metan). Prirodni plin se u separatoru pročišćava od težih ugljikovodika, dok prisutni organski sumporni spojevi pomoću vodika prelaze u sumporovodik (H2S). nastali sumporovodik se zatim u odsumporivačima katalitički prerađuju u ZnS.

Pročišćeni plin (metan) se dodatnim visokim zagrijavanjem i katalitičkim procesom (reformiranje) pretvara u vodik. Dobiveni djelomično reformirani plin odlazi zatim u sekundarni reformer gdje se dovodi potrebna količina zraka. Kao katalizator za ovaj proces (deoksikacija) koristi se nikal, koji omogućuje da vodik i kisik prelaze u vodu (vodena para) uz oslobađanje potrebnog dušika za daljnje postupke. Serijom tehnoloških postupaka produkti razgradnje i sagorijevanja ugljika iz metana se odvajaju iz sirovog sinteznog plina.

Sinteza – kompresija sinteznog plina vrši se u reaktoru sinteze. Tehnološki vrlo zahtjevnim postupcima sintezni plin se komprimira, separira, pothlađuje i zagrijava i prolaza kroz reaktor sa tri sloja katalizatora na bazi željeza te postepeno nastaje amonijak. Smjesa tekućeg i plinovitog amonijaka zatim se dalje prerađuje i kondicionira u produkt koji se odvodi u skladište – spremnik.



www.dls.hr

Stranica 17 od 67

A-1 spremnik amonijaka 3701 – F

Spremnik amonijaka ima kapacitet 39 900 m3 i može skladištiti 27 259 t amonijaka, što odgovara razini amonijaka u spremniku od 22,1 m. Spremnik je sa kupolom visok 30,7 m i ima promjer 48 m. izrađen je od čeličnog lima obloženog sa izolacijom. Oko spremnika nalazi se na udaljenosti od 2,66 m sigurnosni betonski zid visine 18,76 m.

Amonijak u rezervoar dolazi cjevovodom na vrh rezervoara u kojem se skladišti na temperaturi -33°C i atmosferskom tlaku. Pare amonijaka iznad tekuće faze razvijaju tlak od 3 do 6 kPa. Da bi se održao u rezervoaru maksimalni tlak od 6,4 kPa dio parne faze se cjevovodom odvodi prema jedinici za pothlađivanje gdje se pothlađuje na -33°C i vraća cjevovodom nazad u rezervoar.

Spremnik amonijaka je centralna procesna jedinica Sekcije 37. U njemu se nalazi glavnina opasne tvari – amonijak, te mu je sa sigurnosnog gledišta potrebno posvetiti najveću pažnju. U tablici su navedeni mogući poremećaji u „normalnim“ uvjetima rada, njihovi uzroci i ugrađene mjere zaštite.

Tablica 3. Poremećaj funkcioniranja spremnika amonijaka

POREMEĆAJ UZROK POSLJEDICE UGRAĐENE MJERE PREPORUKE,

ZADAĆE

Proboj plinske faze

amonijaka u

atmosferu

Oštećenje na kapi

rezervoara 3701-F

Zagađenje okoline

ovisno o klimatskim

uvjetima

Nema

Obustaviti

napajanje

rezervoara

amonijaka i pojačati

pothlađivanje

Proboj tekuće faze

u tankvanu

Oštećenje na plaštu

rezervoara 3701-F

Zagađenje okoline

ovisno o klimatskim

uvjetima

LSH-006-sklopka

visokog nivoa u

tankvani

Obustaviti

napajanje i

pothlađivanje

spremnika, prekriti

tankvanu zaštitnim

slojem pjene

Proboj amonijaka

na prirubničkom

spoju cjevovoda i

rezervoara

Oštećenje brtve

Zagađenje okoline

ovisno o klimatskim

uvjetima

LSH-006-sklopka

visokog nivoa u

tankvani

Obustaviti

napajanje i

pothlađivanje

spremnika, prekriti

tankvanu zaštitnim

slojem pjene

Visok tlak

amonijaka u

rezervoaru

Loš rad jedinice za

pothlađivanje

Zagađenje okoline

ovisno o klimatskim

uvjetima

RV-3701 F, PSH 002

– zapis

Redovna kontrola

jedinica za

pothlađivanje

Proboj amonijaka

na priključku

instrumentalne

opreme

Oštećenje priključka

Zagađenje okoline

ovisno o klimatskim

uvjetima

Nema

Neutralizacija

vodom, redovna

kontrola MIRT

opreme prema

propisima

Distribucija amonijaka

Amonijak se iz spremnika transportira prema potrošačima pomoću centrifugalnih pumpi. Prije same dostave potrošačima (Tvornice mineralnih gnojiva) amonijak se zagrijava na 35°C.



www.dls.hr

Stranica 18 od 67

� Amonij nitrat

Amonijev nitrat sintetizira se direktno iz plinovitog amonijaka i razrijeđene dušične kiseline. Ova reakcija je izrazito egzotermna (oslobađa se toplina) a u konačnici daje amonijev nitrat 78%. Nakon navedene reakcije dobiveni amonijev nitrat se uparava na 95% koncentraciju. Dobivena 95% otopina se zatim u sekundarnom uparivaču uparava na 99,9%.

Amonij nitrat je vrlo reaktivna supstanca koja lako može dovesti do eksplozije. Tu eksploziju može uvjetovati čak i kontakt sa organskim komponentama (npr. ulje ili dr.) ili neka druga aktivnost početka iniciranja eksplozije.

Tablica 4. Poremećaji procesa proizvodnje i skladištenja amonij nitrata

POREMEĆAJ UZROK POSLJEDICE UGRAĐENE

MJERE PREPORUKE,

ZADAĆE

Eksplozija uskladištenog amonij nitrata

Teroristički akt, ratno djelovanje

Oštećenja infrastrukture i postrojenja oko

skladišta

Nema

24-satno čuvanje skladišta od

strane djelatnika Unutarnje Zaštite

Termičko raspadanje

amonij nitrata

Vanjski izvor topline (požar na viličaru tijekom

manipulacije paleta)

Oslobađanje otrovnih plinova (NO, NO2, N2O…)

Nema Redovni pregled i

održavanje viličara

Curenje ulja iz viličara i miješanje sa rasutim AN-om

iz paleta

Loše brtvljenje na viličaru; oštećenje

vreće na paleti

Miješanje ulja i AN-a nastaje

„ANFO“ – eksplozivna mješavina

Nema

Redovan pregled i održavanje

viličara; rasuti AN ODMAH ukloniti s

transportnih putova

� Sumporna kiselina

Najveći dio svjetske proizvodnje sumporne kiseline bazira se na elementarnom sumporu kao osnovnoj sirovini, čijem spaljivanjem nastaje procesni plin koji sadrži oko 10% SO2.

Općenito, sulfatna kiselina se proizvodi katalitičkom oksidacijom SO2 u SO3 koji se zatim apsorbira u koncentriranoj sumpornoj kiselini uz dodavanje vode tvoreći novu sulfatnu kiselinu. Kod ovog postupka koristi se vanadij oksid kao katalizator reakcije. Ova reakcija je izrazito egzotermna – oslobađa energiju (toplinu) koja se koristi za druge procese.

Elementarni sumpor koji se koristi za ovaj proces skladišti se na otvorenom, betonskom prostoru koji je sa tri strane ograđen 3 m visokim zidom. Daljnjim postupcima usitnjavanja, taljenja i filtracije sumpora se na kraju otprema do peći za spaljivanje sumpora.



www.dls.hr

Stranica 19 od 67

Tablica 5. Poremećaji pri aktivnostima skladištenja i transporta sumpora

POREMEĆAJ UZROK POSLJEDICE UGRAĐENE

MJERE PREPORUKE,

ZADAĆE

Prepunjenje bunkera br.2 sumporom

Otkazivanje alarma visokog

nivoa i vrlo visokog nivoa

Rasipanje sumpora po krovu

bunkera LAHH-8001

Redovni pregled i kontrola

alarmnih uređaja.

Zapaljenje sumpora na traci

CR 28004

Trenje sumpora uslijed trenja

tijekom utovara u bunker br.1 na traci CR 28004

Gorenje sumpora i oslobađanje SO2

Navareni nastavci od neiskreće

legure na korpe utovarivača,

neiskreća rešetka na bunkeru br.1, gumene obloge na stjenkama

bunkera

Oprez i pažnja operatera tijekom utovara sumpora. Redovna kontrola procesa utovara tijekom smjene.

Ispad pumpe P28001A za

filtraciju sumpora

Dolazak nečistoća s sumporom, te

grijanjem aktivacija

termičke zaštite pumpe

Porast nivoa sumpora u 3. Jami

za taljenje

XL-8013 alarm pumpa ne radi

Pokrenuti rezervnu pumpu

P28001B. procesni djelatnici redovno tijekom smjene obilaziti

postrojenje

Prelijevanje sumpora iz jame za taljenje br.1

Pjenjenje sumpora

Izlijevanje rastaljenog sumpora po

betonskoj podlozi oko jame za

taljenje

Nema Kontrola jama za taljenje redovito tijekom smjene

Propuštanje tekućeg sumpora

u spremniku TK28002 ili TK28002A

Oštećenje plašta

Izlijevanje tekućeg sumpora u kanal i

jamu za neutralizaciju te

na betonsku podlogu oko spremnika

Nema

Polijevati vodom plašt na mjestu

propuštanja da se tekući sumpor

stvrdne. Redovna kontrola i

mjerenje debljine stijeni plašta i

podnica

Statičko pražnjenje sumpora

Pražnjenje stat.el. – iskra

Zapaljenje tekućeg sumpora,

razvijanje SO2

Uzemljenje poklopaca i

opreme na sekciji taljenja

Zaustaviti proces taljenja, gasiti

vodom

Požar u spremniku

tekućeg sumpora TK-28002

Statički elektricitet, nečistoća

Zapaljenje sumpora i

razvijanje SO2 Uzemljenje

Gasiti parom, redovan obilazak

spremnika, vizualni pregled boje plina koji izlazi iz oduška



www.dls.hr

Stranica 20 od 67

� Dušična kiselina

Postrojenje se sastoji od dvije jednake i potpuno neovisne linije, koje mogu raditi zajednički ili pojedinačno.

Proces proizvodnje dušične kiseline odvija se u 4 faze:

1. Faza: priprema smjese amonijaka i zraka 2. Faza: oksidacija amonijaka i proizvodnja pare 3. Faza: oksidacija nitroznih plinova 4. Faza: apsorpcija nitroznih plinova i proizvodnja dušične kiseline

U 1. Fazi tekući amonijak iz procesa proizvodnje se zagrijava te miješa sa potrebnom količinom zraka. Ta smjesa se nakon pročišćavanja distribuira u reaktor za oksidaciju.

2. Faza – Svaka linija za proizvodnju ima po dva reaktora u kojima se nalazi po pet katalitičkih mreža od legure platine i radija. Na katalizatoru se odvija katalitička oksidacija amonijaka u dušični monoksid. Reakcija se odvija pod visokim temperaturama i blažim tlakovima uz kratko zadržavanje reakcijske smjese na katalizatorima. Egzotermnost reakcije koristi se za proizvodnju potrebne pare.

3. Faza je dio procesa pri kojem se dobivenu dušični oksid (nitrozni plinovi) dalje oksidiraju do dušičnog dioksida. Oksidacija se provodi u dvodijelnoj koloni gdje se u gornji dio uvode nitrozni plinovi i zrak a pri dnu se dobiva smjesa plinova bogatih dušičnim dioksidom koji sa vodom tvori dušičnu kiselinu (4. Faza). Reakcija dobivanja – nastajanje dušične kiseline vrši se u apsorpcijskoj koloni. Gotova 60% dušična kiselina skladišti se u spremnicima.

� Skladišni prostor

1. procesno ulje – za čađu 2. ulje za loženje

Skladišni prostor procesnog ulja – za čađu sastoji se od pet spremnika, ukupnog volumena 9 500 m3. Spremnici su međusobno povezani cjevovodima koji se uz upotrebu zupčastih pumpi medij transportira do samog procesnog postrojenja ili za potrebe namješavanja u nekom od spremnika.

Skladištenje ulja za loženje obavlja se u spremniku kapaciteta 20 000 t (R = 43m, H = 14,6 m). Spremnik je okružen betonskom tankvanom (100x115x2) koja može prihvatiti kompletan sadržaj. Ulje u spremniku se grije na 65°C, te se tako dogrijano transportira prema energani.



www.dls.hr

Stranica 21 od 67

4.2.3. Podaci o opasnim tvarima u pogonu

Tablica 6. Popis opasnih tvari

Red br.

Kemijski naziv CAS broj Naziv po

IUPAC Najveća količina

na lokaciji

1 Amonijak 7664-41-7 Amonijak 17 000 t

2. Dušična kiselina 50-60% 7697-37-2 Dušična kiselina 5 200 t

3. Amonij nitrat 6484-52-2 Amonijev nitrat 2 500 t

5. Srednje lož ulje LUS II 68553-00-4 Loživo ulje, No. 6 19 000 t

6. SO2 od izgaranja

elementarnog sumpora 7446-09-5 Sumporov (IV) oksid 50 000 t

7. Dekantirano ulje 64741-62-4 Izbistrena ulja

(nafta), katalitički krekirana

600 t

8. Antracensko ulje 90640-80-5 Antracensko ulje 2 000 t

9. Pirolitičko ulje 68513-69-9 Ostaci (nafta),

parno-krekirani laki 5 000 t

Fizičko-kemijska i toksikološka svojstva i nagovještene, neposredne i

odgođene opasnosti za čovjeka i okoliš

Budući da je na lokaciji Petrokemije d.d., Kutina najgori mogući slučaj kao i alternativni slučaj, vezani za izlijevanje i zapaljenje amonijaka, u nastavku se nalaze osnovna fizikalna, kemijska i toksikološka svojstva te nagovještaji neposrednih i odgođenih opasnosti za čovjeka i okoliš za navedene opasne tvari.

Fizikalna i kemijska svojstva amonijaka

Agregatno stanje: ukapljeni plin Boja: bezbojan Miris: oštar, ekstremno zagušljiv pH vrijednost: 11.7 Vrelište: -33,4 °C Ledište: -77,7 °C Temperatura raspada: 450 °C Plamište: 630 °C Temperatura samozapaljenja: 651 °C Gornja i donja granica zapaljivosti: 16 – 27 vol % Tlak pare (25°C): 1013 kPa Gustoća para (zrak=1): 0,6 Gustoća tekućeg (0°C, 101,3 kPa): 0,6386 g/cm3

Gustoća plina (0°C, 101,3 kPa): 0,7714 g/l Relativna gustoća: 0,6 Topljivost (voda 20°C): 529 g/l (vrlo topljiv)



www.dls.hr

Stranica 22 od 67

Mjere prve pomoći:

Nakon udisanja: Ozlijeđenoga treba smjesta izvesti na čisti zrak, utopliti ga i neka miruje. Ovlaštena osoba može dati kisik. Ako je disanje prestalo ili pokazuje znakove zastoja, primijeniti umjetno disanje. Zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Nakon dodira s kožom: Isprati s puno vode. Smrznuta odjeća može se zalijepiti za kožu (smrzotine). Pažljivo prvo odmrznuti toplom vodom (ne vrućom!). Skinuti natopljenu odjeću i obuću, te mjesto dodira obilno ispirati vodom. Ne trljati promrznute površine. Zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Nakon dodira s očima: Treba ih odmah ispirati čistom vodom najmanje 15 min. Čistim prstima rastvoriti očne kapke i kružiti očima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nastaviti s ispiranjem do dolaska hitne medicinske pomoći. Nakon gutanja: Ne smatra se mogućim

Zaštita od požara

Amonijačne pare i tekućina teško se pale, posebno na otvorenom. U slučaju da ipak dođe do zapaljenja ne pokušavati gasiti prije nego se zatvori izvor istjecanja. Smjesa amonijaka i zraka u granicama koncentracije od 16-27% vol. u zatvorenom prostoru može eksplodirati ako se inicira izvana. Vatri izložene spremnike i konstrukcije hladiti raspršenim mlazom vode radi zaštite od eksplozije, apsorpcije amonijačnih para i zaštite osoblja. Ne prskati vodu u

tekući amonijak! Nositi kombinezon (HRN EN 465) i polumasku (HRN EN 140) s filterom adsorpcije K (HRN EN 141). Prikladna sredstva za gašenje požara: HAZMAT (Sabo – Plurex SG), (EN-1568 od 1 do 3), halone, suhi prah i CO2.

Mjere kod slučajnog ispuštanja

Koristiti sredstva osobne zaštite (Nošenje samostalnog aparata za disanje i odjela za zaštitu od kemikalija). Postupci u slučaju nesreće: Evakuirati ugroženi prostor u pravcu okomito na smjer vjetra, ako se to može sigurno napraviti. Ako ne može, ostati u zatvorenom prostoru, (oblijepiti otvore), isključiti električna trošila. Mjere zaštite okoliša: U slučaju onečišćenja okoliša radi nezgode, odmah obavijestiti službu za sustav 112 ili operativno dežurstvo u nadležnoj policijskoj upravi (tel. 192). Poduzeti mjere zaštite vodotokova i kanala izradom brana od materijala na mjestu nezgode. Zbog vrlo brzog isparavanja amonijaka navedena mjera će vjerojatno malo pomoći i treba je prilagoditi situaciji.

Rukovanje i skladištenje

Spriječiti dodir s kožom i očima, te udisanje para. Osigurati odgovarajuću ventilaciju. Mjeriti koncentraciju amonijaka u radnim prostorima pazeći da ne prijeđe MDK. Nositi kompletna zaštitna sredstva gdje postoji rizik curenja ili prskanja. Prikladni skladišni materijal: Spremnike držati čvrsto zatvorene u hladnoj i suhoj, dobro provjetravanoj prostoriji. Držati daleko od topline, izvora paljenja i tvari koje treba izbjegavati. Slijediti odgovarajuće normativne akte za skladištenje u spremnicima i bocama. Izbjegavati: Ne dozvoliti pušenje u skladištu.

Stabilnost i reaktivnost

Termički stabilan u reakcijskim granicama kod projektiranih uvjeta skladištenja. Zagrijavanjem tekući amonijak prelazi u plinoviti. Uvjeti koje treba izbjegavati: Fizičko oštećenje i grijanje rezervoara. Inkompatibilni materijali: Amonijak žestoko reagira s hipokloritima, živom i halogenima stvarajući nestabilne spojeve sklone eksploziji. Nagriza bakar, cink, aluminij, kadmij i njihove legure. Reagira sa živinim i srebrnim oksidom stvarajući spojeve osjetljive na udar. Plinoviti amonijak



www.dls.hr

Stranica 23 od 67

reagira žestoko s dušičnim oksidima i jakim kiselinama. Opasni proizvodi raspada: Produkti izgaranja su dušikovi oksidi ( NOx ).

Toksičnost

Amonijak je otrovan i nagriza sve dijelove tijela.

Granica osjeta mirisa je 5-25 ppm. Koncentracija od 50-100 ppm uzrokuje slabu nadraženost tijekom duljeg izlaganja. Trenutna nadraženost očiju , nosa i ždrijela nastupa kod 400-700 ppm sa simptomima slabog nadraživanja gornjih dišnih organa, koji traju samo tijekom izlaganja. Iznad 1000 ppm i nakon kratkog izlaganja, nastaje teško nadraživanje očiju i gornjeg dišnog sustava. Izlaganje iznad 2000 ppm, čak i za kratko vrijeme, stvara teške plućne ozljede i može biti kobno. Plućni edem se može pojaviti do 48 sati nakon udisanja s mogućim smrtnim ishodom. Izlaganje koncentracijama osjetno iznad MDK dovodi do trajnog oštećenja dišnih organa. Amonijak je otrovan za vodene organizme.

Zbrinjavanje Zbog brzog isparavanja tekućeg amonijaka ne može ostati otpadni amonijak. Pod otpadom se mogu podrazumijevati spremnici, oštećeni ili ispravni, koji se vraćaju dobavljaču.

Odgovarajuće R i H oznake

R10 Zapaljivo

R23 Otrovan ako se udiše

R34 Uzrokuje opekline

R50 Vrlo otrovan za vodene organizme

---------------------------------------------------------------------------------

H331 Otrovno ako se udiše

H221 Zapaljiv plin

H314 Uzrokuje teške opekline kože I ozljede oka

H280 Sadrži stlačeni plin; zagrijavanje može uzrokovati eksploziju

H400 Vrlo otrovno za vodeni okoliš

Fizičko i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima rada, te u uvjetima

opasnosti od velikih nesreća i velikim nesrećama

Amonijak je pri normalnoj temperaturi i tlaku plin karakterističnog, oštrog mirisa, tako da se njegovo prisustvo u zraku odmah osjeti. Pare amonijaka na temperaturi okoline su lakše od zraka.

Dakle plinoviti amonijak se vrlo brzo diže u visinu i ne predstavlja poseban problem u zaštiti i spašavanju. Kada tekući amonijak dođe u atmosferu, nastaje smjesa koja može sadržavati pare amonijaka, sitne kapljice amonijaka (aerosola) i zraka (sa ili bez vodene pare ili aerosola).

Kapljice amonijaka isparavaju i hlade smjesu, pa ona može biti lakša, neutralna ili teža od zraka što ovisi o količini tekućeg amonijaka inicijalno unesenog u oblak.



www.dls.hr

Stranica 24 od 67

Tablica 7. Karakteristike kretanja amonijačnog oblaka

KONCENTRACIJA AMONIJAKA U OBLAKU

NAČIN KRETANJA OBLAKA

manja od 4% oblak je lakši od zraka

> 4% < 20% oblak može biti lakši, neutralan ili teži od zraka,

ovisno o koncentraciji vlage

> 20% amonijačni oblak je teži od zraka

Koncentracije iznad 20 volumnih postotaka karakteristične su za trenutna ispuštanja pod tlakom, a male koncentracije za isparavanja iz lokve.

Slijedeća slika prikazuje ponašanje oblaka amonijaka nakon ispuštanja iz spremnika te isparavanja iz lokve.

Slika 7. Simulacija kretanja oblaka amonijaka nakon ispuštanja



www.dls.hr

Stranica 25 od 67

Poznato je da tekući amonijak pod tlakom i temperaturom okoline u slučaju brzog oslobađanja na atmosferski tlak, trenutno ispari oko 18% količine zbog količine energije koju sadrži u sebi jer je temperatura viša od njegova vrelišta (-33,4 0C), a ostatak iz lokve. Brzina isparavanja iz lokve ovisi o temperaturi tla, brzini prijenosa topline iz zraka na lokvu i brzine vjetra. Najveća isparavanja su u početku oko 0,01 kg m2/s, odnosno kroz duži period ona iznose oko 0,00544 kg m2/s.

Oformljeni amonijačni oblak neutralan ili teži od zraka kretat će se nošen strujanjem zraka u pravcu puhanja vjetra i poprimati elipsoidan oblik.

Teški oblaci nastali trenutnim ispuštanjem nošeni početnom inercijom u početku će se širit horizontalno u smjeru vjetra i lateralno zbog strujanja zraka koji se miješa s amonijakom. Mogu imati okrugli oblik, pa čak u nekim slučajevima i odvojiti se od izvora kod isparavanja iz lokve. Ovakvu vrstu oblaka možemo očekivati iz tekuće faze amonijaka u procesnim postrojenjima i cjevovodima. Veličina zahvaćenog prostora ovisit će o količinama tekućeg amonijaka u oblaku, meteorološkim uvjetima (klasi stabilnosti, temperaturi, vlažnosti zraka i td.).

Zbog svojstava te tehnoloških uvjeta u procesu rada nekih postrojenja kao i ukupnih količina u procesnim posudama, cjevovodima i skladišnom prostoru amonijak je prepoznat kao najopasnija tvar za zaposlene u Petrokemiji d.d. i njeno okruženje. U slijedećoj tablici su predočeni učinci amonijaka na čovjeka obzirom na vrijeme izloženosti određenim koncentracijama.

Tablica 8. Utjecaj različitih koncentracija amonijaka na čovjeka

KONCENTRACIJA ppm NAČIN DJELOVANJA TRAJANJE IZLOŽENOSTI

5 Granica osjeta mirisa

25 (35 mg/m3) GVI 8-satno izlaganje kod većine

neće izazvati štetne učinke

50 -150 Intenzivan, oštar miris Izloženost nekoliko sati ne

izaziva značajne smetnje

500 IDLH 30 minuta

400 -700 Nadražaj nosa i grla uz suzenje Podnošljivo do 1 sata

700 – 1 500 Nadražaj nosa i grla uz suzenje

očiju, promuklost

Opasno izlaganje duže od 30

min.

2 000-3 000 Grčevit kašalj, jak nadražaj očiju Smrt nastupa nakon nekoliko

minuta

>5 000 Respiratorni spazam, gušenje Smrt nastupa vrlo brzo

Štetno djeluje na vegetaciju, posebno na lišće biljke (defolijacija), vrlo je stabilan spoj i sporo se raspada pa to može trajati i do 72 dana. U procesima samopročišćavanja koji se stalno odvijaju u atmosferi, amonijak se može ukloniti fizikalnim procesima vezanjem za kapljice pare, ugradnjom u tlo i biljke ili kemijskim putem fotolize (raspadom molekula amonijaka pod utjecajem ultraljubičastih zraka) te oksidacijom s ozonom do dušikovih oksida i nitrata koji uz prisustvo vlage mogu prijeći u dušičnu kiselinu, pa do pojava kiselih kiša.



www.dls.hr

Stranica 26 od 67

4.2.4. Snage operatera za reagiranje u slučaju velike nesreće u pogonu

� Zaštita od požara

Posebno mjesto u organiziranom provođenju mjere zaštite od požara u Petrokemiji ima Služba zaštite, Odjel zaštite od požara.

Organizacijska shema poslova zaštitu od požara:

Vatrogasna vozila:

- Kombinirano vatrogasno vozilo - Mercedes - Rosenbauer (TIP 2031, godina proizvodnje 1996.) Spremnik za 5000 litara vode, spremnik za 1000 litara pjenila, crpka kapaciteta 3000 litara u minuti sa tlakom visokog pritiska 40 bara i niskog pritiska 10 bara, miješalice za pjenilo, četiri izlaza za priključak cijevi B, 60 m gumene cijevi za brzo gašenje sa vodom ili pjenilom, na krovu je montiran bacač vode i pjene kapaciteta 2400 l/min sa dometom mlaza pjene 50 m i dometom mlaza vode do 60 m. Vozilo je snabdjeveno sa svim potrebnim priborom za gašenje požara i zaštitu vatrogasaca.

- Kombinirano vatrogasno vozilo - Deltamatic - Mercedec – Rosen (TIP 1124, god. proizv. 1996.). Spremnik za 3000 litara vode i spremnik za 1000 litara pjenila, crpka NH-30 kapaciteta 3000 l/min. sa tlakom 40 bara visokog pritiska i 10 bara niskog pritiska, mješalice za pjenilo četiri izlaza za priključak cijevi B, 60 m gumene cijevi za brzo gašenje sa vodom i pjenom, na krovu je montiran bacač za gašenje vodom i



www.dls.hr

Stranica 27 od 67

pjenom kapaciteta 2400 lit/min sa dometom mlaza pjene 50 m i dometom mlaza vode do 60 m. Vozilo je snabdjeveno sa svim potrebnim priborom za gašenje požara i zaštitom vatrogasaca.

- Vatrogasno vozilo na prah S-500 (posebno - kemijsko malo). Na vozilu su ugrađena dva neovisna sustava gašenje prahom, svaki kapaciteta 250 kg praha. Svaki sustav ima bocu 25 l i pogonskog plina N2. Volumen spremnika praha iznosi 255 l. Minimalni radni tlak iznosi 8 bara. Maksimalni radni tlak je 14 bara.

- Mobilni bacači voda-pjena i prijenosne crpke - Prevozni bacači za vodu i pjenu 3 komada kapaciteta 1600 l/min kod tlaka 8 bara i mlaznice 530/16 uz domet mlaza vode 48 m, domet raspršenog mlaza vode 18 m i domet mlaza pjene 39 m.

- Vatrogasne crpke – 4 vatrogasne crpke kapaciteta od 800-1000 l/min s potrebnim priborom.

Vatrogasna jedinica snabdjevena je svom opremom za gašenje požara, kao i za zaštitu vatrogasaca u intervencijama u gašenju požara i nekontroliranom izlaženju agresivnih tekućina i plinova. Vatrogasci su obučeni i izvježbani za korištenje navedenih sredstava i spremni za svaku intervenciju.

Uz PVP (25 vatrogasaca) Petrokemija ima i DVP koja djeluje uz profesionalnu vatrogasnu postrojbu sa 28 osposobljenih dobrovoljnih vatrogasaca raspoređenih ravnomjerno u smjenskom ciklusu. U neposrednoj blizini Petrokemije (oko 1 km) nalazi se JVP grada Kutina te još 6 DVD. Stručno osposobljenim radnicima Petrokemije, smatraju se svi zaposleni u Petrokemiji, što dokazuje i broj početnih požara ugašenih njihovom intervencijom.

Protupožarna oprema u Petrokemiji d.d., Kutina

- Stabilni bacači za gašenje vodom (45 kom) - Nadzemni hidranti (178 kom) - Vatrogasni aparati (1320 kom) - Zidni hidranti (129 kom) - Vanjski hidrantski ormarići (87 kom)

� Pružanje pomoći ozlijeđenima

U slučaju ozljeda na radu ili ozljeda radnika nastalih prilikom gašenja požara u Petrokemiji je stalno na raspolaganju sanitetsko vozilo Petrokemije. Sukladno sa Zakonom o zaštiti na radu u svim organizacijskim cjelina osposobljeni su radnici za pružanje prve pomoći kao i sami vatrogasci.

Telefoni za dojavu o ozlijeđenima su 7200,7911 ili dežurni tvornice 7212, 7500 i Mobitel u sanitetskom vozilu 099/ 414-731.



www.dls.hr

Stranica 28 od 67

� Sustavi detekcije plinova, vatrodojave i veze

- Detekcija propuštanja zapaljivih plinova - Na postrojenjima Amonijak, Energana i MAP/NPK postoje sustavi za detekciju zapaljivih plinova povezani u komandne sale postrojenja.

- Javljači požara - Ručni javljači požara ugrađeni su na mjesta u kojima uvijek netko boravi, a automatski u prostorijama gdje je veća opasnost od požara i gdje nije stalni nadzor.

- Telefon kao javljač požara - Sve građevine i objekti su spojeni na internu telefonsku centralu i mogu dojaviti požar na telefon broj 7200, 7111 (vatrogasci) i 7212 (dežurni tvornice). Za svaku dojavu požara ručnim javljačima Planom zaštite od požara predviđa se provjeru izvršiti i telefonskim pozivom radi sigurnosti dojave.

- Radio veza - Vatrogasna postrojba opremljena je stacionarnim i mobilnim sredstvima radio veze i povezana sa Javnom vatrogasnom postrojbom Grada Kutine.

4.2.5. Sustav i postupak operatera za rano obavješćivanje i uzbunjivanje s konkretnim podacima o odgovornim osobama i načinu komunikacije sa županijskim centrom 112

U Petrokemiji d.d. u funkciji je Operativno-informativni centar (OIC) koji radi od 0-24 sata i ima zadatak pokrenutu sustav zaštite i spašavanja i njegovom koordinacijom do formiranja Kriznog stožera (Plan operativnih mjera u izvanrednim okolnostima 01-09-1-5-9-600, Organizacija i način rada operativno-informativnog centra – o1-09-1-5-9-907). OIC je u svakodnevnom neposrednom kontaktu s područnim centrom 112 i opremljen sustavom za uzbunjivanje svog okruženja, davanjem prvih informacija o načinu zaštite (govornim sirenama) i mogućoj dimenziji i intenzitetu nesreće (program SAFER Real-Time ).

Aktivnostima i postupcima u slučaju tehnološke nesreće na postrojenjima rukovode upravitelji postrojenja, odnosno smjenovođe za svaku pojedinu smjenu, a u ostalim organizacijskim cjelinama rukovoditelji, odnosno odgovorna osoba u objektu ( skladište, radionica i sl ).

Isti su dužni po dolasku profesionalnih snaga zaštite i spašavanja ( vatrogasci ), njihovom zapovjedniku pružiti sve potrebne informacije o događaju, te sa istim koordinirati mjere i postupke na sanaciji i ublažavanju posljedica nesreće.

Koordinator aktivnosti predviđenih ovim postupkom je rukovoditelj OIC-a, odnosno dežurni inženjer OIC-a koji donosi odluke o daljnjem tijeku aktivnosti, temeljem izvješća Zapovjednika vatrogasne postrojbe i/ili neposrednog rukovoditelja radne cjeline, gdje se nesreća dogodila.

U slučaju kada opasnost uzrokovana tehnološkom nesrećom prema ocjeni dežurnog inženjera OIC-a može ugroziti okolno stanovništvo i okoliš ( III stupanj ), dežurni inženjer postupa prema Unutarnjem planu.



www.dls.hr

Stranica 29 od 67

U Prilogu 1 ovog dokumenta nalazi se shema obavješćivanja u slučaju izvanrednog događaja s konkretnim podacima o odgovornim osobama operatera.

4.2.6. Obveze operatera u obavješćivanju javnosti o zaštitnim mjerama i ponašanju u slučaju nesreće

Sukladno Prilogu VI Uredbe o sprečavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08) operater je za slučaj opasnosti i u slučaju velike nesreće dužan javnosti dati sljedeće informacije:

1. naziv tvrtke operatera i adresu postrojenja, 2. podatke o osobama koje su u tvrtki zadužene za dostavu informacija javnosti u svezi

postrojenja i opasnosti od velike nesreće, 3. da operater podliježe obvezama propisanim ovom Uredbom te da je nadležnim

tijelima javne vlasti dostavio Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju, odnosno da je pribavio suglasnost na Izvješće o sigurnosti,

4. jednostavno objašnjenje aktivnosti koje se odvijaju unutar postrojenja, 5. uobičajeni naziv ili, u slučaju opasnih tvari obuhvaćenih dijelom 2. Priloga I, naziv

grupe ili opći naziv razreda opasnosti tvari i preparata u postrojenju koji bi mogli izazvati veliku nesreću te opis njihovih osnovnih opasnih značajki,

6. o prirodi opasnosti od velikih nesreća u njegovom postrojenju uključujući i njihove moguće učinke na stanovništvo i okoliš

7. o načinu upozoravanja i daljnjeg obavještavanja pogođenog stanovništva u slučaju velike nesreće,

8. o radnjama koje bi pogođeno stanovništvo moralo poduzeti i obrascima ponašanja koje bi trebalo usvojiti u slučaju velike nesreće,

9. da operater na mjestu događaja mora organizirati odgovarajuće aktivnosti, prvenstveno povezivanje i suradnju s hitnim službama i interventnim postrojbama, kako bi se mogao nositi s velikim nesrećama a njihove učinke svesti na najmanju moguću mjeru,

10. da je uputa na vanjski plan intervencija sastavljena kako bi se svladali svi učinci nesreće izvan mjesta događaja, te da se u slučaju nesreće moraju uvažavati sve upute i zahtjevi interventnih postrojbi i hitnih službi,

11. gdje se mogu dobiti daljnje relevantne informacije, ovisno o uvjetima povjerljivosti utvrđenim važećim zakonodavstvom Države.

Ukoliko u slučaju nesreće prijeti opasnost širenja u okolinu izvan prostora pogona sa mogućnošću ugrožavanja ljudi i imovine, o tome se odmah obavještava Policijska postaja Kutina na tel. 192 radi blokade prostora u neposrednoj blizini, kao i Stožer zaštite i spašavanja Grada Kutine koji aktivira Postrojbu civilne zaštite radi provedbe evakuacije eventualno ugroženih osoba. O nastalom događaju također se obavještava DUZS - županijski centar za zaštitu i spašavanje na tel. 112.



www.dls.hr

Stranica 30 od 67

Informiranje će se provoditi putem medija za javno priopćavanje (odnosno putem konferencije za predstavnike medija) cijelo vrijeme trajanja akcidenta odnosno do trenutka završetka sanacije područja.

Informacije smije davati samo Direktor/Upravitelj (zamjenik ili druge stručne osobe imenovane od strane Direktora/Upravitelja).


51 000 Rijeka,M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Stranica 31 od 67

5. ANALIZA I PROCJENA RIZIKA

MOGUĆI UZROCI PRETPOSTAVLJENIH IZVANREDNIH DOGAĐAJA

Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust djelatnika, a uslijed kojih se može osloboditi opasna tvar ili tvari iz koje mogu uzrokovati opasnost, te može doći do povezivanja u uzročno – posljedični lanac događaja koji, iako svaki sam za sebe ne predstavljaju dovoljan uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja predstavljaju realnu opasnost. Na osnovu analize postojećeg stanja utvrđeni su mogući uzroci izvanrednog događaja prikazani sljedećom tablicom.

Tablica 9. Mogući uzroci izvanrednog događaja

Skupina uzroka Mogući uzroci unutar skupine2

Ljudski faktor

Nepridržavanje uputa i nepažnja prilikom rukovanja opasnim tvarima.

Nepridržavanje mjera sigurnosti prilikom održavanja postrojenja.

Nepoštivanje propisa i uputa o rukovanju i održavanju postrojenja.

Rukovanje instalacijama i uređajima na tehnički nedopušten način.

Poremećaji tehnološkog

procesa

Procesni ili drugi poremećaj opreme rashladnog sustava (električna

oprema, sigurnosni ventili, odušci, cjevovodi, i sl.)

Propuštanje spremnika i ostale opreme rashladnog sustava.

Kvarovi većeg opsega na postrojenju i kvarovi opreme za distribuciju.

Namjerno razaranje Organizirani kriminal, terorizam, sabotaže, psihički nestabilne osobe.

Prirodne nepogode jačeg

intenziteta

Požar.

Potres.

Olujno i orkansko nevrijeme

Poledica

PROCJENA RIZIKA - METODOLOGIJA

Procjena rizika kombinacija je mogućih učestalosti pojedinih događaja i mogućih posljedica po zaposlenike, radnu okolinu i okruženje.

Procjena rizika kombinacija je mogućih učestalosti pojedinih događaja i mogućih posljedica po zaposlenike, radnu okolinu i okruženje.

Scenariji mogućih događaja se uvrštavaju u Matricu rizika.

2Uzroci i opasnosti su prikazani redom prema procijenjenoj vjerojatnosti (od najvjerojatnijeg prema

najmanje vjerojatnom)



www.dls.hr

Stranica 32 od 67

Za sve događaje, a za koje se preliminarnim ispitivanjem (Matrica rizika) utvrdi potreba daljnje procjene bit će potrebno analizirati mogućnost odvijanja ovog događaja te njegovu posljedicu po tvrtku te neposredno okruženje. Za one događaje za koje je preliminarnom analizom utvrđena prihvatljiva razina rizika nije potrebno provoditi daljnje analize.

Scenariji u žutom i crvenom polju u matrici, detaljno se analiziraju uzimajući u obzir sve provedene zakonske i podzakonske propise te dobru praksu tvrtki.

Događaji koji nakon analize ostaju u crvenom području matrice zahtijevaju poduzimanje dodatnih mjera zaštite.

Događaji koji nakon analize ostaju u žutom području matrice imaju prihvatljiv rizik s obzirom da su poduzete dostatne mjere za smanjenje nivoa rizika.

� Kriterij za odabir većih iznenadnih događaja

− Svaki požar, eksplozija ili nekontrolirano propuštanje u okoliš opasnih tvari iznad 5 % količina temeljem popisa iz dodatka 1. 96/082/EEC Direktive;

− Iznenadni događaj koji za posljedicu mogu imati: Smrtnu povredu; − Povrede 6 ili više osoba u tvrtki Petrokemija d.d. Kutina s potrebom hospitalizacije

više od 24 h; − Jedna osoba iz okruženja hospitalizirana više od 24 h; − Oštećenje jednog ili više objekata za boravak osoba u okruženju;

− Evakuacija/zbrinjavanje više osoba iznad 2 h. (broj osoba x broj sati = 500); − Prekid snabdijevanja osnovnim energentima u okruženju više od 2 h za više osoba

(broj osoba x broj sati = 1000).

� Procjena moguće učestalosti i mogućih posljedica događaja

Procjena se temelji na:

− Podacima o dosadašnjim događajima iz statističkih podataka Petrokemije d.d. Kutina i dostupnih podataka za slične pogone;

− Podacima o broju i učestalosti radnih operacija na jedinici Petrokemije d.d., Kutina − Provedenim tehničkim i organizacijskim mjerama za smanjenje mogućnosti nastanka

i ublažavanje posljedica neželjenih događaja; − Karakteristikama pojedinih opasnih tvari iz procesa, prosječnim meteorološkim

uvjetima za područje postrojenja, prosječnom broju spojnih mjesta na instaliranoj opremi itd.

Niže danim tablicama prikazana je metodologija procjene rezultata i analize mogućih posljedica.



www.dls.hr

Stranica 33 od 67

Tablica 10. Metodologija procjene rezultata analize

Vjerojatnost Kriterij određivanja vjerojatnosti Godišnja učestalost

Vjerojatno Više puta u radnom vijeku postrojenja < 10-2

Malo vjerojatno Moguće jednom u 10 do 20 sličnih procesa u 20

do 30 godina 10-2 - 10-3

Izuzetno malo vjerojatno

Moguće jednom godišnje u 100 sličnih procesa.

Jednom godišnje na 100 do 200 sličnih procesa

u 20 do 30 godina ili se već dogodilo, ali su

poduzete efikasne preventivne mjere

10-3 - 10-4

Gotovo nemoguće

Već se je dogodilo u sličnim procesima, ali

poduzete su efikasne mjere kojima je

onemogućeno ponavljanje

10-4 - 10-5

Nemoguće Nikada se nije dogodilo u 20 do 30 godina u

sličnim procesima > 10-5

Tablica 11. Metodologija analize mogućih posljedica

Ozbiljnost Posljedice Materijalna šteta

Umjerena Na lokaciji tvrtke: Nema trajnih posljedica

U okruženju: Bez posljedica < 200.000 €

Srednja Na s lokaciji tvrtke: Trajne posljedice

U okruženju: Bez trajnih posljedica 200.000 – 2 000.000 €

Velika

Na lokaciji tvrtke: Jedna ozljeda sa smrtnim i

povreda sa trajnim posljedicama

U okruženju: Trajne posljedice

2 do 10 m€

Teške posljedice

Na lokaciji tvrtke: Više smrtonosnih povreda

U okruženju: Jedna smrtna i više ozbiljnih

povreda

10 do 100 m€

Katastrofalno Na lokaciji tvrtke: Mnogobrojne smrtne ozljede

U okruženju: Više smrtnih ozljeda > 100 m€



www.dls.hr

Stranica 34 od 67

Tablica 12. Metodologija „rangiranja“ ozbiljnosti mogućih nesreća

Stupanj „ozbiljnosti“ nesreće Ugroženost (populacija)

Umjerena ozbiljnost po uposlenike

i osobe iz okruženja <1 osoba unutar ugroženog područja

Srednja ozbiljnost U tvrtci: <10 osoba u ugroženom području

Velika ozbiljnost <100 osoba u području letalnih koncentracija. Ukupno sa

okruženjem <500 izloženih

Teške posljedice

100 do 500 osoba ukupno izloženo u području životne

ugroženosti. U okruženju <100 ili ukupno 500 do 1000 osoba u

ugroženom području

Katastrofalne posljedice

Ukupno na lokaciji tvrtke i okruženju: do 300 osoba u području

životne ugroženosti ili >1000 osoba u okruženju i ugroženim

područjima

Ugroženim područjem smatraju se područja s iznenadnim događajem koji uzrokuju trajne posljedice na ljudski organizam.

Tablica 13. Matrica za izbor mogućih iznenadnih događaja koje je potrebno detaljnije analizirati



www.dls.hr

Stranica 35 od 67

Tablica 14. Matrica rizika

Vjerojatno

(10-2

/god)

Malo vjerojatno

(10-3

/god)

Rizici 1. razine (Apsolutni prioritet)

Izuzetno malo vjerojatno

(10-4

/god)

Rizici 2. razine (Prihvatljivi uz analizu)

Gotovo nemoguće

(10-5

/god)

Rizici 3. razine (Prihvatljivi)

Zanemarivo

(10-6

/god)

Umjerena Srednja Velika S teškim

posljedicama Katastrofalna

Početni podaci za analizu rizika temelje se na dostupnim podacima lokacije i statističkim podacima za slična postrojenja, prikupljenih iz raznih izvora.

TEMELJNI PODACI ZA PROCJENU RIZIKA

Kvantificiranje rizika unutar tvrtke Petrokemija d.d., Kutina u neposrednom okruženju temelji se na podacima o:

− vrsti izvora opasnosti;

− broju osoba koje u nekom trenutku mogu boraviti unutar ugroženog područja; − ruži vjetrova; − atmosferskim uvjetima;

− konfiguraciji tla.

Niže su navedeni podaci za najznačajnije potencijalne izvore opasnosti prepoznate na lokaciji tvrtke Petrokemija d.d., Kutina, a koji su poslužili kao osnova za procjenu rizika i izračun zona ugroženosti, te mogućih posljedica pretpostavljenih nesreća.



www.dls.hr

Stranica 36 od 67

� Populacija

Tablica 15. Raspored populacije po objektima i okolinim naseljima

Raspored populacije po objektima u sklopu pojedinih organizacijskih jedinica

Organizacijska jedinica Broj zaposlenika

Petrokemija d.d., Kutina 2 294

Raspored populacije u okruženju Broj stanovnika

Grad Kutina 22 760

Naselje Husain 971

Naselje Ilova 821

Naselje Batina 205

� Ruža vjetrova za područje Grada Kutina

Slika 8. Ruža vjetrova na prostoru grada Kutine

� Atmosferski uvjeti

− Klasa stabilnosti: D − Brzina vjetra: 1,5 m/s

− Temperatura: 25 oC − Vlažnost: 50%

0

5

10

15

S

SSI

SI

ISI

I

IJI

JI

JJI

J

JJZ

JZ

ZJZ

Z

ZSZ

SZ

SSZ



www.dls.hr

Stranica 37 od 67

� Konfiguracija tla

Korištene metode i „software“ prepoznaju opstrukcije zbog konfiguracije površine kroz parametar „ surface roughness „ kojim se temeljem procjene uprosječuju neravnine na tlu u smjeru disperzije opasnih tvari u okolinu.

Scenariji mogućih iznenadnih događaja na lokaciji tvrtke Petrokemija

d.d., Kutina

U skladu s prepoznatim rizičnim djelatnostima i objektima, niže je dat popis mogućih iznenadnih događaja na pojedinim od pretpostavljenih lokacija.

Tablica 16. Mogući iznenadni događaji na lokaciji tvrtke Petrokemija d.d., Kutina

1. SKLADIŠNI PROSTOR AMONIJAKA (spremnik 3701 – F)

1.1. KOLAPS SPREMNIKA AMONIJAKA – značajno oštećenje spremnika koje bi moglo

rezultirati ozbiljnim posljedicama po okolinu (ljude, biljni i životinjski svijet)

1.2. VELIKO PROPUŠTANJE DNA SPREMNIKA – značajno propuštanje na dnu

spremnika uslijed većeg oštećenja istog

1.3. PROPUŠTANJE IZ CJEVOVODA PREMA RASHLADNOJ JEDINICI – manje propuštanje

na opremi uslijed pojave pukotina

3. OTPREMNA PUMPNA STANICA ZA AMONIJAK

2.1. KOLAPS PUMPE – značajno oštećenje pumpe uslijed kojeg bi došlo do prekida u

obavljanju djelatnosti

2.2. PUCANJE CJEVOVODA ZA DISTRIBUCIJU AMONIJAKA

2.3. PROPUŠTANJE CJEVOVODA ZA DISTRIBUCIJU AMONIJAKA

Pretpostavljeni iznenadni događaji, moguće posljedice kao i moguća učestalost obrađene su pojedinačno, te su shodno dobivenim rezultatima u područjima kvalitativnog i kvantitativnog pristupa prikazane u Tabeli 17.



www.dls.hr

Stranica 38 od 67

Tablica 17. Matrica rizika za Petrokemiju d.d., Kutina

Vjerojatno (10-2/god)

Malo vjerojatno (10-3/god) 2.1.

Izuzetno malo vjerojatno (10-

4/god) 1.3. 2.3.

2.2.

Gotovo nemoguće (10-5/god) 1.2.

Zanemarivo (10-6/god) 1.1.

Umjerena Srednja Velika

S teškim posljedicama

Katastrofalna

Za sljedeće potencijalne iznenadne događaje izvršena je i detaljnija analiza u cilju utvrđivanja mogućih posljedica:

1. Skladišni prostori Kolaps spremnika za amonijak može kao posljedicu imati i ugrozu

područja izvan granica postrojenja.

2. Pumpna stanica Pucanje tlačnog cjevovoda za distribuciju amonijaka imao bi ozbiljne

posljedice izvan granice postrojenja.

� Procjena dosega mogućih velikih nesreća na lokaciji tvrtke Petrokemija d.d.,

Kutina

U Petrokemiji d.d., Kutina najveću potencijalnu opasnost čini spremnik amonijaka 3701 – F sa uskladištenim tekućim amonijakom. Spremnik ima kapacitet 39 900 m3, a u njemu se može uskladištiti 27 000 tona amonijaka. Spremnik je s kupolom visok 30,7 m i ima promjer 48 m. Izrađen je od čeličnog lima obloženog sa izolacijom. Oko spremnika se nalazi sigurnosni betonski zid visine 18,7 m.

U spremniku se skladišti tekući amonijak pri temperaturi od -33 °C i praktički atmosferskim tlakom. Tehnološkim sustavom amonijak se stalno održava na tako niskoj temperaturi i niskom tlaku. Količina amonijaka koji se skladišti u ovom spremniku je do 17 000 t.

Utjecaj amonijaka na čovjeka prikazan je tablicom 9.

Ozbiljnost

posljedica

Vjerojatnost

događaja



www.dls.hr

Stranica 39 od 67

NAJGORI MOGUĆI SLUČAJ - KOLAPS SPREMNIKA AMONIJAKA

Pretpostavljeni najgori slučaj uskladištenog amonijaka pretpostavlja havariju spremnika i izlijevanje cjelokupnog sadržaja izvan spremnika. Kako se zbog sigurnosnih razloga oko spremnika nalazi visoki betonski zid, cijeli sadržaj bi se zadržao u tom prostoru. Tekući amonijak ispunio bi taj prostor do visine i do 10 m.

Kako se radi o ukapljenom plinu koji se nalazi na temperaturi od -33 °C i atmosferskom tlaku, potrebna je dovoljna količina topline da dođe do intenzivnog isparavanja. U početku bi to isparavanje bilo intenzivnije jer bi amonijak preuzeo toplinu betonske podloge i zida kao i okoline te bi dinamika isparavanja bila i do 1500 kg/min ali bi već nakon 10 min bilo i ispod 1000 kg/min. Isparavanje bi trajalo danima ako se ne bi aktivirala nijedna mjera zaštite (npr. prekrivanje tekućeg amonijaka odgovarajućom pjenom i sl.).

Slika 9. Ovisnost dinamike isparavanja o vremenu

Prema kompjuterskim modelima i izračunima, oblak isparenog amonijaka oblikovao bi perjanicu nošenu vjetrom i ugrožavao bi prostor od 540 m (životno opasno), a do 2 kilometra bila bi zona nadražaja nosa i grla uz suzenje.

Kako se radi o ukapljenom plinu koji je u plinovitom stanju znatno lakši od zraka za očekivati je da će plin većinom odlaziti u više slojeve. Moguće su međusobne reakcije amonijaka s vlagom u zraku koja bi u tom slučaju smanjila dinamiku isparavanja jer bi nastale čestice amonijevog hidroksida koji je teži od zraka te bi se u obliku lužnatih kapi vratio na zemlju.

Oformljeni amonijačni oblak kretati će se nošen vjetrom i shodno atmosferskim uvjetima zadržavati se pri dnu (uz tlo) uz mjesto incidenta da bi se dalje preuzimanjem dodatne topline iz okoliša dizao u atmosferu.

Unutar po život opasne zone mogu se naći samo djelatnici Petrokemije d.d., Kutina. U zoni u kojoj je koncentracija amonijaka u zraku takva da može izazvati posljedice po zdravlje ljudi i životinja nalaze se stanovnici naselja Batina i Husain te naselja Kutina (ovisno o smjeru puhanja vjetra).



www.dls.hr

Stranica 40 od 67

Isto tako, unutar zone u kojoj je koncentracija amonijaka 5 000 ppm ugrožene su i biljke na poljoprivrednim površinama uz pogon. U zoni s koncentracijom amonijaka 500 ppm mogu se očekivati oštećenja na biljnim vrstama ugroženih poljoprivrednih površina.

Unutar zone od 8800 metara (koncentracija amonijaka 50 ppm), zbog ponašanja amonijaka (dizanje u zrak) i male koncentracije ne očekuju se ozbiljne posljedice po ljude te biljni i životinjski svijet. Unutar ove zone ljudi (kao i životinje) mogu osjetiti neugodan miris amonijaka s naglaskom da izloženost od nekoliko sati neće izazvati značajne smetnje.

ALTERNATIVNI SLUČAJ – PUCANJE DISTRIBUCIJSKOG CJEVOVODA IZA SPREMNIKA AMONIJAKA

PREMA POTROŠAČIMA

Alternativni slučaj pretpostavlja pucanje distribucijskog cjevovoda iza spremnika amonijaka prema potrošačima. Distribucijski sustav čini pumpa kapaciteta 91,3 m3/h i tlaka 20 bara, te čelične cijevi promjera 20 cm.

Pretpostavka je da je pumpa prije zaustavljanja oslobodila ok 10 tona amonijaka koji je uslijed ekspanzije i zagrijavanja iz okoline formirao perjanicu amonijačnog prizemnog oblaka koji je na udaljenosti od 230 m imao koncentracije opasne po život (5 000 ppm) i na udaljenosti od 740 m koncentraciju od 500 ppm.

Kod navedenih uvjeta, kada u okoliš odlazi pothlađeni amonijak pod tlakom dolazi do nagle ekspanzije 20% medija (trenutno ispari), a ostatak čini lokvu iz koje postepeno isparava shodno površini i količini topline koja je na raspolaganju.

Unutar po život opasne zone mogu se naći samo djelatnici Petrokemije d.d., Kutina. U zoni u kojoj je koncentracija amonijaka u zraku takva da može izazvati posljedice po zdravlje ljudi nalazi se, uz zaposlenike tvrtke, mali broj stanovnika naselja Husain

Isto tako, unutar zone u kojoj je koncentracija amonijaka 5 000 ppm ugrožene su i biljke na poljoprivrednim površinama uz pogon. U zoni s koncentracijom amonijaka 500 ppm mogu se očekivati oštećenja na biljnim vrstama ugroženih poljoprivrednih površina.

Unutar zone od 8800 metara (koncentracija amonijaka 50 ppm), zbog ponašanja amonijaka (dizanje u zrak) i male koncentracije ne očekuju se ozbiljne posljedice po ljude te biljni i životinjski svijet. Unutar ove zone ljudi (kao i životinje) mogu osjetiti neugodan miris amonijaka s naglaskom da izloženost od nekoliko sati neće izazvati značajne smetnje.



www.dls.hr

Stranica 41 od 67

� Preventivne mjere za sprječavanje nastanka velikih nesreća

− Vatrootporno oblaganje čeličnih konstrukcija izvedeno je zaštitnim vatrootpornim premazima, a posude su obložene vatrootpornim materijalima. Važno je napomenuti da sve posude imaju drenaže, odnosno sam tehnološki proces je projektiran tako da se u slučaju požara na određenom dijelu procesa vrlo brzo požar može lokalizirati i ugasiti zaustavljanjem dotoka gorivih plinova ili tekućine i dreniranjem sadržaja iz pojedinih posuda (kompjutersko vođenje procesa).

− Upotreba vode za gašenje osigurana je putem stabilne hidrantske mreže, stabilnih bacača vode na potrebnim mjestima te brzom intervencijom profesionalne vatrogasne postrojbe sa odgovarajućom vatrogasnom tehnikom i određenim tehnikama gašenja što ovisi o samom događaju.

− Upotreba pjene za gašenje riješena je također primjenom mobilne tehnike i pjenila prikladnih za moguće intervencije u Petrokemiji.

Na spremniku amonijaka montiran je stabilni sustav za nanošenje pjene unutar zaštitnog bazena spremnika.

− Bacači voda-pjena postoje na vatrogasnim vozilima i prikolicama (pokretni bacači ). Sve se primjenjuje prema potrebi u svim dijelovima Petrokemije. Osim mobilnih bacača oko svih objekata instalirani su i stabilni bacači vode.

− Detekcija zapaljivih plinova riješena je sustavom dojave u komandnim salama postrojenja, a sustav detekcije požara sustavom javljača požara raznih tipova u svim dijelovima i radnim cjelinama Petrokemije spojenih na vatrodojavnu centralu u Službi zaštite, Odjelu zaštite od požara. Sustav u cjelini redovito se održava i ispituje se njegova ispravnost i funkcionalnost za što posjedujemo odgovarajuća Uvjerenja o ispravnosti.

− Zaštitni bazeni za spremnike izgrađeni su za sve medije u Petrokemiji, koji bi svojim istjecanjem mogli ugroziti ljude i okoliš.

− Daljinsko upravljanje procesima (računalima) u potpunosti je riješeno na svim postrojenjima. Posebna mjerna oprema kao na primjer indikatori opasnih stanja ( tlak, protok, razina i sl ), daljinsko aktiviranje zapornih organa na posudama i pumpama, mjerenje vibracija na pojedinim strojevima i slično u potpunosti je primijenjena na postrojenju za proizvodnju amonijaka kao i na ostalim postrojenjima gdje je to potrebno iz sigurnosnih razloga, uputa proizvođača i zakonskih obveza.

− Zaštitni zidovi postavljeni su na svim mjestima gdje je potrebno zaštititi dijelove procesa s nižom opasnošću od radne cjeline s velikom opasnošću od požara.

Sve radne cjeline u Petrokemiji dovoljno su međusobno udaljene zbog sigurnosti glede prenošenja eventualnih požara na druge cjeline.

− U svim dijelovima Petrokemije postoji dobra mogućnost za vatrogasne intervencije kao što su omogućen pristup vozilima, opskrbljenost protupožarnom vodom i drugo.



www.dls.hr

Stranica 42 od 67

Interne prometnice i pristupi za vatrogasna vozila

Pristup vatrogasnim vozilima do svakog požarnog sektora osiguran je sa više strana internim prometnicama na postrojenju. Sve prometnice su asfaltirane, imaju nosivost koja izdržava osovinski tlak od 100 KN, a širina im je 3-5 m. Alejom Vukovar i Slavonskom cestom grad Kutina je povezan sa proizvodnim postrojenjima. Istima se omogućuje nesmetanu otpremu gnojiva cestovnim prometom, a isto tako i efikasan prilaz vozila za slučaj intervencije vanjskih vatrogasnih jedinica. Postoji mogućnost brzog blokiranja prometnica isključivo za potrebe vatrogasne intervencije.

Prometnice unutar postrojenja raspoređene su tako da je moguće efikasno i brzo intervenirati na svakom proizvodnom postrojenju. Svaki proizvodni objekt je sa svih strana okružen prometnicama koje ulaze i u same objekte.

Sve ove ceste prvenstveno su namijenjene za slučaj brze vatrogasne intervencije i označene su tablama “POŽARNI PUT”.

Hidrantska mreža

Hidrantska vodovodna mreža izvedena je uz vatrogasne ceste izvan granica postrojenja, pa oko pojedinih postrojenja čini zatvorenu petlju ili ih obuhvaća s dvije ili tri strane.

Na hidrantskoj mreži postoje zaporni ventili tako da je stvorena mogućnost odvajanja pojedinih dijelova mreže, a da ostali dijelovi ostanu pod radnim tlakom.



www.dls.hr

Stranica 43 od 67

5.1.1. Podaci o stanovništvu, stambenim, poslovnim te drugim građevinama na užem



www.dls.hr

Stranica 44 od 67

području tvrtke

5.1.2. Očekivana materijalna šteta

S obzirom da na sve ranije navedeno, uslijed ispuštanja amonijaka neće doći do stvaranja materijalne štete na lokaciji pogona kao ni u okolini pogona.

5.1.3. Podaci o broju i vrstama životinja, usjevima na ugroženom području

Grad Kutina obdaren je prirodnim izvorima kao što su: dijelom poljodjelsko zemljište, dijelom šume i dijelom prirodni krajobrazi i rudna bogatstva.

Najvećim dijelom prostor Grada pokriva mozaik šumskih i poljoprivrednih površina, prošaran s pojedinačnim stambenim i gospodarskim zgradama, kletima, koji daje tipičnu sliku krajobraza ovoga dijela Moslavine. Ovaj sklop površina karakterizira velika usitnjenost poljodjelskih površina, kako šumskih većinom privatnih tako i poljodjelskih površina uglavnom oranica, livada, vinograda i voćnjaka.

Poljodjelsko zemljište zauzima razmjerno velike površine Grada. Glede kakvoće i pogodnosti tla za poljodjelske kulture prevladavaju tri vrste zemljišta: za ratarske kulture, za livade i za vinograde i voćnjake. Obilježja kakvoće tla, te usitnjenost i rascjepkanost zemljišta odgovara vinogradarstvu, voćarstvu i proizvodnji povrtlarskih kultura intenzivnog načina eksploatacije.

Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti nije jako razvijeno iako oranice i vrtovi zauzimaju 67,56 % površine Grada. Napuštaju se dijelom površine na kojima nema uvjeta za razvoj intenzivne proizvodnje, ali i proizvodno uporabive površine zbog odlaska poljoprivrednika ili zbog toga što se smanjio interes za poljoprivrednu proizvodnju. Osim smanjenja obradivih površina sve je veća pojava neobradivih oranica. One se još uvijek vode kao obradivo tlo (oranice), ali se stvarno ne obrađuju, na njima se ne proizvodi. Broj aktivnog poljoprivrednog stanovništva se iz više razloga dugi niz godina smanjuje.

Tablica 18. Podaci o korištenom poljoprivrednom zemljištu u Gradu Kutini

UKUPNO KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (ha) (5.875,14)

ORANICE I VRTOVI (ha)

POVRTNJACI (ha)

LIVADE

(ha) PAŠNJACI

(ha) VOĆNJACI

(ha) VINOGRADI

(ha)

RASADNJACI I KOŠARAČKA

VRBA (ha)

3 969,27 35,47 1 303,60 303,25 138,72 123,30 1,53

OSTALO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (ha) (1.723,84)

NEOBRAĐENO ŠUMSKO



www.dls.hr

Stranica 45 od 67

518,34 805,02

Izvor podataka: Popis poljoprivrede 2003.

Iz tablice je vidljivo da većinu poljoprivrednog zemljišta čine oranice i vrtovi (67,56 %) i livade (22,19 %) dok su ostala poljoprivredna zemljišta manje zastupljena.

Poljoprivredu Grada odlikuje proizvodnja žitarica, voćarska, ratarska, povrtlarska i proizvodnja. Od ratarskih kultura najviše se uzgaja pšenica, ječam i kukuruz, od povrća krumpir, kupus,kelj, mahune, grah i sl., od voća: jabuke šljive, trešnje, višnje i marelice. Vinogradarstvo je također zastupljeno u Gradu Kutini, ali na manjim površinama i na odabranim pozicijama s manje mrazeva. U stočarstvu orijentacija je na uzgoju goveda, svinja i peradi.

U sljedećoj tablici prikazana je površina korištenih oranica i vrtova u Gradu Kutini.

Tablica 19. Broj korištenih oranica i vrtova u Gradu Kutini


U sljedećoj tablici prikazan je broj stabala voćaka u Gradu Kutini.

Tablica 20. Broj stabala voćaka u Gradu Kutini

LJEŠNJACI MASLINE MARELICE CITRUSI ORASI BADEMI SMOKVE

5 241 3 1 229 34 6 747 6 230

JABUKE ŠLJIVE TREŠNJE KRUŠKE VIŠNJE BRESKVE I

NEKTARINE

ORANICE I VRTOVI (HA)

ŽITARICE KRUMIR (HA) MAHUNASTO

POVRĆE ZA SUHO

ZRNO

ULJANO SJEMENJE

I PLODOVI ŠEĆERNA

REPA

3 969,27 3.175,16 34,08 13,85 280,24 0,45

OSTALO POVRĆE

BILJE ZA

UPOTREBU U

PARFUMERIJI I FARMACIJI

CVIJEĆE I UKRASNOBILJE, SJEMENJEI

SADNI MATERIJ

UGARI

BILJE ZA

UPOTREBU U

PARFUMERIJI I FARMACIJI

KRMNO BILJE

9,3 0,2 0,82 364,41 0,02 90,93



www.dls.hr

Stranica 46 od 67

44 645 28 053 2 943 8 000 3 490 3 628


Na području Grada Kutine od voćaka se najviše uzgajaju jabuke i šljive kao što je vidljivo iz prethodne tablice.

U sljedećoj tablici dan je broj i vrsta životinja na području Grada Kutine.

Tablica 21. Podaci o broju i vrsti životinja na području Grada Kutine

BROJ

GOVEDA BROJ

SVINJA BROJ

OVACA BROJ

KOZA BROJ

KUNIĆA BROJ

PERADI BROJ

KONJA

BROJ MAGARACA,

MAZGI I MULA

BROJ PČELINJIH ZAJEDNICA-KOŠNICA

2 009 10 308 7 394 1 217 4 073 60 859 106 12 1 357


Kao što je vidljivo iz prethodne tablice na području Grada Kutine najviše ima peradi (60 859), svinja (10 308) i ovaca (7 394).



www.dls.hr

Stranica 47 od 67

5.1.4. Podaci o nacionalnim parkovima, parkovima prirode i šumskim rezervatima, te kulturnim spomenicima

Slika 10. Izvod iz kartografskog prikaza „3a1-2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – prirodna baština“

Izvor: Prostorni plan Grada Kutine



www.dls.hr

Stranica 48 od 67

Prema izvodu iz kartografskog prikaza “3a1-2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – prirodna baština” područje tvrtke Petrokemija d.d. ne nalazi se na području zaštićenih dijelova prirode. Najbliže zaštićeno područje prirode, spomenik parkovne arhitekture (PA) nalazi se na udaljenosti od cca 1100 m sjeverozapadno od ograde tvrtke.

Budući da utjecaj amonijaka koncentracije 500 ppm može štetno djelovati na biljne vrste, realno je za očekivati negativne posljedice po iste unutar spomenutog spomenika parkovne arhitekture.

Slika 11. Izvod iz kartografskog prikaza „3a2-2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – NEM“



www.dls.hr

Stranica 49 od 67

Područje tvrtke Petrokemija d.d. nalazi se na području nacionalne ekološke mreže i to međunarodno važnom području za ptice, kao i na području zone predloženog kulturnog dobra svjetske baštine: utjecajna zona nominiranog dobra svjetske baštine (tampon zona).

Izlijevanjem amonijaka i širenjem toksičnog oblaka moguće su ozbiljne štetne posljedice po zaštićene vrste (ptice) unutar ove zone (u radijusu od 231 m odnosno 540 m smrtne posljedice).

Slika 12. Izvod iz kartografskog prikaza „3b-2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – kulturna

dobra“



www.dls.hr

Stranica 50 od 67

Kako je prikazano na prethodnoj slici, unutar same lokacije tvrtke Petrokemija d.d., ne nalaze se zaštićena kulturna dobra. Uz vanjsku ogradu tvrtke, na sjeverozapadnom dijelu,nalaze se sljedeća evidentirana kulturna dobra:

- Civilne građevine: građevine javne namjene - Civilne građevine: stambene građevine - Civilne građevine: industrijske građevine - Sakralne građevine: poklonci raspela

U slučaju nesreće s amonijakom na lokaciji tvrtke Petrokemija d.d., Kutina neće doći do negativnih posljedica po navedena kulturna dobra.



www.dls.hr

Stranica 51 od 67

6. VANJSKO OPERATIVNO DJELOVANJE

6.1. RJEŠENJA ZA OČEKIVANI RAZVOJ DOGAĐAJA U POGONU

6.1.1. Ustroj i provedba mjera u slučaju izvanrednog događaja

U slučaju ispuštanja veće količine amonijaka, potrebno je:

− ograničiti širenje i daljnje ispuštanje amonijaka • isključivanjem postrojenja iz pogona, • zatvaranjem ventila spremnika i uređaja s amonijakom,

• mjesta propuštanja koja se ne mogu zatvoriti potrebno je polijevati mlazom raspršene vode do prestanka izlaska plina.

− zaštiti ugroženo stanovništvo i radnike • osigurati veliku zaštitnu zonu oko mjesta nesreće iz koje se moraju udaljiti

sve neovlaštene osobe,

• blokirati prilazne putove, • alarmirati stanovništvo radi brzog napuštanja mogućeg kontaminiranog

otvorenog prostora, odnosno potrebe provođenja evakuacije.

− provesti detoksikaciju i dekontaminaciju raspršivanjem vodenog mlaza na mjesta ispuštanja amonijaka čime se sprečava stvaranje oblaka i njegovog širenja pravcem vjetra.

Svaki radnik koji primijeti nekontrolirano istjecanje tekućine/plina u okolinu dužan je odmah najkraćim putem o tome obavijestiti odgovornu osobu pogona te odmah sam pristupiti intervenciji zaustavljanja istjecanja plina/tekućine.

U slučaju da odgovorna osoba pogona ocjeni da se nekontrolirano istjecanje ne može zaustaviti vlastitim snagama unutar pogona, aktiviraju se snage na području Grada Kutine.

U posljednjih 5 godina na lokaciji tvrtke Petrokemija d.d. Kutina nisu zabilježene nesreće koju su za posljedicu imale negativna utjecaj na zdravlje i živote ljudi, imovinu i okoliš.



www.dls.hr

Stranica 52 od 67

6.1.2. Organizacija evakuacije i spašavanja

Intenzitet opasnosti definiran je veličinom ugroženog prostora i određuje postupke sukladno sa stupnjem ugrožavanja.

I STUPANJ - opasnost je takva da se aktivnostima procesnog osoblja i zaštitnih službi onemogućava njeno širenje i utjecaj izvan granica postrojenja, objekta .

II STUPANJ - opasnost je takva da aktivnostima procesnog osoblja i zaštitnih službi, nije moguće spriječiti njeno širenje i utjecaj izvan granica postrojenja, ali opasnost ostaje u prostoru tvrtke.

III STUPANJ - opasnost je takva da se može očekivati njeno širenje izvan prostora tvrtke.

Aktivnostima i postupcima evakuacije i spašavanja na postrojenjima rukovode upravitelji postrojenja za vrijeme svog radnog vremena, a za ostale slučajeve (izvan radnog vremena) obvezni su imenovati izvršitelje evakuacije i spašavanja za svaku pojedinu smjenu.

U ostalim organizacijskim cjelinama postupcima evakuacije rukovode njihovi rukovoditelji, odnosno imenovani izvršitelj u izdvojenom objektu (skladište, radionica i sol )

Isti su dužni po dolasku profesionalnih snaga zaštite i spašavanja, njihovom zapovjedniku pružiti sve potrebne informacije o događaju, te sa istim koordinirati mjere i postupke na sanaciji i ublažavanju posljedica nesreće.

Dužnost dežurnog inženjera u slučaju opasnosti III. stupnja

− prima informacije o događaju i ovisno o vrsti opasnosti, koristeći sustav SAFER- Real Time daje upute telefonom radnicima u objektima u smjeru kretanja opasnog oblaka o načinu i smjeru evakuacije, te smjenovođi UZ tel. 7142, 7770.

− informacije putem “govornih sirena“ daju se o događaju i mjerama zaštite najbližem okruženju.

− obavještava centar 112 o događaju i daje slijedeće informacije o:

• vrsti opasnosti

• smjeru i brzini kretanja oblaka, te vremenu kada se očekuje njegov dolazak u naselje

• očekivanim koncentracijama i njezinim krajnjim dometima

• preporučenim mjerama zaštite

− o nastalom događaju informira odgovorne osobe, prema uputi 01-05-1-5-9-907 Organizacija i način rada OIC-a, 01-06-1-5-9-403 Komunikacije u sustavu upravljanja okolišem

− prati tijek kretanja oblaka u trenutnim meteorološkim uvjetima i o tome izvještava



www.dls.hr

Stranica 53 od 67

• smjenovođu UZ

• centar 112

Dužnost čuvara u slučaju opasnosti III. stupnja.

− otvaraju izlaze na portama i najbližim mjestima na ogradi (naletna vrata na ogradi)

− kontroliraju promet blokirajući pristup ugroženom području u krugu tvrtke a s Policijom koordiniraju oko zatvaranja prometnica izvan tvrtke.

Dužnost izvršitelja evakuacije i spašavanja (razina upravitelja, rukovoditelja RJ i službi)

− izraditi upute o provođenju evakuacije i spašavanja za objekte kojima rukovode u suradnji sa Zaštitnim poslovima,

− upoznati sve radnike sa planom evakuacije i spašavanja i njihovim obvezama prema programu obrazovanja za kvalitete (POQ 7,)

− poimenično odrediti radnike koji su obvezni ostati na postrojenju i za njih osigurati potrebna sredstva zaštite,

− osigurati sredstva za nabavku potrebne opreme i sredstava za zaštitu i spašavanje te brinuti o njenoj ispravnosti i upotrebljivosti,

− organizirati i provoditi vježbe evakuacije i spašavanja sukladno s Planom vježbi u suradnji sa TC ZOP, Zaštitnim poslovima i to:

• izraditi scenarij vježbe sukladno s uvjetima iz Plana zaštite od požara, odnosno Operativnim planovima intervencije za opasne tvari.

• analizirati vježbu zajedno sa predstavnikom Zaštitnih poslova,

• izraditi plan korekcijskih aktivnosti u slučaju utvrđenih nedostataka kod vježbe, sa konkretnim zadacima i odgovornim osobama za provođenje, rokovima, procjenom vrijednosti u dva primjerka i jedan primjerak dostaviti u Zaštitne poslove.

Dužnost izvršitelja evakuacije i spašavanja (razina smjenovođe, šefa skladišta i sl.)

− osigurati provođenje preventivnih mjera, a naročito:

• brinuti o ispravnosti i upotrebljivosti potrebne opreme i sredstava za zaštitu i spašavanje

• hodnike, stepeništa i sl. održavati prohodnim i čistim,

• vrata radnih prostorija u radno vrijeme ne smiju biti zaključana

• prostor oko ulazno-izlaznih vrata i čitava dužina evakuacijskih putova kroz postrojenja skladišta, hale i ostale objekte mora se održavati stalno prohodnim,

• stepeništa , hodnici i ostali putovi moraju imati osigurano osvjetljenje,



www.dls.hr

Stranica 54 od 67

• putovi za evakuaciju moraju biti vidljivo označeni, odgovarajućim oznakama, vidljivi i noću,

• na vidnom mjestu moraju biti istaknuti znakovi uzbunjivanja.

Dužnost Zaštitnih poslova

− izraditi godišnji Plan vježbi evakuacije uvažavajući rokove (svake 2 godine) utvrđene Zakonom o zaštiti na radu i dogovarati vježbu sa odgovornom osobom

− sudjeluju u izradi uputa o provođenju evakuacije i spašavanja u organizacijskim cjelinama

− izrađuju zapisnik o provedenoj vježbi i zapis o osposobljavanju.

6.2. AKTIVNOSTI, SUDIONICI, VRSTE I NAČINI INSTITUCIONALNOG I VANINSTITUCIONALNOG ODGOVORA

Osoba zadužena za pokretanje postupaka u slučaju da se dogodi velika nesreća i zadužena za vođenje i koordiniranje akcije radi ublažavanja posljedica na mjestu nesreće:

FUNKCIJA IME I PREZIME TEL./MOB.

Predsjednik Uprave Dragan Marčinko 044 647 269

Osoba odgovorna za povezivanje i suradnju s tijelom zaduženim za Vanjski plan:

FUNKCIJA IME I PREZIME TEL./MOB.

Predsjednik Uprave Dragan Marčinko 044 647 269

6.2.1. Imena i pozicije osoba ovlaštenih za primjenu žurnih procedura i osoba koje su ovlaštene za koordiniranje aktivnosti prema Planu

− imena i pozicije osoba na nivou Područnog ureda Državne uprave zaštite i spašavanja Sisak, ovlaštenih za primjenu žurnih procedura i osoba koje su ovlaštene za koordiniranje aktivnosti prema Planu.



www.dls.hr

Stranica 55 od 67

IME I PREZIME TEL./FAX.

Pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Sisak

Željko Prpić 044 811 704 044 811 713

Voditelj Županijskog centra 112 Sisak Marijan Tonec 044 811 703 044 547 943

Voditelj Odjela za preventivne i planske poslove

Venko Vukša 044 811 705 044 811 713

− popis članova Stožera zaštite i spašavanja Grada Kutine koji je ovlašten za primjenu žurnih procedura i koordiniranje aktivnosti prema Planu (Plan pozivanja Stožera nalazi se u Prilogu 5).

− Članovi Stožera zaštite i spašavanja Sisačko - moslavačke županije (Prilog 4).

6.2.2. Sustav ranog upozoravanja o nesreći, sustav javnog uzbunjivanja i načina obavješćivanja ljudi o nesreći na području Plana

Za područje Grada Kutine i Sisačko - moslavačke županije imenovane su odgovorne osobe za uzbunjivanje i davanje informacija stanovništvu u slučaju izvanrednog događaja putem sredstava javnog informiranja (TV, radio, web) te upute za postupanje.

Nakon provođenja interventnih mjera, odgovorna osoba tvrtke izrađuje očevidnik o nastalom izvanrednom događaju.

ime/naziv fizičke ili pravne osobe koja je dostavila obavijest

Lokacija akcidentnog događaja

Adresa:

Osoba odgovorna za organizaciju

djelovanja kod nesreće:

Telefon:

Fax:

e-pošta:

Gauss-Krűgerove koordinate:

Nastanak nesreće

Datum i vrijeme nastanka nesreće:



www.dls.hr

Stranica 56 od 67

Datum i vrijeme obavijesti nadležnom tijelu:

Nastanak nesreće:

Opis nastanka nesreće:

Vrijeme trajanja nesreće:

Vrsta nesreće

Požar:

Eksplozija:

Transport:

Ostalo:

Opis:

Vrsta opasne tvari koja je izazvala nesreću

Vrsta tvari (naziv):

Vrlo toksična:

Toksična:

Oksidansi:

Eksplozivna:

Zapaljiva:

Lako zapaljiva:

Vrlo lako zapaljiva:

Opasna po okoliš:

Ostalo:

Opis:

Mogući uzrok nesreće

Oprema i/ili uređaji:

Ljudski faktor:



www.dls.hr

Stranica 57 od 67

Okoliš (prirodna pojava/nepogoda):

Ostalo:

Opis:

Izravne posljedice nesreće

Smrtni slučaj (broj stradalih):

Ozljede (broj ozlijeđenih):

Šteta u okolišu (opis):

Učinak velike nesreće proširio se izvan granica postrojenja:

Da Ne

Opis:

Način sanacije

Troškovi onečišćenja okoliša



www.dls.hr

Stranica 58 od 67

6.2.1. Preporučene mjere osobne i uzajamne zaštite stanovništva na ugroženom području i mjere za pružanje prve pomoći i ublažavanje posljedica na području primjene Plana

Svaka osoba dužna je skrbiti za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite od prijetnji i posljedica katastrofa.

Pod mjerama osobne i uzajamne zaštite podrazumijevaju se osobito samopomoć i prva pomoć, premještanje osoba, zbrinjavanje djece, bolesnih i nemoćnih osoba, kao i druge mjere zaštite i spašavanja koje ne trpe odgodu.

Provedba mjera osobne i uzajamne zaštite temelji se na načelu solidarnosti i uzajamne pomoći građana.

Vlasnici proizvodnih postrojenja dužni su poduzeti propisane mjere zaštite i spašavanja koje mogu spriječiti nastalu prijetnju koja ugrožava sigurnost, zdravlje i živote ljudi te osigurati uvjete za provedbu osobne i uzajamne zaštite osoba i zajedničke imovine u tim objektima.

Isto tako, u ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, gradonačelnik Grada Kutine kao i županica Sisačko-moslavačke županije dužni su za svoje područje osigurati uvjete za premještanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge aktivnosti i mjere zaštite i spašavanja ljudi, imovine i okoliša, sukladno Planovima zaštite i spašavanja.

Zadaci sudionika evakuacije i zbrinjavanja

� Stožer zaštite i spašavanja − Provodi konkretan Plan evakuacije i spašavanja − Planira, organizira, usklađuje i nadzire provođenje zadaća ZiS

− Izvješćuje o tijeku evakuacije i spašavanja − Osigurava dodatna financijska sredstva, radi financiranja cjelokupnog zbrinjavanja

� Postrojbe civilne zaštite

− Uz redovne službe i djelatnosti, osiguravaju pristupne putove od eventualnih prepreka (ruševina) za nesmetani tijek provođenja sklanjanja, ukoliko za isto postoji potreba

− Vrše raščišćavanje ulaza i izlaza iz skloništa, osiguravaju dopremu osnovnih životnih namirnica i drugo

− Pružanje prve medicinske pomoći (do dolaska stručnih ekipa Doma zdravlja Kutina)

� Policijska postaja Kutina

− Provodi evakuaciju i zbrinjavanje stanovništva i životinja

− Osigurava izolaciju i zabranu pristupa neovlaštenim osobama zbog onečišćenja sa slučajnim ispuštanjem opasnih tvari



www.dls.hr

Stranica 59 od 67

− Osigurava promet i javni red i mir tijekom evakuacije, te osigurava zbrinjavanje osoba i njihove imovine

− Izvješćuje policijsku upravu Sisačko-moslavačku o tijeku evakuacije i spašavanja kao i Stožer zaštite i spašavanja Grada Kutine

� Vatrogasne postrojbe − Izvlačenje osoba iz objekata na ugroženom području − Zabranjuje promet vozila i pristup nepozvanim osobama u blizini mjesta nesreće

do dolaska policije − Poziva policiju glede osiguranja mjesta nesreće, te poduzima druge potrebne

mjere radi sprečavanja nastajanja štetnih posljedica

− Provode mjere tehničkih intervencija, gašenja požara, sanacije prosutih/ prolivenih opasnih tvari u pogonu

− Sudjeluju u dobavi potrebnih količina pitke i tehničke vode, prijenosu bolesnih osoba u transportna sredstva, prijevozu i drugo.

− Provodi dekontaminaciju stanovništva (vlastitim sredstvima)

� Dom zdravlja Kutina; Zavod za hitnu medicinu SMŽ − Pružanje prve medicinske pomoći i trijaža povrijeđenih na zbornom mjestu − Medicinska pomoć tijekom evakuacije u objektima zbrinjavanja − Stupiti u kontakt s domovima zdravlja Sisačko-moslavačkoj županiji, radi

eventualne potrebe za dodatnim snagama, kako u ljudstvu tako i u prijevozu unesrećenih

� Gradsko društvo crvenog križa Kutina

− Organiziraju razmještaj u objektima namijenjenim za smještaj evakuiranog stanovništva, organiziraju postavljanje ležajeva, uređenje prostora, određuju dežurne osobe, organiziraju dobavu hrane i vode za piće.

− Uključuje se radi traženja eventualno nestalih osoba − Pružanje prve medicinske pomoći (do dolaska stručnih ekipa Doma zdravlja

Kutina)

− U slučaju potrebe organizira prikupljanje dodatnih doza krvi � Centar za socijalnu skrb Kutina

− Pružanje psihološke i druge pomoći ugroženima i obavlja poslove iz svoje nadležnosti

− Uspostavlja usku suradnju s organizacijom Crvenog križa u materijalnom i drugom osiguranju potreba osoba koje podliježu zbrinjavanju.

� Veterinarska stanica Kutina − Osigurava veterinarsku pomoć te provodi animalnu asanaciju

� Komunalna poduzeća (Komunalni servisi Kutina d.o.o., Kutina, Moslavina

d.o.o., Kutina) − Provode humanu asanaciju



www.dls.hr

Stranica 60 od 67

� Autoprijevozničke usluge − Prijevoz od mjesta nesreće do mjesta zbrinjavanja vrše lokalna prijevoznička

poduzeća koje poziva Stožer zaštite i spašavanja

� Snabdijevanje hranom i pićem − Nakon razmještaja evakuiranog stanovništva osiguranje prehrane, odjeće,

posteljine i sanitarnih potreba vršit će ekipe Crvenog križa Kutina. Vodu za piće osiguravaju vatrogasne postrojbe.

� Smještaj − Za potrebe zbrinjavanja ugroženog stanovništva koristiti će se kapaciteti navedeni

u prilogu 11.

� Udruge građana (LD 'Vepar', LU 'Fazan', LD 'Srndać) − Pružaju pomoć pri evakuaciji − Davanje obavijesti evakuiranim osobama po uputama Stožera zaštite i

spašavanja � Mediji

− osiguravaju pravodobne i točne informacije osobama na zbrinjavanju i prenose obavijesti iz kampova prema javnosti i rodbini

� Operater − Obavještava ŽC 112 o nesreći s opasnom tvari i provedbi postupaka ZiS na

postrojenju − Uzbunjivanje i izvlačenje radnika na zborno mjesto − Vodi popis osoba koje se evakuiraju, osoba koje su eventualno povrijeđene ili

poginule − Daje izvješće za javnost

Evakuacija ljudi provodi se putovima koji su sigurni, do predviđenog i sigurnog mjesta za zbrinjavanje.

Evakuacija životinja provodi se kada su evakuirane osobe. Evakuaciju životinja treba provoditi putovima koji su sigurni, do predviđenog i sigurnog mjesta za zbrinjavanje.

Imovinu treba evakuirati kada prijeti neposredna opasnost od uništenja ili oštećenja zbog nastanka iznenadnog događaja. Evakuaciju životinja i imovine treba provoditi tako da se ne ugrozi sigurnost osoba koje provode evakuaciju.

Završetkom evakuacije se smatra trenutak kada su svi radnici i osobe napustili ugrožene objekte ili prostore samostalno, neovisno o tome da li je nastupio iznenadni događaj ili ne.



www.dls.hr

Stranica 61 od 67

6.3. SNAGE I SREDSTVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

6.3.1. Koordinacija i zapovijedanje aktivnostima sustava zaštite i spašavanja na lokalnoj razini, koordinacinja sa snagama operatera i drugim sudionicima, koordiniranje sredstava nužnih za provedbu Plana

U prilozima 1, 2 i 3 ovog Plana nalaze se podaci vezani uz koordinaciju i zapovijedanje aktivnostima zaštite i spašavanja na lokalnoj razini, na razini operatera i drugim sudionicima.

6.3.2. Postrojbe/timovi i materijalno – tehnička sredstva zaštite i spašavanja

6.3.2.1. Stožer zaštite i spašavanja i Zapovjedništvo civilne zaštite

Popis članova Stožera zaštite i spašavanja Grada Kutine nalazi se u Prilogu 5.

Popis članova Zapovjedništva civilne zaštite Grada Kutine nalazi se u Prilogu 6.

6.3.2.2. Službe i postrojbe središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i

spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti

Središnja tijela državne uprave (ministarstva i državne upravne organizacije) uključene su u zaštitu i spašavanje na području grada kroz svoje sudjelovanje u Stožerima zaštite i spašavanja (djelatnici DUZS, MUP-a i sl.) kao savjetodavna tijela, ali i kao operativna u provođenju određenih zakonom propisanih radnji kojima se bave i u svojoj redovnoj djelatnosti (MUP-regulacija prometa, sprečavanje nereda, državne inspekcijske službe i sl.).

6.3.2.3. Vatrogasne postrojbe

U prilogu 8 nalazi se pregled vatrogasnih postrojbi koje djeluju na području Plana.

6.3.2.4. Postrojbe / timovi civilne zaštite

U prilogu 7 nalazi se pregled postrojbi CZ na području Grada Kutine.



www.dls.hr

Stranica 62 od 67

6.3.2.5. Snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u

okviru redovne djelatnosti

− Gradsko društvo Crvenog križa Kutina − Centar za socijalnu skrb Kutina − HGSS Novska

− Zavod za hitnu medicinu SMŽ − Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije − Veterinarska stanica Kutina

− Poljoprivredno savjetodavna služba Sisačko-moslavačke županije

Materijalno – tehnička sredstva te odgovorne osobe s brojevima telefona navedeni su u Prilogu 9.

6.3.2.6. Druge organizirane snage koje se mogu uključiti u zaštitu i spašavanje

− Lovačko društvo «Vepar» Kutina − Lovačka udruga «Fazan»

− Lovačko društvo «Srndać» Banova Jaruga – Kutina

Materijalno – tehnička sredstva te odgovorne osobe s brojevima telefona navedeni su u Prilogu 10.

6.3.2.7. Pregled snaga koje Gradu Kutini stavlja na raspolaganje operater za

smanjenje posljedica velike nesreće na pogonu

U poglavlju 4.2.4. ovog Plana definirane su snage operatera kao i materijalno tehnička sredstva koje su na raspolaganju Gradu Kutini za smanjenje posljedica velike nesreće na pogonu.



www.dls.hr

Stranica 63 od 67

6.4. AKTIVIRANJE I PROVEDBA AKTIVNOSTI

6.4.1. Osobe odgovorne za aktiviranje plana





Sisak 044 550 201 098 222 115

Zamjenik županice


Sisak 044 550 202 099 731 3653

Zamjenik županice


Sisak 044 550 202 098 256 267

Zamjenik županice


Sisak 044 550 202





044 692 010 099 3999 550




044 692 049 099 3999 555

� Odgovorne osobe na razini operatera – Petrokemija d.d., Kutina


Predsjednik Uprave

Dragan Marčinko Aleja Vukovar 4,

Kutina 044 647 269



www.dls.hr

Stranica 64 od 67

6.4.2. Mobilizacija i aktiviranje snaga i materijalno-tehničkih sredstava

U slučaju katastrofe ili velike nesreće koju Grad Kutina vlastitim ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima ne bi mogao riješiti traži se pomoć susjednih jedinica lokalne samouprave i Sisačko - moslavačke županije. Županijskim snagama koordinira Županica i Stožer ZiS SMŽ (Prilog 4).

6.5. PODRUČJA I KAPACITETI ZA PRIVREMENI SMJEŠTAJ I ZBRINJAVANJE EVAKUIRANOG STANOVNIŠTVA

U prilogu 11. u tablicama su navedena područja i kapaciteti za privremeni smještaj i zbrinjavanje evakuiranog stanovništva, te odgovorne osobe za smještaj i zbrinjavanje.



www.dls.hr

Stranica 65 od 67

7. OBAVJEŠĆIVANJE

7.1. ODGOVORNE OSOBE U GRADU KUTINI I SISAČKO - MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI ZA UZBUNJIVANJE I DAVANJE INFORMACIJA STANOVNIŠTVU





Sisak 044 550 201 098 222 115

Zamjenik županice


Sisak 044 550 202 099 731 3653

Zamjenik županice


Sisak 044 550 202 098 256 267

Zamjenik županice


Sisak 044 550 202





044 692 010 099 3999 550




044 692 049 099 3999 555

7.2. SREDSTVA JAVNOG INFORMIRANJA

O eventualnoj nesreći gore navedene odgovorne osobe u Gradu Kutini i Sisačko - moslavačkoj županiji za uzbunjivanje i davanje informacija stanovništva, obavještavaju širu javnost o izvanrednom događaju, putem sredstava javnog informiranja (radio, TV, web), te ugroženom stanovništvu daje upute za postupanju.

U Prilogu 13. nalazi se popis pravnih osoba za javno priopćavanje na području Grada Kutine.



www.dls.hr

Stranica 66 od 67

8. OVLAŠTENJE



www.dls.hr

Stranica 67 od 67

Documents

Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velike nesreće ...vanjski plan zaŠtite i spaŠavanja u sluČaju velike nesreĆe koja ukljuČuje opasne tvari isaČko s – moslavaČka