VEĆE OSNOVICE ZA DOPRINOSE U 2012. GODINIstrsph.hr/upload/2012/05/pv_69_web_4fa3d808320d4.pdf · za izračun mirovine = 39,3391 • polazni faktor= 1,0000 • osobni bodovi = 31,5224

Plavi dizel za Jadroliniju? / Plava vrpca Vjesnika / Isplaćene zaostale plaće / Internet u hrvatskim lukama

Pregovori

Prekidinered

Intervju

Život irad na sjeveru

br. 69 siječanj 2012 godina 18Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Kada rješenje za mirovine?

str. 3

U raljama Schengena

str. 13

Središnji odbor SPH

Započele pripreme za 5. Kongres SPH str.11str.9str.5

VEĆE OSNOVICE ZA DOPRINOSE U 2012. GODINI

VEĆE OSNOVICE ZA DOPRINOSE U 2012. GODINI

str.2str.2

Nova EU pravila

str. 10

br. 69 • siječanj 20122Nakon održanih izbora došlo

je do promjena: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) postalo je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruk-ture (MPPI), za ministra je imeno-van Zlatko Komadina, a u mjesto tajnika uveden je zamjenik ministra – Zdenko Antešić.

Ministar Zlatko Komadina rođen je 24. listopada 1958. godine u Ljubljani, a 1982. godine diplo-mirao je na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Na mjesto ministra došao je nakon što je deset godina bio župan Primorsko-goranske županije.

Zamjenik ministra Zdenko Antešić rođen je 27. veljače 1955. godine u Rabu, a 1979. godine diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Ljubljani. Na mjesto zamjenika ministra došao je nakon što je dvije godine bio gradonačelnik Grada Raba.Od 2003. do 2007. godine bio je zastupnik u Hrvatskom saboru.

Fond solidarnosti SPH

Dodijeljene pomoći

Na sjednici Fonda solidarnosti SPH koja je održana 20. Prosinca nakon detaljne analize i razma-tranja pristiglih zahtjeva za pomoć, Komisija je odlučila dodijeliti pozajmice Ž. Žeželić (Jadrolinija) 4.000 kn (vraćanje u osam obroka) i M. Novačić (Jadrolinija) 3.000 kn (vraćanje u šest obroka). Za N. Adorić uplaćen je iznos od 2.200 kn izravno tvrtci za nabavku ortopedsk-og pomagala. Odobrene su i pomoći: I. Jelaska (Brodospas) 2.000 kn, D. Klobučar (Dunavski Loyd) 2.500 kn,I. Dragičević ( Jadroagent) 2.000 kn, M. Radovčić (Jadrolinija) 2.000 kn, T. Vušković (Transadria) 2.500 kn i S. Stipetić (Jadroagent) 1.500 kn. Predstavnici SPH su obiteljima preminulih članova SPH uručili pomoć od po 2.000 kn te prigodne božične darove (pok. M. Laštre i T. Burčul). (dp)

Mediteranska plovidba

Imenovan stečajni upravitelj

Trgovački sud u Splitu-Stalna

služba u Dubrovniku imenovao je Matu Pušića privremenim stečajnim upraviteljem Mediteranska plovidbe d.d. iz Korčule.

Mediteranska plovidba d.d. danas nema više niti jednog broda – zadnji brod, „Atlantik Frigo“ prodan je na sudskoj dražbi u Rotterdamu u listopadu prošle godine za pola milijuna eura, jer brodar nije uspio prikupiti 400.000 eura za plaće pomoraca i dobavljača. S obzirom da je brod prodan po smiješno niskoj cijeni hrvatskoj državi nije otišla niti lipa unatoč njezinim velikim potraživanjima prema Mediteranskoj plovidbi.

Treba reći da Mediteranska plovidba d.d. je nastavila održavati putničku liniju za Orebić putničkom brodicom nakon što je SPH uplatio sredstva za gorivo. (dp)

Obnova Spomenika

Povodom blagdana nebe-skog patrona pomoraca, svetog Nikole, uz blagoslov Apostolata mora, položeni su vijenci pred Spomenikom palim pomorcima na Katalinića brijegu u Splitu. Polaganju vijenaca prisustvovali su predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske, Grada Splita, Županije splitsko-dalmatinske, HRM-a, „Jadroplova“, „Plovputa“, „Jadro-linije“ te predstavnici udruga pomorskih kapetana i strojara. Tom prigodom objavljeno je da će se Spomenik palim pomorcima uskoro obnoviti, a najavljeno je da će SPH financijski poduprijeti obnovu. (dp)

Novi ministar – Zlatko Komadina

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Uvodnik

Kasnimo? Možda, ali čekali smo objavu novih

osnovica za obračun obveznih doprinosa. Nakon izbora, sve je stalo na prijedlogu (SPH je izra-zio negodovanje povisivanjem visine osnovica), a trebalo je biti objavljeno do kraja prošle godine.

Nastavlja se rat s admin-istracijom (birokracijom) i njigovim tumačenjima zakona (beneficirani), ali novi ministar novog ministarstva (barem imena) obećao je... Samo da ne bude po poslovici: obećanje ludom radovanje.

Neki pomorci (svojom, ali i tuđom krivnom) u raljama su schengenskih pravila: ne mogu na brod... Rješenje se traži godinama, angažirano je hrvatsko veleposlanstvo u Rimu, jer je Italija pokazala crveni karton...

Među sindikatima pomora-ca – nered. Neki u tajnosti potpisuju kolektivne ugovore, drugi odustaju od pregovora jer im kompanija ne udovol-java zahtjevima u radu Radničkog vijeća. Svašta! A ispaštat će pomorci, jer kolek-tivni ugovor je dio natječajne dokumentacije za dobivanje koncesije ( a troškovi se mogu samo srezati na pravima pomoraca, odnosno njihovom broju).

Dodijeljena je Plava vrpca Vjesnika, ali bez sponzorstva SPH ne bi bilo zlatnog prstena i srebrne plakete. To je više puta istaknuto na konf. za novinare i na dodjeli, ali mediji su to gotovo prešutjeli. Za istaknuti je da je pomorac/kapetan/književnik/ - ne nužno tim redom, darovao dobitnicima svoju trilogiju...

Mijenja se ruho web stranice, sprema se upitnik za članove, mijenjati će se ruho Pomor-skog vjesnika. Očekujemo vašu punu suradnju i iznošenje mišljenja i prijedloga (što vam se sviđa, a što treba bolje)

Ovo je inače kongresna godi-na i opet poziv – budite aktivni u svojoj udruzi (s naglaskom na: svojoj) sudjelujte, jer sprema se smjena generacija...

Mirno more

foto: vlada.hr

U odnosu na prošlu godinu, osim izmjena osnovica,

dodana su dva nova zvanja u kategoriji 4: prvi časnik palube na jahti i drugi časnik stroja na jahti. Dodana su zbog činjenice što po dosadašnjem propisu takve osobe imaju veću osnovicu od svojih nadređenih.

Sindikat pomoraca Hrvatske je izrazio protivljenje povećanju.

• (dp)

KAT RADNA MJESTA Osnovica 2011.

Osnovica 2012.

Obvezni doprinosi

od 6/2011.

Obvezni doprinosi

2012.

1Zapovjednik broda, upravitelj stroja, zapovjednik osoblja,

upravitelj osoblja u strojarnici7.118,00 7.209,00 3.084,34 3.124,40

2

Prvi časnik palube, drugi časnik stroja, rukovodeće hotel-

sko osoblje (upravitelji), liječnik, zubar, časnik odgovoran

za sigurnosnu zaštitu broda, časnik odgovoran za zaštitu

okoliša

5.249,00 5.316,00 2.274,92 2.303,95

3

Drugi časnik palube, zapovjednik jahte, treći časnik

stroja, rukovodeće hotelsko osoblje (direktori), frižiderist,

operater postrojenja za ukapljivanje, zapovjednik

plutajućeg objekta, zapovjednik nepomičnog odobalnog

objakta, operater dinamičke pozicije, upravitelj stroja na

jahti

3.966,00 4.017,00 1.718,86 1.740,95

4

Treći časnik palube, časnik plovidbene straže na palubi,

četvrti časnik stroja, radiočasnik, više hotelsko osoblje

(časnici), više tehničko osoblje (časnici), elektročasnik,

elektroničar, časnik plovidbene straže u strojarnici, prvi

časnik palube na jahti,drugi časnik stroja na jahti

3.673,00 3.720,00 1.591,88 1.612,25

5

Više hotelsko osoblje (niži časnici), više tehničko osoblje

(niži časnici), električar, mehaničar, prvi kuhar, prvi

konobar,vođa palube,vođa stroja, poslužitelj sisaljki,

vozač na RO-RO brodovima, medicinska sestra, alatničar,

dizaličar, bušač, ronioc, bravar, cjevar, varioc

3.443,00 3.487,00 1.492,20 1.511,25

6

Član plovidbene straže na palubi (kormilar),član plo-

vidbene straže u strojarnici (mazač), hotelsko osoblje,

tehničko osoblje

3.207,00 3.248,00 1.389,91 1.407,70

7 Drugi kuhar, drugi konobar, pekar, slastičar 2.940,00 2.977,00 1.274,20 1.290,25

8

Vježbenik palube, vježbenik stroja, ostali vježbenici,

mornar, čistač, mladić sobe, mladić kuhinje, pomoćnik

električara, pomoćnik mehaničara, pomoćnik poslužitelja

sisaljki, pomoćno hotelsko osoblje, pomoćno tehničko

osoblje

2.679,95 2.714,60 1.161,50 1.176,50

Osnovice za 2012. godinu

Obvezni doprinosi

br. 69 • siječanj 2012 3

Do trenutka tiskanja Pomorskog vjesnika još uvijek nije riješen

problem odlaska u mirovinu pomoraca prema Pomorskom zakoniku (60 godina starosti i 15 godina plovidbe), a problem je opet nastao zbog tumačenja HZMO i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva od 17. listopada: Mini-starstvo se svojim mišljenjem suglasili s tumačenjem HZMO da na starosnu mirovinu priznatu prema Pomor-skom zakoniku ne pripada dodatak na mirovinu prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, jer pravo na dodatak ne pripada korisnicima kojima je mirovina određena pod povolnjijim uvjetima ili na povoljniji način prema posebnim propisima, u ovom slučaju Pomorskim zakonikom. Treba reći da taj dodatak iznosi – 27 %.

Sporno je i tumačenje HZMO da pomorac koji je ostvario uvjete od 60 godina života i 15 godina osiguranja kao član posade broda, ali mu zadnja osnova osiguranja nije kao član posade broda,

nema pravo na mirovinu po posebnim uvjetima iz Pomorskog zakonika!

Izmjenom Pomorskog zakonika (stupilo na snagu 11. lipnja) pokušalo

se ispraviti maltretiranje koje adminis-tracija Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i HZMO provode zadnjih 20 godina nad hrvatskim pomorcima.

Naime, staž s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž) sve te godine postoji u zakonima, ali je to pravo uskraćivano tumačenjima administracije (sad se opet ponavlja) da pomorac ne može plaćati doprinos za tzv. beneficirani staž, jer tu opciju nemaju u računalu!Umjesto rješenja usvojenog u Saboru na prijedlog Vlade, opet isto...Izgleda da uopće nisu pročitali prijedlog i obrazloženje Vlade.

Komentirajući tumačenje HZMO i Ministarstva tajnik SPH P. Brazzoduro je istaknuo da su time pomorci strpani u istu kategoriju sa saborskim zastupnici-ma, iako se visina mirovine za pomorce ne određuje posebnim propisima:

-Pravom na beneficirani staž pomor-cima se ništa ne daruje, već im se samo daje mogućnost da plaćaju dodatno osiguranje upravo kako bi mogli u mirovinu sa 60 godina. Naše istraživanje pokazalo je da tri četvrtine

pomoraca starijih od 55 godina više ne ispunjava psihofizičke uvjete za rad na brodu. Zar se državi više isplati da ti ljudi idu u invalidsku mirovinu, jer više ne mogu obavljati posao ili da im omogući da plaćaju staž s povećanim trajanjem i time zapravo sami plate mogućnost ranijeg umirovljenja?

No, došla je nova Vlada, a novi mini-star Z. Komadina obećao je javno (u riječkom Novom Listu trećeg siječnja ove godine) pomorcima dati ono što im po slovu Pomorskog zakonika pripada:

- Uvođenje beneficiranog staža za sve hrvatske pomorce bila je intencija zakona, a time je i zaokružena socijalna reforma za pomorce. U tom kontekstu u suradnji s drugim nadležnim tije-lima ovo će Ministarstvo ustrajati na zaštiti prava hrvatskih pomoraca. Iako je intencija zakona bila da se napokon riješe problemi pomoraca s umirovljen-jem i radnim stažom, praksa je pokazala da su nakon izmjena pomorci suočeni s novim problemima u ostvarivanju tih prava.• (dp)

Kroz razgovor s članovima SPH, ali i sa stranim pomorcima koji dolaze u hrvatske

luke, često se ističe problem komunikacije tj. nemogućnost korištenja interneta dok je brod u luci ili u brodogradilištu. Živimo u vremenu tehnološkog napretka kada sve više pomoraca na brod iodlazi s prijenosnim računalima, a s obzirom da su zadržavanja brodova u lukama diljem svijeta ( isto i u Hrvatskoj) sve kraća te da pomorci najčešće nemaju vremena niti mogućnost odlaska na kopno do nekog kluba ili internet caffea.

U razgovorima s pomorcima iskristalizirala se ideja i potreba, da se pokuša u lukama diljem svijeta, počevši od naših hrvatskih luka, osigurati bežična (wireless) internet veza (po mogućnosti besplatna). Kako sami pomorci kažu, nakon priveza broda uzeli bi svoj prijenosna računala i “upalili” skype kroz internet veze sa svojim najbližima, a kako kažu pogledali bi i novosti kroz web stranicu SPH.

Ova inicijativa je na Izvršnom odboruSPH dobila zeleno svijetlo, te se s početkom ove godine krenulo i u realizaciju projekta koji

je, bez sumnje skup, ali je među obvezama država prema Konvenciji o radu pomoraca. Za početak će se ova inicijativa, koja bi pomorci-ma bila od velikog značaja, pokušati realizirati u riječkoj luci s obzirom da je u gruškoj luci otvoren internet kutak za pomorce s brodova za krstarenje. • (bm)

Internet u hrvatskim lukama

Inicijativa SPH

Primjer izračuna mirovina pomoraca

Prema ukupnom mirovinskom stažu od 39 god 4 mj i 2 dana i plaćama i naknadama raspoloživima u postupku informativnog izračuna mirovine utvrđeno je slijedeće:

• obračunsko razdoblje = 1970-2010• prosječni vrijednosni bodovi= 0,8013• mirovinski staž za izračun mirovine = 39,3391• polazni faktor= 1,0000• osobni bodovi = 31,5224• mirovinski faktor za informativni izračun = 1,0• aktualna vrijednost mirovine = 58,37 kn• Informativna svota mirovine = 1839,96 kn

Najniža mirovina određuje se na način da se svaka godina mir. staža pomnoži s 56,59 kn te sa mirovinskim faktorom i polaznim faktorom.

Najniža mirovina = 2207,01 kn

Primjer izračuna mirovina pomoraca

Mirovinski staž =35 god, 9 mjes i 2 dana

1. Starosna mirovina prema Pomorskom zakoniku = 2.857,01 kn (bez dodatka)

2. Prijevremena starosna mirovina (opći propis) = 3.282,98 kn

3. Starosna mirovina (opći propis) = 3.628,40 kn

Primjer rješenja HZMOU provedenom postupku utvrđeno

je: da je osguranik rođen 1951 te je 2011 navršio 60 god. života; da mirovinski staž iznosi 29 god 7 mj i 29 dana; da u trenutku podnošenja zahtjeva za priznanje prava na mirovinu imenovani nema status osiguranika-člana posade broda, već je od 1999 godine izvan osiguranja, sa zadnjim zaposlenjem u ....

Prema odredbi članka 129.a stavku 2. Pomorskog zakonika, s danom stupanja na snagu ZID Pomorskog zakonika (11.6), propisani su posebni uvjeti za stjecanje prava na mirovinu OSIGURANIKU-ČLANU POSADE BRODA, i to starosna dob od 60 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi.

Pravo na starosnu mirovinu prema ovome posebnom zakonu može steći isključivo osiguranik-član posade broda, to znači da pravo na starosnu mirovinu prema Pomorskom zakoniku ne može ostvariti niti korisnik mirovine,niti onaj osihuranik koji nije osiguran kao pomorac u trenutku podnošenja zahtjeva za mirovinu.

NOVI MINISTAR OBEĆAORJEŠENJE PROBLEMAMIROVINE POMORACA!

Beneficirani staž

Anketa

Da li Vam brodar dozvoljava da koristite

brodsko računalo za slanje privatnih

e-mailova ?

Da 56.19 % Ne 43.81 %Na anketu je odgovorilo 105 ispitanika.

br. 69 • siječanj 20124Riječ predsjednice SŽ - Tatjane Božić

A gdje je kraj toj agoniji?

Rijeka – sastale smo se

da damo glas ženama

koje su u podređenom

položaju, pretučene jer

su žene, ponižavane jer

su žene, jer rade po-

slove za koje su mini-

malno plaćene, jer su

degradirane i diskri-

minirane i u obitelji i

na radnom mjestu…..

konačno i u društvu.

Reći ću da sam žena „pomorac“, a ako to isto

ubacim u popularni Google, dobiti ću forum sa temom “žene pomoraca” – koje raspravljaju o tome kako podnijeti razdvojen-ost i ostale sumnje koje muče te žene, kako odgajati i graditi kućice bez voljenog muža …čarobno i tužno čekanje kad će neko koga voliš doći, kako ćeš nekoga zagrliti,poljubiti i opet otpratiti i obećanja kako je to zadnji ukrcaj , jer sigurno će nešto iskrsnuti ili ćemo otvoriti vlastitu tvrtku pa biti zajedno….maštajmo malo , bogat je čovjek koji ima snove…..

Danas smo na riječkom Korzu dijelile propagandni materijal gdje jasno dajemo na znanje da treba upotrijebiti sve mogućnosti i govoriti o problemu, da bi nam se pomoglo, ali i da bi pomogle same sebi. Iznenadila me situ-acija da mlade žene nisu previše prilazile ,pognutih glava i pogle-dom usmjerenim u daljinu bi prošle mimo nas . Mladost , slatke tinejđerice su nesvjesne tih problema, a ako ih iole i imaju, neće to priznati , radije sanjaju da je sve dobro i žive u svijetu prolaznosti. Zbog toga su žene u zreloj dobi one koje su dale svoj doprinos društvu i pregrmile sve nedaće života i nasilja u društvu, nasilja i od vlastitih supruga, imale hrabrosti reći „drago mi je da su žene progovorile samo tako nastavite“……jedna “friška” penzionerka tužna kaže „znate dosta mi je cijeli život muž me muči i omalovažava a sve radim,perem,peglam, kuham da bi on i djeca imali sve čisto i da nikad nije falio ručak, a nikad mi nitko nije rekao“ hvala ti „,nitko mi ne priznaje što sve radim. Na poslu je šef bio tipični šovinist koji pati za štiklom, a nisam od onih koje jure

karijeru pa se nisam dala pod stol, zato sam ostala obična radnica, nikad pohvaljena i nikad nisam ni mogla pomisliti da ću napredo-vati jer nisam dala da mi slini za vratom i da ugrozim obitelj i dove-dem se u neugodne situacije…a sad sam penzioner ,ni sad nemam dovoljno od svog rada , nisam se znala boriti onda a ni sada, a kako da se borim, sad nema smisla nisam više mlada .….drago mi je da se žene javljaju možda uspiju biti uvažene.

Rastužila sam se. Pokušala sam joj reći da nikad nije kasno, da ima pravo svima reći da je sposobna i sada živjeti u svojoj obitelji, da im da na znanje da je zavrijedila dostojanstveno nositi penzionerske dane. Nažalost, to je slika većine žena ili je mnogo gora. Nažalost imamo generacije žena koje su završile SSS, nemaju ništa više od toga, tek unazad dvadesetak godina dobivamo visoko obrazovanu ženu ,koja ni danas ne uspijeva biti zaposlena na onom radnom mjestu za koje je kvalificirana,a mi gasimo radna mjesta, gasimo pogone i druge tvrtke koje propadaju. Neimaština rađa nasilje, to je nešto što je nažalost postala svakodnevnica.

Prilikom tog dana upitala me novinarka zašto smo odab-rale zanimanje pomorac,,a zašto ne? Zašto mislim da smo diskriminirane,zato što smo pomorci? Da, diskriminirane smo jer nemamo ista prava kao svi ostali koji rade na kopnu,

nemamo mogućnost napre-dovanja, ne možemo ostvariti majčinstvo kao druge majke koje rade na kopnu,,mi biramo između majčinstva i posla“jer nama nije moguće odvesti dijete u vrtić , otići na posao i vratit se po dijete, nama je to nemoguća misija.

Mi nemamo nikakvu sigurnost, radimo godinama na ugovor , nitko nam ništa neće odobriti pa ni kredit jer nismo u stalnom radnom odnosu, mi pomorci smo na dnu života, najmanje smo plaćeni za posao koji radimo i za odvojenost od svojih. Naše društvo normalno prihvaća muškog kapetana, časnika i pomorca, ali ne i ženu. Kada biramo posao pomorca to je zato što to volimo, nekome je tradicija, nekome posao koji omogućuje kakav takav prihod jer živjeti se mora. Moram reći - čovjek ne bira uvjek što želi - već mu život stvara situacije u kojima mora ploviti po najgorem jugu i pritom paziti da se ne razbije. Malo je nas žena koje plovimo i rijetki razumiju taj način života, no ipak povećava se broj žena pomoraca žena koje rade na brodu i ne vide svoje mjesecima. Poručile smo taj dan ženama ….progovorite, recite što vas muči, moramo se zajedno izboriti da nam bude bolje ….za sveopće dobro žena. Nemojte šutjeti niste same imate – SPH, sekciju žena u SPH, slobodno nam pišite zajedno smo jače.•

Nasilje na poslu ili kod kuće je i dalje velik problem za žene koje rade u prometnom sektoru širom svijeta. Tijekom posljednjih nekoliko godina, podružnice Međunarodne federacije transportnih radnika su iznijele podatke o incidentima fizičkog, emocionalnog i seksualnog nasilja nad ženama u najvećem broju dosada.

UN-ova istraživanja pokazuju da je jedna od tri žene žrtva takve vrste nasilja tijekom svog života. Prekid šutnje i razgovaranje o nasilju nad ženama je prvi korak u prepoznavanju i podizanju svijesti o ovom problemu koji ne zaobilazi ni žene pomorce.

Sekcija žena Sindikata pomoraca Hrvatske se zalaže za bolji status žena pomoraca, ali i onih koje rade na kopnu u nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi. Stojimo na usluzi svim ženama koje se nalaze u problemima na radnom mjestu te ih ovim putem pozi-vamo da nam se obrate jer smo uvijek spremni za pomoć. Danas se nalazimo na riječkom Korzu te u suradnji s Povjerenstvom za ravno-pravnost spolova Primorsko-goranske županije koje svojim akcijama želi osnažiti svijest javnosti i osuditi nasilje nad ženama.

Letci koji su se dijelili zainteresiranim riječanima upućuju žene na njihova prava u slučaju nasilja, na obveze institucija (policija, sudstvo, zdravstvo) te se daje popis institucija i civilnih udruga na području Primorsko-goranske županije kojima se mogu obratiti i koje im mogu pružiti potrebnu pomoć.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

SEKCIJA ŽENA


Ispunjavajući obveze preuzete u pregovorima, a zahvaljujući

sredstvima predšpristupne pomoći EU, Hrvatska je uspostavila složen tehnički informacijski sustav nadzora i upravljanja pomorskim prome-tom (VTMIS). Taj sustav pomoću radara na jednome mjestu omogućava praćenje, upravl-janje i organizaciju cjelokupnog pomorskog prometa na Jadranu – koji je vrlo gust, pa se u jednom trenutku na radaru pojavi i do 250 brodova. Time se omogućava uvid u plovidbene okolnosti na moru, ostvaruje interakcija sa sudionicima pomorskog prometa, pridonosi sigurnosti plovidbe te učinkovitosti obavljanja lučkih operacija (što će posredno povećati konkurentnost hrvatskih luka). Ovaj sustav također pridonosi boljoj zaštiti Jadrana od onečišćenja, jer omogućava u svakom trenutku praćenje i upravljanje kretanjem tankera na Jadranu.

Radi učinkovitijeg praćenja, upravljanje i organizacije prometa unutarnjom plovid-bom, a sukladno obvezama iz pregovora, u unutarnjoj plovidbi uvedeni su Riječni informacijski servisi (RIS), tj. Informacijske usluge ujednačenog standarda za podršku upravljanju prome-tom na unutarnjim vodama, i Automatski sustav identifi-kacije (AIS) – međunarodni radio komunikacijski sustav automatske identifikacije plovila u riječnom prometu. Time su trenutačno stanje prometa unutarnjom plovidbom i nautički podaci dostupni u stvarnom vremenu korisnicima u adminis-trativnoj i komercijalnoj razini.

Hrvatska je u pregovorima s EU zatražila odgodu primjene poje-dinih europskih propisa o liber-alizaciji tržišta u dva segmenta pomorskog prometa kako bi se domaći prijevoznici mogli duže pripremati za suočavanje s europskom konkurencijom. Stoga će pojedini Unijini propisi imati učinak za Hrvatsku tek istekom zatraženih prijelaznih razdoblja ( a početkom 2015. i početkom 2017. u pomorskom prometu).

Koji su ostvareni pregovarački zahtjevi Hrvatske?

Na području pomorskog prome-ta, javni obalni linijski pomorski promet između hrvatskih luka do početka 2017. godine moći će obavljati samo hrvatski brodari.

Na području pomorskog prome-ta, kružna putovanja turističkim brodovima između hrvatskih luka do početka 2015. godine bit će rezervirana samo za hrvatske brodare. (dp)•

Na 12. sjednici SO SPH koja je održana 30. i 31. siječnja u

Malinskoj raspravljalo se o aktual-nim problemima s kojima se susreće SPH: staž osiguranja s povećanim trajanjem za pomorce u nacionalnoj i međunarodnoj plovidbi, izmje-nama i dopunama te proširenju primjene Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima, izmjenama i dopunama Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce u muđunarodnoj plovidbi, izradi komunikacijske strategije SPH, redizajnu web stranice, rediza-jnu Pomorskog vjesnika i promjeni tiskare u kojoj se on tiska. Uz to podnijeto je izvješće o izvršenju plana aktivnosti za 2011. godinu te je utvrđen prijedlog plana aktivnosti za 2012. godinu. Prihvaćen je i prijedlog plana poslovanja za 2012.

godinu te plan aktivnosti u okviru ITF-a i ETF-a.

S obzirom da će se ove godine održati peti, redovni kongres SPH veliki dio sjednice Središnjeg odbora SPH bio je posvećen pripremama za njegovo održavanje. Odlučeno je da se kongres održi krajem svibnja u Malinskoj (hotel Malin).

Donijeta je odluka o kandidaci-jskom postupku za izbore za tijela SPH (članovi i zamjenski članovi Središnjeg odbora, članovi Odbora za Statut, članovi Nadzornog odbora, predsjednika i zamjenika predsjednika).

Za članove i zamjenske članove SO biraju se, poštujući raspodjelu članstva prema mjestu prebivališta, podružnicama, spolu, vrsti ugovora o radu, pokrivenosti brodova kolek-tivnim ugovorom te kvalifikacijsku strukturu članova):

• Za Splitsko-dalmatinsku županiju – šest članova i 13

zamjenskih članova• Primorsko-goransku županiju – pet članova i 11 zamjenskih članova• Zadarsku županiju – četiri člana i devet zamjenskih članova• Dubrovačku-neretvansku županiju – dva člana i četiri zamjenska člana• Šibensko-kninska županija – jedan član i četiri zamjenska člana• Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija - jedan član i jedan zamjenski član• Istarska županija – jedan član i jedan zamjenski član• Ostale županije - jedan član i jedan zamjenski član

Članove Odbora za Statut (tri člana i najmanje jedan zamjenski član) te Nadzornog odbora (tri člana

i najmanje jedan zamjenski član) predlažu skupštine Podružnica SPH i skupovi članova SPH po teritorijal-nom principu, prijedlozi kandidata se utvrđuju temeljem provedenog kandidacijskog postupka na sjed-nici SO koji kandidacijsku listu dostavlja delegatima kongresa na izjašnjavanje.

Kandidate za predsjednika SPH prdlažu skupštine Podružnica SPH i skupovi članova SPH po županijama, a prijedlozi za kongres utvrđuju se temeljem provedenog kandidaci-jskog postupka na sjednici SO koji kandidacijsku listu dostavlja dele-gatima kongresa na izjašnjavanje.

Predkongresni skupovi će se temeljem odluke SO održavati od 26. ožujka do sedmog svibnja. Doni-jeta je i odluka o broju delegata:

• Primorsko-goranska županija – četiri delegata iz Jadrolinije, jedan delegat iz Lošinjske plovidbe-brodarstvo, dva delegata iz ostalih

hrvatskih brodarskih kompanija i 18 delegata koji su zaposleni preko hrvatskih posrednika (pomorci) te po jedan delegat iz Transadrije,Vugipa/Transagenta/jadroagenta i Jadrolinije (ostali).• Istarska županija – jedan delegat iz Uljanik plovidbe• Splitsko-dalmatinska županija – tri delegata iz Jadrolinije, po jedan delegat it Splitske plovidbe, Jadroplova i malih brodara, dva delegata iz Brodospasa i ostalih hrvatskih brodarskih kompanija te 19 degegata zapo-slenih preko hrvatskih posrednika (pomorci) te po jedan delegat iz Plovputa,Jadrolinije Hrvatskog registra brodova/Pomgrad-inženjeringa (ostali).• Zadarska županija – pet delegata iz Tankerske plovidbe, po jedan delegat iz Jadrolinije i Mia

Trade te 14 delegata zaposlenih preko agencija za posredovanje (pomorci) te jedan delegat iz Jadrolinije (ostali).• Dubrovačko-neretvanska županija – tri delegata iz Atlan-tske plovidbe,po jedan delegat iz Jadrolinije i Atlas/G&V line i pet delegata zaposlenih preko agen-cija za posredovanje (pomorci) i jedan delegat Lučka kapetanija/Atlas/Rezervat Lokrum/Orsan• Šibensko-kninska županija – jedan delegat iz Jadrolinije,sedam delegata zaposlenih preko posred-nika (pomorci)• Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija – dva delegata iz Dunavskog Lloyda• Ostale županije – 3 delegata pomorca zaposlena na putničkim brodovima/platformama.

Izborne skupštine Podružnica će se održati uoči petog kongresa SPH. • (dp)

Propisi EU obuhvaćaju ces-

tovni i željeznički promet,

unutarnju plovidbu, kom-

binirani promet, zračni

i pomorski promet – i to

tehničke, socijalne i sig-

urnosne strandarde u tim

vrstama prometa, državne

potpore te liberalizaciju

unutarnjeg prometnog

tržišta Unije.

Što donosi članstvo u EU

Poglavlje 14:prometnapolitika

Središnji odbor SPH

ZAPOČELE PRIPREME ZA 5. KONGRES SPH

br. 69 • siječanj 20126

EU vizeInternational Chamber of Ship-

ping (ISF) i European Community Shipowners’ Associations (ECSA) nedavno su se sastali s pred-stavnicima Europske komisije i imigracijskim vlastima zemalja članica EU kako bi raspravili o problemima s vizama za pomorce koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU i ulaze u zemlje koje su potpisale tzv Schengenski sporazum.

Sve dok ne bude na snazi ILO Seafarers’ Identity Documents Convention, preporučeno je da je najbolje trenutno rješenje da lokalni konzulati zemalja članica EU izdaju dugoročne vize (za više ulazaka) za pomorce u skladu s EU Visa Code. (dp)

USA vs. ILO 185

Pomorac je pomorac bez obzira

na nacionalnost, a kad pomorac ima protiv sebe još i administrac-iju. Ovo je jedna od takvih priča...Brod Major Bernard Fisher stigao je u brazilsku luku Sao Francisco do Sul 22 prosinca.Posada nije imala brazilske vize, niti doku-mente u skladu s konvencijom ILO-a br. 108. Morali su ostati na brodu.

Brazilski sindikati Confederacao Nacional dos Trabalhadores em Transportes Aquaviarios e Aereos i Sincadato Nacional da Marinha Mercante su posadi dali moralnu podršku i opskrbili ih telefonima i telefonskim karticama.

Problem je nastao zbog prijašnjih problema sa stra-nim posadama koje nisu imale adekvatne svjedodžbe. Kako bi promovirali svjedodžbe u skladu s međunarodnim konvencijama odlučeno je striktno provođenje svih konvencija.No, priča ima

korijene u rujnu 2001 (teroristički napad na SAD) kada su SAD prve promovirale potpisivanje konven-cije, jer ona propisuje biometrijsku identifikaciju u dokumentima koje izdaje država čiji je pomorac državljan i smatraju se ekvivalen-tom vize.No, SAD su odbile rati-fikaciju. Navodno ta odluka ima veze sa strahom da će se teroristi infiltrirati među međunarodnom populacijom pomoraca i napadati SAD. U stvarnosti, pravi je razlog što je konvencija u koliziji sa zako-nom koji traži da članovi posade moraju imati vize (tzv. D-1). (dp)

Pravo na pomorski dodatak

SPH je u studenom ponovno

zatražio od ravnatelja Javne ustanove Nacionalni park Brijuni, Eduarda Kolića isplatu pomorskog dodatka pomorcima koji plove na brodovima te ustanove i održavaju

vezu između Fažane i otoka Brijuni.Zahtjev se temelji na Pravilnik

o porezu na dohodak: Pomorski dodatak primjenjuje se za pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s posebnim propisima, a posebni propis koji se spominje je Naredba o kategorijama plovidbe pomor-skih brodova temeljem koje je brodu određena kategorija plovid-be i o tome izdana svjedodžba. Iako je to pitanje bilo nekoliko puta postavljeno pred upravu ono još uvijek nije riješeno. (dp)

1Hrvat na

stradalom cruiseru

Costa Concordia

– Casino manager

Naknada za nezaposlenost

Pitanje i odgovor

Natječaji za sve trajektne linije su objavljeni i traju

do kraja travnja 2012. godine, međutim kroz objavljene natječaje nije obuhvaćena uzduž obalna linija od Rijeke do Dubrovnika, odnosno Barija u Italiji što ukazuje na duboko nerazumijevanje linijskog obalnog pomorskog prometa na Jadranu. U dogov-oru s predsjednikom Uprave na sjednici Radničkog vijeća održanoj sredinom rujna, odlučeno je kako su Jadroliniji potrebna najmanje četiri nova trajekta i broda i to u cilju konkurentnosti na natječajima za sve linije, Istovre-meno, temeljem zahtjeva Jadro-linije Rijeka, AZOLPP donijela je Odluku o davanju suglasnosti brodaru Jadrolinija Rijeka za privremenu obustavu održavanja

međunarodne pomorske linije broj 54 Dubrovnik – Bari. Kao razlog ukidanja ove linije navodi se drastičan pad rezervacija vjerskih grupa iz Italiju. U poslovnom dnevniku Business.hr 12. pros-inca 2011. objavljen je članak o odličnom poslovanju kompanije Blue Line, a koje uspjeh temelji upravo na vjerskom turizmu na relaciji Italija – Međugorje. Za pomorce ovakve promjene znače gašenje radnih mjesta. Zatvaranje bilo koje linije i prodaja bilo kojeg broda direktno ugrožava našu egzistenciju. Nabavka broda za održavanje međunarodnih linija trebala bi biti prioritet, a prema dogovoru s Upravom, brod te namjene trebao je biti nabavljen nakon otplate anuiteta kredita za m/t „Zadar“ što je i napravljeno.

U natječajima za trajektne linije trebalo bi se uvažavati stvarno stanje u trajektnom prometu, uz napomenu da se Jadrolin-ija mora prilagoditi uvjetima natječaja. Ukoliko se kod razma-tranja natječaja bude gledao samo financijski uvjet, Jadrolinija neće biti konkurentna, jer ovisi o proračunu RH. Jadrolinija je, u cilju oživljavanja hrvatske brodogradnje izgradila nove, kvalitetne i skupe brodove u hrvatskim brodogradilištima te ne može biti konkurentna „low cost“ brodarima.

Radno vrijeme, plaće i ostala primanja.

Plaće i ostala primanja pomora-ca stagniraju od svibnja 2008.

godine, kada je provedena zadnja korekcija plaća. Unatoč recesiji smatramo kako ima prostora za poboljšanje primanja svih zapo-slenih u Jadroliniji te smo iznijeli i konkretne prijedloge kako to postići. Naši prijedlozi do sada nisu uvaženi te ovom prilikom želimo još jednom podsjetiti kako bi osnovna zadaća Uprave trebala biti i pronalaženje načina kako popraviti materijalni položaj zaposlenika. Radnici i pomorci Jadrolinije nisu primili božićnicu i regres za godišnje odmore, a nastavlja se i problem nedostatka sredstava za otpremnine prilikom odlaska radnika i pomoraca u mirovinu. U cilju postavljanja preduvjeta za izjednačavanje prava svih pomoraca i radnika na kopnu vezana za radno vrijeme i plaće smatramo kako je potrebno je izraditi nove Odluke o radnom vremenu, s kojom bi prava svih pomoraca i radnika na kopnu vezana za radno vrijeme bilo ista. Također, očekujemo i pristupanje izmjenama ugovora o radu s određenog na neodređeno vrijeme do kraja 2011. godine. Naš je prijedlog da se sa svim pomor-cima i zaposlenima na kopnu, koji imaju UOR na određeno vrijeme, zasnuje radni odnos na neodređeno vrijeme. Krajem prošle godine 140 pomoraca i radnika na kopnu primljeno je u radni odnos na neodređeno vrijeme, međutim radi loših uvje-ta rada, određeni broj kvalitetnih pomoraca najavljuje odlazak.

Drugog. siječnja je novom premijeru Z. Milanoviću poslan dopis vezan uz problem “plavog dizela”. Ponovili smo prijedlog koji je poslan bivšem ministru financija Šukeru 2010. godine, da se omogući korištenje „plavog dizela“ brodovima Jadrolinije, jer bi to bio osnovni preduvjet za postizanje rješenja o dugoročnom pozitivnom poslovanju. Naime, niti jedna država u EU koja se bavi linijskim pomorskim prome-tom, za brodove ne primjen-juje postojeće trošarine, kao što se primjenjuju u Hrvatskoj. Bivši ministar se složio s našim traženjima i obećao, između ostaloga i rješavanje problema plaćanja goriva, oslobođenog trošarina, odmah nakon potpi-sivanja pristupnih pregovora s EU. Ne preostaje nam ništa doli pričekati i vidjeti da li su i kod nove vlasti hrvatski pomorac i Jadrolinija mrtvo slovo na papiru, ili kako se u narodu voli reći, “zadnja rupa na svirali”. •

Koordinator kap. D. Mucić

Tijekom listopada, sku-

povi članova SPH održani

su u Rijeci, Zadru, Spliut,

Šibeniku, Dubrovniku,

Pločama, Trpnju, Korčuli

i Veloj Luci, na kojima se

raspravljalo o mnogobro-

jnim problemima kako

radnika na kopnu tako i

pomorca.

Pitanje: Zanimalo bi ma da li pomorci imaju pravo na naknadu sa biroa dok su nazaposleni? Ako imaju, što je sve potrebno da se to ostvari?

Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u članku 4. Navodi:

(1) Za slučaj nezaposlen-osti obvezno su osigurani svi radnici u radnom odnosu....

Iz toga proizlazi da SVI pomorci, bez obzira kod kojeg su poslodavca zaposleni (jer to nije uvjetovano u gore citi-ranom članku) imaju obvezu na plaćanje doprinosa za neza-poslenost. Plaćanje bi se trebalo ostvariti kroz poseban ugovor sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje temeljem kojega bi na određenu vam osnovicu plaćali 1,7% doprinosa.

Sukladno Članku 36. Istog zakona pripada vam naknada kako slijedi:

Članak 36.

(1) Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju od:

1) 78 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine,

2) 104 dana ako je provela na radu više od 2 godine,



5) 182 dana ako je provela na radu više od 5 godina,





10) 312 dana ako je provela na radu više od 10 godina.

(2) Nedjelje se ne računaju u broj dana za koje neza-poslenoj osobi pripada novčana naknada.

(3) Nezaposlena osoba (muškarac) koja je provela na radu 35 godina, odnosno nezaposlena osoba (žena) koja je provela na radu 30 godina, ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnos-no nastupanja okolnosti iz članka 41. ovoga Zakona.

(4) Nezaposlenoj ženi iz članka 30. stavka 3. ovoga Zakona novčana naknada se utvrđuje najdulje do godine dana života djeteta.

(5) Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu iz stavka 1. i 3. ovoga članka u vrijeme provedeno na radu uračunava se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odnosno porod-nom dopustu nakon prestan-ka radnog odnosa ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

Visinu naknade u najnižem iznosu regulira članak 35.

Članak 35.

Novčana naknada ne može biti niža od 20% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske prema posljednjem službeno objavljenom podat-ku, niti viša od iznosa koji utvrdi ministar nadležan za rad, uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i suglasnost ministra nadležnog za financije.

Uz sva ostala prava koja pripadaju nezaposlenoj osobi. Svakako i obveze o kojima treba voditi računa. (P. Brazzoduro)

Podružnica SPH - Jadrolinija

Plavi dizel za brodove Jadrolinije ?


Nezabilježeno u brodogaditeljskim i brodarskih hrvatskim analima: istoga dana obavljeno je porinuće, polaganje kobilice i primopredaja tri istovjetna broda za prijevoz rasutih tereta za Uljanik plovidbu d.d.. Dogodilo se 28. listopada 2011. Godine.

tekst i slike D.Prestint

Foto vijest

Porinuće “Stoje”

U spomen

Obilježen Dan pomoraca i brodaraca

Porinuće, polaganje kobilice, primopredaja

U petak, 16. prosinca, bakarska obitelj Mustapić organizirala

je proslavu 5. obljetnice postojanja svog projekta - Pomorskog radija Bakar, gdje je tajnik SPH Predrag Brazzoduro kao predstavnik naše udruge primio priznanje za petogodišnju suradnju i zajednički rad na širenju svijesti o problematici pomoračkog

zvanja. Tomislav Mustapić i njegova supruga Alenka osnovali su pomorski radio na dan Sv. Nikole pet godina unazad te su u međuvremenu postali esencijalni dio riječkoga kraja, ali i samog grada Bakra, kojeg je državni tajnik za more kap. Mario Babić prozvao najpomorskijim gradom u Hrvatskoj. Svečanost je održana

u Pomorskoj školi Bakar, a obuhvaćala je glazbeni aranžman i dodjelu priznanja udrugama i pojedincima koji blisko surađuju s pomorskim radijom. Sindikat pomoraca Hrvatske se zahvaljuje osoblju bakarskog radija i želi im uspješan nastavak kvalitetnog rada i naravno, još čvršću surad-nju s nama.• (bm)

U predvorju Palače Adria (sjedište Jadrolinije), koordi-nator Podružnice SPH kap. Dragomir Mucić je na spomen/sidro položio vijenac u spomen na sve stradale pomorce Jadro-linije u Domovinskom ratu i prisjetio se svih pomoraca i radnika Jadrolinije koji su pridonijeli spajanju sjevera i juga tijekom blokada, kao i svih stradalih na bojištima. Unatoč višegodišnjim opetovanim zahtjevima i traženjima od nadležnih institucija da im se prizna status poginulih bran-itelja sa žaljenjem je istaknuo kako status za sve poginule pomorce još uvijek nije riješen.

Počast pomorcima

Pozdravima brodske sirene i trostrukim kruženjem broda Lučke kapetanije oko vijenca položenog na pučinu Zadar-skog kanala počast svim stradalim i umrlim pomor-cima jučer su dali zadarski dogradonačelnik Darko Kasap, voditelj zadarskog ureda SPH Marko Miočić, povjerenik SPH u Tankerskoj plovidbi Ivica Jambrek i direktor kadrovske službe u Tankerskoj plovidbi Goran Milin.

Obljetnica

5 godina pomorskogradia“Bakar”

Polaganje kobilice

Primopredaja “Verude”


U pojedinačnoj konkurenciji Plavu vrpcu Vjesnika i zlatni prsten

dobio je Robert Mršić iz Pinezića (Krk) koji je kao zapovjednik ribar-skog broda Nebeski spasio dvočlanu posadu (Belgijca i Hrvata) s američke jedrilice Nage Libre (13,5 m) za nevremena (bura 30- 60 čv) kod Visa u noći na 23. siječnja godine.jedrilici je oštećeno kormilo, a hrvatski član posade Predrag Ambretović imao je ozlijeđena rebra. Mršić je uspio uzeti u tegalj jedrilicu i otegliti je u

Komižu. Ove se godine po prvi put dogodilo da je na svečanosti bio i spašeni jedriličar.

U pojedinačnoj konkuren-ciji još je bio kandidiran poduhvat korčulanskog kapetana Mira Petra Alibašića (zapovjednik tankera Zirku) koji se uspješno suprotstavio somal-

skim piratima, spasio posadu i brod iako je bio u piratskim rukama punih 87 dana (kandidaturu je podnio SPH).

U momčadskoj konkurenciji Plava vrpva Vjesnika i srebrna plaketa dodijeljeni su posadi norveškog trgovačkog broda Emu Arrow (vlas-nik Gearbulk) koju je za priznanje predložio SPH. Posada je pod zapovjedništvom nedjeljka Škapula iz Lošinja spasila brod za vrijeme potresa i tsunamija u japanskoj luci Kashima, a član posade je bio i Nedjeljko Dlačić, električar s Cresa.

U konkurenciji za momčadsku nagradu bili su još posada ophodnog broda P-113 Pomorske policije iz Rijeke pod zapovjedništvom vedrana Bačića (spašavanje pet ribara kod otoka Suska), posada splitske ribarice Dišpet pod zapovjedništvom Davora Opačka (spašavanje četiri slovenska jedriličara) i posada ophodnog broda Danče Lučke kapetanije iz Dubrovnika koja je spasila pet osoba iz uzburkanog mora podno dubrovačkog hotela Libertas Rixos.

Odluku o dodjeli nagrada donijeli su članovi odbora Mato Botica (ravnatelj udruge brodara), kap. Boris Matošić (lučki kapetan u Splitu), kap. Edo Šarunić (ravnatelj Nacionalne središnjice za traganje i

spašavanje na moru), kap. Gordan papeš (ravnatelj Pomorske škole u Bakru), kap. Predrag Brazzoduro (tajnik SPH i koordinator ITF-a za Hrvatsku), Anto Violić (direktor ACI-a), Denis Štok (Croatia osigu-ranje d.d.) i Damir Herceg, tajnik Plave vrpce Vjesnika. • (dp)

Istaknuto je da za Dunavski Lloyd nema recesije, da imaju

posla, ali da ih je zadesila prava elementarna katastrofa: nizak vodostaj na Savi i Dunavu koji onemogućuje plovidbu te zamrznute vode Dunava koje su

zaustavile dva konvoja. Dodatni je problem što država mora osigu-rati najmanje 65 posto plovnih dana godišnje na rijeci Savi, a da se to ne poštuje ( od Sl. Broda nizvodno broj dana plovnosti je 14,9 posto, a od Sl. Broda do Siska

43, 2 posto) niti ima naznaka da bi Dunavski Lloyd zbog stanja sličnoga elementarnoj nepo-godi mogao dobiti naknadu zbog nemogućnosti plovidbe. S obzi-rom na nadolazeće godišnje doba postoji i realna mogućnost da će s topljenjem snijega vodostaj toliko porasti da – opet neće biti moguće ploviti rijekom Savom. Za sada se radnicima redovno isplaćuju samo hranarine i dnevnice, a nema naznaka kada bi se mogle isplatiti plaće. Predstavnici Dunavskog Lloyda su istaknuli da su plaće prve na redu za isplatu, da neće biti otpuštanja niti prodaje brodova. Dogovoreno je da s SPH započnu s pregovorima za kolektivni ugovor.

Istaknuta je i moguća nelojalna konkurencija - tri strane tvrtke uplovljavaju s brodovima pod hrvatskom zastavom u luke Osijek i Vukovar. Ti brodovi nemaju ovlaštenja, ne plaćaju davanja niti ukrcavaju hrvatske brodarce te je o tome zatraženo objašnjenje od MPPI.• (dp)

Plava vrpcaVjesnika

Dodijela

Elementarna katastrofa!

Dunavski Lloyd

Najviše riječi bilo je o real-izaciji isplate tri plaće i

otpremnina radnicima - istaknuto je da je Agencija zatražila dopunu dokumentacije te je najavljeno da se očekuje da će postupak biti riješen u roku od mjesec dana.

Raspravljalo se i o ostalim tražbinama: najavljena je prodaja tvrtke u Ljubljani i udjela u Luci Šibenik nakon skraćene revizije i procjene financijske vrijednosti.

Ostale tvrtke će se likvidirati. Uz to, rješavati će se i pitanje nekretnina, procjenjuje se njihova vrijednost, a nakon toga i odluka o tome što će se prodati.

Razmijenjena su mišljenja i o tražbinama članova Nadzornog odbora i bivših članova Uprave te o dijelu ljudi kojima su promijen-jeni ugovori o radu prije pokre-tanja stečaja.

Istaknuto je da će od prvog

travnja startati nova organizacija rada Transadrie s novom siste-matizacijom (najava neob-navljanja ugovora o radu za još 14 zaposlenika) koja će se temeljiti na jedinicama u Rijeci, Šibeniku, Zagrebu i Slavonskom Brodu. Istovremeno će se aktivi-rati pomorska agencija (za što je Transadria registrirana) te potpi-sati ugovori s novim komitentima u Hrvatskoj i inozemstvu. • (dp)

Na redovnom mjesečnom

sastanku između

stečajnog upravitelja Z.

Čupkovića i predstavni-

ka SPH (predsjednik

V. Svalina i povjerenik

podružnice E. Žigante te

odvjetnik K. Plazonić)

koji je održan 23. siječnja

raspravljalo se o trenutnoj

situaciji u tvrtci u stečaju.

Drugog veljače u Sisku je

održan sastanak pred-

stavnika SPH (V. Svalina,

I. Ćuk) s predstavnicima

Dunavskog Lloyda (D.

Pavlak i V. Gacik) zbog

duga od četiri plaće prema

radnicima.

Dodjela 45. Plave vrpce

Vjesnika ove je godine

iznimno održana u stude-

nom uoči parlamentarnih

izbora, a druga posebnost

je da je Sindikat pomoraca

Hrvatske postao sponzor

– dodijelio je pobjedniku

u pojedinačnoj konkuren-

ciji zlatni prsten, a u

momčadskoj konkurenciji

srebrnu plaketu.

OTKAZI, PRODAJA, REORGANIZACIJA

Transadria

Supruga N. Škapula i N. Dlačić

R. Mršić i spašeniP. Ambretović


P: Koliko dugo već radiš kao inspektorica na brodovima u sjevernoj Norveškoj?

O: Ovim poslom se bavim godinu dana, relativno sam nova i u pomor-skom sektoru kao i sindikalnoj djelatnosti. Svakodnevno obilazim brodove s još jednom djevojkom mojih godina, ali kako nam je baza ured, naravno da je osim terenskog tu i birokratski dio posla. Ponekad odlazimo na brodove u timu, ali često puta jedna osoba mora ostati u uredu da piše, slaže, šalje dopise i uređuje nezaobilaznu dokument-aciju koju šaljemo u središnji ured u Oslo. Naravno čak i kada smo obje na terenu, ne obilazimo iste brodove jer nikada ne bismo uspjele obići sve na vrijeme.

P: Kakve tipove brodova najčešće obilaziš kao inspe-ktorica? Postoje li nekakva ograničenja s obzirom da je Norveška veoma prometna pomorska zemlja?

O: Ja pokrivam razne vrste brodova; ribarice, offshore service brodove, brodove za kružna putovanja, katamarane i trajekte. S obzirom da se radi o različitim brodovima, unaprijed pripremim tkz. paket s informacijama koje je sindikat “proizveo”. Primjerice ako se radi o trajektu, najčešće se radi o 3 ili 4 člana posade od kojih su 2 ili 3 naša člana, a ako je riječ o norveškoj Coastal express liniji, mnogo je više zaposlenih na brodu, što za mene znači i obuhvatnije pripreme. Moj dolazak na taj brod i susret sa članovima najčešće izgleda kao pravi sastanak.

P: Kako izgleda tvoj prosječan radni dan i obilazak brodova?

O: Ujutro odlazim na brod i započinjem razgovor s prvim zaposlenikom kojeg sretnem. Naravno predstavim se i objasnim svoju funkciju u sindikatu, no praksa je takva da su najčešće svi obavješteni o mom dolasku neko-liko dana unaprijed. Sve je uvijek dogovoreno s njihovim sindikalnim povjerenikom, pa je tako prisutna i obavijest o dolasku inspektora na

brodskoj oglasnoj ploči. Razgovor najčešće vode članovi, ipak je moj posao saznati što njih muči, da li imaju problema na radnom mjestu itd. Ono što je s moje strane važno jest obavezno ubacivanje informacija koje su za njih esen-cijalne kroz takve razgovore: što za njih znači članstvo u sindi-katu, koja prava imaju, na čemu se trenutno u sindikatu radi i što se postiglo, kako im možemo pomoći. Kontakt sa članovima je od esencijalne važnosti, što je u suštini i smisao mog radnog mjesta. Samo iz prve ruke možemo saznati kakav im je život na brodu, da li od kompanije dobivaju sve što im pripada, da li je plaća u redu ili postoje problemi, itd.

P: Posao kojim se baviš nije tipično radno mjesto jedne 29-godišnje mlade žene. Da li nekada nailaziš na prob-leme sa članovima posade prilikom odlaska na rutin-sku provjeru broda?

O: Ponekad dolazi do šumova u komunikaciji, da, ali to u Norveškoj nisu česti primjeri. Ljudi su jako sretni zbog našeg dolaska na brod, iako se primjerice neki samo žele svađati. Unazad nekoliko godina nije bilo inspektora u sjevernoj Norveškoj, nije bilo nikakvog kontakta sa članovima. Danas je situacija drugačija, oni mene smatraju sindikatom, a ja im svakodnevno pokušavam objasniti da su upravo oni sindikat. Kroz debate uživo se najlakše šalje poruka članovima, a primjetno je također da su sretni jer ovakvim pristupom izravno sudjeluju u radu sindikata. Sretni su jer su primjećeni, jer je netko iz sindikata došao na brod s ciljem upoznavanja svojeg članstva, da ih čuje i posluša.

Uvijek imaju mišljenje o svemu što se događa, a ovo je jedini način da se isto zapravo i čuje.

Najčešće se vraćam u ured sa hrpom bilježaka koju uvijek šaljem svojim nadređenima u Oslo.

P: Drugim riječima, ti si poveznica između članstva i izvršnog odbora u norveškom sindikatu pomoraca?

O: Tako je. Moja izvješća se koriste kao dokumentacija za rasprave na Izvršnom odboru u Oslu. Iako postoje sastanci na kojima članstvo može sudjelovati, doći i reći svoje mišljenje te na taj način utjecati na rad sindikata, to se ne događa. Pomorcima se ne da trošiti slobodno vrijeme na dodatan stres, koji je u konačnici naš posao. Našim odlascima na brod dolazimo do mišljenja pomoraca koji su temelj naše djelatnosti. Mi saku-pljamo informacije, umjesto da ih pitamo da ih sami “donesu”. Kao što vidite, ubili smo dvije muhe jednim udarcem :).

P: Kakve vrste prepreka si morala preći da bi dobila radno mjesto inspektora brodova? Postoje li određeni testovi koji provjeravaju tvoju nautičku izobrazbu?

O: Morala sam proći intervju za posao (smije se). S obzirom da ja nisam inspektor u smislu ITF inspektora, ne “polažem nikome račune” na brodu, haha, ne moram znati tražiti neispunjene uvjete rada na brodu, nepravilnosti u materijalnom smislu, da li su uvjeti života nehumani i slično. Ja samo razgovaram s pomorcima, ukoliko imaju problema, a to su najčešće plaće i neisplate istih, tj. birokracija. Ovisi, od kompanije do kompanije, to vam je sigurno u Hrvatskoj poznato. Uvijek su tu kompanije koje su problematične, ali i one s kojima problema nema.

P: Imaš li određeno radno vrijeme ili radiš po potrebi?

O: Prema ugovoru o radu, moj radni tjedan se sastoji od 37 radnih sati. Ali to naravno ovisi o tjednu. Ako se radi o velikom broju brodova, što znači i mnogo putovanja jer je regija jako velika, pokušavamo posjetiti što veći broj brodova na istom području, a to znači i puno veći broj radnih sati. Kada smo u uredu radimo od 8 do 16 sati, iako to nije dovoljno s obzirom na obim posla. Kada bi bilo plaćeno, ne bih se bunila raditi ni 60 sati tjedno, haha.

P: Da li ti kao mladoj (tek udanoj) ženi ovakav posao

dozvoljava slobodan prostor za obitelj i privatni život?

O: Da. Moja suradnica ima kćer i muža, nije se dosad niti jednom požalila. Posao inspektora je jako zanimljiv i stabilan posao, ako to možemo tako reći s obzirom u kakvim vremenima živimo. Iako je iscrpan i često puta naporan, ostavlja dovoljno prostora za bilo kakve izvanškolske aktivnosti :). Ponedjeljkom same napravimo tjed-ni plan rada, što znači i određeno olakšanje ukoliko bilo koja od nas ima obaveze kod kuće.

P: Postoji li u vašem sindika-tu Sekcija mladih i sudjeluješ li i ti u radu iste?

O: U našem sindikatu postoji određena skupina ljudi, koja vodi projekt za mlade. Započeli su organiziranjem konferencije za mlade, gdje je odaziv bio jako

uspješan. Planirali su tridesetak uzvanika i zainteresiranih, ali na kraju je budžet mnogostruko pređen zbog velikog broja sudionika. Cilj je naravno bio okupljanje mladih članova i informiranje istih o radu naše udruge, ali i na koji način oni mogu sudjelovati u radu sindikata i na taj način unaprijeđivati status mladih pomoraca u Norveškoj. Osnovan je odbor za mlade od 18 do 35 godina, u kojemu su prisutni povjerenici iz svih regija Norveške. Također nam je cilj ohrabriti mlade članove da sudjeluju u bilo kojim od organiziranih događanja ili sastana-ka unutar sindikata, najčešće kao promatrači. Od velike je važnosti pokazati mladim članovima na koji način sindikat funkcionira, ipak su oni budućnost istog.

P: Na koji način ste zainteresirali mlade za rad unutar sindikata?

O: Ja ih educiram o radu sindi-kata, ali i odboru mladih članova tijekom svakog odlaska na brod. Velika većina do tog trenutka nikada nije čula za postojanje bilo kakve skupine mladih u sindikatu. Iako imamo mnogo članova, posade broda ne dijele informacije o sindi-katu sa suradnicima. Čak i aktivni članovi, pogotovo na ribaricama. Mnogi uopće ne znaju što je sindi-kat. Tu uskačemo mi, pogotovo s mladim članovima. Njih ne zanima mirovina, već informacije o plaćama i akcijama koje organizira sindikat.

Naravno koristimo sve socijalne mreže i email kako bi doprijeli do mladih članova. To su jedini načini komunikacije s mladima danas, važno je prilagoditi se ciljanoj skupini.•

Život i rad na sjeveru - inspektorat u Norveškoj

Intervju

Našim odlascima na brod dolazimo do mišljenja pomoraca koji su temelj naše djelatnosti.

Astrid Mikalsen je 29-godišnja

norvežanka, inspektorica u

Norveškom sindikatu pomoraca.

Živi i radi u Tromsu, govori 5 jezi-

ka, studirala je političke znanosti

i management u ribarstvu,

razumije hrvatski i zanima ju

naša kultura. Upoznale smo se na

konferenciji za obučavanje žena u

pomorskoj industriji unutar sindi-

kata kroz koje djeluju u američkoj

državi Maryland prošlu jesen. Radi

kao inspektorica na brodovima u

sjevernoj regiji Norveške, dugačkoj

i velikoj regiji u kojoj kako kaže

obitava mali broj ljudi. Od 10

000 članova koliko ukupno ima

Norveški sindikat pomoraca, 1800

živi u sjevernoj regiji.

Razgovarala: B. Manojlović


Europska komisija (EK) je krajem listopada predložila nova pravila za aktivnosti

offshore industrije i u isto vrijeme predložila da EU pristupi protokolu konvencije iz Barce-lone za zaštitu Sredozemlja od onečišćenja proisteklog od aktivnosti offshore istraživanja i eksploatacije. Cilj zakonskog prijedloga je da se uvede rigorozni sustav sigurnosti koji će omogućiti da se na najmanju moguću mjeru svede rizik da se dogodi offshore incident u europskim vodama.

Novi prijedlog predviđa precizne norme za cijeli ciklus aktivnosti istraživanja i proizvod-nje, od projekta postrojenja za eksploataciju nafte i plina do njegovog prestanka rada i uklanjanja.

Komisija je objasnila da će, pod kontrolom nacionalnih vlasti, europska industrija morati periodično procjenjivati i poboljšati norme sigurnosti za offshore operacije te da će ovaj novi pristup dovesti do europske procjene rizika koji će biti stalno ažuriran, jer će morati voditi računa o novim tehnologijama, saznan-jima i rizicima. Prijedlog predviđa uvođenje efikasnije prevencije i efikasnog odgovora u

slučaju teških incidenata.Prijedlog predviđa da za izdavanje licenci

nadležne europske vlasti moraju jamčiti da samo operateri s dovoljnim tehničkim i finan-cijskim kapacitetima potrebitim za kontrolu sigurnosti offshore aktivnosti i zaštitu okoliša imaju dozvolu za aktivnosti istraživanja i proizdvodnju ugljikohidrata u vodama EU. Uz to, tehnička rješenja koje će predstaviti operator, koja su od odlučujuće važnosti za sigurnost, će morati biti verificirane od treće, neovisne strane, prije ulaska u funkciju i kasnije redovno prilikom eksploatacije.

Prije početka istraživanja ili eksploatacije tvrtke će morati pripremiti elaborat o glavnim rizicima koji će uzeti u obzir rizik i plan za

suzbijanje rizika. Taj elaborat će odobravati nacionalne vlasti i u slučaju prihvaćanja izdati će dozvolu za rad. Nadležne nacionalne i neovisne vlasti odgovorne za sigurnost postro-jenja verificirati će sustav kako bi zaštitile zdravlje i okoliš odnosno sposobnost reagi-ranja u slučaju nužde na sustavima za bušenje i na naftnim platformama te aktivnostima na njima. Ako operater ne bude poštovao mini-malne norme sigurnosti, nadležne vlasti će poduzeti aktivnosti za kažnjavanje, a u krajn-jem slučaju narediti će operatoru da prekine bušenje ili aktivnosti proizvodnje.

U okviru odgovora na izvanredno stanje, tvrtke će morati pripremiti planove od procjene rizika njihovih postrojenja za bušenje i njihovih platformi, te dokazati da imaju potrebne resurse za intervenciju u slučaju potrebe. Države-članice EU uzeti će na detaljno razmatranje planove tvrtki u trenutku ispinjavanja nacionalnih planova odgovora za slučaj potrebe. Sektorske industrije i naciona-lne vlasti će provjeravati redovito prihvaćene planove.

Prijedlog predviđa da tvrtke iz sektora nafte i plina moraju biti u potpunosti odgov-orne za štetu prema okolišu. U slučaju štete vodama, zemljopisna zona će biti proširena na sve vode EU uključujući ekskluzivnu ekonom-sku zonu država članica (do oko 370 kilome-tara od obale), dok je kontinentalna platforma pod jurisdikcijom obalne države članice. EK je podsjetila da sadašnji zakonski okvir EU predviđa da je odgovornost za štetu prema vodama ograničena na teritorijalne vode (oko 22 kilometara od obale).

Novi prijedlog EK EU predviđa i formi-ranje posebne grupe za offshore EU-a kojeg bi činili inspektori iz država članica koji će surađivati kako bi osigurali efektivnu podjelu dobre prakse i poboljšanje sigurnosnih normi te povećanje transparentnosti rada stavljajući na raspolaganje stanovništvu informacije o efikasnosti tvrtki i aktivnostima državnih vlasti na internetu.

EK EU je preložila i pristupanje Europske unije protokolu konvencije iz Barcelone za zaštitu Sredozemnog mora, protokola koji predviđa cijelu seriju uvjeta koje treba ispuniti prije početka offshore aktivnosti. To se odnosi na konstrukciju platformi i ostalih objekata koja mora biti u skladu s normama i međunarodnom praksom, a operateri moraju dokazati tehnički i financijski kapacitet da obavljaju tu aktivnost. Uz to, lokalizacija plat-formi i ostalih objekata mora osiguravati da postojeći cjevovodi i podmorski kabeli se ne oštete. Protokol uključuje i obvezu odgovor-nosti i naknadu štete.

-Danas, komentirao je europski komesar za energiju Gunther Oettinger, većina proiz-vodnje ugljikohidrata u Europi obavlja se offshore, često u zemljopisnim i geološkim teškim uvjetima. S obzirom na sve veću potražnju za energijom, morati ćemo koristiti sve moguće rezerve plina i nafte koje se nalaze ispod površine mora. Moramo, ipak, spriječiti da se ponovno dogode katastrofe kao ona platforme Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu. Imperativ je da se jamči da sektorska industrija radi u skladu s najbol-jom praksom. Prijedlog zakona je odlučan korak da offshore operacije budu sigurnije, na korist naših stanovnika i okoliša.

-Izvukli smo pouke iz incidenta Deepwater Horizona, izjavio je europski komesar za okoliša Janez Potočnik, a projekt prijedloga zakona će nam pomoći da spriječimo da se u budućnosti događaju krize takve veličine u svim morskim područjima pod jurisdikcijom država članica EU. Ovo osuvremenjavanje u materiji sigurnosti predstavlja dobru vijest za okoliš ali i za industriju, koja će biti u stanju da obavlja svoje aktivnosti u jasnom zakonskom okviru. Incidenti u prošlosti su nam jasno pokazali da je prevencija bolja od liječenja.• (dp)

Prošle godine u Splitu je konstati-

rano da Hrvatska nema zakonska

rješenja za rad offshore indus-

trije. EK je predstavila prijedlog

zakona koji predviđa da tvrtke u

tom sektoru budu u potpunosti

odgovorne za onečišćenje prirode

u zaštićenim područjima.

Europska komisijapredstavila nova pravila

EU offshore

MMPI

Dan Sv. Nikole proslavljen i u Zagrebu

Dan pomoraca i brodaraca, ujedno blag-dan njihova zaštitnika Svetog Nikole,

jučer je svečano obilježen u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te su tom prigodom dodijeljena priznanja zaslužnim pojedincima i pomorskim institucijama. U svjetlu tradicije nagrađivanje zaslužnih pojedinaca, udruga i tvrtki iz pomorstva, kap. Babić dodijelio je priznanja u četiri kategorije. Za doprinos razvitku pomor-

skog i riječnog gospodarstva priznanje su dobili trgovačko društvo Plovput iz Splita i Lučka uprava Slavonski Brod.

Pomorskoj školi Zadar i Jadranskom zavodu HAZU priznanje je uručeno za unapređenje pomorske znanosti i obra-zovanja. Za traganje i spašavanje na moru priznanje su dobile posade broda „Danče“ Lučke kapetanije Dubrovnik i ribarskog broda „Dišpet“, a za promi-canje pomorske kulture „More“ magazin i posthumno Gradimir Radivojević Grande. Za dugogodišnji rad u službi priznanja je

dobilo 14 djelatnika lučkih kapetanija i ispostava koji su ovu godinu otišli ili do kraja godine odlaze u mirovinu. Nakon svečanosti državni tajnik Babić potpisao je 11 ugovora o dodjeli državnih potpora za obnovu putničke i izletničke flote s privat-nim brodarima-malim poduzetnicima, za što je u 2011. godini izdvojeno oko 3,4 milijuna kuna.•

tekst i slika B.Manojlović


Švedski carinski dužnosnik je priznao: Estonia je prevozila sovjetske vojne tajne!

Godinama nakon potonuća trajekta, europske najveće pomorske nesreće, bivši švedski šef carine „priznao“ da „olakša savjest“!

Estonia, putnički trajekt, plovio je iz Tallina (Estonija) za Stokholm (Švedska), s oko tisuću putnika, a potonuo je kratko nakon ponoći 28. rujna 1994. godine. Stradalo je 852 putnika i članova posade. Nitko nije proglašen krivim za neobjašnjivo potonuće putničkog trajekta!

Tridesetog studenog 2004. godine švedska televizija (SVT 1) objavila je emisiju u kojoj je bivši šef carine u Stockholmu priznao da je Estonia prevozila sovjetsku vojnu tehnologiju

na Zapad. American Free Press, i bivši Spotlight, jedini su od američkih tiskovina javno iznijeli dokaz da je krijumičarenje oružja uzrok potonuću.

AFP je u kolo-vozu 2002. godine objavio: „ ... na svom zadnjem putovanju, Estonia je prevozila ekstremno osjetljive terete što je slično uobičajenom krijumičarenju

ilegalnih droga ili osoba. Duboko u brodskoj garaži, ukrcani na kamionima za Zapad, nalazio se teret- rezultat desetljeća sovjetskih znanstvenih istraživanja u svemirskoj tehnologiji...“

Prema izjavi bivšeg šefa carinika, u dva navrata prije potonuća, kamionima koji su prevozili sovjetsku krijumičarenu robu dozvoljen je ulazak u Švedsku bez pregleda.

- Hodao sam okolo i mislio o tome što se događalo proteklih deset godina, rekao je Lenn-art Hanriksson, bivši štokholmski šef carine. Svaki put kad bi se govorilo o Estoniji istina nije izlazila na vidjelo. Želim olakšati savjest..

Njegovo svjedočenje bacilo je novo svijetlo na potonuće Estonije zajedničkom poslu (joint venture) između privatne švedske

kompanije i estonske vlade. Prije nego je SVT 1 objavio svjedočenje o krijumičarenju sovjetske vojne tehnologije na trajektu odbačena je teorija o „teoriji zavjere“, ali kratko prije potonuća trajekta, Henriksson je rekao da mu je naređeno nešto sasvim neuobičajeno.

- Sredinom rujna 1994. godine moj nadređeni, Stig Sandelin, i ja bili smo pozvani na sastanak s upraviteljem carine, Inge Lind-ungen. On je rekao da će jedno vozilo doći na Estoniju koje ne treba pregledati. Dao nam je broj dozvole vozila...

Henriksson je pitao zbog čega ne treba pregledati vozilo. Lindungen, šef švedske istočne carinske regije je rekao da je to naredba. – Ali zašto, inzistirao je Henrikssen. – Zbog viših interesa, odgovorio je Lindungen.

Normalno, švedska carina je pregledavala svako vozilo koje je dolazilo iz Estonije. To što je vozilo propušteno bez pregleda je nešto što Henriksson nikad nije vidio niti čuo u 38 godina službe.

Kada je trajekt stigao 14. rujna 1994. godine Henriksson je razgovarao s vozačem spornog vozila (Volvo 745 Station Wagon), Frank Larsson, čiji je identitet bio lažan.

Kada je Henrikssen rekao „Larssonu“ da će carina pregledati vozilo, on „me pogledao, ali sam dodao da će pregled biti lažan“, rekao je Henrikssen.

- Otvorio smo nekoliko kutija i koliko sam vidio u njima se nalazila vojna elektronska oprema.

Tko je nosio opremu u Švedsku? Carin-ski papiri su pokazali da vozila pripada nepostojećoj kompaniji Ericsson Access AB, fiktivnoj poslovnici AB LM Ericsson Finance. Niti jedna kompanija nema adresu...

Henriksson je kasnije otkrio da je vozilo unajmljeno. Nema dokaza da je Ericsson uključen u krijumičarenje. Dok je emisija izvijestila da je švedska armija dozvolila krijumičarenje, krajnji cilj vojnog materijala nije poznat.

Tjedan dana kasnije, 20. rujna 1994. godine, drugi,veliki teret sovjetske vojne tehnologije je stigao i dozvoljeno mu je da prođe bez pregle-

da. Ovoga puta bio je to kombi i, još jednom, Henrikssen je bacio oko unutar kutija.

- I što ste vidjeli ? pitao je reporter Lars Borgn.- Pomislio sam da se radi o neobičnoj proce-

duri, ali naredbe su naredbe i ne treba previše razmišljati zbog čega se nešto događa.

Prema Jutti Rabe, njemačkoj istražiteljici i autoru knjige i filma o katastrofi, estonski vojnici su dopratili dva velika kamiona u luci Tallin 27. rujna. Slijedećeg dana švedski ministar transporta je naredio pratnju tereta od luke u Stockholmu do aerodroma Arlanda, ali brod nikada nije stigao...

Konačna destinacija krijumičarenog tereta na posljednjem putovanju Estonije evidentno nije bila Švedska. Dva plana tereta čekala su na aerodromu Arlanda, naslovljena na američku ambasadu, pa se pretpostavlja da teret treba završiti u SAD.

SVT 1 je potvrdio da je krijumičarenje autor-izirao vrhovni zapovjednik švedske armije, Ove Wictorin. Carinski nadglednik Sandelin je izja-vio da je postojao dogovor između Wictorina carinskog komesara Ulfa Larssona za Sandelina da ne pregleda materijal na dolasku.

AFP je prenio 2002. godine: Rabe je uperila prst na grupu ruskih nacionalista iz sovjetske obavještajne agencije da se nalaze iza potonuća Estonije. Prema njezinim izvorima, tzv. Grupa Felix uključivala je Vladimira Putina i Ivana Ivanova, dakle sadašnjeg predsjednika i ministra vanskih poslova Rusije!

Igor Kristapovich, direktor carine u Tallinnu konfiscirao je snimke nadzonih kamera s Estonije odmah nakon potonuća. Tri tjedna kasnije Kristapovich je pronađen s dva metka u zatiljku ispred svog stana u Tallinnu.

Premijer Goran Persson bio je uznemiren tim dokazima: - Kada je carina dokazala da se radilo o krijumičarenju oružja, to je za nas bila nova informacija...

Persson je naredio tužitelju Johanu Hirschfeldtu da istraži dogovor između vojske i carine, a izvješće o tome je objav-ljeno 21. siječnja 2005. godine.

Nastavlja se

Što se u međuvremenu dogodilo ? Dogodio se -

Hrvatski sindikat pomoraca (HSP). Predstavnik tog sindi-kata koji broji 35 članova (svi zaposleni u Linijskoj nacional-noj plovidbi iz Splita) potpisao je pristupnicu NKU i postao punopravni član Pregovaračkog odbora sindikata, ali je istovre-

meno sa svojim poslodavcem LNP potpisao „kućni“ kolektivni ugovor! O tome nije nikoga obavijestio niti na sjednici Pregovaračkog odbora koja je bila dva dana nakon nesindikal-nog postupka HSP-a, a ponaj-manje SPH koji također ima članove u toj tvrtci. Pravdajući svoje nekorektne postupke i svaljujući „krivicu“ za to na predsjednika Pregovaračkog odbora sindikata, HSP je istu-pio iz tog odbora našavši se uvrijeđen istupom A. Malgera Petrića koji je na konferenciji za novinare ukazao na štetnost i opasnost tako potpisanog ugovora za pomorce.

Vrijeme za donošenje NKU je relativno kratko, a ako se NKU ne uskladi i potpiše ne može se niti proširiti na čitavu djelatnost (odlukom ministra). Ukoliko nema NKU onda svaki brodar može osnovati svoj sindikat od

11 članova i s njim potpisati kolektivni ugovor, a na štetu pomoraca jeftinije se takmičiti za dobivanje koncesije. Još veća opasnost može biti od eventualnih stranih brodara koji bi mogli još više smanjiti prava pomoraca i ugroziti sigurnost plovidbe.

Također krajem prosinca Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova Hrvatske (NSPPBH) donio je odluku (na telefonskoj sjednici) da do daljn-jega odustaje od sudjelovanja u radu Pregovaračkog odbora sindikata za izmjenu i dopunu Nacionalnog kolektivnog ugov-ora za hrvatske na putničkim brodovima i trajektima! Odluka je donijeta „jer uprava Jadrolin-ije nije odgovorila na zahtjeve Radničkog vijeća Jadrolinije da organizira sastanak i prezentira stanje u kompaniji, strategiju obnove flote, što će učiniti i u

kojem roku da dovede u red djelatnike na kopnu -povlaštena klasa, što će tražiti od nove Vlade itd....Doduše nije jasno kakve ima veze jedno s drugim, ali...

Predsjednik Pregovaračkog odbora sindikata Anton Malger Petrić je odmah o toj odluci obavijestio sve ostale članove pregovaračkih odbora, a u izravnim razgovorima (i dopisom) upozoren je pred-stavniki NSPPBH (zamjenik Pregovaračkog odbora sindi-kata i predsjednik Radničkog vijeća T. Urlić) na štetnost takve odluke. Nažalost, čelništvo NSPPBH nije uvažilo ukazane argumente, već su inzistirali na prekidu pregovora. Ovakav način rada NSPPBH, iznio je A. Malger Petrić, omogućava upravi Jadrolinije da izbjegava pregovore, a ostalim brodarima čini štetu kao i svim pomor-cima koji plove u nacionalnoj plovidbi.

Naime, nakon gotovo dvije godine nastojanja SPH je uspio dovesti brodare za isti stol i započeti pregovore, a da je to bilo uspješno govori i podatak da su svi oni pristupili nacionalnom kolektivnom ugovoru (NKU). Čak je započeo postupak za proširenje NKU na cijelu djelatnost što je zasluga SPH.

Treba naglasiti da je NSPPBH je potpisnik Pristupnice NKU i

Protokola u kojem se navodi da će NKU biti jedini mjerodavni akt za dokumentaciju glede takmičenja oko dobivanja koncesije. Krajem travnja završava rok za natječaj o dodjeli koncesija, što samo potvrđuje da nikome ne odgov-ara prekid pregovora oko NKU, a ponajmanje ako su razlozi „promašeni“.

Vrijeme za donošenje NKU je relativno kratko, a ako se NKU ne dogovori ne može se niti proširiti na čitavu djelatnost (odlukom ministra). Ukoliko nema NKU onda svaki brodar može osnovati svoj sindikat od 11 članova i s njim potpisati kolektivni ugovor i na štetu pomoraca jeftinije se takmičiti za dobivanje koncesije.

S NKU sprječava se nelo-jalna konkurencija, dampinšku cijenu rada, nastajanje „kućnih“ sindikata od 11 članova, kućne kolektivne ugovore, izrabljivanje pomora općenitica, nesigurn-ost plovidbe, smanjenje broja članova posade, niže plaće, dulje radno vrijeme i ukratko – nered.

I još: NSPPBH je zatražio od novog ministra (bez obzira na svoj nesindikalni način rada i štetnost donijetih odluka) da predsjednik SPH više ne bude član Upravnog vijeća Agencije ( informacije radi prije nave-denog preijedloga NSPPBH svi članovi Upravnog vijeća stavili su svoje članstvo na raspolag-anje). • (dp)

Prije samo dva mjeseca

činilo se da neće biti prob-

lema s Kolektivnim ugovo-

rom za putničke brodove

i trajekte, kao dokument

potreban za pristupanje

natječaju za dodjeljivanje

koncesija. Danas to više

nije tako.

Slučaj EstoniaTajne mora, more tajni

Piše: D.Prestint

Kolektivni ugovor

Prekid pregovora i sindikalni nered

br. 69 • siječanj 201212ITF

Nova zastava pogodnosti

ITF je proglasio Faroe Islands National & International Ship Register (FAS) zastavom pogodnosti. Odluku je donio ITF Fair Practices Commitee Steering Group nakon postupka istrage i pregovora kako bi se ustanovili problemi s tim upisnikom i utvrdila potreba za proglašenjem.

Prvi problemi su identificirani s kompani-jom Norlines čiji su brodovi s norveške prešli na FAS zastavu i norveški pomorci zamijenjeni pomorcima s Filipina i Poljske. Samo dva broda tog brodara imala su potpunu posadu s Farskih otoka. Slični scenario se dogodio s nakim brodovima švedskih brodara. Kod osam švedskih brodara otkriveno je da njihovi brodovi viju FAS zastavu uz najavu zamjene švedske posade. U cijelom postupku proglašenja sudjelovali su i predstavnici sindikata pomoraca s Farskih otoka što je u skladu s politikom ITF-a usvojenom na kongresu u Meksiku.

Tako se FAS pridružila popisu od 32 druge zastave na popisu zastava pogodnosti.

(dp)

Više plaće za kormilare

ITF je donio odluku o novom bench-marku za mjesečne plaće kormilara na brodovima koji su pokriveni ITF TCC (total crew cost) ugovorom za slijedeće tri godine.

Trenutna je plaća 1.675 dolara, a od prvog siječnja 2012. godine ona se povećava za dva posto (1.709 dolara), naredne godine povećava se za 2,5 posto (1.752 dolara), a početkom 2014. Godine povećava se za daljnjih tri posto (1.805 dolara). (dp)

Tehnologijauzrokuje rastresenost

London P&I Club upozorio je da napre-dan telekomunikacijske tehnologije na brodovima može uzrokovati rastresenost koja je česti uzrok nesreća.

Klub je iznio primjer da je nedavno uzro-kovano onečišćenje mora, jer je časnik u straži koristio Skype putem svog laptopa. „Crna kutija“ (VDR) je otkrila da je časnik u straži slušao vijesti iz svoje domovine te je izgubio radarski cilj i zaboravio kontakti-rati VHF postajom.

U posljednje vrijeme značajno je napre-dovala telekominikacijska tehnologija tako da posada može koristiti mobilni telefon i laptopove kako bi bili u kontaktu s obitelji-ma i prijateljima na kopnu. No, korištenje u neprimjerenom trenutku može prouzročiti rastresenost za vrijeme plovidbe, ali i u izvođenju drugih operacija na brodu.

Drugi je rizik da pomorac bude izložen prevelikom broju informacija koje ne može obraditi. Oprema na zapovjedničkom mostu svakog je dana brojnija i sofistici-ranija te daje preveliki broj informacija časniku u straži o položaju drugih brodo-va. Ako se ta oprema ne koristi primjereno ona može zbuniti umjesto da razjasni situaciju, pa postaje kontraproduktivna. (dp)

STCW

Manila Seafarer Training amandmani stupaju na snagu

Većina izmjena International Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers (STCW konven-cija) i pridruženi Cod stupio je na snagu 1. siječnja 2012. godine s petogodišnjim prijelaznim rokom.

Tzv. Manila amandmani prihvaćeni su na diplomatskoj konferenciji u Manili (Filipini) koja je održana u lipnju 2010. godine s namjerom da se osigura da se primjenjuju potrebni globalni standardi za pomorce koji plove na tehnološki naprednim brodovima.

Najvažnije izmjene u konvenciji i kodu uključuju: poboljšane mjere za spriječavanje zlouporabe prakse izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti i jače procjene procesa treninga i izdavanja; izmjenjeni zahtjevi u svezi sati rada i odmora te novi zahtjevi za sprječavanje zlouporabe droge i alko-hola kao i modernizaciju standarda u svezi standarda liječničkih pregleda za pomorce; nove zahtjeve za certifikaciju kormilara (able seafarers); nove zahtjeve u svezi treninga za moderne tehologije kao što su elektronske karte i informacijski sustavi (ECDIS); nove zahtjeve u svezi treninga o značaju zaštite morskog ooliša te treninga o rukovođenju i timskom radu; nove treninge i svjedodžbe u svezi elektro-tehničkih časnika; modern-izaciju osposobljenosti za posade na svim vrstama tankera, uključujući nove zahtjeve za posade na tankerima za prijevoz plinova; nove zahtjeve za trening o sigurnosti kao i pripremu za osiguranje da pomorci budu adekvatno istrenirani da se nose sa situaci-jom ukoliko su im brodovi pod napadom pirata; uvođenje modernih metodologija treninga uključujući daljinsko učenje u web-bazirano učenje; nove smjernice za trening članova posade ukrcanih na brodovima koji plove u polarnim vodama; nove smjernice za članove posade koji rade s Dynamic Position-ing Systems.

U prijelaznom razdoblju države mogu: do prvog siječnja 2017. godine izdavati, priznava-ti i produžavati svjedodžbe u skladu s odred-bama konvencije koje su se primjenjivale do prvog siječnja 2012. godine ; do prvog siječnja 2017. godine mogu obnavljati i potvrđivati svjedodžbe i endorsemente u skladu s odred-bama konvencije koje su se primjenjivale prije prvog siječnja 2012. godine. (dp)

Od 12. do 14. prosinca u Ženevi je održan drugi i završni skup posebnog odbora o

Konvenciji o radu pomoraca (MLC 2006) na kojoj je donijet pravilnik o radu tog odbora, a njegova je posebnost da će upravo taj odbor ubuduće donositi odluke o mogućim izmjenama i dopunama same konvencije. Da posjedsjetimo: Konvencija o radu pomoraca objedinjuje sve konvencije Međunarodne organizacije rada vezane za rad i životne uvjete pomoraca.

Zbog tripartitnosti odnosa unutar Međunarodne organizacije rada i u odboru se vodilo računa o zastupljenosti državne administracije, poslodavaca i predstavnika pomoraca.

Tijekom održavanja skupa promovirana je ratifikacija još dvije zemalja Konvencije o radu pomoraca – Australije i Nizozemske), pa nakon što je ispunjen o svjetskoj bruto tonaži brodova, očekuje se da će tijekom ove godine biti ispunjen i uvjet da konvenciju ratificira

ukupno država (uvjet za stupanje na snagu Konvencije o radu pomoraca je da stupa na snagu 12 mjeseci od dana registriranja ratifikacije najmanje 30 članica s ukupnim učešćem u svjetskoj bruto tonaži brodova od najmanje 33 posto. •

tekst i slika Branko Berlan

Od listopada 2010. godine kada je konferencja započela u ILO

međunarodnom trening centru u Torinu održane su dvije zajedničke i 5 regionalnih konferencija. Učestvovale su nove zemlje članice EU (Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska, Malta, Poljska, Litva, Latvija i Estonija) te zemlje kandidati (Hrvatska, Makedonija i Turska). Na konferenciji koja je u prosincu 2010. godine održana u Sloveniji, kao i na završnoj konferenciju gostovali su i predstavnici iz Crne Gore i Srbije.

Smisao konferencije bilo je promicanje ideja za koje se Međunarodna organizacija rada zalaže od svoga osnutka: kako stvoriti uvjete za pristojan život od svoga rada. Činjenica jest da se u 21 stoljeću nerijetko susreću sramotne pojave kao što su iskorištavanje dječje radne snage, neplaćeni rad i teški oblici neravno-pravnosti, ponekad gori i od robovlasništva. Nažalost, ni Europa nije imuna na takve pojave. Iskorjenjivanje tog zla je zajednički posao za Međunarodnu organizaciju rada i sve sindikalne organizacije i udruge.

Hrvatske sindikate su predstavljali Snježana Stanić i Zoran Maršić iz Sindi-

kata željezničara Hrvatske, Mario Švigir iz Hrvatskih sindikata u transportu i Neven Melvan iz Sindikata pomoraca Hrvatske.

Na samoj završnoj knoferencij Neven Melvan (SPH) i Leon Didič (Sindikat željezničara Slovenije) su pred 65 učesnika održali zajedničko predavanje na temu: Socijalni dijalog u sektorskom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Razmijenjena su iskustva s predstavnicima ostalih država i regija, te je u dvodnevnoj konferenciji otvo-ren niz tema vezanih za problem s kojima se sindikati diljem Europe i svijeta susreću.

Predsjednik ETF-a Eduardo Chagas nazočio je radu i govorio o politici ETF-a i ITF-a te svemu što te organizacije već deceni-jama poduzimaju kako bi pristojan život radnika u transportu postao stvarnost.

Posebno treba istaknuti našu dragu kolegicu Evelin Toth koja je kao voditeljica ITC ILO centra u Torinu bila nositelj orga-nizacije cjelokupnog rada konferencije i uvjerljivo najkvalitetniji predavač i sudion-ik. S obzirom na dugogodišnji rad u SSSH I sve što je tamo osvtarila, od nje se ništa manje nije ni očekivalo.•

tekst i slika Neven Melvan

15. i 16. studenoga u Briselu je održana završna konferencija u

organizaciji ILO I ETF pod radnim naslovom “Decent work for

transport workers”.

Za pristojan život od svog rada

ILO - ETF

Odbor odlučuje o izmjenama i dopunama

Konvencija o radu pomoraca


Isplovili smo iz Colomba (Sri Lanka) trećeg studenoga 2011.

godine za Suez.Već sljedećeg dana ulazimo u područje visokog rizika od piratskih napada (granice područja određene od strane kompanije, a to su otprilike Indi-jski ocean južno od roga Indije pa sve doSueza. Brod je pripremljen na sljedeći način:

• po palubi broda postavljena su protupožarna crijeva čija funkcija je da proizvedu vodenu zavjesu u slučaju piratske opas-nosti,

• svi brodski prozori/otvori su zamračeni tako da se po noći ne vidi nikakvo svijetlo s broda, brod je u potpunom mraku,

• dodatni ljudi su postavljeni na most kao osmatrači za vrijeme prolaska kroz cijelo područje visokog rizika,

• brzina plovidbe broda kroz piratsko područje mora uvijek biti viša od 18 čvorova (što je određeno od strane kompanije),

• ugovoren je poseban signal za uzbunjivanje u slučaju opasnosti od piratskog napada,

• dnevni izvještaji o poziciji broda te vrijeme dolaska broda na određene točke su slani međunarodnom centru za zaštitu od piratskih napada kao i zastavi broda i kompaniji

• prilikom prolaska kroz Aden-ski zaljev korištena je ruta kroz utvrđeni koridor pored kojeg stalno patroliraju međunarodni ratni brodovi,

• prilikom prolaska kroz Bab el Mandeb (ulaz u Crveno more) odlučio sam da se brzina broda poveća na maksimalu moguću (23 čvora),

• na brodu postoji posebna pros-torija/sigurna soba - “safe room” koja je napravljena da bi se cijela posada tamo sklonila u trenutku kad pirati dođu u poziciju da se popnu na brod. Po planu, tada bi trebalo da svi članovi posade odu u tu sigurnu prostoriju, brodski stroj se zaustavi i brod ostane plutati.U prostoriji postoji pose-ban satelitski telefon kojim bi se uspostavio kontakt s kompani-jom te bi na taj način pomoć izvana bila moguća. Sigurna soba

je izvedena tako da se u nju ne može ući izvana, u njoj su posta-vljeni kemijski sanitarni čvor i u pripravnosti su hrana i voda tako da bi posada mogla tu ostati neko duže vrijeme dok pomoć ne stigne.

Sama plovidba je protekla bez većih uzbuđenja, nisu primjećene nikakve sumnjive brodice niti smo se našli u blizini neposred-nih napada (kojih je bilo nekoliko u tom razdoblju). Brod je sigurno doplovio do Sueza 12. studenog 2011. godine.

To bi u kratkim crtama bio opis naših antipiratskih mjera. Nadam se da će vam približiti stvarni život pomoraca na brodu.

Malo sam znatiželjan kako napreduje postavljanje inter-netskih odašiljaca u riječkoj luci. Bili ste rekli da će se to pokušat riješit u kratkom roku. Nadam se da pomorci već koriste internet.

Kako je za dva dana Božić ovom prilikom bi vama i svim djelat-nicima SPH u Rijeci, kao i vašim obiteljima, zaželio sretan Božić te sretnu i uspješnu Novu godinu!!!

Srdačan pozdrav!Mario Šarac

Prilikom zadnjeg susreta u Rijeci obećao sam

vam poslati kratke informacije u svezi mjera

zaštite od piratskih napada na brodu pod mojim

zapovjedništvom.U nekoliko kratkih natuknica

pokušat ću opisati plovidbu broda CMA CGM Lavender

kroz piratsko područje.

Riječki pomorac, brod-ski električar, već godinama

ima velikih problema prilikom ukrcaja ili iskrcaja s broda zbog „nepoštivanja“ talijanskih zakona (nepoznavanje zakona nije olakšavajuća okolnost). Sve je počelo krajem siječnja 1996. godine kada mu je policija u luci Savona (prefekt) izrekla mjeru „izgona s naredbom napuštanja nacionalnog teritorija u roku od deset dana“ nakon što je na brodu Sea Star (talijanska zastava) pregledavajući dokumente posade pronašla da je povrijedio talijanski zakon o imigraciji – nije imalo dozvolu za boravak (permesso di soggiorno). Tu dozvolu je netko trebao ishoditi: brodar Med Transport Bunker Suppliers Ships Management iz Napulja, „agencija“ Una and Tara iz Rijeke (K.A. mr. Stefano Stefa-novich), pomorska agencija Euga-nea S.r.l. iz Trsta... Doduše Euganea je zatražila od lučke kapetanije iz Trsta autorizaciju za ukrcaj, ali ne za člana posade (prekriženo u zahtjevu) već kao „tecnico“ i nema u privitku ugovora koji potvrđuju da se radi o stranom pomorcu (agencija se ograđuje i piše da daje samo asistenciju za formalnosti ukrcaja). No, uredno navodi gener-alije pomorca, prebivalište, broj putovnice i njegovu važnost. Lučka kapetanija je odobrila ukrcaj. Treba reći da u to doba nije bio reguliran status agencija za posredovanje pri ukrcaju pomoraca i da su one radile ilegalno (to neke čine i danas unatoč tome što je donijet Pravilnik o radu posrednika).

Prefekt je u rješenju napisao da je pronađeno da je hrvatski pomorac uveden u popis posade, da ima važeći ugovor, ali da nema ishodovanu dozvolu boravka. Zbog toga mu je zabranjen ulazak na talijanski teritorij sedam godina, zabranjuje mu se svaki ulazak u Italiju bez posebne dozvole Mini-starstva unutraąnjih poslova, a ako se zatekne na teritoriju bez dozvole biti će kažnjen zatvorom u trajanju od šest mjeseci do tri godine. Takvo rješenje automatski znači da mu je zabranjen ulaz u bilo koju zemlju pod režimom Schengena.

Naređeno mu je da u roku od deset dana napusti Italiju, da se mora javiti graničnom uredu Polt-erra Trieste s uručenim rješenjem. Rješenje mu je uručeno 25. siječnja 1996. godine u 11 sati. Prilikom iskrcaja zapovjednik broda daje izjavu da je pomorac ukrcan s regu-larnom autorizacijom nadležnih vlasti prema zahtjevu tršćanske agencije.

Slijedećeg dana pomorac auto-busom dolazi na granični prijelaz, javlja se policiji i nakon dugih formalnosti i dobiva potvrdu da je izašao iz Italije (talijanska granična policija nije po službenoj dužnosti proslijedila kopiju dokumenta Questuri u Savoni). Pomorac nije iskoristio pruženu mogućnost žalbe u roku od sedam dana niti se javio konzularnom predstavništvu Italije u Rijeci s dokazom da ima prebivalište u Rijeci odnosno da je napustio talijanski teritorij.

Sedam godina kasnije, 2003. godine, kada je već trebala isteći izrečena mjera ulaska u schengen-sku zonu, iskrcan je s broda Ariella u Durbanu i preko Španjolske vraća se kući – na osnovu izrečene mjere zabrane ulaska u zemlje EU, španjolske vlasti naređuju njegovu deportaciju preko Slovačke (!) u – Hrvatsku, jer je imao avionsku kartu za Trst kao najbliži aerodrom njegovom mjestu prebivališta (da je imao kartu za Zagreb,vjerojatno ne bi bilo problema). Uz to, produžuje mu se zabrana ulaska u schengen-sku zonu za daljnjih 14 mjeseci.

To se ponovilo 2007. godine kada se našao s brodom u luci Taranto kada mu je zabrana produžena do ožujka 2009. godine. I to se smatra ponavljanjem prekršaja.

U veljači 2010. godine, pomorac putuje u Sloveniju, ali – s granice ga vraćaju, kažu da je zabrana i dalje važeća te mu ispostavljaju novo rješenje u kojoj piše da zabrana vrijedi do devetog ožujka 2012. godine! Dobiva dokument „Zavrnitev vstopa na meji“ u kojem stoji da je osobnim iskaznicom i osobnim automobilom pokušao ući u Sloveniju što je odbijeno s obrazloženjem „za to osebo je bil razpisan ukrep zavrnitve vstopa v SIS“ prema zahtjevu Italije!

Uvidjevši da se problem ne rješava, kontaktira SPH čiji je član, koji kontaktira veleposlanstvo Republike Hrvatske u Rimu, pokreće se zahtjev za ukidanje zabrane ulaska... Veleposlanstvo šalje upit Ministarstvu unutrašnjih poslova Italije. U dopisu se navodi da je policija u Savoni odredila da je hrvatski pomorac prekršio talijanske zakone o imigraciji, da nije imao dozvolu boravka te da je morao napustiti talijanski teritorij. Zatraženo je objašnjenje i brisanje zabrane.

Talijansko ministarstvo unutrašnjih poslova šalje odgovor krajem srpnja 2010. godine u kojem navodi da se pomorac nalazi u bazi podataka SIS gdje je evidentiran od strane Ques-ture u Savoni 18. kolovoza 1997. godine s prestankom, ukoliko ne bude produžetaka 9. ožujka 2012. godine, jer mu nije dozvoljen boravak u schengenskoj zoni. I objašnjenje: prema čl. 19 DPR-a 394/1999 i izmjeni čl. 18 DPR-a 334/2004, zabrana ponovnog ulaska na teritorij države osobama koje su isključene počinje teći

od datuma izvršenja isključenja (potvrđeno pečatom izlaza) odnosno bilo kojeg dokumenta koji potvrđuje da isključena osoba nije na teritoriju države kojeg je izdalo diplomatsko ili konzularno predstavništvo Italije u zemlji prebivališta.

Četvrtog kolovoza Ques-tura iz Savone odgovara na upit hrvatskog veleposlanstva u Rimu: javljamo da je gosp. izdan dekret o deportaciji s naredbom napuštanja nacionalnog teritorija u roku od 15 dana koji je izdan 25. siječnja 1996. od strane prefekta i istog dana notificiran. Ta odluka je u ovom trenutku aktivna, jer ovaj Ured nema nikakvog dokumenta koji potvrđuje da je stranac efek-tivno napustio nacionalni teritorij!

Dakle, pomorac je trebao po dolasku u mjesto prebivališta, otići u konzularno predstavništvo Italije u Rijeku i zatražiti potvrdu da se ne nalazi na teritoriju Italije, već u mjestu prebivališta. No, to pomorac saznaje tek 2010. godine...

Prema naputku hrvatskog vele-poslanstva u Rimu pomorac piše zahtjev/žalbu, prilaže ovjerenu presliku putovnice (zanimljivo je da u putovnici nije uvedena mjera zabrane), uvjerenje o stalnom prebivalištu u Rijeci, sve ostale ovjerene dokumente, sve se prevo-di, ovjerava i predaje službeno konzulatu.

U međuvremenu su u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu mijenja osoba zadužena za konzularne poslove. Prolazi više od četiri mjeseca (toliko je bilo najavljeno da traje procedura), pomorcu je krajnje vrijeme da ponovno zaplovi. U listopadu ove godine stiže odgovor iz veleposlanstva da je odaslan upit nadležnom tijelu. Početkom prosinca iz veleposlanst-va najavljuju slanje požurnice, a istoga dana, pomorac dobiva od talijanskog generalnog konzulata u Rijeci preporučeno pismo u kojem stoji da su nadležne talijanske vlasti smatraju da odaslani dokumenti ne dokazuju da se pomorac ne nalazi na nacionalnom teritoriju Italije kako je propisano zakonom te da se ne može pokrenuti nikakav postupak.

Pomorac je, bez obzira na posljedice (mogućnost izricanja trajne zabrane ulaska u schengen-sku zonu) najavio ukrcaj na brod..•

D. Prestint

Poučna priča za sve one

pomorce koji odlaze na

ukrcaj na brodove pod

talijanskom zastavom,

a nisu upoznati sa za-

konskim obvezama.

U raljama Schengena

Sudbine

Plovidba pirats-kim područjem

Iskustva


Black Sea Trader - 90.000 dolara

Brod je krcao staro željezo u Splitu i s 19 ukrajinskih članova posade isplovio

13. rujna 2011. Godine prema Iskenderunu. Međutim, nije prešao više od 22 milje kada je došlo do havarije na glavnom motoru, usidren je i nakon toga otegljen u splitsko brodogradilište. Kako je sudbina broda postala neizvjesna, javili su se pomorci sa svojim potraživanjima i isteklim ugovorima, prije svega upravitelj stroja Petro Parakhin i kuhar Andrii Koltsov. Zamjenski dijelovi su stigli u Split kao i stručnjaci iz Ukrajine koji su trebali popraviti kvar, ali se ispostavilo da se to ne

može učiniti s prispjelim rezervnim dijelovima. Rezervna opcija je bila tegljenje broda prema Ukrajini, jer vlasnici imaju u okviru svoje tvrtke i brodogradilište. Kako je brod bio pod teretom, prethodno bi se isti morao iskrcati u Turskoj. Međutim, činjenica da je brod star 32 godine, te cijena ukupnog posla, su očigledno pridonijeli tome da se i druga opcija odbaci, dok su pomorci postajali sve nervozniji, pamteći i činjenicu da su neki od njih bili na brodu u proljeće ove godine kada je zbog neis-plate potraživanja bio arestiran u luci Sevasto-pol. U međuvremenu je postala realna i opcija prodaje broda, te je s kompanijom dogovoren scenarij u kojem bi dio posade ostao na brodu do Turske uz isplatu dijela zaostalih plaća, a oni kojima je istekao ugovor bi bili repatrirani iz Splita uz potpunu isplatu dugovanja. Tako se i dogodilo, ukupna isplata prema pomor-

cima do trenutka odlaska broda iz Splita je bila 90.212 dolara, a 11 pomoraca će nakon dolaska u Iskenderun primiti još po dvije plaće, što ćemo kontrolirati u suradnji sa turskim kolegama. Sam brod se vjerojatno neće uspjeti izvući iz problema, jer je kupac zapravo grupa-cija koja je ujedno i vlasnik rezališta brodova.

Makeevka - 60.000 dolara

Opet Ukrajinci, ovaj put pod ukrajinskom zastavom i notorna kompanija Commercial Fleet of Donbass koju pratitelji zbivanja u pomorstvu pamte po brodu Ustyuzhna na kojem je zbog neisplate plaća u proljeće 2009. godine posada odbila isploviti iz Splita. Bilo je prije toga i problema sa drugim brodovima iste kompanije (Yuriy Dvuzhilniy i Mikhail Isakovskiy, oba u šibenskoj luci). Brod za prijevoz sipkih tereta Makeevka je jedan od preostalih osam brodova ove brodarske tvrtke, uz blizanca Dobrush i najveći (28.136 tona nosivosti). Kompanija je inače u protekle dvije godine prodala ukupno deset brodova, među njima i Ustyuzhnu, koja začudo i dalje plovi kao Rand pod zastavom Gruzije, a u vlasništvu Sirijaca.

Makeevka je doplovila u Ploče 24. studeno-ga s teretom od 25.200 tona šećera iz brazilske luke Maceio, a posada je zvala ITF u pomoć već i prije dolaska. Zbog brojnosti posade i neizvjesne situacije, na brod su krenula dva ITF inspektora, V. Glavočić i M. Kronja, te član SO SPH Romano Perić, koji su odmah na dolasku otkrili frapantan podatak da šestoro, uglavnom

niže rangiranih, pomoraca koji su imali šestomjesečne ugovore o radu i nakon punih osam mjeseci rada na brodu još nisu primili niti jednu plaću niti ih je kompanija planirala poslati kući na zasluženi odmor. Kuriozitet predstavlja činjenica da je među njima i jedna žena, kuharica Olga Nuriyeva, koja je prva stala u red za potpis punomoći za zastupanje ITF inspektorima, jer za svoj osmomjesečni rad nije primila ni centa od i inače sramotno niske ugovorene plaće od 700 dolara mjesečno, iako je brodar uredno naplatio nemalu vozarinu i za prošlo putovanje do luka Zapadne Afrike kao i za ovo sa šećerom. Ostala devetnaestor-ica pomoraca na brodu uglavnom su ukrcana prije četiri mjeseca i isto tako nisu primili ni dolara na ime plaća, ali se od njih većina odlučila na nastavak boravka na brodu i traženje isplate zarađenog u nekoj drugoj luci.

Iako brod nakon iskrcaja šećera ima ugovo-ren ukrcaj tereta starog željeza u Pločama, kompanija je odmah upozorena da su pomorci potpisali punomoć kojom traže sudsko zaustav-ljanje broda u Pločama ako im se ne isplate potraživanja, koja iznose oko 60.000 dolara. U Mariupolu su ovo upozorenje ipak shvatili ozbiljno, jer bi u suprotnom mogli doći u situ-aciju da osim plaća podmire i znatne sudske troškove uz mogući gubitak tereta koji ih čeka. Stoga su u srijedu 30. studenoga potvrdili da će isplatiti pomorce i osigurati im zamjenu, što se i dogodilo tijekom četvrtka odnosno petka kada su konačno plaće u ukupnom iznosu od 60.740 dolara sjele na račun pomoraca. Nakon što je trećeg prosinca na brod prispjela smjena, šestoro ukrajinskih pomoraca napokon je odletjelo svojim kućama. •

tekst i slike M. Kronja

Iz dnevnika ITF inspektora

Isplaćenezaostale plaće


DATUM PRIMITKABROJ ISKAZNICE

PRISTUPNICA SINDIKAT POMORACA HRVATSKESREDI[NJI UREDKRE[IMIROVA 4, 51000 RIJEKA

POPUNJAVA SPH

DATUM VLASTORU^NIMJESTO POTPIS

PLA]ANJE ^LANARINEGOTOVINOM NA BLAGAJNI SPH UPLATOM NA @IRO RA^UN SPH PREMA UGOVORU SPH S BRODAROM/POSREDNIKOM KREDITNOM KARTICOM

DA LI STE PRETHODNO BILI ^LAN SPH DA NE^L. BROJ KADA STE PRESTALI BITI ^LANDA LI STE ^LAN DRUGOG SINDIKATA DA NE KOJEG

MOLIMO POPUNITI TISKANIM SLOVIMA

BRODAR POSREDNIK U ZAPO[LJAVANJUBROD IMO BROJ SVOJSTVOPOMORSKA KNJI@ICA BR. IZDANA U VRIJEDI DO

@ELIM SE U^LANITI U SINDIKAT POMORACA HRVATSKEPREZIME IME M @ADRESAJMBG OIB GRAD PO[TANSKI BROJ TELEFONE-MAIL MOBILNI TELEFON

NAJBLI@A RODBINAPREZIME IME SRODSTVOADRESA GRAD PO[TANSKI BROJ

[KOLSKA SPREMA ZVANJE

DETALJI O GLAVNOJ SVJEDOD@BI

IZDANA OD DATUM IZDAVANJA

Brod ili zatvor ?

Dobar dan, eto u prilogu sam stavio par slika susjednog broda koji se sprema na rad u područje istočne Afrike. Radi se o brodu za opskrbu platformi, a posto se nalazim na sličnom brodu, nije mi baš bilo svjedno gledat tu bodljikavu žicu, jer možda ću se i ja jednom naći iza takvih žica...

Inače oko mosta na rukohvatima su zavarene metalne kutije pune pijeska, tako da u slučaju pucanja na brod, se zaštiti čim više zapovijedni most...

Sve najbolje za blagdane i pozdrav iz Singapura Daniel Mengović

Prilog s broda

Zagrebačka burza

Najlikvidniji

u 365 dana

Atlantska plovidba d.d.

najniža 300 kn

najviša 828,79 kn

Uljanik plovidba d.d.

najniža 321,20 kn

najviša 662,00 kn

Jadroplov d.d.

najniža 69,04 kn

najviša 176,84 kn

Tankerska plovidba d.d.

najniža 619,00 kn

najviša 1.455,00 kn

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, dis-kete i CD se ne vraćaju.


U Pomorskom vjesniku počesto objavljujemo neispričane

priče brodova koji su plovili u floti hrvatskih brodara. Ovo je prvi put da se objavljuje i slika broda Aras koji će 1930. godine postati Lina Campanella, a poslije rata Pulj – brod koji nikada neće zaploviti u floti Jugolinije.

Tanker Aras izgrađen je 1893. godine (porinuće 30. ožujka) u brodogradilištu Palmer’s Ship-building & Iron Co. Ltd. u Willing-ton Quay-u kao novogradnja broj 672 za brodara Bessler, Waech-ter & Co. iz Londona (manager Stephens & Mawson). Imao je 3253 grt, 2058 nrt, a pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzije od 295 nhp. Godine 1894. prelazi kod brodara Aras Steam Ship Co.

Ltd. (manager Bessler, Waechter & Co.) iz Londona, 1901. godine manageri postaju Stephens, Sutton & Stephens iz Londona, 16. studenog 1917. godine manager je British Tanker Co. Ltd., a 25. listopada 1918 manag-er je Petroleum Steamship Co. Ltd. godine 1930. tanker kupuje talijanska kompanija Societa di Navigazione Tito Campanella iz Genove te mijenja ime u Lina Campanella.

Poznata priča nastavlja se njegovim pronalaženjem u uvali Poljud prilikom oslobođenja Splita. Što se događalo u međuvremenu i zašto je tanker sa znatnim oštećenjima trupa i nadgrađa potonuo?

I prije početka Drugog svjetskog rata brod je rekvivirala talijan-ska ratna mornarica, te je kao vodonosac (!) služio najprije u talijanskim afričkim pohodima, da bi zajedno s parobrodom Pozzuo-li, u pratnji razarača Generale

Antonio Cascino od četvrtog do sedmog studenog 1943. doplo-vio iz Tripolija preko Palerma do Napulja. Ostalo je zabilježeno i da je 23. svibnja 1944. godine oštećen u bombardiranju Cresa.

Što se događalo u svibnju 1945. godine znaju mnogi Istrani. Dvadeset i prvog svibnja, 161 osoba vezanih ruku žicom ukrca-no je Fažani. Sve osobe provele su u partizanskom zatvoru vrijeme od oslobođenja Pule do ukrcaja pod raznim optužbama diljem Istre. Uz tanker tu je bio manji trg. brod Mont Blanc (iako neki izvori govore da je to bio minolo-vac) na kome su bili ukrcani samo partizani.

Iz jednog svjedočenja: „Kada smo stigli u fažansku luku vidjeli smo veliki brod: Lina Campan-ella, teretni brod kojeg smo osoka procijenili da ima oko 5.000 tona, nas je čekao. Kolona, podijeljena u manje grupe, dobro nadgledana da se spriječi eventualni bijeg,

smještena je na brodu uz tisuću problema za nas koji smo imali ruke vezane iza leđa i morali smo se držati jedan drugoga da ne padnemo u more kada smo se ukrcavali uskom rampom. Na pramcu smo ugledali grupu zaro-bljenih Nijemaca koji su već bili na brodu. Kada smo se svi ukrcali, otkrili smo da nas ima puno: paluba je bila prepuna; svaki od nas se pokušao smjestiti najbolje što je mogao zbog nedostatka prostora, mnogi su se popeli na poklopce skladišta...“

Na tankeru je bila i grupa zaro-bljenih Nijemaca. U zoru tanker isplovljava, navodno za Rašu, a Mont Blanc staje...

Iz jednog svjedočenja: „ Brod je plovio stalno uz obalu, prema Rijeci.Bili smo u visini uzvisina kod Krnice, već se vidio ulaz u Raški kanal, kada je u 14.15 brod udario o minu.

Ne znam koliko je bilo mrtvih, ne samo među zarobljenicima,

već i među našim čuvarima (malo je njih znalo plivati) koji su s naoružanjem skakali u more i nestajali. Brod je udario o minu desnom stranom pramca, a eksplozija je bila toliko jaka da se pramac podignuo da bi naglo pao...Zbog protuudarca odvojile su se dizalice s postolja koje su pale na nas i donijele prve žrtve... More je ulazilo, a pramac je tonuo, a brod se naginjao na desni bok...Skočili smo u more, brod se pokušavao nasukati, a vijak je bio gotovo izvan vode... Kolegu s kojim sam skočio zahvatio je vijak... Hvatali smo se za bačve, uskoro sam vidio ribarski brod koji je dolazio u mojem smjeru... Već je bio prilično blizu kada se zaustavio, doviknuli su da ne mogu dalje, jer se nalazim u mins-kom polju! U tom trenutku nešto je izranjalo prema mojim nogama: mina! No, nije izronila već je potonula... Dignuli su me na brod, uz ribare bili su i naoružani vojnici. Vidjevši situaciju, zbog sigurnosnih razloga slijedili su trag broda koji se već nasukao, uspjeli su spasiti još ljudi i iskrcati nas na kopno blizu nasukanog broda...“

Daljnja sudbina broda: Lina Campanella izgleda da nije bila previše oštećena kada su je uspjeli isprazniti od vode i začepiti rupu i to sve na stijenama podno Krnice! A kako je brod kasnije dospio do mulja uvale Poljud gdje je viđena u kolovozu ostaje nepoznanica. Pretpostavlja se da nije tegljen, već da je doplovio vlastitim pogonom!

Kraj je poznat: kada je u listopadu 1944. godine oslobođen Split, među mnoštvom brodova potopljenih u samoj luci, a i u svim okolnim uvalama, veličinom se isticao talijanski tanker Lina Campanella. Bio je nasukan na plitko dno uvale u Poljudu sa znatnim oštećenjima trupa i nadgrađa. Kao i većina talijan-skih brodova zetečenih u našim vodama, tanker je presudom Suda za pomorski ratni plijen proglašen vlasništvom Jugoslavije te je 20. siječnja 1947. godine dodijeljen Jugoliniji. Bilo je to vrijeme kada su se popravljali gotovo svi brodovi, pa je očito da je brod bio u vrlo lošem stanju (bombar-diranje u Cresu, miniranje u Istri, potonuće u Poljudu). Vraćen je 1948. Ministarstvu pomorstva, a na konačnu odluku čekalo se sve do 1949., kada je 56-godišnji tanker otegljen u Sveti Kajo i izrezan.•

D. Prestint

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: [email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected];[email protected]; [email protected]; [email protected]

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: [email protected]; [email protected];[email protected]

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: [email protected]; [email protected]; [email protected]

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: [email protected];[email protected];[email protected]

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: [email protected]; [email protected]

Adresar

Jedna od rijetkih slika broda “Pulj”

Tajna tankera Lina Campanella

MoreplovU napisima o tankeru

Pulj, koji nikada nije

zaplovio u floti Jugo-

linije, uglavnom se

prešućuje kako je nas-

tradao prije dolaska

u Split, a stradao je u

Raškom zaljevu u mins-

kom polju.