Velika Kladua se prvi put spominje 30. listopada 1280. po imenu "Cladosa". Za vrijeme Bizantskog Carstva, pretpostavlja se da je broj stanovnika u gradu poeo polako rasti. Od 10. stoljea do 1464., Velika Kladua je bila pod upravom Hrvatskog Kraljevstva. Oko 1464. Osmansko Carstvo se iri prema ovoj regiji, a grad je konano osvojen 1633. Velika Kladua e kasnije postati sredite osmanske ekspanzije u susjednoj Hrvatskoj, kao i ostatak Europe. Na poetku okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske 1878., Velika Kladua, zajedno s drugima u regiji, je digla najvei otpor u regiji. Ipak, ona se razvila otvaranjem kola, uvoenje zemljinih knjiga, a graene su damije i katolike crkve. U vrijeme rata u BiH od 1993. do 1995. bila je sredite Republike Zapadne Bosne pod Fikretom Abdiem.S june strane granii s opinama Unsko-sanske upanije Buim i Cazin, a sa zapada, sjevera i istoka s Republikom Hrvatskom, odnosno opinama Cetingrad, Vojni, Topusko, Glina i Dvor. Upravno je podruje opine podijeljeno na 14 mjesnih zajednica, razliitih po povrini i po broju stanovnika.Geoprometni poloaj Velike Kladue je veoma znaajan za njezino stanovnitvo, za Unsko-sansku upaniju i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju "kapijom Bosne". Njenim podrujem prolazi magistralna cesta M4-2 koja je povezana sa sreditem upanije na jugu, a na sjeveru s gospodarskim sreditima u Hrvatskoj.Zemljite opine Velika Kladua predstavlja jedan od najvanijih imbenika u razvoju opine s obzirom na zemljopisni poloaj, klimatske i hidroloke prilike, geoloke i pedoloke karakteristike. Od ukupne povrine zemljita najvei postotak predstavlja poljoprivredno zemljite - 22,375 ha ili 67,48% ukupnog podruja.