MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZLATU LiderLiderZagreb, 9. svibnja 2012.

Velika recesija nakon kolapsa zlatnog standardastandarda

Dr. Tihomir DomazetPredsjednikHrvatski institut za financije i računovodstvoHrvatski institut za financije i računovodstvo

PREDLOŽAK: Informacija, znanost, povijest

Pit jPitanja:

1. Koliki je bio vanjski dug Hrvatske 1960-tih? 1. Koliki je bio vanjski dug Hrvatske 1960 tih? 2. Tko je Milan Fišter (1917 – 1945)?

Odgovor: ad1Nema pouzdanih podataka koliki je vanjski dug Hrvatske iznosio sredinom Nema pouzdanih podataka koliki je vanjski dug Hrvatske iznosio sredinom

1960-tih. Prema procjenama Zapadnih agencija, vanjski dug Jugoslavije 1966.iznosio je 1,2 mlrd US $, a Hrvatske, procjenjuje se, oko 300 mln $.

Potrebe za vanjskim financiranjem Hrvatske u 2012 iznosi oko 23 mlrd Potrebe za vanjskim financiranjem Hrvatske u 2012. iznosi oko 23 mlrd US$ (17,2 mlrd €), što je oko 34% BDP-a.

Odgovor: ad2Milan FišterProblemi novca između dva rata izbor iz djela J.M. Keynesapreveo i dodatcima popratio Milan Fišter

M. Fišter je praktično prvi “doveo” Keynesa u Hrvatsku.

1936. kao mladi student upisao se na studij ekonomike u Cambridgeu da bi izravno studirao kod Keynesa (predavanja pomno pratio). Poslije tri

di t dij di l i j i ti Z b Ek ki i tit t godine studija diplomirao je i vratio se u Zagreb, u Ekonomski institut. Fišter je želio dati širi pregled škole Cambridgea.Opseg knjige iznosio je 436 stranica, da bi Keynesa približio domaćem

čitatelju. Knjiga je uništena od vlasti za vrijeme II. svjetskog rata.

DUŽNIČKA KRIZAILI

MANIFEST VELIKE RECESIJES C S JKeynes : “The modern capitalist is a fair-weather sailor. As

soon as a storm rises, he abandons the duties of navigation and even sinks the boats which might carry navigation and even sinks the boats which might carry him to safety by his haste to push his neighbour off and

himself in.”

Dužnička krizaDužnička kriza EU nastala je nakon financijske krize SAD-a s pomakom od Dužnička kriza EU nastala je nakon financijske krize SAD a s pomakom od

jedne i pol godine. Prvi znakovi dužničke krize bili su XII/2009, kada je agencija Fitch smanjila kreditni rejting Irskoj i Grčkoj, što je kulminiralo 28. travnja 2010. kada je intra-dnevna kamatna stopa za dvogodišnje grčke državne obveznice dosegla 38% Otada tržište dvogodišnje grčke državne obveznice dosegla 38%. Otada tržište kapitala je izrazito nestabilno, pokazujući nepovjerenje u kreditnu sposobnost država GIIPS: Grčka, Irska, Portugal, Španjolska i Italija. EU je reagirala mjerama spašavanja ovih država (Grčka, Irska) i banaka koje su izloženebanaka koje su izložene.

Nastanak krize u “periferiji”PIIGS (Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španjolska) u posljednjih 10 godina ( g , , j , p j ) p j j g

su trošili više od raspoloživog dohotka i imali deficit na tekućem računu bilance plaćanja. Glavne snage eurozone (Njemačka, Nizozemska, Austrija i Francuska) su činili suprotno. Ove vanjske neravnoteže su nastale uvođenjem i snagom eura od 2002, te razlikom u realnom tečaju i konkurentnosti unutar eurozone. Njemačka (i druge zemlje) j j ( g j )smanjile su jedinične troškove rada što dovodi do što dovodi do realne deprecijacije i suficita na tekućem računa, a suprotno PIIGS su imale realnu aprecijaciju i deficit na tekućem računu.

U PIIGS to je imalo za posljedicu rast privatnog i javnog duga što se nije više moglo upravljati kada je puknuo mjehur nekretnina (Irska više moglo upravljati kada je puknuo mjehur nekretnina (Irska, Španjolska) i povećan deficit na tekućem računu, a uz nekonkuretnost na kraju je došlo do kontrakcije i stagnacije.

Zaduživanje najrazvijenijih

UKUPAN DUG (G-10) 1990 -2011

Struktura duga

Ukupan dug BRIC državaRedni broj Država Ukupan dug svih sektoraRedni broj Država Ukupan dug svih sektora

u odnosu na BDP(%)

1 Kina 15858

2 Brazil 142

3 Indija 129

4 Rusija 71

SVJETSKI EKONOMSKI POREDAK: SVJETSKI EKONOMSKI POREDAK: BRETTON WOODS SUSTAV (1944 - )1944. godine, u Bretton Woodsu Od 1976. valute fluktuiraju - tečaj nije

š žg ,

utemeljen svjetski ekonomski poredak: osnovani su MMF (Međunarodni monetarni fond) i Svjetska banka;

Sustav trojne trgovine: (1) SAD su s konvertibilnim sustavom ostvarivale

j j jviše glavna metoda kojom države upravljaju svoju monetarnu politiku;

Bretton Woods II je u krizi: (1) dolar više nije svjetska rezervna valuta, (2) SAD sa svojim deficitima je konvertibilnim sustavom ostvarivale

ogroman profit sa zemljama u razvoju, (2) taj je profit odnosno suficit distribuiran u Europu (obnova) i bio je tržište za SAD i (3) To je istovremeno omogućivalo d i ij i ij d

SAD sa svojim deficitima je prepreka primjene sustava i (3) BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina) ne dopuštaju SAD-u i drugim razvijenim povoljnije pozicije

Bretton Woods II na životu održavaju drugim razvijenim nacijama da kupuju proizvode iz Trećeg svijeta, koje je jačalo ulogu SAD-a kao jamca stabilnosti.

Bretton Woodsa je došao u krizu i napušten 1971.

jBRIC (i zemlje izvoznice nafte), koje drže 6.000 mlrd $ deviznih rezervi (samo Kina 3.200) i najveći su vjerovnici SAD-ovog duga, ali ujedno postoji rizik inflacije

Bretton Woods III (?) Kina (uz potporu napušten 1971.Bretton Woods II, je sustav gdje više

nema konvertibilnosti dolara u zlato, već tečaj fluktuira odnosno pliva, a dolar je svjetska rezervna valuta;

Bretton Woods III (?) – Kina (uz potporu ostalih iz BRIC) (1) predlaže drukčije odnosu u MMF-a, (2) napuštanje dolara i /primjena SDR-a/ i (3) i nove odnose u svjetskim financijama. To je zahtjev za novim

j t ki k ki tksvjetskim ekonomskim poretkom

Kompleksnost krize - Velike recesije1. Velike polit-ekonomske promjene nakon 1980.p p j2. Realna kamatna stopa i plaće imali su trend prema dolje nakon ciklusa 1980-

tih; profitna stopa i zaduživanje domaćinstva imali su trend prema gore. Takva kretanja ne mogu dugo opstati.

3. Stopa duga kućanstava prema dohotku se udvostručila.4 Cjenovni bum kapitala od ranih 1980-ih do kasnih 1990-ih nakon toga 4. Cjenovni bum kapitala od ranih 1980-ih do kasnih 1990-ih, nakon toga

negativan realni prihod kapitala. Cjenovni boom kuća/stanova, vrh dosegnut sredinom 2000-tih.

5. Napuhavanje cijena imovine dopušta kućanstvima održavanje potrošnje čak i uz rast nejednakosti.

6 "Twin" diže zaduživanje kućanstva i smanjuje vanjskotrgovinski suficit Ben 6. Twin diže zaduživanje kućanstva i smanjuje vanjskotrgovinski suficit. Ben Bernanke tvrdi da je to rezultat globalne zasićenosti "štednje " u dobro funkcioniranim tržištima; drugi vide politiku prilagođivanje između SAD i Kine u podršci precijenjenom renminbiju.

7. Pad realnih kamatnih stope zamijenjen napuhavanjem.8 "Li ht t h" l ij j j j t j š ž ij k k (SAD K d ) 8. "Light touch" regulacija je vjerojatno još važnija kao uzrok (SAD vs Kanada).

To je osnova nastanku teorije high-tech financija.9. Kejnzijansku makroekonomiku je zamijenio Sayov zakon u očima ekonomske

struke; financijska teorija je „cvjetala“.

Prosječne godišnje stope rasta BDP (PPP EKS) Prosječne godišnje stope rasta BDP (PPP, EKS) 1981 – 2010 odabranih zemalja

8,71

8,00

9,00

10,00

4,27

6,27

5,00

6,00

7,00

8,00

Prosječna godišnja stopa rasta (%)

1,95 1,962,56 2,76

,

2,00

3,00

4,00stopa rasta (%)

0,00

1,00

Zap.Europa

Japan Brazil SAD Turska Indija Kina

SI Europa

Zapadna Europa – Istočna EuropaIzvoz: Zapad >Istok = 15% GDP-a Istoka, 1995: izvoz rast iznosio ispod Izvoz: Zapad >Istok 15% GDP a Istoka, 1995: izvoz rast iznosio ispod

1%, 2010 3,25%,FDI u Regiji: oko 42% BDP-a, večine firmi iz Zapadne Europe,Increases in credit default swap (CDS) spreads of Austrian parent banks in

early 2009 partly reected their exposure to the crisis in some eastern early 2009 partly reected their exposure to the crisis in some eastern European countries,

Growth and trade spillovers are quantitatively important, with a shock in western Europe aecting eastern Europe,

Western European banks’ exposure to the region declined by almost 5 Western European banks exposure to the region declined by almost 5 percent in the third quarter of 2011.

A key concern is that funding from foreign parent banks could be constrained for some time.

Vulnerability is still high—external debt in many economies is still large, Vulnerability is still high external debt in many economies is still large, and foreign currency balance sheet exposure remains a problem.

A number of new weaknesses have emerged—including a high number of nonperforming loans and large scal decits—which have only been partially addressed

SEE GDP per capita in 2010 EKS $ PPP(EU = 100)

Difference Difference

1989 2004 2010

Difference Difference

(2010-1989) (2010- 2004)

Albania 16,5 17,1 22,8 6,3 5,7

Bosnia & Herzegovina 15,5 16,8 18,6 3,1 1,8

Croatia 76,9 48,2 54,1 -22,8 4,9

Macedonia 46,2 23,6 28,6 -17,6 5,0

Serbia and Montenegro 57,9 20,8 26,9 -31,0 6,1

Bulgaria 42,8 31,9 39,7 -3,1 7,8

Greece 88,8 83,3 84,9 -3,9 1,6

Hungary 70,2 55,9 56,1 -14,1 0,2

Romania 44,7 29 33,4 -11,3 4,4

Slovenia 88 4 74 9 83 1 5 3 8 2Slovenia 88,4 74,9 83,1 -5,3 8,2

Hrvatska: udio industrije i financijskog sektora u BDV (%) 1990 j g ( )– 1995 - 2011

27,5 28,0

26

28

30

22,521,5

20

22

24

BDV

17,0

15,0

14

16

18

20

% u

IndustrijaFinancijski sektor

10

12

14

1990 1995 20111990 1995 2011

HRVATSKA(ekonomski pokazatelji): 1990-2010

POKAZATELJ Indeks POKAZATELJ(1989 = 100)

BDP (PPP), realno, 1990 - 2010 103,7

BDP (PPP)/s Hrvatska/Zapadna Europa (1989=76,9; 2010=54,1) 70,4

Industrijska proizvodnja, realno 72,2j p j , ,

Poljoprivredna proizvodnja, realno 77,1

Broj zaposlenih u 000 (1989 = 1618; 2010 = 85,41382)

,

Broj umirovljenika u 000 (1989 = 569; 2010 = 1200)

210,9

R l i t č j HNB (1995 2010) i l i 85 8Realni tečaj HNB (1995 - 2010), nominalni korigiran indeksom potrošačkih cijena

85,8

Hrvatska ekonomija u depresiji2009 – 20112009 2011

BDP -7,1Industrijska proizvodnja -11,6Poljoprivredna proizvodnja -8,5Izgubljena radna mjesta 151.000

Financijski sektorImovina banaka 1995 god Iznosila je 43 9% BDP a a 2011 Imovina banaka 1995. god. Iznosila je 43,9% BDP-a, a 2011.

godine 100% BDP-a. To je najveći sektor u Hrvatskoj i čini oko 24% BDP-a. Financijski sektor je stalno imao rast (1990 – 2011 iznosio je 59,2%, a BDP 4,8%), dakle i u vrijeme recesije 2009 – 2011; dok je pad BDP-a u tom vrijeme recesije 2009 2011; dok je pad BDP a u tom razdoblju iznosio 6,9%, rast financijskog sektora iznosio je 6,3%. Promjena između sektora rezultat je promjena relativnih cijena, a financijski sektor je gotovo u cijelosti u vlasništvu stranaca.

IGRE I “IGRE” SA ZADUŽIVANJEMRelativno visoki dug (D/BDP) je jednostavan način za visoke stope Relativno visoki dug (D/BDP) je jednostavan način za visoke stope

povrata - dok ide dobro. Međutim, kada u sustavu endogenog primarnog novca, ne postoje kvantitativna ograničenja likvidnosti da bi se hranio sustav, neko vrijeme će biti dosta dobro. Podcjenjivanje rizika dovodi institucije do povećanja zaduživanja. Međutim i oni koji ne podcjenjuju rizik ubrzo će uvidjeti da Međutim, i oni koji ne podcjenjuju rizik ubrzo će uvidjeti da konkurentski pritisak otežava korak za lakom zaradom. Oni koji ne sudjeluju izgube.

Kada većina financijskih institucija igra ovu igru, marže povrata između imovine koju investiraju i obveza, će se smanjiti. Igrači se mogu

ć žj j , j g g

prilagoditi na ovu prijetnju: (1) daljnjim povećanjem zaduživanja. (2) okretanjem na rizičnije vrste imovine koje obećavaju veće prihoda ili (3) izdavanjem obveze na kraći rok s manjim plaćanjem. Tako je posljednji boom završio s povijesno relativno visokim dugom, povijesno niskom rizikom premije, velikim visokim dugom, povijesno niskom rizikom premije, velikim obujmom imovine koja će uskoro biti označena kao “toksična, a oko milijardu dolara je financirano u prekonočnom repo tržištu.

SAD investiraju iz inozemne štednje i j jpovećavaju svoj dug Ključni izvor disharmonije u globalnom gospodarstvu je inozemno Ključni izvor disharmonije u globalnom gospodarstvu je inozemno

zaduživanje SAD-a i slabljenje konkurentnosti. Jedno i drugo je veoma negativno:

1. Ove politike SAD-a su rezultirale velikim distorzijama u p jglobalnim tokovima kapitala i trgovine. Na primjer, SAD uvelike troše svjetsku štednju (SAD ne investiraju, već troše), a paradoks je da najsiromašniji narodi financiraju potrošnju najbogatijih.

2 S d š ji d k kih kti ti ij t č j 2. Sadašnji pad ekonomskih aktivnosti svijeta označuje prosjačenje dugo predviđeno "re-balansiranje" u globalnoj ekonomiji, gdje ti paradoksi nestaju i vraća se svijet u normalne okvire.

3 Globalna dominacija SAD ovisi o masivnom zaduživanju uz 3. Globalna dominacija SAD ovisi o masivnom zaduživanju uz niske kamate od malog broja zemalja, većinom iz Azije i izvoznika nafte, bez razmišljanja kako ili kada će SAD otplaćivati te zajmove.

Velika recesija još nije riješena .

SAD: Ekonomija je još daleko ispod th d i

3.5

4.0

103(%, Seasonally adjusted, inverted)

Unemployment Rate

(2007=100, Seasonally adjusted)

prethodne razine

4.5

5.0

5.597

99

101 Unemployment Rate(right scale)

Industrial Production6.0

6.5

7.0

7 593

95

97Last seen

in 2005(left scale)

7.5

8.0

8.5

9.089

91Unemployment rate:Last seen in 1983

9.5

10.0

10.5

11 083

85

87

Industrial Production:Last seen in 199711.083

98 99 00 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12

Sources: US Department of Labor, FRB

24

Eurozona: Ekonomija je još daleko ispod p ethodne a ineprethodne razine

7.0115(%, Seasonally adjusted, inverted)(Seasonally adjusted, 2005=100)

7.5

8 0

110Unemployment Rate

(right scale)

8.0

8.5105

9.0

9.595

100 Last seenin 2005

10.0

10.590 Industrial Production

(left scale) Last seen in 1997

25

11.0851998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Sources: Eurostat

( ) Last seen in 1997

SAD: Drastična likvidna injekcija nije spjela po ećati pon d no ca (M 1)uspjela povećati ponudu novca (M 1)

320340

M t B

(Aug. 2008 =100, Seasonally Adjusted)

240 260 280 300 320 Monetary Base

Money Supply (M2)Loans and Leases in Bank Credit

140160 180 200 220

Down 25%

80 100 120 140 25%

3.0 (%, yoy) Consumer Spending

1.0 1.5 2.0 2.5

(%, yoy) p gDeflator (core)

26

0.5 08/1 08/4 08/7 08/10 09/1 09/4 09/7 09/10 10/1 10/4 10/7 10/10 11/1 11/4 11/7 11/10 12/1

Sources: Board of Governors of the Federal Reserve System, US Department of CommerceNote: Commercial bank loans and leases, adjustments for discontinuities made by Nomura Research Institute.

EU: Drastična likvidna injekcija nije uspjela ć ti d (M 1)povećati ponudu novca (M 1)

180

B M

(Aug. 2008 =100, Seasonally Adjusted)

150

160

170 Base MoneyMoney Supply (M3)Credit to Euro Area Residents

110

120

130

140

90

100

110

2.2 (%, yoy)

1.0 1.2 1.4 1.6 1.8 2.0 CPI core

27

0.6 0.8

08/1 08/4 08/7 08/10 09/1 09/4 09/7 09/10 10/1 10/4 10/7 10/10 11/1 11/4 11/7 11/10 12/1

Sources: ECB, EurostatNote: Base money's f igures are seasonally adjusted by Nomura Research Institute.

Aktivnosti centralnog bankarstva u krizi

Austerity vs stimulus – Švedski primjer

Prijeti li EU/€ kolaps?.

Sukob globalnog novca i lokalne g gpolitikeBerlusconi je pao kao posljedica sukoba između globalnog novca i lokalne j p p j g g

politike. Kada su kamate na talijanski državni dug prešle 7%, ugrožene su financije (vjerovnika i šire) i pad je neminovan. Manifestacija snage financija je tim jača jer je Italija treća ekonomija EU-a. Grčka je jednostavniji primjer. Grčka je već (bila) u kolapsu i čini svega 2% BDP-a EU-a (27) i Papandreuov odlazak takođe dio te politike. Poslije

Š( ) p p j

su primjeri: Nizozemska, Španjolska, Portugal...Zaključak: ograničeni dometi lokalne politike (političara) i snažan utjecaj

globalnog novca kreira snage koje mogu smjenjivati vlade i oblikovati globalnu ekonomiju. Upravljanje s ovim odnosima je jedan od najvažnijih izazova našega vremenanajvažnijih izazova našega vremena.

Razumijevanje lokalnih problema, čak i osobnih karakteristika nekih političara i obećavanje rješenja, je mnogo važnije za politički uspjeh neg pokretanje inicijativa da se ukaže na globalne opasnosti.

Globalizirane financije imaju danas snagu veću nego ikada ranije, j b i ij l k i ć ik d jer brzina prijelaza novca preko granica, veća nego ikada, dodatno utječe na lokalnu politiku, koja teško odgovara na te zahtjeve.

Globalizacija – utjecaji, povezanostSvjetske devizne rezerve danas su 8 puta veće nego prije 20 godina.j p g p j gGodine 2010. dnevni obujam trgovanja valutama bio je veći 220% nego

2001, a 65% transakcija je bilo prekogranično. Od 1990. FDI su povećane više od 6 puta. Međunarodni krediti su povećani 2,5 puta od 2000. Novac je globalni, a politika je lokalna; međunarodna trgovina roba je

regionalna. Suprotno uobičajenom mišljenju, globalizacija nije “stigla” u ovo područje ekonomije.

Kapital i trgovina su internacionalizirani, a radna snaga nije. Radna snaga je gotovo je nepokretna (međunarodno); migranti čine svega 3% je gotovo je nepokretna (međunarodno); migranti čine svega 3% čovjačanstva.

Novac se kreče brzinom svjetlosti, trgovina se kreće brzinom kargo kontejnera, a država koja se kreće brzinom politike i rada, koji se ne kreće mnogo – to je Europa dana.

Či i d i b l k l litik j iš d t čiti Čini se da nema izbora: lokalne politike moraju se više usredotočiti globalnim zahtjevima te da globalne financije više odgovaraju lokalnim potrebama.

Zlato i srebroThe bottom line is that the price of gold has simply entered a consolidation phase -The bottom line is that the price of gold has simply entered a consolidation phase

much like it has done numerous times since it entered this secular bull market back in 2001.

Gold futures were at $1,662.40 an ounce 04 May 2012 - well off the yellow t l' hi h H ' h (1 28 34952 )metal's high. Here's why.(1 unce = 28,34952 grama).

Gold hit its all-time high of $1,900 in August 2011, what was the midst of wild speculation that the U.S. government wouldn't resolve its debt-ceiling crisis. A deal in Congress was reached in time, but Standard & Poor's went on to deal in Congress was reached in time, but Standard & Poor s went on to downgrade the nation's credit rating for the first time in history. Since then, there's been considerable apathy towards gold by the general investing public, pushing its price down about 13%.

The world has consumed so much silver in the past few decades that supply p pp yhas collapsed by 95%. The supply of silver has not been as low as it is today since the year 1300 A.D. At the same time, demand for silver is

increasing at an alarming rate. March 16, 2008 – silver reached a

multi-decade high of $21 an ounce.

Zlato - prognozaThe consumer price index (CPI) - the "official" gauge of U.S. inflation, fell to 2.7% in The consumer price index (CPI) the official gauge of U.S. inflation, fell to 2.7% in

March 2012, but the American Institute for Economic Research (AIER) says everyday prices - the ones that matter most to working Americans - are up a good 8% over year 2011.

What this means is that the "real' rate of interest (the interest rate to earn on the safest investment minus inflation) is down around negative 3%. That scenario has typically kept gold in a bull market and it is has typically kept gold in a bull market, and it is expected $2,000 gold by late this year or early 2013.

ZAKLJUČAK: “THE POINT OF NO RETURN”Muzika:P i t f N R t (b l t) J M i S l Point of No Return (balet), Juan Maria Solare Point of No Return (band), iz Brazila Point of No Return (Frank Sinatra, album, 1962) Point of No Return (Shareefa album, 2006)"Point of No Return" (Exposé1987, pjesma )"Point of No Return" (Nu Shooz, pjesma. 1986)"The Point of No Return" (pjesma Andrew Lloyd Webber's The Point of No Return (pjesma, Andrew Lloyd Webber s

1986 mjuzikl The Phantom of the Opera) "Point of No Return", 1996, singl, Emjay "Point of No Return", pjesma, Immortal Technique's

Revolutionary Vol. 2 "Point of No Return", 1996 single, Centory,"Point of No Return", pjesma, Duran Duran, 2004 album

Astronaut Astronaut, Film, televizija, film i serije:Point of No Return (film), američka adaptacija frenc.filma

NikitaPoint of No Return (ples), 1951-1952 Broadway, Henry

Fonda Point of No Return (TV serija), Hong Kong"Point of No Return" (Babylon 5) televizijski show Point of No Return (Babylon 5), televizijski show "Point of No Return" (Stargate SG-1), an epizoda, "Point of No Return" (That's So Raven episode), epizoda,Literatura:Point of No Return (Marquand), novela, John P. Marquand

(1949)