Veterinarska Stanica 02 2016

7/26/2019 Veterinarska Stanica 02 2016

1/104

VEERINARSKA SANICA 47 (2), 2016.

IN MEMORIAM

101

Josip Madi

Dr. sc. Josip MADI, dr. med. vet., akademik, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska

Akademik Slavko Cvetni blago je u

Gospodinu preminuo u subotu 30. se-nja 2016. u 87. godini ivota. Od njega se,po njegovoj elji, oprostila samo njegovaobitelj na upnome groblju u Vukovini uponedjeljak 1. veljae 2016.

Akademik Slavko Cvetni bio je je-dan od najistaknutih i najuglednihhrvatskih veterinarskih znanstvenika istrunjaka i je znanstveni ugled da-leko preao okvire veterinarske struke.

Njegovi suradnici i pratelji posvjedoite da je bio ovjek inspirativne snage

duha, jake osobnosti i samosvojnosti spostojanim ivotnim stavovima i moral-

nim naelima; ovjek iz arita hrvatskeintelektualne sfere posveen pregala-kom radu za ope dobro, znanstvenikizuzetno njegovane metodinosti i priro-ene sposobnosti uoavanja onoga to je

bitno, naglaene nadarenosti usustavlji-vanja svega ime se bavio ili to bi po-duzimao, osoba s vrlo jakom kompo-nentom duhovne snage i odvanosti toga je dovelo do pozice glavnog tajnikaHrvatske akademe znanosti i umjetno-sti (HAZU). Ostavio je markantan i neiz-

brisiv trag u hrvatskom veterinarstvu ibiomedicinskim znanostima.

Akademik Slavko Cvetni roen je uMraclinu 26. oujka 1929. Jo kao djeakostao je bez oca Nikole, a kao dete umromu je i brat Nikola. O njegovu kolova-nju brinula se majka Jana. Puku kolupohaao je u Mraclinu od 1936. do 1940.Klasinu naobrazbu stekao je u II. klasi-

noj gimnazi u Zagrebu gdje je maturirao1948. godine. Diplomirao je 1954. na Vete-rinarskom fakultetu Sveuilita u Zagre-

bu. Tekom studa bio je demonstrator uZavodu za patologu i nagraen je Rek-torovom nagradom za studentski rad.Kadrovski rok u Jugoslavenskoj narodnojarmi odsluio je kao rezervni vodnik1955. u Ljubljani i Pljevljima (Crna Gora).Godinu dana (1955./1956.) bio je zaposlen

u Veterinarskoj stanici Sisak. Od 1956. doumirovljenja 1994. radi na Zavodu za mi-


2/104

JOSIP MADI

VEERINARSKA SANICA 47 (2), 101-107, 2016.102

krobiologu i zarazne bolesti Veterinar-skog fakultetu Sveuilita u Zagrebu.

Doktorat iz veterinarskih znanostistekao je 1961. na Veterinarskom fakul-tetu Sveuilita u Zagrebu. Za docenta je

bio izabran 1967., za izvanrednog profe-sora 1973., a za redovitoga 1978. godine.Drao je nastavu iz predmeta Zarazne

bolesti domaih ivotinja i Tropske za-razne bolesti ivotinja na diplomskomstudu te nastavu iz razliitih kolega namnogim poslediplomskim studima.

Usavravao se na studskim borav-cima u nekoliko inozemnih znanstvenih

ustanova: Univerza Edvard Kardelj uLjubljani Viroloki laborator, Tierrz-tliche Hochschule Hannover Virologie(1962.), Department of Virology Univer-sity of Uppsala (1964.), Bundesforschun-gsanstalt fr Viruskrankheiten der TiereTbingen (1967.), u Nizozemskoj (1968.)i Ludwig Maximilian Universitt Mn-chen (1977.).

Akademik Slavko Cvetni ima izuzet-no bogat znanstveni, nastavni i struniopus. Objavio je 220 znanstvenih i stru-nih radova. Od toga 79 u asopisima smeunarodno priznatom recenzom i13 radova na meunarodnim znanstve-nim skupovima. Samostalno je napisao7 knjiga, a 4 u suautorstvu. K tome tre-

ba pribrojiti suautorstvo i urednitvodvaju izdanja Veterinarskog prirunikai jednu memoarsku knjigu. Sudjelovao

je u radu mnogih meunarodnih znan-

stvenih skupova. Odrao je vie od 90pozvanih predavanja ili referata, od toga12 na meunarodnim skupovima. Imaobjavljena dva patenta, a neka njegovaotkria nala su primjenu u proizvodnjicjepiva i drugim gospodarskim djelatno-stima. Recenzirao je vie od 800 razliitihprojekata, knjiga te radova u domaim istranim asopisima. Visoka znanstvenarazina njegovih radova priskrbila mu

je brojnu citiranost u meunarodnimznanstvenim asopisima.

Detaljna analiza cjelokupne znan-stveno-strune djelatnosti akademika

Slavka Cvetnia i opirni prikaz sadrajanjegovih znanstvenih radova i postignu-a daleko bi preao okvire ovog prikazai iziskivao puno vie prostora. Ukratko,valja naglasiti da se naroito isticao posvojim radovima s podruja veterinarskeinfektologe, virologe i vakcinologe.Meunarodno su prepoznatljivi njegoviradovi o epizootiolokim aspektima en-terovirusa, ortomiksovirusa i paramik-sovirusa te radovi o pripravi i provjeriuinkovitosti subjedininih (tzv. splitvaccines) cjepiva protiv inuence te her-pesvirusnih i paramiksovirusnih zaraza

ivotinja, koji su nali svoju primjenu upraksi. Bio je meu prvima i malobrojni-ma u svetu koji su istraivali imunoge-nost HN glikoproteina virusa newcastle-ske bolesti, a objavio je i pionirske radovena podruju antivirusne kemoterape.Posebne vrsnoe su njegova istraivanjaetiologe infekca dinog sustava gove-da, koja su rezultirala objavom mnogihznansvenih i strunih radova u domaimi stranim asopisima.

Suvremenim znanstvenim tivom po-krio je podruje veterinarske infektologi-

je. Opisao je 290 zaraznih bolesti ivotinjate pruio cjelovitu suvremenu nastavnugrau studentima veterinarske medicinei srodnih podruja objavivi knjige: Viru-sne bolesti domaih ivotinja, Sveuilinanaklada Liber, Zagreb 1975. 219 strani-ca; Virusne bolesti ivotinja, Sveuilinanaklada Liber, Zagreb 1977. 337 stra-

nica; Virusne bolesti ivotinja, Stvarnost JAZU, Zagreb 1984. Ilustrirana sa 75originalnih slika u boji 439 stranica; Epi-zootiologa, kolska knjiga, Zagreb 1993. 234 stranice; Virusne bolesti ivotinja,kolska knjiga, Zagreb 1997. Ilustriranaslikama u boji 492 stranice; Bakterske igljivine bolesti ivotinja, Medicinska na-klada, Zagreb 2002. 473 stranice.

Kao vrstan i jezgrovit profesor s ogro-mnim iskustvom u klinikom i laborato-rskom radu, akademik Slavko Cvetniposvetio je veliku pozornost odgoju mla-dih znanstvenika. Pod njegovim vod-


3/104

Akademik Slavko Cvetni (1929. - 2016.) - ivot i djelo / Academician Slavko Cvetni (1929 - 2016) - Life and Opus


stvom izraeno je 13 znanstvenih magi-starskih i 14 doktorskih radova. Veinanjegovih doktoranada kasne su se doka-zali kao sveuilini profesori te znanstve-nici u timovima razliitih znanstvenihinstituta ili farmaceutskih tvrtki.

Bio je suosniva tru virolokih la-boratora, lan Organizaciskog odbo-ra mnogih meunarodnih i domaihznanstvenih skupova, voditelj 10 doma-ih i dvaju meunarodnih znanstvenihprojekata.

Posebno treba istaknuti mnogostrukuaktivnost akademika Slavka Cvetnia u

HAZU. Njegova gotovo etrdesetgodi-nja povezanost s Akademom, a posebicenjegov zamaan i pregalaki znanstveni iorganizacski rad i doprinos u svojstvuglavnog tajnika (2004. - 2010.) te tajnikaRazreda za medicinske znanosti (1991. -1997.) u najuglednoj naoj znanstvenoji umjetnikoj ustanovi ostat e na ponossvekolikoj hrvatskoj znanosti, a ponajvi-e hrvatskoj veterinarskoj struci. Za lanasuradnika tada Jugoslavenske akademeznanosti i umjetnosti (JAZU) izabran je1977., a reizabran 1983. godine. Za izvan-rednog lana JAZU izabran je 1986., aredovitoga lana HAZU 1991. godine.Njegov izbor za glavnog tajnika HAZU jepre svega njegov veliki osobni uspjeh injegova ogromna zasluga, ali je tim izbo-rom na ugledu mnogo dobila i hrvatskaveterinarska znanost. Neemo pogreitiako ustvrdimo da mu je zadaa tajnika

Razreda za medicinske znanosti povje-rena zahvaljujui njegovoj staloenosti,odlunosti i konciznosti. S tim je svojimodlikama takoer stekao povjerenje aka-demske zajednice da bude izabran zapredsjednika Odbora za nagrade HAZU,odnosno predsjednika Odbora za dodje-lu nagrada Josip Juraj Strossmayer HAZU i Zagrebaki Velesajam, za lanapredsjednitva HAZU, lana Poasnogaodbora Europskog projekta HAZU te la-na Odbora za medicinsku leksikograjuHAZU. Kao dugogodinji voditelj Odbo-ra za animalnu i komparativnu patologi-

ju HAZU davao je osnovni smjer aktiv-nostima veterinara redovitih i suradnihlanova Akademe.

Obnaao je razliite dunosti u mno-gim domaim i stranim telima. Bio jepredsjednik Upravnog odbora Institutaza ziologu i patologu animalne proi-zvodnje Veterinarskog fakulteta Sveui-lita u Zagrebu (1968. - 1972.), Sekce zamikrobiologu Saveza drutava veteri-nara i veterinarskih tehniara SR Hrvat-ske (1974.), Matine komise za veterinuzajednice Sveuilita SR Hrvatske (1982.- 1987.), Izvrnog odbora Drutva mikro-

biologa Jugoslave (1984. 1986.), Pred-sjednitva saveza drutava mikrobiologaJugoslave (1985. - 1989.), Komise za vi-rusne bolesti Saveznog komiteta za poljo-privredu SR Jugoslave (1986.), Komiseza znanstveni rad Veterinarskog fakulte-ta Sveuilita u Zagrebu (1989.-), SavjetaVeterinarskog fakulteta, prisjednik (asse-ssor) Obnoviteljskoga spravia Plemeni-te opine Turopolje (1991.-), Znanstvenogvea Ministarstva znanosti i tehnologeR. Hrvatske (1994.), Odbora za nagradeHAZU (2001.-), Prosudbene komise znanstveno podruje biomedicinske zna-nosti Ministarstva znanosti i tehnologeR. Hrvatske (2002.) te Odbora za nagrade

Josip Juraj Strossmayer (2004. - 2010.).Obnaao je i dunost tajnika Sekce za

mikrobiologu Saveza drutava veterina-ra Hrvatske, Drutva veterinara gradaZagreba te zamjenika direktora Instituta

za ziologu i patologu animalne proi-zvodnje Veterinarskog fakulteta Sveuili-ta u Zagrebu.

U dva je mandata bio predstojnik Za-voda za mikrobiologu i zarazne bolestiVeterinarskog fakulteta u Sveuilita uZagrebu (1976. - 1981; 1993. - 1995.).

Isticao se lanstvom u meunarodnimdrutvima i telima: World Associationof Veterinary Microbiologists, Immuno-logists and Specialists in Infectious Di-seases, Delegate International Union ofMicrobiology Societies (IUMS), Delegate European Federation of Biotechnology,


4/104

JOSIP MADI


National representative - InternationalCommiee on Taxonomy of Viruses - Vi-rus Data Subcommiee, National delega-te of Federal Assembly of the IUMS (Ber-lin), lan Upravnog odbora InternationalUnion of Microbiology Societies (IUMS),WHO/FAO Commiee on Bovine andEquine Picornaviruses i European Soci-ety for Veterinary Virology.

Kao lan radio je u brojnim drav-nim, sveuilinim i fakultetskim telimai povjerenstvima. Bio je lan Savjeta Ve-terinarskog instituta Zagreb, Upravnogodbora Instituta za ziologu i patologi-

ju animalne proizvodnje Veterinarskogfakulteta, Savjeta Instituta za ziologui patologu animalne proizvodnje Vete-rinarskog fakulteta, Savjeta Veterinar-skog fakulteta, Komise za znanstvenirad Veterinarskog fakulteta, Komiseza nagrade i odlikovanja Veterinarskogfakulteta, Komise za knjinicu i znan-stvenu informatiku Veterinarskog fakul-teta, Komise za nagrade Ruer Bo-kovi SR Hrvatske, Predstavnik Savezadrutava mikrobiologa Jugoslave u Eu-ropskoj federaci biotehnologa, delegatVeterinarskog fakulteta u Skuptini Sve-uilita u Zagrebu, lan Vea savjetnikaGenetsko inenjerstvo i biotehnologa(GIBIT) SR Hrvatske, lan Savjeto-davne komise Drutva veterinara R.Hrvatske, Stalnog veterinarskog savjetaMinistarstva poljoprivrede i umarstvaR. Hrvatske, Podrunog ureda za Biome-

dicinske znanosti Ministarstva znanostii tehnologe R. Hrvatske, lan Prosudbe-ne skupine Ministarstva znanosti i teh-nologe R. Hrvatske, lan Znanstvenogpodrunog vea za biomedicinske zna-nosti Ministarstva znanosti i tehnologeR. Hrvatske te vanjski suradnik Plive,tvornice lekova, Zagreb.

Akademika Slavka Cvetnia neobi-no je zanimala sveukupna izdavaka

djelatnost u hrvatskom veterinarstvu.Uvek je s ponosom naglaavao da naaveterinarska struka, iako brojano mala,

ima intelektualne snage, iznimno dobroobrazovane strunjake i materalne mo-gunosti da izdaje pet znanstveno-stru-nih asopisa u kojima je u tri bio djelatankao predsjednik ili lan znanstvenog ilisavjetodavnog odbora. Posebnu briguposveivao je znanstvenom asopisuVeterinarski arhiv i je lan Urednikogodbora bio od 1982. do 1993., a od 1994.sve do svoje smrti bio je predsjednik Sa-vjetodavnog odbora toga asopisa. Povrhtoga zaloeno je radio u Urednikom od-

boru (1976. 1994.) i Izdavakom savjetu(1995. 2002.) asopisa Praxis veterinaria,

Urednikom kolegu asopisa Veterinar-ska stanica(1978. 2008.) te u Urednitvusekundarnog asopisa Veterinarstvo(1982.- ). Bio je i lan Savjetodavnog odboraasopisa Research Reports VeterinaryFaculty University Ljubljana te glavniurednik Vjesnika Hrvatske akademeznanosti i umjetnosti.

Nemjerljiv je njegov iznimno veliktrud i doprinos kao lana UrednitvaRjenika medicinskog (humanog i vete-rinarskog) nazivlja - Leksikografski za-vod Miroslav Krlea, Zagreb, jednogod vrlo znamenitih i velikih pothvataHAZU.

Za svoje pregalatvo, nesebian rad iizvanrednu znanstvenu aktivnost primio

je mnoga ugledna priznanja, plakete, od-likovanja, medalje, pohvalnice i nagradeod kojih valja izdvojiti Odlikovanje pred-sjednika Republike dr. Franje Tumana

Redom Danice Hrvatske s likom RueraBokovia 1995., Dravnu nagradu zaznanost za ivotno djelo 2003. i Nagraduza ivotno djelo povodom 90. obljetniceosnutka i rada Veterinarskog fakultetaSveuilita u Zagrebu 2009. godine.

Javni nastupi akademika Slavka Cvet-nia na strunim i prigodnim sastancima,radu i televizi zasluuju poseban osvrt.Govorio je o razliitim znanstvenim,

strunim i drugim aktualnim temamasudjelujui u 18 televizskih i 6 radskihemisa, a u razliitim prigodama odrao


5/104



je 50 predavanja ili izlaganja, najee naskupovima u organizaci veterinarskihstanica te Drutva veterinara i veterinar-skih tehniara, Drutva mikrobiologa Hr-vatske, Republike uprave za veterinar-stvo Veterinarske inspekce i dr.

Bio je lan Hrvatskog veterinarskogdrutva, Hrvatskog mikrobiolokog dru-tva, International Union of MicrobiologySocieties, Federation of European Societiesi European Society for Veterinary Virology.

Uvrten je u nekoliko izdanja knjigeTKO JE TKO, Enciklopede i drugdje.Hobi su mu bili itanje, naroito beletri-

stike i memoara te etnja u prirodi.Svoj je ivot proivio u sretnom i in-telektualnom obiteljskom ozraju sa su-prugom dr. Bosiljkom Cvetni r. imi,lenicom specalisticom oalmologe,sinom Ratkom, knjievnikom i dvostru-kim dobitnikom nagrade Ksaver an-dor Gjalski, kerima prof. dr. sc. SanjomCvetni, redovitom profesoricom na Od-sjeku za povest umjetnosti Filozofskogfakulteta Sveuilita u Zagrebu te Mari-

jom Cvetni, dipl. lozof, etnolog i biblio-tekar, zaposlenom u Amerikom velepo-slanstvu u Zagrebu.

Pri kraju iznesimo i to da se akademikSlavko Cvetni u mirovini posvetio eseji-stikim zapisima koje je ostavio u oblikumjestopisnih i povesnih crtica u knjiziMraclin kak je negda bilo (Mraclin,2009.), a govore o njegovu mladenatvu ikolovanju. U predgovoru te knjige pie:

Svoje djetinjstvo, momatvo i celo ko-lovanje, od puke kole do gimnaze i fa-kulteta u Zagrebu, proveo sam u svomedomu u Mraclinu. Najljepe razdoblje i-vota svakog ovjeka rascvjetala proljea,topla ljeta, bogate jeseni, i snjegovite zime mnoge radosti, ali i tuge, proveo sam uzljude koje sam poznavao i volio, koji sumene znali i prihvaali. Uz proljetni umnabujale Obdine, natjeravajui se boso-

nog s vrnjacima po mraclinskim uskimstazama, grudajui se zimi ozeblih ruku,provodio sam bezbrine rane godine i-

vota. Neizbrisive su uspomene na akoi momako doba, iako je palo u neljudskoi sumorno posleratno vreme. ... Probu-dile su se prve ljubavi, dogodili su se ne-spretni meusobni zagrljaji i prvi potajnisastanci. ivjelo se punim ivotom kaoto se jedino ivi u zreloj mladosti.

Na drugom mjestu u istoj knjizi zapisje o njegovu kolovanju: Svakodnevnoputovanje vlakom, u ono nesreeno vre-me, znalo je biti pravi podvig. U koli sunas zvali vlakai, tj. skupina uenika veza-nih uz neprilagoeni red vonje, s dolas-cima i odlascima vlakova katkada satima

prerano, a tekom Drugog svjetskog ratasatima prekasno, a neretko i nikako.Nae izostanke i kanjenja profesori nisuupisivali prvih sati nastave, a mi bismo

bezglavo jurili prema koli s potvrdamao kanjenju vlaka. ... Sjeam se dolaska naesti (zadnji) sat nastave (tj. u 18,15 sati),a od kue sam krenuo na vlak oko pod-neva. Ipak, putujui vlakom mogli smoubrzo osjetiti kako pripadamo posebnoj,povlatenoj skupini putnika. Uenika

je ekaonica na zagrebakom kolodvorubila odvojena od ostalih ekaonica (II. iIII. razreda). Tu smo u miru jo jednommogli pregledati zadae ili, pogotovo usnenim jutarnjim satima, hvatati prenastave koji trenutak uskraena sna, od-vojeni od kolodvorskih protuha i u to vri-

jeme uvek prisutna mnotva svakojakihputnika. Bilo je razdoblja kada je nastavapoinjala u 8,15, a vlak (jedini ujutro za

Zagreb) je ve pre 6,00 bio na Kolodvo-ru. Da bi se stiglo na petaka (vlak koji jestizao u Mraclin u pet satu ujutro) trebalo

je iz topla kreveta ustati u pola pet.Akademik Slavko Cvetni mirno je i

racionalno prihvatio injenicu da mu jezloudnost preuzela telo, ali ne dao damu shrva duh i bude prepreka njegovimintelektualnim aktivnostima gotovo dozadnjeg trenutka njegova ivota. Njego-

vim preminuem izgubili smo jo jed-noga vrsnog znanstvenika, pregaoca namnogim podrujima hrvatske veterinar-


6/104

JOSIP MADI


ske struke i biomedicinskih znanosti, ob-darena vrlinama liderstva, odlunou,vrstinom stavova, mudrim promilja-njem, upornou i staloenou. Uivao

je izniman autoritet meu suradnicimas naglaenom intuicom da brzo proci-

jeni njihovu osobnost i prepozna njihovznanstveni potencal. Svjeinu duha ipriroenu sustavnost u poslu sauvao jedo kraja to svjedoe potanke upute obi-telji i suradnicima o postupanju s njego-

vom intelektualnom batinom. Posebnoje volio Turopolje i svoj Mraclin, gdje bigotovo redovito provodio subotnji i ne-djeljni odmor.

Akademika Slavka Cvetnia upamtitemo kao jednog od simbola Veterinar-skog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.Svojim se djelom i ugledom uvrstio unajznaajne osobe koje su svim svojimsposobnostima promicale ugled hrvatskeveterinarske znanosti i struke.

Slika 2. Primanje dravne nagrade za znanost zaivotno djelo Hrvatskog sabora. Nagradu predajepredsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomi (3.srpnja 2003.)

Slika 1. Izlaganje na 7. internacionalnomkongresu bujatriara. London, Royal GardenHotel (31. srpnja 1972.)

Slika 3. Tajnik Razreda za medicinske znanostiHrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1991. 1997.)


7/104



Slika 5. Uprava Hrvatske akademije znanostii umjetnosti 2004. 2010. Akademik SlavkoCvetni, akademkinja Alica Wertheimer-Baleti,akademik Milan Mogu, predsjednik, akademikPavle Depalj, prof. dr. sc. Slobodan Katela,tajnik i lan suradnik

Slika 6. Posjet Istraivakom institutu PLIVA Kalinovica (oujak, 2003.). Dr. sc. Stanko ajavec,dr. sc. Ljiljana Marku-Cizelj, akademik SlavkoCvetni, dr. sc. Zdravka Beli, prof. dr. sc. JosipMadi

Slika 4. Djelatnici Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta Sveuilita uZagrebu pod predstojnitvom akademika Slavka Cvetnia (1979.). U prvom redu s lijeva na desno prof.dr. sc. eljko upani, via laborantica Vlatka Kraft, akademik Slavko Cvetni, via laborantica LucijaFingerhut, akademik Eugen Topolnik i bolniar Stjepan Ferenak; u drugom redu su via laboranticaDragica ivkovi, bolniar Slavek Vuk, bolniarka Vera Matanovi, prof. dr. sc. Zvonimir Modri,bolniarka Zlata Vukovi, prof. dr. sc. Danko Hajsig, via laborantica Katarina Trumbeta i prof. dr. sc.Tomo Nagli.


8/104


9/104


IZVORNI ZNANSTVENI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC ARTICLE

109

L. Cvetni*, M. Beni, B. Habrun, G. Kompes, Maja Stepani i M. Samardija

Luka CVETNI*, dr. med. vet., asistent, (dopisni autor, e-mail: [email protected]), dr. sc. Miroslav BENI,dr. med. vet., znanstveni savjetnik, naslovni docent, dr. sc. Boris HABRUN, dr. med. vet., znanstveni

savjetnik, naslovni izvanredni profesor, dr. sc. Gordan KOMPES, dr. med. vet., vii znanstveni suradnik,Maja STEPANI, dr. med. vet., struni suradnik, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska; dr.sc. Marko SAMARDA, dr. med. vet, redoviti profesor, Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu,Hrvatska

Uvod

Mastitis, bez obzira na uzrok, odlikujuzike, kemske i bakterioloke promjeneu mleku i parenhimu vimena (Radostitsi sur., 2000.). Upala mlene lezde jesloena bolest prouzroena djelovanjemmikroorganizama, a na pojavu utjeei okoli, otpornost domaina i lomanagement farme (Cergolj, 2003.).Prouzroi ga najee iroka paleta grampozitivnih i gram negativnih baktera igljivica (Deb i sur., 2013.).

Upale vimena stvaraju velike teteu govedarskoj proizvodnji, industrimleka i mlenih preraevina. Mastitis je

bolest koja mlenom govedarstvu stvaranajvee gubitke (Beni, 2001.). tete seoituju smanjenjem proizvodnje mlekau vimenu, prevremenim izluenjemkrava iz uzgoja zbog propadanja delova(etvrti) vimena, naglim uginuem iklanjem iz nude oboljelih krava, velikim

utrokom lekova za leenje upalevimena i napokon, neupotrebljivoumleka za prehranu i industrskupreradu tekom trajanja i jo nekolikodana nakon leenja. Mleko (patolokisekret) iz bolesnog vimena moe tetitizdravlju ljudi jer sadri patogenemikroorganizme i njihove toksine

(Rupi, 2010.). Pojavi bolesti doprinosiodstupanje od temeljnih zoohigenskihi zootehnikih mjera te nepotivanjeosnovnih postulata za higensku munjui veoma loe tehniko funkcionalno stanjemuznih aparata (Beni, 2011.). Etiologamastitisa je multikauzalna, ne realnooekivati da e leenje mastitisa ikada

biti u celosti reeno (Cergolj, 2003.).U literaturi se navodi da je do danas

iz sluajeva mastitisa izdvojeno vie od150 razliitih vrsta mikroorganizama.Najvei broj pripada bakterama, a bolestmogu prouzroiti i gljivice (Stepani isur., 2014.). Cilj naeg rada je prikazatiuestalost pojedinih mikroorganizamakoji prouzroe pojavu mastitisa i njihovuidentikacu u uzgojima goveda i koza uRepublici Hrvatskoj u 2015. godini.

Materijali i metodeUzimanje i dostava uzoraka mleka.Uzorke za mikrobioloku pretraguuzimali su veterinari na terenu ili nafarmama mlenih krava te ih slali uHrvatski veterinarski institut, Zagreb.Tekom 2015. u Laborator za mastitisei kvalitetu mleka dostavljeno je 3 905


10/104

L. CVETNI, M. BENI, B. HABRUN, G. KOMPES, MAJA STEPANI i M. SAMARDIJA


sekreta vimena krava iz 10 upana iGrada Zagreba te 375 sekreta vimenakoza iz Meimurske upane. Uzorci sutransportirani na ledu i do obrade uvanina +4 C, a obraeni su u laboratoruunutar 12 sati od uzimanja.

Metode - obrada uzoraka ulaboratoriju

Mastitis test. Svaki uzorak testiralismo Zagrebakim mastitis reagensom, arezultate smo prosudili prema priloenojshemi.

Testiranjem se otkriva stupanj

poremeenosti sekrece na osnoviindirektnog dokazivanja broja somatskihstanica u sekretu mlene lezde. Spomou testatora na kojem su ugraeneetiri plitice, odjednom se moguispitati sve etvrti vimena. Reakca seprocjenjuje prema graduiranoj skali(Tabela 1.).

Mikrobioloka pretraga. Mikrobiolokupretragu proveli smo u skladu s ope

prihvaenim preporukama opisanimau Laboratory handbook on bovine mastitis(National mastitis council, 1999.).

Iz uzorka svake pojedinane etvrtinacepili smo koliinu od 0,01 mL naetvrtinu povrine Petreve zdjelices hranjivom podlogom eskulin-krvniagar. Pritom smo koristili mikrobioloku

uicu promjera 10 mm za jednokratnuuporabu.

Nacepljene hranjive podlogeinkubirali smo u termostatu pri + 37 C

tekom 24 sata nakon ega smo pristupilikontroli porasta kolona na povrinihranjive podloge. Ostatak uzorka uvalismo u hladnjaku pri temperaturi od4 C do kraja pretrage. Uzorke koji sumastitis testom reagirali pozitivno, au kojima ne bilo porasta mikrobnekulture nakon 24-satne inkubace,nacepili smo jo jednom na polovicupovrine Petreve zdjelice u koliini od

0,1 mL, a kontrolu porasta obavljali smou istim vremenskim razmacima.Nakon inkubiranja nacepljene hra-

njive podloge pristupili smo determinaci-ji poraslih bakterskih kolona. Pri tomesmo u obzir uzimali morfoloke (oblik,veliinu i strukturu kolona) i ziolokeosobine (stvaranja pigmenta, izazivanjeCAMP fenomena, razgradnja eskulina,sposobnost zgruavanja kunije plazme,

bojanje po Grammu).

RezultatiTekom 2015. godine obraeno je 3

905 uzoraka sekreta vimena iz 11 upanai grada Zagreba, a pozitivne reakceutvrene su u 767 (19,6%) dostavljenihuzoraka (Tabela 2).

Tabela 1.Prosudba rezultata mastitis testa

Prosudbareakcije

Izgled mjeavine mlijeka i reagensa BSS (*103/

mL)Prosudba

NegativnaMjeavina ostaje jednolino tekua ilise uoavaju tanke, jasno vidljive niti.


11/104

Najei uzronici mastitisa u krava i koza u Republici Hrvatskoj / Te Most Common Causes of Mastitis in Cows and Goats in Republic of Croatia


Tabela 2.Prikaz broja obraenih i pozitivnih uzoraka sekreta vimena krava u 2015. godini.

UPANIJABroj obraenih sekreta vimena

krava u 2015. godiniBroj pozitivnih uzoraka

(% pozitivnih)Bjelovarsko - bilogorska 36 20 (55,6%)

Brodsko - posavska 7 5 (71,4%)Grad Zagreb 2359 354 (15%)

Krapinsko - zagorska 268 70 (26,1%)Karlovaka 19 13 (68,4%)

Liko - senjska 1 0 (0%)Osjeko - baranjska 158 85 (53,8%)Poeko - slavonska 10 7 (70%)

Sisako - moslavaka 78 8 (10,3%)Varadinska 9 4 (44,4%)

Virovitiko - podravska 5 4 (80%)Zagrebaka 955 197 (20,6%)

Ukupno 3 905 767 (19,6%)

Tabela 3.Izdvojeni uzronici mastitisa u krava u Republici Hrvatskoj u 2015. godini

Izdvojeni uzronici bakterijaBroj pozitivnih

uzoraka sekretavimena krava

% pozitivnih uzorakauzoraka sekreta

vimena krava

1. Arcanobacterium (Trueperella) pyogenes 39 5,1%2. Bacillus 2 0,3%3. Citrobacterspp. 1 0,1%4. Corynebacterium bovis 1 0,1%5. Corynebacteriumspp. 66 8,6%6. Enterobacterspp. 5 0,7%7. Enterococcus faecalis 1 0,1%8. Enterococcusspp. 45 5,9%9. Escherichia coli 34 4,4%10. Escherichia coli hemolitina 1 0,1%11. Klebsiella pneumoniae 1 0,1%12. Klebsiellaspp. 7 0,9%

13. Pasteurella spp. 15 2%14. Proteusspp. 5 0,7%15. Pseudomonasspp. 8 1%16. Serratiaspp. 5 0,7%17. Staphylococcus aureus 119 15,5%18. Staphylococcus haemolyticus 1 0,1%19. Staphylococcusspp. 3 0,4%20. Staphylococcusspp. (CNS) 37 4,8%21. Streptococcus agalactiae 3 0,4%22. Streptococcus dysgalactiae 16 2,1%23. Streptococcusspp. 106 13,8%24. Streptococcus uberis 221 28,8%25. Patogeni kvasci - uzronici mastitisa 25 3,3%

Ukupno 767 100%


12/104



Mikrobiolokom pretragom pozitivnereakce bile su utvrene u 767 obrae-nih uzoraka. Izdvojeno je vie desetakarazliitih vrsta baktera i patogenih kva-saca koji prouzroe mastitis. Najee suuzronici mastitisa bile vrste Streptococcus(S.) uberis(28,8%), zatim Staphylococcus (S.)aureus(15,5%) (Slika 1.), Streptococcusspp.(13,8%) (Slika 2.), Corynebacterium spp.(8,6%), Enterococcusspp. (5,9%), Trueperellapyogenes(5,1%), Staphylococcusspp. (CNS)

(4,8%), Escherichia (E.) coli(4,4%), patogenikvasci (3,3%), Streptococcus (S.) dysgalactiae(2,1%), Pasteurellaspp. (2%). Ostali uzro-nici izdvojeni su u manjem postotku, a re-zultati su prikazani u tabeli 3.

Tekom 2015. obraeno je 375 uzorakasekreta vimena koza, a pozitivne reakceutvrene su u 58 (15,5%) obraenihuzoraka. Mikrobiolokom pretragomnajee je izdvojen S. aureus (7,2%), S.dysgalactiae (3,5%), Staphylococcus spp.

(3,2%), Enterococcus spp. (1,1%) i E. coli(0,5%) (Tabela 4.).

RaspravaPremda se u suvremenoj proizvodnjimleka primjenjuje itava paletapreventivnih mjera u cilju sprjeavanjapojave mastitisa, ova je bolest i daljeuzrok najveih ekonomskih gubitaka umlenom govedarstvu (Bai, 2009.).Mnogobrojni su razlozi nastankamastitisa i zaraavanja mlene lezde.Malo koja druga zarazna bolest bi semogla mjeriti s mastitisom po brojumoguih uzronika. Mnotvo uzronikaobitava u okoliu ivotinja, a njihovprenos s incirane na neinciranuivotinju tekom munje omoguen

je ukoliko se prilikom munje nepridrava higenskih naela. Mastitisse ee javlja u visokoproduktivnihmlenih krava koje ive pod stalnimstresom. Njegova pojava unutar stada jedinamino i teko predvidivo patoloko

stanje koje se pojavljuje iri i postupnopovlai (Cergolj, 2003.).

Slika 1. Prikaz kolonija S. aureus izdvojenih izsekreta vimena krave

Slika 2. Prikaz kolonija Streptococcus spp.izdvojenih iz sekreta vimena krave.

Tabela 4.Izdvojeni uzronici mastitisa u koza u Republici Hrvatskoj u 2015. godini

Broj obraenih uzorakasekreta mlijeka koza

Broj pozitivnihuzoraka mlijeka

koza (%)Izdvojeni uzronici bakterija

Broj izdvojenihuzronika (%)

375 58 (15,5%)

Enterococcusspp. 4 (1,1%)

Escherichia coli 2 (0,5%)

Staphylococcus aureus 27 (7,2%)

Staphylococcusspp. (CNS) 12 (3,2%)Streptococcus dysgalactiae 13 (3,5%)

Ukupno 58 (15,5%)


13/104



U naem istraivanju tekom 2015.godine pozitivne reakce utvrene suu 767 (19,6%) uzoraka. U istraivanjimaprovedenim u Hrvatskoj 1997. i 2004.godine, udio pozitivnih iznosio je 34i 28% (Beni, 2005.). Cvetni (2015.) jeu jednom istraivanju mastitis testomdokazao pozitivne reakce u 13,7%, aiz 13% etvrti vimena krava izdvojen jeneki od uzronika. Najee su izdvojeni

bili S. aureus, streptokoki, Trueperelapyogenes i Corynebacterium bovis, rjeedrugi uzronici. Hristov i sur. (2005.)su na istraivanim farmama dokazali

mastitise u 24,17%, zatim u 23,33%i u 18,33%. Tekom 2015. u naim jeistraivanjima najei izdvojeni uzronikmastitisa u krava bio S. uberis. Kravese ovim uzronikom najee incirajuposredstvom okolia, ee u faziranog suhostaja nego u ostalim fazamaivota. Stoga je u prevenci mastitisaprouzroenih ovim uzronikom bitanelement ist i suh okoli, pogotovo uvreme suhostaja (Leigh, 1999.). S. uberisse javlja kao jedan od najeih uzronikamastitisa u Njemakoj (Khan i sur., 2003.,Lundberg i sur., 2014.). Zatim sledi S.aureuskoji je izdvojen iz 15,5% uzoraka.S. aureusje globalno jedan od najvanihuzronika kontagioznih mastitisa ugoveda. U ranim istraivanjima kod nasi drugdje u svetu bio je najei uzronikmastitisa (Pavlak i sur., 2008., Maei,2010.). U stadima u kojima uobiajene

mjere borbe protiv mastitisa nisuuspjene, pokuava se cepljenjem suzbitimastitis prouzroen vrstom S. aureus.Meutim istraivanja u vedskoj supokazala da cjepiva nisu imala pozitivneuinke na zdravlje vimena i proizvodnjumleka u istraivanim stadima (Landin isur., 2015.).

Na visokom mjestu po uestalosti iz-dvajanja su streptokoki koji su izdvojeni

u 13,8% uzoraka. S. dysgalactiaeizdvojenje iz 2,1%, a S. agalactiae(Slika 3.) iz manjeod 1% pretraenih uzoraka. U svim do-sadanjim istraivanjima uestalost ovog

uzronika bila je ispod 3%. Izdvajanjeovog uzronika makar i u najmanjem bro-

ju ukazuje na mogui propust u preven-ci mastitisa pri zasuenju. Ovaj uzronikskoro iskljuivo preivljava u mlenojlezdi. U vanjskom svetu brzo propadapa je jedan od retkih uzronika koji semoe potpuno iskoreniti iz stada. Pri-mjena antibiotika u suhostaju uz ostalepreventivne mjere uinkovita je mjera zaiskorjenjivanje ovog uzronika iz stada

muznih krava (Merl i sur., 2003.). Istra-ivanjem klinikog i supklinikog ma-stititisa na 97 farmi u Engleskoj i Welsudokazano je da su najei uzronici biliS. uberisu 23,5% uzoraka, E. coliu 19,8%,stalokoki (CNS) u 15%, S. aureusu 10%te Corynebacterium u 10% uzoraka (Brad-ley i sur., 2007.).

Neto ee nego u ranimistraivanjma izdvojene su baktereiz roda Corynebacterium (8,6%) te vrstaTrueperella (T.) (Arcanobacterium) pyogenes(5,1%). Korinebaktere se smatraju blagopatogenima, koloniziraju sisni kanal iizazivaju blagi porast broja somatskihstanica i jedva primjetno manju koliinumleka. Posljedice su blage infekce pase tee zapaaju. U odnosu na rezultatenekih ranih istraivanja vea jezastupljenost uzronika T. pyogenes. Ovajuzronik vrlo esto izaziva gnojne upale.

Osim mastitisa izaziva promjene i udrugim organima i organskim sustavima.Povezan je s tzv. ljetnim mastitisom koji

je vei zdravstveni problem u zemljama

Slika 3.Prikaz kolonija Streptococcus agalactiaeizdvojenih iz sekreta vimena krave


14/104



sjeverne Europe. Smatra se da muhesudjeluju u irenju uzronika s inciranihna zdrave ivotinje (Zastempowska iLassa, 2012.). U znaajnoj mjeri izdvojen

je Enteroccocussp. (5,9% uzoraka). Sliannalaz opisan je i u jednom istraivanju uvicarskoj gdje je Enterococcusizdvojen iz5,3% istraivanih uzoraka (Regsegger isur., 2014.).

Uestalost ostalih uzronika jerelativno niska i sporadina. Neki odovih uzronika mogu biti smrtonosni,kao to je to u sluaju infekce bakteromE. coli. E. coli prouzroi upalu mlene

lezde u mlenih krava oko poroaja itekom rane laktace. Oituje se lokalnimsimptomima premda ponekad prouzroiteke poremetnje zdravstvenog stanja.Ova bolest esto pogaa visokomlenekrave, a u najteim sluajevima prouzroii uginua (Burvenich i sur., 2003.). Razlogzato je prevalenca niska u ovakvimsustavnim istraivanjima je injenicato infekce traju kratko. Mogunostza uspjeno izdvajanje baktere E. coliiz upalom zahvaene mlene lezdevea je to je uzorak za pretragu uzetpre pojave prvih simptoma mastitisa.Smatra se da ve nakon 5-6 sati odpojave prvih u sekretu simptoma vienema ivih baktera. Klinike promjenenastaju djelovanjem endotoksina koji seoslobaaju iz mrtvih bakterskih stanica.U jednom istraivanju u SAD-u dokazano

je da unato dobroj dezinfekci vimena

oportunistiki uzronici mastitisa poputKlebsiella spp. ostaju i dalje u blizinivimena i uvek mogu prouzroiti mastitis(Munoz i sur., 2008.). U naem istraivanjuKlebsiellaspp. dokazana je u 1% uzoraka.

Tekom naeg istraivanja pozitivnereakce su dokazane na 15,5%dostavljenih uzoraka sekreta vimenakoza. Najee je dokazan S. aureusu 7,2%dostavljenih uzoraka, zatim S. dysgalactiaeu 3,5%, Staphylococcusspp. (CNS) u 3,2%,Enterococcus spp. u 1,1% i E. coli u 0,5%uzoraka. Bergonier isur. (2003.) navode dase u malih preivaa ee javljaju kronini

zarazni mastitisi, a stalokoki su glavnietioloki uzronici mastitisa u koza. Koopi sur. (2012.) istiu da je S. aureusuzronikod primarnog interesa u mlenomkozarstvu. Rutinskom pregledom petstada koza u Itali mastitisi su dokazaniu 40,2% uzoraka, a najee su dokazanikoagulaza-negativni stalokoki (CNS)u 80% uzoraka, zatim Staphylococcusepidermidis(38%), a S. aureusu 6%, a drugimikroorganizmi iz okolia dokazani suu 14% uzoraka (Moroni i sur., 2005.).McDougall i sur. (2014.) u jednoj regi uNovom Zelandu pozitivne bakterioloke

rezultate iz sekreta vimena koza dokazalisu u 23,3% uzoraka, a najei dokazaniuzronici mastitisa bili su koagulaza-negativni stalokoki (CNS) u 13,4% iCorynebacterium spp. u 7,3% uzoraka.Zhao i sur. (2015.) u jednom istraivanju uKini pozitivne reakce su dokazali u 45,8%koza. Najee su dokazani koagulaza-negativni stalokoki (59,5%), S. aureus u15,2%, E. coliu 11,4% i Streptococcusspp. u10,9% istraivanih uzoraka.

U veini sluajeva mastitisa radi se osupklinikim infekcama koje se oitujusamo poveanjem broja somatskihstanica. Pri otkupu sirovog mleka vrlo seesto problem u stadu otkriva rutinskomkontrolom broja somatskih stanica.Mleko s poveanim brojem somatskihstanica ne prihvatljivo za otkup i daljnjupreradu pa su tete u sluaju zabraneprodaje mleka velike. Meutim, puno

su vee gospodarske tete koje nastajuzbog smanjene proizvodnje mleka ukrava s infekcom mlene lezde.Diljem sveta postoje podatci o procjeniekonomskih gubitaka zbog klinikihmastitisa. Taj raspon se kree od 61 do178 eura po kravi na farmi. Meutim,postoje velike razlike izmeu farmi. UNizozemskoj se navodi da trokovi moguvarirati od 17 do 198 eura (Hogeveen isur., 2011.). Talanski autori izraunali suda po svakoj kravi u stadu gubitak zbogmastitisa iznosi izmeu 55 i 113 eura(Picinini i sur., 2003.).


15/104



Javno-zdravstveno znaenje dagno-stike mastitisa u suvremenoj proizvodnjimleka proizlazi iz prethodno navedenihinjenica. Brojnost i arolikost moguihuzronika, razliit put irenja i preivlja-vanja uzronika u okoliu razlozi su kojiidu u prilog neophodnosti mikrobiolokepretrage. Neki od uzronika mogu ugro-ziti ljudsko zdravlje. Treba spomenutirazliit stupanj osjetljivosti istovrsnih

baktera prema istim antibiotskim tvari-ma. Odnosno, baktere su u stanju stei ipreneti rezistencu prema antibiotskimtvarima na druge, taksonomski srodne i

nesrodne, pripadnike baktera. Buduida je antibiogram sastavni dio mikrobi-oloke pretrage, neupitna je vanost mi-krobioloke pretrage u samoj dagnostici

bolesti, ali i u praenju trenda pojave iirenja rezistence prema antibioticima.

SaetakU radu su opisani rezultati mikrobiolo-

kih pretrage sekreta vimena krava i koza ti-

jekom 2015. godine. Pozitivne reakce bile suutvrene u 767 (19,6%) od 3 905 obraenihuzoraka. Najee su uzronici mastitisa bilevrste S. uberis(28,8%), zatim S. aureus(15,5%),Streptococcus spp. (13,8%), Corynebacteriumspp. (8,6%), Enterococcusspp. (5,9%), Truepere-lla pyogenes (5,1%), Staphylococcus spp. (CNS)(4,8%), E. coli(4,4%), patogeni kvasci (3,3%), S.dysgalactiae(2,1%), Pasteurellaspp. (2%). Ostaliuzronici (Bacillus, Citobacter, Klebsiella, Prote-us, Pseudomonas, Serratia) izdvojeni su u ma-

njem postotku. Mikrobiolokom pretragomobraeno je 375 uzoraka sekreta vimena koza,a pozitivne reakce utvrene su u 58 (15,5%)obraenih uzoraka. Najee je izdvojen S.aureus(7,2%), Streptococcus dysgalactiae(3,5%),Staphylococcus spp. (3,2%), Enterococcus spp.(1,1%) i E. coli(0,5%).

Kljune rei:uzronici mastitisa, mikro-bioloka pretraga, ovca, koza

Literatura1. BAI, G. (2009): Dagnostika i leenje mastitisa.(Ur. G. Bai, S. Vince i N. Maei). Veterinarskifakultet Sveuilita u Zagrebu.

2. BENI, M. (2001): Mastitisi suszbanje mastitisai kakvoa mleka na obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvima. Projekt Razvitak slubiza potporu obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvima. Hrvatski veterinarski institut,

Zagreb.3. BENI, M. (2005): Uestalost mastitisa pre i posle

donoenja pravilnika o kakvoi svjeeg sirovogmleka. Vet. stn. 36, 233-238.

4. BENI, M. (2011): Mastitisi u krava. Mljekarski list3, 1-12.

5. BERGONIER, D., R. DE CREMOUX, R. RUPP, G.LAGRIFFOUL and X. BETHELOT (2003): Mastitisof dairy small ruminants. Vet. Res. 34, 689-716.

6. BRADLEY, A. J., K. A. LEACH, J. E. BREEN, L. E.GREEN and M. J. GREEN (2007): Survey of theincidence and aetiology of mastitis on dairy farmsin England and Wales. Vet. Rec. 160, 253-257.

7. BURVENICH, C., V. VAN MERRIS, J. MEHRZAD,A. DIEZ-FRAILE and L. DUCHATEAU (2003):Severity of E. colimastitis is mainly determinated

by cow factors. Vet. Res. 34, 521-564.8. CERGOLJ, M. (2003): imbenici koji sudjeluju pri

nastanku mastitisa. Veterinarski dani (ibenik, 9.-12- listopada 2003.). Zbornik radova str. 99-105.

9. CVETNI, L. (2015): Vanost sustavne kontrolezdravlja mlene lezde u proizvodnji kravljegmleka. Diplomski rad. Veterinarski fakultetSveuilita u Zagrebu.

10. DEB, R., A. KUMAR, S. CHAKRABORTY, A. K.VERMA, R. TIWARI, K. DHAMA, U. SINGH and

S. KUMAR (2013): Trends in diagnosis and controlof bowine mastitis: a review. Pak. J. Biol. Sci. 16,1653-1661.

11. HOGEVEEN, H., K. HUJIPS and T. J. LAM (2011):Economic aspects of mastitis: new developments.N. Z. Vet. J. 59, 16-23.

12. HRISTOV, S., B. STANKOVI i R. RELI (2005):Kliniki i subkliniki mastitis. Biotehn. Anim. Husb.21, 29-39.

13. KHAN, I. U., A. A. HASSAN, A. ABDULMAWJOOD,C. LMMLER, W. WOLTER and M. ZSCHCH(2003): Identication and epidemiologicalcharacterization of Streptococcus uberisisolated from

bovine mastitis using conventional and molecularmethods. J. Vet. Sci. 4, 213-224.

14. KOOP, G., M. NIELEN and T. VAN WERVEN(2012): Diagnostic tools to monitor udder health indairy goats. Vet. Q. 32, 37-44.

15. LANDIN, H., M. J. MRK, M. LARSSON and K. P.WALLER (2015): Vaccination against Staphylococcusaureus mastitis in two Swedish dairy herds. ActaVet. Scand. 57, 81-86.

16. LEIGH, J. A. (1999):Streptococcus uberis: a permanentbarrier to the control of bovine mastitis? Vet. Q. 157,225-238.

17. LUNDBERG, A., A. NYMAN, H. E. UNNERSTAD

and K. P. WALLER (2014): Prevalence of bacterialgenotypes and outcome of bovine clinical mastitisdue to Streptococcus dysgalactiae and Streptococcusuberis. Acta. Vet. Scand. 56, 80-86.


16/104



Most Common Causes of Mastitis in Cows and Goats inRepublic of Croatia

Luka CVETNI, DVM, Assistant, Miroslav BENI, DVM, PhD, Scientic Advisor, AssistantProfessor, Boris HABRUN, DVM, PhD, Scientic Advisor, Associate Professor, Gordan KOMPES,DVM, PhD, Senior Scientic Advisor, Maja STEPANI, DVM, Expert Associate, CroatianVeterinary Institute, Zagreb, Croatia; Marko SAMARDA, DVM, PhD, Full Professor, Facultyof Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia

18. MERL, K., A. ABDULMAWJOOD, C. LMMLERand M. ZSCHCK (2003): Determination ofepidemiological relationships of Streptococcusagalactiae isolated from bovine mastitis. FEMSMicrobiol. Le. 226, 87-92.

19. MAEI, N. (2009): Uinkovitost pojedinihmetoda zasuivanja krava. Disertaca. Veterinarskifakultet Sveuilita u Zagrebu.

20. McDOUGALL, S., D. MALCOLM and C. PROSSER(2014): Prevalence and incidence of intramammaryinfections in lactating dairy goats. N. Z. Vet. J. 62,136-145.

21. MORONI, P., G. PISONI, G. RUFFO and P. J.BOETTCHER (2005): Risk factors for intramammaryinfections and relatinship with somatic-cell countsin Italian goats. Prev. Vet. Med. 9, 163-173.

22. MUNOZ, M. A., G. J. BENNETT, C. AHLSTRM,

H. M. GRIFFITHS, Y. H. SCHUKKEN and R. N.ZADOKS (2008): Cleanlines scores as indicator ofKlebsiella exposure in dairy cows. J. Dairy Sci. 91,3908-3916.

23. National Mastitis Council (1999): Laboratoryhandbook on bovine mastitis. National MastitisCouncil inc., Madison, WI 53704-6797, U.S.A.Revised Edition.

24. PAVLAK, M., M. BENI, D. CVITKOVI andM. TADI (2008): Epidemiological data ofintramammmary infection in cale a quantitativeanalysis of published data. XVI. kongres

Mediteranske federace za zdravlje i produktivnostpreivaa, Zadar. Zbornik radova, str. 97-112.

25. PICCININI, R. E., L. BINDA and A. ZECCONI(2003): Prevalence study on bulk milk tank culturesin 1000 dairy herds in Lombardia (Italy). 42ndNMC

Annual Meeting. Pp. 396-397.26. RADOSTITS, O. M., C. C. GAY, D. C. BLOOD and

W. HINCHLIFFK (2000): Veterinary medicine.Textbook of the Diseases of Cale, Sheep, Pigs,Goats and Horses. 9thed., pp. 603-700.

27. REGSEGGER, F., J. RUF, A. TSCHOUR, Y.SIGRIST, M. ROSSKOPF and M. HSSIG (2014):Antimicrobial susceptibility of mastistis pathogensof dairy cows in Switzerland. Schweiz. Arch.Tierheilkd. 156, 483-488.

28. RUPI, V. (2010): Zatita zdravlja ivotinja 3 -Fiziologa i patologa reprodukce. Bolesti vimena,str. 273-299.

29. STEPANI, M., M. BENI, B. HABRUN, G.KOMPES i M. PERKOVI (2014): Uzronicimastitisa niske pojavnosti. Vet. stn. 44, 41-47.

30. ZASTEMPOWSKA, E. and H. LASSA (2012): Genotipiccharacterization and evoluation of an antibioticresistance of Trueperela pyogenes (Arcanobacterium

pyogenes) isolated from milk dairy cows with clinicalmastitis. Vet. Microbiol. 161, 153-158.

31. ZHAO, Y., H. LIU, X. ZHAO, Y. GAO, M. ZHANGand D. CHEN (2015): Prevalence and pathogens ofsubclinical mastitis in dairy goats in China. Trop.Anim. Health Prod. 47, 429-435.

This paper describes the results ofmicrobiological analysis of udder secretionof cows and goats during 2015. Positivereactions were identied in 767 (19.6%) ofthe 3 905 samples tested. The most commoncausative agents of mastitis were the speciesStreptococcus uberis (28.8%), followed byStaphylococcus aureus (15.5%), Streptococcusspp. (13.8%), Corynebacterium spp. (8.6%),Enterococcus spp. (5.9%), Trueperella pyogenes(5.1%), Staphylococcus spp. (CNS) (4.8%),

Escherichia coli(4.4%), pathogenic yeast (3.3%),Streptococcus dysgalactiae (2.1%), Pasteurella

spp. (2%). Other agents (Bacillus, Citobacter,Klebsiella, Proteus, Pseudomonas, Serratia) wereisolated at lower frequencies. A total of 375goat udder secretion samples were examinedmicrobiologically, and positive reactionswere found in 58 (15.5%) samples. The mostcommon species isolated were Staphylococcusaureus (7.2%), Streptococcus dysgalactiae(3.5%),Staphylococcus spp. (3.2%), Enterococcus spp.(1.1%) and Escherichia coli(0.5%).

Key words: Causes of mastitis,

Microbiological examination, Sheep, Goat


17/104


IZVORNI ZNANSTVENI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC ARTICLE

117

Ines Varga, Nina Bilandi*, Ivana Varenina, Boica Solomun Kolanovi,urica Boi Luburi, L. Cvetni i M. Mitak

Ines VARGA, mag. primj. kem., dr. sc. Nina BILANDI*, dipl. ing. biotehnol., znanstvena savjetnica

(dopisni autor, e-mail: [email protected]), dr. sc. Ivana VARENINA, dipl. ing. biotehnol., BoicaSOLOMUN KOLANOVI, dipl. ing. preh. tehnol., urica BOI LUBURI, dipl. ing. biotehnol.,Luka CVETNI, dr. med. vet., asistent,

dr. sc. Mario MITAK, dr. med. vet., Hrvatski veterinarski institut,Zagreb, Hrvatska

UvodS obzirom na ostale bakterske bolesti

kokcidioza pilia predstavlja drugi najveiproblem u svetu (Kaufmann, 1996.).Kokcidioza pripada skupini protozoaprouzroena parazitom kokcidom(Flanders i Gillespie, 2015.). U pilia jeopisano devet razliitih vrsta Eimeriaspp.:E. acervulina, E. brunei, E. maxima, E. mitis,E. mivati, E. necatrix, E. praecox, E. tenella iE. hagani. Meutim, upitno je postojanjeE. hagani i E. mivatite se u praksi u obziruzima samo sedam vrsta (Peek, 2010.).Ovom boleu esto su pogoene pticeizmeu 3 i 8 tjedana starosti (Flanders iGillespie, 2015.). Nekada se kokcidiozanakon pojave prvih simptoma leilakemoterapom. S vremenom je utvreno

da takva vrsta leenja ne dobra jerizaziva vie tete nego koristi. Iz tog serazloga danas, na gotovo sve brojlere uperadarstvu, primenjuje preventivnoleenje dodavanjem kokcidiostatika ustonu hranu kako bi se kontrolirao rastu probavnom traktu (Kaufmann, 1996.,Kindschi, 2010.).

Postoji veliki dio lekova koji sudostupni za prevencu i leenjekokcidioze (Dubois i sur., 2004.). Diklazuril(Tabela 1) je derivat benzenacetonitrila,irokog spektra djelovanja koji se u peradikoristi kao kokcidiostatik. Mehanizamdjelovanja diklazurila ne u potpunosti

poznat, no on je iroko rasprostranjenu tkivima i ima dugo poluvremeeliminace u ptica i sisavaca (Boi i sur.,2012.). Komercalno se diklazuril dodajeu hranu za perad u koncentraci od 1mg/kg. Polieterski ionofori monenzini maduramicin (Tabela 1) imaju irokuprimjenu kao prehrambeni dodatci uperadarskoj industri za sprjeavanjei kontrolu kokcidioze, a dodaju se u

koncentraci 60125 mg/kg (monenzin)i 5 mg/kg (maduramicin). Kod brojlerakokcidiostatici se koriste tekom celogivotnog veka dok je kod ptica nesilicauporaba zabranjena. Zbog opseneuporabe kokcidiostatika sigurnost tihspojeva je ispitana u mnogim pokusimana ivotinjama (Rokka i sur., 2013.).


18/104

INES VARGA, NINA BILANDI, IVANA VARENINA, BOICA SOLOMUN KOLANOVI, URICA BOI LUBURI, L. CVETNI i M. MITAK


Kemska analiza krvi i seruma koristi

se za dagnozu i karakterizacu bolestite za procjenu opeg zdravlja u veiniivotinjskih vrsta (Andreasen i sur.,1996., Simaraks i sur., 2004.). U peradise manje upotrebljava vjerojatno zbogrelativno niske ekonomske vrednostipojedinih ivotinja. Meutim, kemskaanaliza je koristan istraivaki ilidagnostiki alat, posebice za bolestikod kojih je slabo poznata patogeneza(Andreasen i sur., 1996.). S ciljeminterpretiranja laboratorskih podatakanuno je utvrivanje referentnihintervala, tj. normalnih (referentnih)vrednosti. Ti se intervali utvruju nazdravim ivotinjama koje pripadajuistoj populaci kao i bolesne ivotinje(Harvey, 2012.). Ovdje valja napomenutida referentne vrednosti ovise orazliitim parametrima. Dob, spol,vrsta i prehrana ptice uvelike utjee na

biokemske parametre (Albokhadaim isur., 2012.). Mnoge referentne vrednostiodreene su u serumu ili plazmi.Neki autori smatraju da je plazmasuperiorna serumu za analizu krvi uptica (Hochleithener, 1994.). Razliiteabnormalnosti kod ptica odraavaju sena biokemske funkce i elektrolite uorganizmu (Simaraks i sur., 2004.).

Elektroliti su prisutni u svim

unutar i izvanstaninim tjelesnimtekuinama, no njihova se koncentracamjeri iskljuivo u krvi, plazmi iserumu (Thrall i sur., 2012.). Kal

(K) je uz kalc (Ca) i fosfor (P) trei

najzastupljeni mineral u ivotinja.Najvie ga nalazimo u miiu (56%) teje u potpunosti prisutan unutar stanica.U tkivima i stanicama prisutan je uionskom obliku. Glavne funkce K suodravanje ravnotee vode, osmotskogtlaka i kiselo-bazne ravnotee,aktiviranje enzima, metaboliziranjeugljikohidrata i proteina, reguliranjeneuromuskularne aktivnosti (zajednos Ca) i otkucaja srca. Kal je posebicevaan u ishrani pilia i purica tekomprvih 8 tjedana. Isto tako, utjee i nanesilice pri emu osigurava dobruproizvodnju jaja, teinu jaja i debljinuljuske (Anonymous, 1998.). Veliki dioNa prisutan je u ivotinjama u mekomtkivu i tjelesnim tekuinama. Kao i K,Na je isto tako zaduen za kiselo-baznuravnoteu i regulacu osmotskog tlakau tjelesnim tekuinama. Glavni je kation

krvne plazme i ostalih izvanstaninihtekuina. Koncentraca Na unutarstanica je relativno niska za razliku odveih koncentraca K i magneza (Mg).Natr takoer sudjeluje u prenosuivanih impulsa, apsorpci eerai aminokiselina iz probavnog trakta(McDonald i sur., 2010.).

U ovom radu provedeno jeistraivanje koncentraca elektrolita K+

i Na+

u krvi pilia u svrhu utvrivanjaeventualnih promjena nakon primjenekokcidiostatika maduramica, monenzinai diklazurila.

Tabela 1. Strukture kokcidiostatika: diklazuril, maduramicin i monenzin.

Naziv Diklazuril Maduramicin Monenzin

Struktura


19/104

Elektroliti u krvi pilia nakon primjene kokcidiostika maduramicina, monenzina i diklazurila /

Electrolytes in the Blood of Broiler Chicken After Administration of the Coccidiostatics Maduramicin, Monensin and Diclazuril


Materijali i metode

Eksperiment i uzorkovanje krvi

U istraivanju su koriteni piliibrojleri nabavljeni iz komercalnoguzgoja starosti 1 dan. Pilii su hranjeniad libitum komercalnom hranom zapilie tekom 30 dana. Pilii starosti 30dana podeljeni su na pokusne skupine.Kontrolna skupina (K) sastojala se od 25pilia koji nisu tretirani kokcidiostaticima.Pokusne skupine pilia (P), ukupno 315pilia, podeljeni na 9 skupina (P1 P9).

Skupine P1, P2 i P3 hranjene su hranom zapilie s koncentracama maduramicinaod 5, 10 i 15 mg/kg. Skupine P4, P5 iP6 primale su hranu s koncentracamamonenzina od 125, 225 i 325 mg/kg, doksu skupine P7, P8 i P9 primale hranu zapilie s diklazurilom u koncentracamaod 1, 5 i 10 mg/kg.

Obzirom na dodane koncentracepropisane koncentrace ovih kokcidi-ostatika koje se dodaju u hranu za piliesu: 60125 mg/kg monenzina, 5 mg/kgmaduramicina i 1 mg/kg diklazurila. Sva-ku skupinu inilo je 35 pilia (Tabela 2).Pokusne skupine P1 - P9 hranjene su hra-nama s kokcidiostaticima kroz 21 dan.

Nakon zavretka tretmana u perioduod 11 dana (na dane 1-5, 7, 9, 11) pilii surtvovani te su uzorkovani uzorci krvipilia (po 3 pilia po danu). Serumi suekstrahirani centrifugiranjem na 3000rpm, 10 min te su prebaeni u Eppendorfepruvete i pohranjeni na -20 C doanalize.

Protokol ovog istraivanja bioje odobren od strane Ministarstvapoljoprivrede Republike Hrvatske.

Analiza elektrolita K+i Na+Biokemski pokazatelji u serumu,

odnosno elektroliti K+ i Na+, odreivanisu primjenom biokemskog analizatoraVetScan VS2 (ABAXIS, Union City, CA,SAD). Ureaj provodi fotometrskumetodu mjerenja na principu apsorpcelaserskog svjetla. Postupak mjerenjase provodi tako da se u komercalnerotore Avian/Reptilian Prole Plus(ABAXIS, Union City, CA, SAD), kojisadri sve potrebne reagense, otpipetira

0,1 mL plazme. Rotor se umee ustroj koji automatski oitava rotoromzadane parametre, a dobivenevrednosti deponira na HOST raunalo iispisuje putem ugraenog pisaa.

Tabela 2.Kontrolna i pokusne skupine pilia te koncentracije kokcidiostatika kojima su tretirane.

Oznaka skupineKoncentracija

analita

(mg/kg smjese)

Broj pilia

KONTROLNASKUPINA

K 0 25

POK

USNESKUPINE MADURAMICIN

P1 5 35

P2 10 35

P3 15 35

MONENZINP4 125 35P5 225 35

P6 325 35

DIKLAZURILP7 1 35P8 5 35

P9 10 35


20/104



Statistika analizaRezultati koncentraca elektrolita

obraeni su statistikim programom Excel2007 v12.0, (Microso, Albuquerque,Novi Meksiko, SAD). Koncentrace K+ iNa+ izraene su kao srednja vrednost standardna devaca.

Rezultati i raspravaKarboksilni ionofori poznati su po

tome to tvore kationske (Na+, K+, Ca2+)komplekse koji poveavaju prenos ionakroz dimolekularne lipidne membrane.

Monenzin se klasicira kao Na+selektivniionofor, koji vee Na+ izvan stanice ikao takav ulazi u stanicu. KoncentracaNa+ se poveava, a kako je prenos K+spor dolazi do izlaska H+ iz stanice kojionda moe utjecati na unutarstaninualkalozu (Gupta, 2012.). Maduramicinutjee na prenos kationa kroz staninumembranu, ime se poveava dotok Ca2+,Na+, K+ iona u staninom zidu i time

prouzroi poremeaje stanine membranete staninu smrt. Kao antimikrobnosredstvo, maduramicin ima baktericidnodjelovanje na mnoge Gram-pozitivne

baktere i kokcidiozu (Sharma i sur.,2005.).

Koncentrace elektrolita K+ i Na+ ukrvi eksperimentalnih skupina pilianakon tretmana s kokcidiostaticimamaduramicinom, monenzinom idiklazurilom prikazani su u tabelama

3, 4 i 5. Koncentace K+ i Na+ odreenesu u rasponu (mmol/L): kontrolnaskupina K+ 7,25-12,00, i Na+135,0 149,0;eksperimetalne skuine K+ 5,05 12,0 i Na+133,5 154,5. Nisu utvrena statistikiznaajna odstupanja u koncentracamaNa+i K+u krvi izmeu pokusnih skupina

(P1 P9) pilia i kontrolne skupine(K). Koncentrace elektrolita nisu seznaajno promenile nakon primjenemaduramicina to se vidi na slikama 1i 2. Koncentrace K+u krvi pilia nakonprimjene monenzina (Slika 3) u pokusnojskupini tretiranoj koncentracom od 325mg/kg (P6) neto je nia 1. dan nakonzavretka tretmana. Isto tako, pri primjenidiklazurila u pokusnoj skupini P7 (1 mg/kg) utvrena je nia koncentraca K+ 3.dan nakon tretmana, dok je za pokusnuskupinu P8 (5 mg/kg) 9. dan utvrenavia vrednost K+u odnosu na kontrolnu

skupinu (Slika 5). Koncentraceelektrolita Na+ u pilia koji su hranomprimale monenzin i diklazuril u okviru sukontrolnih vrednosti (Slika 4 i 6).

Pranjim istraivanjima utvre-ne su referentne vrednosti K+ u krvi,tj. plazmi kokoi od: 1,74,2 mmol/L(Simaraks i sur., 2004.); 4,15,7 u pro-sjeku 4,9 mmol/L (Martin i sur., 2010.);3,210,19 mmol/L (Scanes, 2014.). ZaNa+ utvrene su referentne vrednostiod: 139155 mmol/L (Simaraks i sur.,2004.); 141,6152,6 u prosjeku 147,1mmol/L (Martin i sur., 2010.); 152,51,13mmol/L (Scanes, 2014.). Usporedbomreferentnih vrednosti s rezultatimadobivenih u ovome istraivanju moe-mo uoiti neto vie vrednosti za K+kod kontrolne kao i pokusnih skupinapilia. Za razliku od K+, koncentraceelektrolita Na+odgovaraju referentnim

vrednostima. Kao to je ve navede-no, referentne vrednosti ovise o ra-zliitim parametrima te su zbog toga uovoj analizi uzimani uzorci krvi piliakoji nisu bili tretirani kokcidiostaticima(kontrolna skupina) u svrhu objektivneusporedbe.


21/104




Tabela

3.

Vrijednostielektrolitauuzorcima

krvipilia(n=3)nakonprimjene

maduramicina(srednjavrijednos

tstandardnadevijacija).

KONCENTRACIJA

MADURAMICINA

(mg/kgsmjese)

DANINAKONT

RETMANA

1

2

3

4

5

7

9

11

K+

(mmol/L

)

KONTROLA

0

8,500,00

8,300,28

7,451,20

7,950,78

8,500,00

12,000,00

8,500,00

7

,250,64

5

8,

50

0,

00

8,

50

0,

00

7,

50

1,

41

8,

40

0,

14

8,

50

0,

00

12,

00

0,

00

8,

50

0,

00

6,

10

1,

27

10

8,

45

0,

07

8,

50

0,

00

8,

15

0,

49

8,

50

0,

00

8,

05

0,

64

12,

00

0,

00

10,

25

2,

47

8,

10

0,

14

15

8,

50

0,

00

8,

50

0,

00

6,

70

0,

42

7,

95

0,

78

8,

50

0,

00

12,

00

0,

00

10,

25

2,

47

7,

90

0,

85

Na+

(mmol/L

)

KONTROLA

0

147,000

,00

148,007,07

146,500,71

146,507,78

147,007,07

149,005,66

139,002,83

13

5,006,36

5

148,

00

1

,41

148,

50

2,

12

145,

00

2,

83

143,

00

5,

66

140,

00

5,

66

150,

00

1,

41

149,

50

2,

12

141,

50

0,

71

10

150,

50

0

,71

150,

00

1,

41

149,

00

1,

41

142,

50

2,

12

127,

00

24,

04

145,

50

6,

36

146,

50

3,

54

144,

50

7,

78

15

154,

50

2

,12

151,

50

0,

71

146,

50

3,

54

143,

00

5,

66

144,

50

4,

95

143,

50

9,

19

141,

50

2,

12

143,

00

0,

00

Slika

1.i

2.Grafkiprikazsrednjihvrijed

nostikoncentracijeK+iNa+(mmol/L)kontrolneskupineiskupinatretiranihmaduramicinom(

5-

15mg/kg)u

ovisnosti

odanimanakonprimjenekokcidiostatika.


22/104



Tabela

4.Vrijednostielektrolitauuzorcimakrvipilia(n=3)nakonprimjene

monenzina(srednjavrijednost

standardnadevijacija).

KONCENTRACIJA

MONENZINA

(mg/kgsmjese)

DANINAKONT

RETMANA

1

2

3

4

5

7

9

11

K+

(mmol/L

)

KONTROLA

0

8,500,00

8,300,28

7,451,20

7,950,78

8,500,00

12,000,00

8,500,00

7

,250,64

125

8,

50

0,00

8,

50

0,

00

6,

20

0,

14

8,

30

0,

28

10,

25

2,

47

10,

25

2,

47

8,

50

0,

00

5,

00

0,

28

225

8,

50

0,00

7,

80

0,

85

6,

90

0,

14

8,

40

0,

14

8,

50

0,

00

12,

00

0,

00

8,

50

0,

00

6,

60

0,

85

325

5,

05

3,32

7,

90

0,

85

5,

80

0,

85

7,

15

0,

78

8,

05

0,

64

10,

25

2,

47

8,

50

0,

00

8,

50

0,

00

Na+

(mmol/L

)

KONTROLA

0

147,000

,00

148,007,07

146,500,71

146,507,78

147,007,07

149,005,66

139,002,83

13

5,006,36

125

150,

50

3

,54

151,

00

1,

41

144,

00

2,8

3

147,

00

0,

00

145,

00

1,

41

142,

50

4,

95

139,

50

7,

78

133,

50

0,

71

225

152,

00

4

,24

150,

00

7,

07

152,

00

4,2

4

143,

00

2,

83

148,

00

2,

83

146,

00

0,

00

138,

00

8,

49

138,

50

7,

78

325

148,

50

0

,71

150,

50

9,

19

143,

00

5,6

6

151,

50

2,

12

150,

00

7,

07

146,

50

4,

95

146,

00

5,

66

150,

00

2,

83

Slika

3.

i4.GrafkiprikazsrednjihvrijednostikoncentracijeK+i

Na+(mm

ol/L)kontrolneskupineiskupinatretiranihmonenzinom(

1253

25mg/kg)u

ovisnosti

odanimanakonprimjenekokcidiostatika.


23/104




Tabela

5.

Vrijednostielektrolitauuzorcima

krvipilia(n=3)nakonprimjene

diklazurila(srednjavrijednosts

tandardnadevijacija).

KONCENTRACIJA

DIKLAZURILA

(mg/kgsmjese)

DANINAKONT

RETMANA

1

2

3

4

5

7

9

11

K+

(mmol/L

)

KONTROLA

0

8,500,00

8,300,28

7,451,20

7,950,78

8,500,00

12,000,00

8,500,00

7

,250,64

1

8,

50

0,

00

7,

40

1,

56

3,

60

5,

09

8,

25

0,

35

8,

50

0,

00

12,

00

0,

00

8,

50

0,

00

7,

20

0,

71

5

8,

50

0,

00

8,

50

0,

00

7,

20

1,

13

7,

85

0,

49

8,

50

0,

00

12,

00

0,

00

12,

00

0,

00

6,

25

2,

47

10

8,

25

0,

35

8,

50

0,

00

6,

75

1,

06

8,

20

0,

42

8,

50

0,

00

12,

00

0,

00

8,

50

0,

00

6,

50

0,

28

Na+

(mmol/L

)

KONTROLA

0

147,000

,00

148,007,07

146,500,71

146,507,78

147,007,07

149,005,66

139,002,83

13

5,006,36

1

151,

50

2

,12

143,

50

0,

71

147,

50

4,

95

147,

50

2,

12

147,

00

0,

00

147,

50

0,

71

138,

00

1,

41

149,

00

1,

41

5

145,

00

2

,83

149,

50

7,

78

142,

00

1,

41

144,

50

0,

71

147,

00

4,

24

142,

50

7,

78

141,

50

9,

19

140,

50

3,

54

10

152,

00

5

,66

152,

50

2,

12

144,

00

1,

41

150,

50

6,

36

140,

50

3,

54

144,

00

2,

83

144,

50

2,

12

146,

00

5,

66

Slika

5.

i

6.Grafkiprikazsrednjihvrijedn

ostikoncentracijeK+i

Na+(mmol/L)kontrolneskupineiskupinatretiranihdiklazurilom(

110mg/kg

)uovisnosti

odanima

nakonprimjenekokcidiostatika.


24/104



Silva i sur. (2007.) uoili su promjeneu koncentraci minerala Ca, P, Mg, Na i Ku piliima. Najvie vrednosti zabiljeenesu kod pilia starosti 35 dana dok su

razine Na+ i K+ u 42. danu bile razliiteod onih analiziranih u zdravih brojlera.Harr (2002.) je istaknuo da razineminerala u krvi mogu biti razliite ovisnoo primenjenoj metodologi te vrsti igenetikoj lini. Vie razine mineralauoene su u serumu pilia starih 35dana najvjerojatne zbog vee opskrbehranjivim tvarima te zbog intenzivnegmetabolizma koji se obino javlja u ovoj

dobi. Dakle, dobiveni rezultati ukazujuda razliiti minerali u krvi obino varirajus godinama zbog ziolokih promjenakoje se dogaaju u svakoj fazi razvoja(Silva i sur., 2007.).

Shlosberg i sur. (1992.) proveli suistraivanje na govedu koje je bilohranjeno kokojom steljom sa i bezdodatka maduramicina. Koncentracamaduramicina je iznosila 4,8 mg/kg (grupa1) i 12 mg/kg m (grupa 2). Skupina 3

hranjena je kokojom steljom bez dodatkamaduramicina (kontrolna skupina). Izdobivenih podataka i grakih prikazauoeno je signikantno smanjenjekoncentrace Na u skupini 2 u 6. tjednu iskupini 1 u 7. tjednu, ali se u sveukupnojanalizi pokazalo da nema promjena.Signikantnih promjena ne bilo ni kodK tekom tjedana te u sveukupnoj analizi.Shlosberg i sur. (1992.) u radu navodekako se Na+i K+ioni trasportiraju pomou

ionofora, ali proturjeni uinci ionofora usniavanju koncentrace seruma mogu

biti protutea hemokoncentraci kojasledi nakon dehidrace.

Pregled toksinosti maduramicina urazliitim ivotinjama i ljudi opisali suSharma i sur. (2005.). Naveli su studuu kojoj su pilii bili hranjeni hranomkoja je sadravala maduramicin ukoncentraci 5 i 10 mg/kg tekom 21

dan. Pokazalo se kako je maduramicinprouzroio poremeaj u rastu pilia.Kliniki znaci bili su: vodenasti proljev,depresa, tromost i nakostreenost perja

od 2. tjedna primjene maduramicinau koncentraci 10 mg/kg dok su se istisimptomi javili tek u 3. tjednu primjenemaduramicina koncentrace 5 mg/kg. U

obje skupine je primeena makrocitnaanema (poveani volumen eritrocita).Leukopena ili limfopena (smanjen brojleukocita u krvi) je uoena u skupini koja

je primala 10 mg/kg maduramicina u 21.danu (Sharma i sur., 2005.).

Isto tako, ovdje treba istaknuti kako suraena slina istraivanja kod pilia, ali

bez primjene kokcidiostatika uz praenjekoncentrace elektrolita u plazmi.

Naime, Turk (1986.) je proveo istraivanjena piliima starosti 4. tjedna. Ukupno jebilo pet skupina. etiri skupine bile suzaraene jednim od navedenih parazita:E. acervulina, E. necatrix, E. brunei iE. tenella dok je jedna skupina ostalanezaraena (kontrolna skupina). Nakoncepljenja uzimani su uzorci krvi, apotom analizirani. Koncentrace Na uplazmi pale su kod infekca E. acervulina,E. bruneii E. tenellatekom akutne faze.S

druge strane infekceE. necatrix te u ranojfazi E. brunei imaju tendencu porastasadraja Na u plazmi. Ovaj podatak jeneto druki u odnosu na podatke ukojima je zabiljeeno kako su ptice ustanju dobro kontrolirati koncentracuNa u plazmi unato infekci. Infekcekoje su koritene u ovom radu bile suvrlo teke i imale su znatno vie utjecajana koncentrace Na u plazmi nego to jeto bio sluaj kod blaih oblika infekce.

Ovi podatci pokazuju da je kontrolaNa u plazmi dobra, osim tekomakutne faze infekce. Znaajne varaceuoene su kod K sa estim poveanjimakoncentrace. Ta poveanja su povezanas infekcama E. necatrix i E. brunei, aobino se javljaju tekom rane akutne fazeinfekce. Iz razloga to je K unutarstaniniion, za oekivati je da e se u krvotokupojavljivati za vreme najveeg oteenja

stanica te e biti posljedica ekstenzivnogstaninog oteenja u crevnoj sluznici.To se vjerovatno dogodilo kod ove dveinfekce. Otro smanjenje koncentraca


25/104




K u plazmi uoeno je 9. dan kod objeinfekce E. acervulina i E. tenella. Razlogza takvu promjenu je nepoznat, alimoe biti povezan s velikom koliinomnovonastalih stanica koje zauzimajumjesto kako bi se zamenile s oteenimcrevnim stanicama koje su prouzroiliparaziti. Ovaj fenomen ne vienkod E. necatrix i E. brunei. Iz tih jepodataka oito kako su koncentraceglavnih minerala odnosno Ca, Mg,Na i K u plazmi kontrolirane ne samoapsorpcskim uincima koje proizvodeparaziti, ve i odgovorom domaina u

prisutnosti parazita (Turk, 1986.).Aumont i sur. (1986.) zabiljeilisu konstantne koncentrace Na i K uuzorcima krvi koza koje su bile zaraeneEimeriom. Vrednosti u serumu krviiznosile su 151,5 mg/L za natr i 5,4mg/L za K. Prema njihovim podatcimaunos Ca, P, Mg i K nikad ne pao ispodreferentne razine. Unato vrlo opsenimlezama uoenihpost-mortem, ni pH krvi,ni koncentraca Na ili K nisu pokazaliznaajne poremeaje kao to je navedenokod kokcidioze u goveda (Aumont i sur.,1986.).

U zakljuku, primjena kokcidiostaikadiklazurila, monenzina i maduramicinau hrani za pilie u propisanim koncen-tracama kao i viim koncentarcamaod propisanih, nema znaajan utjecaj nakoncetrace elektrolita Na+i K+.

SaetakIstraivanje je provedeno s ciljem praenja

kemskih parametara, elektrolita kala (K+) inatra (Na+) u krvi pilia nakon primjene kok-cidiostatika u razliitim koncentracama kroz21 dan. Pilii su rasporeeni u 10 grupa, jednukontrolnu dok su eksperimetalne skupinedobivale hranu za pilie s dodatkom kokcid-iostatika u koncentracama od 5, 10, 15 mg/kgmaduramicin te 125, 225 i 325 mg/kg monen-

zina, odnosno 1, 5 i 10 mg/kg diklazurila. Krvje uzorkovana kroz 11 dana nakon primjenekokcidiostatika te su odreivane koncetraceNa+ i K+. Koncentace K+ i Na+ odreene su u

rasponu (mmol/L): kontrolna skupina K+ 7,25-12,00 i Na+ 135,0149,0; eksperimetalne sku-pine K+ 5,0512,0 i Na+133,5154,5. Statistikaanaliza izmeu pokusnih skupina pilia,

odnosno pokusnih skupina i kontrolne sku-pine pokazala je da ne bilo znaajnih promje-na u koncentraci Na+i K+nakon primjene kok-cidiostatika. Zabiljeene su samo sporadinaodstupanja K+odnosno: nia vrednost 1. dannakon tretmana s monenzinom u koncentraciod 325 mg/kg; nia vrednost 3. dan nakontretmana s diklazurilom u koncentraci od 1mg/kg. Via vrednost K+ u odnosu na kon-trolnu skupinu utvrena je 9. dan nakon prim-

jene hrane s 5 mg/kg diklazurila. Usporedbom

dobivenih vrednosti K+ i Na+ u krvi pilia sreferentnim vrednostima za pilie utvrenimu pranjim istraivanjima, moemo uoitineto vie vrednosti za K+kod kontrolne kaoi pokusnih skupina pilia. Meutim, koncen-trace elektrolita Na+ podudaraju se s refer-entnim vrednostima. Zakljuno moemorei da primjena kokcidiostatika diklazurila,monenzina i maduramicina u hrani za pilieu propisanim koncentracama kao i viim odpropisanih nema znaajan utjecaj na koncen-

trace elektrolita Na+i K+.Kljune rei: pilii, elektroliti, Na+, K+,kokcidiostatici, maduramicin, monenzin, diklazuril

Literatura1. ALBOKHADAIM, I., T. ALTHNAIAN and S. M.

EL-BAHR (2012): Investigation of Selected Bio-chemical Parameters of Local Chickens with Dier-ent Age and Sex in Al-ahsa, Saudia Arabia. Pakistan

J. Biol. Sci. 15, 827832.2. ANDREASEN, J. R., C. B. ANDREASEN, A. B.

SONN and D. C. ROBESON (1996): The eects ofhaemolysis on serum chemistry measurements inpoultry. Avian Pathology: J. World Vet. Poultry As-soc. 25, 519536.

3. Anon. (1998): Potassium in Animal Nutrition. BeerCrops 82, 3236.

4. AUMONT, G., P. YVORE and A. ESNAULT (1986):Experimental coccidiosis in goats. 2. Eect of para-sitism on nutritional balances and some blood pa-rameters. Annal Recher. Vt. 17, 191196.

5. BOI, ., N. BILANDI, I. VARENINA i B.SOLOMUN KOLANOVI (2012): Diklazuril-prim-

jena, farmakokinetika i toksikologa. Vet. stn. 43,

473484.6. DUBOIS, M., G. PIERRET and P. DELAHAUZ

(2004): Ecient and sensitive detection of residuesof nine coccidiostats in egg and muscle by liquid


26/104



chromatographyelectrospray tandem mass spec-trometry. J. Chromat. B 813, 181189.

7. FLANDERS, F. B. and J. R. GILLESPIE (2015): Mod-ern Livestock & Poultry Production. Delmar (Kali-forna, USA): Cengage Learning (Section 8: Poultry,

Chapter 47: Diseases and Parasites of Poultry, p.680, 9thed.); hps://books.google.hr/books?id=9kJ-BAAAQBAJ&pg=PR9&dq=Modern+Livestock+%26+Poultry+Production&hl=hr&sa=X&ved=0CBsQ6AEwAGoVChMIrCr6DVxwIVA5QsCh27aQi9#v=onepage&q=Modern%20Livestock%20%26%20Poultry%20Production&f=false (pristupljeno:20.03.2015.)

8. GUPTA, R. C. (2012): Veterinary toxicology: Basicand Clinical Principles. Second edition, AcademicPress. (p. 1285); hps://books.google.hr/books?id=2WP8jMLQs0sC&pg=PA1281&dq=ionophores&hl=hr&sa=X&ved=0CEYQ6AEwBWoVChMInPrD3NT

xyAIVw7QPCh0RNwjr#v=onepage&q=ionophores&f=false (pristupljeno 02.11.2015.)

9. HARR, K. E. (2002): Clinical chemistry of compan-ion avian species: a review. Vet. Clin. Pathol. 31,140151.

10. HARVEY, J. W. (2012): Veterinary hematology: Adiagnostic guide and color atlas. St. Louis, (Mis-souri, USA): Elsevier/Saunders, p. 2.; hps://books.google.hr/books?id=iFoGf3pZNpkC&printsec=frontcover&dq=veterinary+hematology+a+diagnostic+guide+and+color+atlas&hl=hr&sa=X&ved=0CBoQ6AEwAGoVChMIz6Ph6p_VxwIVircUCh3_dgpm#v=onepage&q=values&f=false (pristupljeno:

30.08.2015.)11. HOCHLEITHNER, M. (1994): Chapter 11, Bio-

chemistries. In: Ritchie B. W., G. J. Harrison and L.R. Harrison, eds., Avian medicine: Principles andapplication, Lake Worth (Florida, USA): WingersPublishing, Inc., pp. 223245.

12. KAUFMANN, J. (1996): Parasitic Infections ofDomestic Animals: A Diagnostic Manual. Basel;Boston; Berlin: Birkhuser, pp. 341-346.; hps://

books.google.hr/books?id=fUBq2P3vgokC&printsec=frontcover&dq=Parasitic+Infections+of+Domestic+Animals:+A+Diagnostic+Manual&hl=hr&sa=X&ved=0CBoQ6AEwAGoVChMIs_HFwp7VxwIVgRQsCh1Z0A61#v=onepage&q=Parasitic%20Infections%20of%20Domestic%20Animals%3A%20A%20Diagnostic%20Manual&f=false (pristupljeno:20.03.2015.)

13. KINDSCHI, T. (2010): 4-H Guide to Raising Chick-ens. Minneapolis (Minnesota, USA): MBI Publish-ing Company LLC. (Chapter 6: Chicken manage-

ment, p. 107); hps://books.google.hr/books?id=g__1cAFk2N4C&pg=PA5&dq=4+Guide+to+Raising+Chickens&hl=hr&sa=X&ved=0CBsQ6AEwAGoVChMI9fXZuKfVxwIVA1csCh3ZRwG5#v=onepage&q=4%20Guide%20to%20Raising%20

Chickens&f=false (pristupljeno: 25.03.2015.)14. MARTIN, M. P., M. WINELAND and H. J. BARNES

(2010): Selected Blood Chemistry and Gas Referenceranges for Broiler Breeders Using the i-STAT Hand-held Clinical Analyzer. Avian Dis. 54, 10161020.

15. McDONALD, P., R. A. EDWARDS, J. F. D. GREEN -HALGH, C. A. MORGAN, L. SINCLAIR and R.WILKINSON (2010): Animal nutrition, 7thedition,Harlow (UK): Pearson Education Limited.

16. PEEK, H. (2010): Resistance to anticoccidial drugs:alternative strategies to control coccidiosis in broil-ers, Dissertation, Faculty Veterinary Medicine, Uni-versity Utrecht.

17. ROKKA, M., M. JESTOI and K. PELTONEN (2013):Trace Level Determination of Polyether Ionophoresin Feed. BioMed Res. Intern. 2013, 112.

18. SCANES, C. G. (2014): Sturkie's Avian Physiology.6thEdition, Academic Press, Elsevier.

19. SHARMA, N., A. BHALLA, S. VARMA, S. JAINand S. SINGH (2005): Toxicity of maduramicin.Emerg. Med. J. 22, 880882.

20. SHLOSBERG, A., A. HARMELIN, S. PERL, G.PANO, M. DAVIDSON, U. ORGAD, U. KALI, A.BOR, M. VAN HAM, G. HOIDA, B. YAKOBSON, Y.AVIDAR, B.-A. ISRAELI and E. BOGIN (1992): Car-diomyopathy in cale induced by residues of the

coccidiostat maduramicin in poultry lier given asa feedstu. Vet. Res. Comm. 16, 4558.

21. SILVA, P. R. L, O. C. FREITAS NETO, A. C. LAU-RENTIZ, O. M. JUNQUEIRA and J. J. FAGLIARI(2007): Blood serum components and serum proteintest of Hybro-PG broilers of dierent ages. Rev. Bra-sil. Cin. Avcol. 9, 229232.

22. SIMARAKS, S., O. CHINRASRI and W. AENG-WANICH (2004): Hematological, electrolyte andserum biochemical values of the Thai indigenouschickens (Gallus domesticus) in northeastern, Thai-land. Songklan. J. Sci. Technol. 26, 425430.

23. THRALL, M. A., G. WEISER, R. W. ALLISON and T.W. CAMPBELL (2012): Veterinary Hematology andClinical Chemistry. Second Edition, Danvers, (Mas-sachuses, USA): Wiley-Blackwell.

24. TURK, D. E. (1986): Macroelements in the circula-tion of coccidiosis-infected chicks. Poultry sci. 65,462468.


27/104




The aim of this study was to measurechemical parameters, i.e. potassium (K+)and sodium (Na+) electrolytes in the bloodof broiler chicken aer administration offeed containing dierent concentrations ofcoccidiostats for 21 days. Chickens were

divided into ten groups, one control andnine experimental groups, which receivedfeed supplemented with coccidiostats atconcentrations of 5, 10 and 15 mg/kg ofmaduramicin, 125, 225 and 325 mg/kg ofmonensin, and 1, 5 and 10 mg/kg of diclazuril.Blood was collected for 11 days following theadministration with coccidiostats to determineNa+ and K+ levels. Concentrations of K+ andNa+ were measured in the ranges (mmol/L):control group K+7.2512.00, Na+135.0149.0;experimental groups K+5.0512.0, Na+133.5154.5. There were no statistically signicantdierences in the concentrations of Na+ andK+in blood of chickens between experimentalgroups or between the experimental groupsand the control group. Only sporadic

deviations of K+ levels were found: lowervalue on day 1 aer treatment with monensinat a concentration of 325 mg/kg; lower levelon the day 3 aer treatment with diclazurilat a concentration of 1 mg/kg. The highest K+

value was found on day 9 aer administration

of feed with 5 mg/kg of diclazuril. Incomparison with the reference values of Na+and K+ determined in previous studies, theconcentrations found in this study showedslightly higher K+ concentrations in both thecontrol and experimental groups. However,the concentration of Na+ corresponded withthe reference values. In conclusion, the useof the coccidiostats diclazuril, monensin andmaduramicin in chicken feed in the prescribedconcentrations and higher than required hasno signicant impact on the concentration ofthe electrolytes Na+and K+.

Key words: Chickens, Electrolytes, Na+,K+, Coccidiostats, Maduramicin, Monensin,Diclazuril

Electrolytes in the Blood of Broiler Chicken After Administrationof the Coccidiostatics Maduramicin, Monensin and Diclazuril

Ines VARGA, Mag. Appl. Chem., Nina BILANDI, Grad. Biotechnol. Eng., PhD, Scientic

Advisor, Ivana VARENINA, Grad. Biotechnol. Eng., PhD, Boica SOLOMUN KOLANOVI,Grad. Biotechnol. Eng., urica BOI LUBURI, Grad. Food Technol. Eng., Luka CVETNI,DVM, Assistant, Mario MITAK, DVM, PhD, Scientic Advisor, Croatian Veterinary Institute, Za-greb, Croatia


28/104


29/104


PREGLEDNI LANAK REVIEW ARTICLE

129

. Cvetni*, Maja Zdelar -Tuk, Sanja Duvnjak, Martina uras,T. Gomeri, Irena Reil i S. pii

Dr. sc. eljko CVETNI*, dr. med. vet., znanstveni savjetnik, naslovni redoviti profesor, (dopisni autor,e-mail: [email protected]), dr. sc. Maja ZDELAR-TUK, dr. med. vet., znanstvena savjetnica, dr. sc.

Sanja DUVNJAK, dipl. ing. molekul. biol., Irena REIL, dr. med. vet., dr. sc. Silvio PII, dr. med. vet.,znanstveni savjetnik, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska; dr. sc. Martina URAS, dr. med.vet., docentica, dr. sc. Tomislav GOMERI, dr. med. vet., docent, Veterinarski fakultet Sveuilita uZagreb, Hrvatska

UvodU kopnenih sisavaca bruceloza

je najee povezana s patologom

reproduktivnih organa (placentitisom,orhitisom, epididimitisom), a u enskihivotinja najei kliniki znak je pobaaj.O klinikoj slici morskih sisavaca zbognemogunosti sustavnog praenjapostoji malo informaca. Nepoznata

je inkubaca u inciranih ivotinja.Reproduktivne je probleme u morskihsisavaca teko proceniti, ali je Brucellaizdvojena iz reproduktivnih organa

nekih vrsta. U retkim sluajevimapatoloke promjene mogu prouzroitii klinike promjene (Miller, 2007., cit.Guzman-Verri i sur., 2012.).

U veini sluajeva izolati brucelaizdvojeni su iz nasukanih sisavaca,uglavnom iz reda kitova, koji su ukritinom zdravstvenom stanju ili su veuginuli (Davison i sur., 2009.). Zato je tekotono odrediti koja su karakteristinasvojstva pre svega vezana uz brucelozu

i utvrditi klinike i patoloke znakoveizravno vezane uz infekcu brucelom(Gonzales-Barrientos i sur., 2010.). Mnoginasukani morski sisavci openito sudomaini parazitima u raznim organimas mnotvom patolokih leza. Uz nekeod tih ozljeda i sami paraziti mogu biti

vezani uz primarne bolesti, druge mogubiti prouzroene sekundarnim uzrocima

poput razliitih trauma, ali i organskimoneiivaima (Davison i sur., 2011.,Oliveira i sur., 2011.). Za oekivati je dae takve patoloke leze tetiti normalnojziologi i prouzroiti ozbiljne bolestipoput pneumone, meningitisa,zatajenja jetre ili srca, ne uobiajenonai i druge bakterske vrste ili gljiviceu istim organima i tkivima iz kojih jeizdvojena brucela (Gonzales-Barrientos

i sur., 2010.). Takvi mikroorganizmimogu biti primarni uzronici bolesti ilioportunistiki mikroorganizmi koji moguprouzroiti superinfekcu u kitova kojisu ve incirani vrstom Brucella (B.) ceti.U nekim drugim sluajevima postojala

je opravdana sumnja na istovremenevirusne infekce. Diferencalna klinika ipatoloka dagnoza bruceloze u morskihsisavaca iz reda kitova ne jednostavna izahteva detaljna istraivanja. Temeljno

poznavanje anatome i ziologe sisavacaiz reda kitova od kljune je vanostiza tumaenje klinikih i patolokihnalaza. Osobito je vano za razlikovanjepatolokih znakova i ziolokih promjenapripisanih sazrevanju i starenju morskihsisavaca (Guzman-Verri i sur., 2012.).


30/104

. CVETNI, MAJA ZDELAR TUK, SANJA DUVNJAK, MARTINA URAS, T. GOMERI, IRENA REIL i S. PII


Patoloke promjene povezanes brucelozomu kitova

Patoloke promjene koje su u vezi sinfekcom bakterom Brucellau morskihsisavaca uoene su iskljuivo u reduCetacea- kitovi. Infekca moe imati vieishoda s razliitim rasponom patolokihpromjena. Takav nalaz ukazuje ilina razliku u patogenosti baktera izroda Brucella (B.) spp. izdvojenih izmorskih sisavaca ili primljivosti kitovaza razliku od perajara. Baktere B. ceti iB. pinnipedialis izdvojene su i iz mnogih

organa u naizgled zdravih sisavaca(Nymo i sur., 2011.).

Patologija spolnih organaBrucella ceti je izdvojena iz

reproduktivnih organa mujaka i enkisisavaca iz reda kitova. Reproduktivnisustav tih sisavaca ima neke jedinstvenekarakteristike. Prve infekce brucelom ureproduktivnim organima enki iz redakitova zabiljeene su u dobrih dupinadranih u akvaru u Kaliforni (Ewalti sur., 1994., Miller i sur., 1999.). U tomsluaju opisan je pobaaj i placentitis, a

brucele su izdvojene iz razliitih tkivapobaenog ploda. Nakon toga brucele suizdvojene iz mlene lezde i spermedupina i kitova (Gonzalez-Barrientos isur., 2010.). U patuljastog kita (Balaenopteraacutorostrata) u Paciku utvrena je

seroloki pozitivna reakca i pronaenoje nekoliko granulomatoznih promjenana endometru maternice. Te leze supokazivale znaajnu mononuklearnuinltracu i sadraj epiteloidnih iorakih stanica, to ukazuje na promjeneprouzroene brucelama (Ohishi i sur.,2003.). Sumnjalo se na pobaaj prouzroens B. cetiu obalnog dupina nasukanog na

belgskoj obali. U dupina je nedvojbenodokazan pobaaj. enka dupina imala

je jo mleka u mlenoj lezdi, abrucele su izdvojene iz mozga, plua iireva po spolnim organima. Na istonoj

tropskoj obali Tihog oceana u Kostarici, uplavobelog dupina (Stenella coeruleoalba)je indirektnom imunouorescencomdokazana Brucella, a kasne je

bakterioloki izdvojena iz posteljice,pupane vrpce, mleka, alantoisne iamnionske tekuine te iz raznih organaploda. U te gravidne ivotinje utvren jeteki nekrozni placentitis i uginue plodau sedmom mjesecu gravidnosti (Gonzales-Barrientos i sur., 2010.). Kao i u kopnenihsisavaca izolati iz morskih sisavaca istotako pokazuju tropizam za mlenulezdu enki iz reda kitova (Maquart

i sur., 2009.). Prvi opis epididimitisa iorhitisa u sisavaca iz reda kitova pojaviose u kitova usana i zubana te obalnihdupina, a promjene su bile istovjetneonima u kopnenih sisavaca. Promjene suse oitovale granulomatoznim tkivom imineralizacom, a ponekad i kazeoznomnekrozom (Dagleish i sur., 2008., Ohishii sur., 2008.). Vrlo esto je povean

jedan testis s nalazom multilokularnihapscesa s debelom broznom kapsulom.

Lokalizaca brucela u reproduktivnomsustavu mujaka i enki iz reda kitova

jasno ukazuje na mogunost spolnogprenosa bruceloze, a kasne i dojenjem(Foster i sur., 2002., Dawson i sur., 2008.,Ohishi i sur., 2008., Maquart i sur., 2009.).

Patoloke promjene na srcu ikrvoilnom sustavu

B. ceti je izdvojena iz krvi,perikadalna tekuina i sranih lezasisavaca iz reda kitova (Maquart i sur.,2009., Gonzalez-Barrientos i sur., 2010.).Krvoilni sustav tih sisavaca prilagoen

je za stalno plivanje i ronjenje, a patolokepromjene mogu znatno ugroziti takveaktivnosti. Zapremina krvi u kitova je2 do 3 puta vea nego u ljudi i kree seod 7% pa do 20% tjel

Documents

Veterinarska Stanica 02 2016