Viđenje i interpretacija: Dvije metafore Karla Marxa i

IzvorničlanakUDK[612.84::81’373.612.2]:316.75K.Marx 165:141.82

Primljeno18.11.2008.

AleksandarMijatovićSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

Viđenjeiinterpretacija:DvijemetaforeKarlaMarxa ijednatezaotehnicikaoepistemološkojfiguri

SažetakKarl Marx u Njemačkojideologiji (1845–46) i Kapitalu (1867) uvodi optičku metaforu ljudskog oka kroz koju tumači problematiku ideologije i robnog fetišizma. U radu se razmatraju mogućnosti interpretacija ovih Marxovih metafora. U svjetlu se tih interpretacija razmatra jedna od središnjih postavki vizualnih studija da se vizualna kultura moderniteta gradi na potkopavanju epistemološke prevlasti viđenja. Rad problematizira koncepciju modernističkog utjelovljenog promatrača koju uvodi američki povjesničar umjetnosti Jonathan Crary. Prema Craryju, ova drugačija ideja promatračkog subjekta potkopava klasičnu filozofijsku ideju o rastjelovljenosti spoznajnog subjekta. Prema Craryjevoj argumentaciji takva se klasična ideja subjektivnosti s modernitetom ne zamišlja više kao temelj spoznaje, nego kao figura ideologije. Međutim, preokretanje Marxova odnosa između optičkih metafora i pojmova ideologije te fetišističkog karaktera robe baca potpuno drugačije svjetlo na pitanje promatračke subjektivnosti. Završna je postavka rada da se cameraobscura i ljudsko oko ne trebaju isključivo shvaćati kao puke metafore koje je Marx u Njemačkojideologiji i Kapitalu upotrebljavao kao analogije preko kojih je tumačio pojmove kao što su ideologija ili fetišizam robe. Postupak čitanja može isto tako ići i u obrnutom smjeru:camera obscura i ljudsko oko su pojmovi koji su objašnjeni posredstvom već definiranih pojmova ideologije i fetišizma robe. Ako se perspektiva čitanja zamijeni na taj način postaje jasno da iz postavke o utjelovljenom promatraču ne proizlazi nužno i postavka o utjelovljenom karakteru doživljajā viđenja.

Ključneriječifigura,metafora,interpretacija,tijelo,viđenje,cameraobscura,stereoskop,fotografija,fetišističkikarakterrobe,ideologija,KarlMarx,JonathanCrary

MichelFoucaultuRiječima i stvarimapostavljatezudajerađanječovjekaumodernitetuobilježenonjegovimpodvajanjemnasubjektiobjektspoznaje.Čovjek,tvrdiFoucault,zauzimaambivalentnipoložaj»podčinjenogsuverena,promatranogpromatrača«(Foucault1966/2002:337).FoucaultradikaliziraovutezuuNadzoru i kaznipokazujućidaviđenjenemožebitisredstvospoznaje,adaistodobnonijeisredstvoprovođenjamoći:

»Poredveliketehnologijeteleskopa,leća,svjetlosnihsnopovakojasestopilasutemeljenjemnovefizike inovekozmologije,pojavilesuse imale tehnikemnogostrukih imeđusobnoukrštenihnadgledanja(surveillances),pogledakojividenebivajućiviđeni(regards qui doivent voir sans être vus);mračnojeumijećesvjetlostiividljivogaispotihapripremilonovoznanjeočovjeku,kroztehnikekojećegapodčinitiipostupkekojićegaiskoristiti.«(Foucault1975/1994:176)

Viđenjepostajespojnicakojaznanjeimoćdovodiuodnosuzajamnekonstitucije:»Zahvaljujućisvojimmehanizmimapromatranja,/panoptikon/dobivanadjelotvornosti inasposobnostiponiranjau ljudskoponašanje;porast se

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(161–178)

A.Mijatović,Viđenjeiinterpretacija:DvijemetaforeKarlaMarxaijednateza…162

znanjaustanovljujenasvimnapredovanjimamoći,teotkrivapredmetekojevaljaspoznatinasvimpovršinamanakojimasetamoćizvršava«(210).Panoptikonpretvaramoću»pogledbezlica(un regard sans visage)kojidruštvenotijelopreobražavauopažajnopolje(un champ de perception)«(220).OslanjajućisenaoveFoucaultovepostavkeameričkipovjesničarumjetnostiJonathanCraryukontroverznojknjiziTehnike promatrača: O viđenju i modernitetu u 19. stoljećuiznositezuopreobrazbiklasicističkeidejeviđenjaumodernističku:

»Prijenegopovlaštenioblikspoznaje,viđenjesamopostajenjezinimpredmetom,predmetompromatranja.Spočetkom19.stoljećaznanostoviđenjuprijećetežitizastupatirastućeispitivanjefiziološkegrađeljudskogsubjekta,negomehanikesvjetlostiioptičketransmisije.Tojetrenutakukojemvidljivoizmičebezvremenskomporetkucamereobscure,tesenastanjujeudrugomuređaju,upromjenljivojfiziologijiivremenitostiljudskogtijela.«(Crary1990:70)

Craryovumodernističkuidejuviđenja,kojasemožeodreditikaofiziološko-subjektivna,izvodiizoptičketehnologijeifiziološkeoptike19.stoljeća.1Nofiziološko-subjektivna ideja viđenja nije bila ograničena na optičku tehnologiju tog razdoblja i znanstvenoproučavanjeviđenja,većoveznanstveneprakseitehnologijeulazeupodručjenastajućemasovnekulture.Premještanjeoptičkihuređaja,premaCraryju, izpodručjaeksperimentalnogproučavanjafiziologijevidaupodručjepopularnekultureomogućilo jevezivanjenadzoraispektakla,čimesemodernipromatračkisubjektpodvajanaobjektdisciplinarnihtehnikaisubjektspektakla.Craryuprvihnekolikodesetljeća19. stoljeća smještanastanak»modernog iheterogenog režimaviđenja« teraskids»renesansnim,iliklasičnim,modelomviđenjaipromatrača«(Crary1990:3).Sjednejestranevizualnakultura19.stoljećaobilježenapojavomimpresionizmaipostimpresionizmauslikarstvu,kadsu,raskidomsklasičnimmodelom viđenja, uspostavljeni novimodeli vizualne reprezentacije ipercepcije.Međutim,sdrugestrane,imodernističkoslikarstvosedamdesetihi osamdesetih godina 19. stoljeća te pojava fotografije 1839. godine2 premaCraryjusevezujuzasmještanjeproblematikeviđenjanapresjecišta filozofskog, estetskog i znanstvenog diskursa te tehnoloških, institucijskih iekonomskihnediskurzivnih praksi. Stoga je promatrač »učinaknesvodivihheterogenih sistemadiskurzivnih,društvenih, tehnoloških i institucionalnihodnosa«(Crary1990:6),doksuoptičkiuređaji(optical devices)istodobnotehničkisklopiepistemološkafigura.Naistinačinnakojisuoptičkiuređaji»točkepresijecanjagdjesefilozofijski,znanstveniiestetskidiskursipreklapajusmehaničkimtehnikama,institucionalnim,zahtjevimaidruštveno-ekonomskimkretanjima«(8), takoje i»istoznanjekoje jeomogućilopojačanuracionalizaciju ikontrolu ljudskihsubjekata u terminima novih ekonomskih zahtjeva bilo uvjetom za noveeksperimente u vizualnoj reprezentaciji« (9). Stoga optički uređaji koji supostalioblicimamasovnezabaveproizlazeiznovostečenihempirijskihznanja o fiziološkom statusu promatrača i viđenja.Uspostavljanje promatračaudevetnaestostoljetnojvizualnojkulturiznačilojenjegovopodvajanjenaupredmetistraživanjaviđenjaipotrošača.

»Tijekomsutakvihistraživanjaizumljenibrojnioptičkiuređajikojisukasnijepostalidijelommasovnevizualnekulture19.stoljeća.(…)Ovesusredišnjesastavnicedevetnaestostoljetnog‘realizma’masovne kulture prethodile izumu fotografije te ni na koji način nisu zahtijevalefotografskepostupkeiličakrazvojtehnikemasovneproizvodnje.Onesuprijeovisneonovomrasporeduznanjaotijeluikonstitutivnomodnosutogznanjapremadruštvenojmoći.«(Crary1990:17)



StereoskoppremaCraryjuprenošenjemnatržištezadržavaobilježjakojasumubiladodijeljenaupodručju fiziološkog istraživanjavida.Crarynadaljepostavljaproturječnutezudaje,sjednestrane,fiziološko-subjektivnimodelviđenjabiopretpostavkomvizualnogdoživljajarobeilifotografije,asdruge,da jepojava»fotografijeodbacila stereoskopkaooblikvizualnoguživanja(visual consumption)«(133).Međutim,kaoštojepokazalaLauraBurdSchia-vo(2003),medijsepremještanjemizpoljaznanostiupoljetržištapretvaraurobu.Pritomese,tvrdiBurdSchiavo,ideološkiučincimedijanikadnepodudarajusnjihovimtehnološkimustrojem.BurdSchiavoupozoravadasetijekompedesetihišezdesetihgodina19.stoljećaustereoskopeumjestocrtežaumećufotografije.Timesestereoskopučijisevizualnidoživljajprvotnoizvodioizpromatračevogtijelasadapridodajesimulakrumobjektivnostifotografije.Posljedicatogajerazvezivanjevizualnogdoživljajaodtijelakojemutajdoživljajdugujesvojnastanak.PremaBurdSchiavo,pritomesestereoskopskiprizorosamostaljujeodpromatračevetjelesnedjelatnosti,kaoštoseukapitalističkimuvjetimaproizvodnjeproizvodosamostaljujeodljudskograda.Akorobnanaravdevetnaestostoljetneoptičketehnologijepotiskujeudioosjetilnostipromatračkogsubjektaustvaranjuvizualnogdoživljaja,tadasepitanjevizualnekulture19.stoljećaneograničavasamonailuzijuprizoraioptičkevarke.Taseproblematikaopsjeneprizora,kojaseotvarasastanovištatehnologijeifiziološkeoptike,morarazmotritiiuokvirureifikacijevizualnihdoživljaja.Ovareifikacijapodrazumijevaosamostaljivanjevizualnihdoživljajaodljudsketjelesnostikojaihstvara.SlijedeliseoviizvodiBurdSchiavo,Craryjevafiziološko-subjektivnaidejaviđenjatražidodatnukristalizacijuuokvirutumačenjaoptičkihmetaforakojeMarxuvodiusklopuanalizeideologijeirobnogfetišizma.PoredraznihtehnološkihiinstitucionalnihnačinaproizvodnjeprizorakojenavodiCrary,moderna se idejaviđenjavezuje i za fetišističko sljepilo.3Onopodrazumijevaistodobnunevidljivostvidljivihpredmeta(npr.upotrebnevrijednostiurazmjenskoj vrijednosti) i vidljivost nevidljivih pojava (npr. ljudskog radautjelovljenogurobi).Ako,kakotvrdiCrary,fiziološko-subjektivnirežimviđenjapromičesubjektivnostpromatrača, tadajeonuoporbisfetišističkimkarakteromrobekojitudjelatnusastavnicusubjektivnostipotiskuje.

1

UradusenerazmatraCraryjevmetodološkiokvir koji on izrijekomvezuje uzFoucaultovu povijest ideja, zanemarujući, međutim,odlučne razlike izmeđunjezine arheološke igeneaološke faze. Ovaj je aspekt CraryjevekoncepcijekritičkirazmotrioMitchell(1994).Copjec (2002) pak upozorava da Craryjevatezaopretvorbiklasicističkog rastjelovljenog promatrača u modernističkog utjelovljenogpromatrača prešutno pretpostavlja kartezijanskidualizamumaitijela.Također,raspravomnećebitiobuhvaćenaninovijaCraryjevaknjiga Suspensions of Perception u kojoj setežišteanalizeprebacujesviđenjanaširipojampažnje(attention).

2

Shawcross (1997) pokazuje da se nastanakfotografijemožepomaknutibaremdo1729.godinekadanjemačkiprofesoranatomijeJohannHeinrichSchulzeeksperimentirasasre

brnimsolima.Batchen(1997)pakupozoravada je službena povijest fotografije isključilabarem24»izumitelja« fotografijekojina tu»titulu« imaju ista prava kao i Daguerre iTalbot (Batchen 1997: 35). Batchen svojurekonstrukciju fotografije kao diskurzivneprakse vezuje za Foucaultovu arheologiju:»Uskladustimnepostavljampitanjetkojeizumiofotografiju,negoprijeukojemsetrenutkupovijestijavilaželjazafotografiranjemikadsejeonapočelaneumornomanifestirati?Drugimriječima,ukojemjetrenutkufotografija prestala biti slučajnom, izoliranomi individualnom fantazijom i postala širokorasprostranjenim društvenim imperativom«(Batchen1997:36).

3

Ovajkonceptrazrađujemouzavršnimetapamaargumentacije.



pa tako još1890.godine, sedamgodinanakonMarxovesmrti i23godinenakon izlaskaprvogdijelaKapitala,FriedrichEngelsu jednomodpisamanjemačkomekonomistuConraduSchmidtupiše:

»Sekonomskimipolitičkimidrugimrefleksimasasvimjeistokaoisrefleksimauljudskomoku, oni prelazekroz sabirnu leću i pojavljuju se zato preokrenuto, naglavce.Samo što nedostajenervni aparatkoji ih zapredodžbuponovnopostavljananoge.« (Engels1890/1979:1415–1416)

UtompismuEngelspovezujedvijetemeljneoptičkefigurekojesejavljajuuMarxovimspisima:figurupreokrenuteslike(Njemačka ideologija)ifiguruukinutog»nervnogaparatakojijepostavljananoge«(Kapital).MarxuNjemačkoj ideologijiprvopovlačianalogijusokomkakobiuprizorioideološkuopsjenu,apotomuKapitaluukidaokokaokonačnomjestoraskrinkavanjarobne opsjene. PremaCraryju se pak ova nemogućnost prevladavanja rascjepa između ideološke i robneopsjeneuviđenju, razrješavaupodvajanjuvizualnekultureumodernitetunaopčinjenostbujanjemslikaiopsjednutostoptičkomfiziologijomitehnologijom.4

Stereoskop:Tijelokojevidi

Međutim, iz Craryjevih se postavki o fiziološko-subjektivnom viđenju nemožeizvestiobjašnjenjezaštouranomkapitalizmuistodobnodolazidopreobrazbeviđenjaizsredstvaspoznajeupredmetnjezinainteresaibujanjaslikaiuređajazanjihovouživanje.Razmotrimopodrobnonjegovurekonstrukcijufiziološko-subjektivneidejeviđenja.Crarytvrdidakrozprvihtridesetakgodina19.stoljećaviđenjenapuštaklasičnimodelustanovljenuRenesansi.Ovajekorjenitapreobrazbaviđenjaneodvojivaodpreustrojaznanjaidruštvenihpraksikojiseodvijaonaprijelomuiz18.u19.stoljeće.Viđenjenijesamopitanjeslikarskeperspektive,već jeonosadaokrenuto tijelukojeseuspostavljakaoobjekt spoznaje.Stoga,kako tumačiCrary,novimodelviđenjaproizlaziizuređajaipostupakaracionalizacije,normalizacijeidiscipliniranjasubjekatauokvirunovonastalihekonomskih,urbanihiindustrijskihokolnos-ti.No, aparati, instrumenti, procedure i pomagalakoji suprvotno služili uprikupljanjupodatakaofiziologijipromatračevogtijelaiviđenjaprešlisuizlaboratorija,kabineta,klinikanapodručjemasovnekulture.

»Brojneoptičkenapravekojesubileizumljenetijekomtihistraživanjakasnijesupostalesastav-nicamamasovnekulture19.stoljeća.Fenakistiskop,jedanoduređajakojijebionapravljenzailuzijusimulacijepokretabio je izumljen tijekomempirijskog istraživanjapaslika (afterimages), stereoskop, prevladavajući oblik konzumiranja fotografije gotovoviše odpola stoljećaprvotnojebiorazvijenkaodiopokušajadasekvantificirajuiformalizirajufiziološkeoperacijebinokularnostiviđenja«(Crary1990:16).

Uklasicizmujevrijednostparametarapodražaj/doživljaj,vanjsko/unutarnje,tijelo/okolina proizlazila iz epistemološke mjerodavnosti camere obscurečijijespoznajnisuverenitetpremaCraryjudovedenupitanjeupravouosvitmoderniteta.Cameraobscurajejamčilaspoznajnusuverenostklasicističkog veridičko-objektivnog promatračapovlačećigranicuizmeđuvanjskihpodražajaiunutarnjihdoživljajateodvajanjemčinaviđenjaodtijelapromatrača.Spoznajnisuverenitetpromatračacamereobscuretemeljiosenatomeštojeonaovakvimustrojemsprečavalapodvajanjesubjektanaobjekt.Razdvojenodizvanjskogsvijetaivlastitetjelesnostipromatračsenijemogaoprojiciratiuonoštovidinitijeprizormogaoaficiratinjegovčinviđenja.Tajjeustrojjamčiojasnorazlučivanjeunutrašnjegodvanjskog,promatračevihunutarnjih



doživljajaivanjskihpodražaja.Dokjesjednestraneviđenjeodvojenoodfizičkogtijelapromatračainjegovihosjetila,sdrugejestranetajrastjelovljenipoglednadomještenmehaničkimtijelomuređajakojijejamčioobjektivnostpromatranja.Međutim, odlučujuća je razlika između camere obscure i optičkih uređaja19. stoljeća što se prvi optički uređaj temelji na geometrijskoj optici, dokdevetnaestostoljetni uređaji odražavaju i simuliraju fiziološka svojstva okakaotjelesnogorganate takosmještajuviđenjeunadležnost fiziološke optike.Uklasicizmujeepistemološkamjerodavnostviđenjabilazajamčena fizičkim zakonima optike;cameraobscurajeimobiliziralapredmetiznjegoveupletenostiuizvanjskosttegaprojiciralananjezinestijenke.Promatračevorastjelovljenookoimalojepasivnuuloguprimateljaodrazavanjskogsvijeta,međutim,timejezauzvratujednobilaisključenamogućnostobmane.Klasicističkiobjektivno-veridičkipromatračraspolažepristupomsvijetu,pričemuokonefunkcioniranarazinivanjskogzamjećivanjaosjetila,negounutarnjegopažanjauma.5

Devetnaestostoljetnisediskursoviđenjurazvijaousklopudvajuparametara:učvršćivanjaviđenjautijeloinjegovogodvajanjaodvanjskihpredmetakaosadržajavizualnihdoživljaja.Utjelovljenasubjektivnostpromatračakojajebilaisključenaizcamereobscure,sadapostajemjestomopunomoćivanjapromatrača, čime tijelopostaje»aktivniproizvođačoptičkog iskustva« (Crary1990:69).Sâmopromatračevo tijeloproizvodineštoštonemaekvivalentau vanjskom svijetu. Ustanovljuju se dva model promatračke subjektivnosti: jedan fiziološkogpromatračakoji će postati predmetompozitivističkihznanosti19.stoljeća,idrugisubjektivnog(romantičarskog)promatračakaoproizvođača vlastitog vizualnog iskustva.Nasuprot se klasicističkom veridičko-objektivnompromatračuu19.stoljećuafirmirafiziološko-subjektivnipromatrač.Dvostrukimsemodelomsubjektivnogviđenjasjednestraneuspostaviopromatračkisubjektkojijeraspolagaoperceptivnomautonomijom,asdrugejestraneistitajsubjektpostaoobjektnovogznanjaitehnologijekojesusetemeljilenaspoznajidajedjelotvornostsubjektauvjetovanaanatomsko-fiziološkimustrojemnjegovatijela.Budućidasâmopromatračevotijeloproizvodineštoštonemaekvivalentauvanjskomsvijetu,viđenjeseizpovlaštenogspoznajnogsredstvapromećeupredmetspoznaje.Dokjepromatračsjednestranebioproizvođačvlastitogvizualnogdoživljaja,kojinijeiziskivaoovjeruodstranevanjskogpredmeta,istodobnojebiopodvrgnutpostupcimaovjeravanjatakoštojebioustanovljenkaopredmetondašnjihpozitivističkihznanosti.Upravo tijelo koje je bilomjesto perceptivne autonomije postaje

4

Ovasepodvojenostnerazrješavaniupravcupanoptičkognadzora,nitiupravcu»društvaspektakla«,većostajeustanjuneodlučivosti:»Jošuvijeksevodihistoriografskaraspravaotomejeliovanovaprevlastvidiljivogproizvelakrizuvjerovanjausamooko,ilisuoptičkaistraživanjapotaklabujanjevizualnekulture.Istahistoriografskaraspravaprevladavaupovijestiumjetnosti:ilijeizumfotografijepro-izveokrizukojajedoveladoneprekidnihoptičkih istraživanja, ili jedevetnaestostoljetnaopsesija optičkim istraživanjima proizvelakrizukojajedoveladofotografije«(Friedberg1993:16).Nadalje,Friedbergpokazujekakoistioptičkiprincipmožeposlužitinadzoruupanoptikonu(1791)ispektaklukrozstvaranje

vizualneiluzijeupanorami(1792)idiorami(1823). Friedberg pokazuje da je jedan odsredišnjihproblemaCraryjeveargumentacijepretpostavka da neka znanstvena zakonitostiliuređajimajuistisadržajilinamjenuusvimpoljimakulture.

5

Karakterističan je Descartesov zaključak izOptike(1637/1996):»Umjeonoštoopaža,anetijelo«(Descartes1637/1996:109).PremaDescartesuseunutarnjaaktivnostviđenjaneoslanja na pasivnu djelatnost primanja slikakoje imajusličnost spredmetimakojeodražavaju.



ujednoimjestompodvrgavanjapromatračarazličitimtehnikamanadzoraiinstitucionalizacije.6Subjektivnostseviđenjazapravovezivalazanesavršenostfiziološkogustrojapromatrača.Viđenjetakozadobivadvosmislenuulogukojommusepriznajemoćstvaranjaizmišljenihsvjetova,alipritomuskraćujespoznajnasposobnostudokučivanjuonogstvarnog.PremaCraryju,eksperimentalnoistraživanjeovihidiosinkratičnihsvojstavaviđenja potaknulo je izumljivanje i upotrebu raznih optičkih uređaja.Oviuređaji koji su služili za eksperimentalno istraživanje fiziološkog ustrojaoka, premještaju se u područje popularne kulture.Uređaji poput thaumatropa,phenakistiskopa,diorame,kaleidoskopaistereoskopa7 istodobnosuomogućiliispektaklinadzor,uživanjeuprizoruiizloženostpogledu:»Onisupočetnobilinamijenjeniznanstvenomproučavanju,alisubrzobilipretvoreniuoblikepopularnekulture.Onoštoimjebilozajedničkojeodgodapercepcije i rascjep izmeđuoka i predmeta« (Crary1990:104).Najpopularnijitakavuređajbiojestereoskopkojijesdrugestraneimaoodlučujuću ulogu u fiziološkim istraživanjima viđenja. Njega je 1838. godine SirCharlesWheatstonepredstaviojavnostikaooptičkiuređajkojijenamijenjeneksperimentalnomistraživanjubinokularnosti.Pitanjebinokularnostibilojejednoodčvornihtočakadiskursadevetnaestostoljetnefiziološkeoptike:Akosvakookoprimadvijerazličiteslikeistogpredmetakakoseonestapajuuvizualni doživljaj jedinstvene slike? Zašto promatrač ne vidi dvije slike?Stereoskopdvije ravne slike istogpredmetakombinira takodapromatračimadojamdubineitrodimenzionalnostikaodasobaokagledastvarnipredmetuprostoru.

»Stereoskopski gledatelj (stereoscopic spectator) ne vidi ni identitet kopije, niti koherencijuzajamčenuokviromprozora.Onoštosepojavljujeprijejetehničkoponovnosastavljanjepostojećereprodukcijesvijetarazlomljeneudvaneidentičnamodelakojiprethodeiskustvunjihovejedinstveneiliopipljivepercepcije.(…)Odnospromatrača(observer)premaslicivišenepro-izlaziiznjegovaodnosapremapredmetukojiseodmjeravasobziromnasmještenostuprostoru,većdvijerazličite(dissimilar)slikečijismještajsimuliraanatomskustrukturupromatračevogtijela.«(Crary1990:108)

Akosedvije jednodimenzionalneslikepromatrajukroz stereoskop,one sestapajuu trodimenzionalnisimulakrumpredmetakojiprizivaprividnjegoveprisutnosti.Promatračvidiprisutnostonogštojeuzbiljiodsutno,štojeuzdrmalouvjerenjeopostojanjuizravneimotiviranerelacijeizmeđupodražajaidoživljaja.No,budućidajefiktivnaprirodavidnihdoživljajakojejestereoskopizmamljivaoodpromatračabilaneprikrivena,ovajjeuređajpremaCraryju otvoreno izlagao promatrača opsjeni. Za razliku od fantazmagoričnihefekatazačijujedjelotvornostbilovažnodasklopbudenevidljiv,Wheatstoneovjestereoskop»ostaviohalucinatornuipatvorenunaraviskustvaneprikrivenom.(…)Jednostavnoondjeničegnijebilo.Iluzijadubinebilajesubjektivnidogađajapromatračsjedinjensuređajembiojenositeljemsintezeistapanja«(Crary1990:129).Budućidastereoskopinisutežiliprikrivanjutehnologije,8oninisumogliponištitipromatračevufizičkuupletenostuuređajidvodijelnunaravprizora,takodaih,tvrdiCrary,vrlobrzozamjenjujefotografija.

»Uređajkojisenedvojbenotemeljionanačelurascijepljenosti,nabinokularnosti, inailuzijiizvedenojizbinarnogreferentastereoskopskepločeodspojenihslika,prepustiojemjestopredoblikomkojijeočuvaoreferencijalnuiluzijupotpunijenegoijednaformaprije.Fotografijajepotisnulastereoskopkaooblikvizualnogkonzumiranjadijelomizbog toga jer jeobnovila ipoduprlafikcijudaje»slobodni«subjektcamereobscurejošuvijekbiomoguć.«(Crary1990:133)



Roba: Ponovnoodvajanjeviđenjaodtijela

Međutim,LauraBurdSchiavo(2003)jepokazaladajestereoskopmedijkojijeistodobnoprovodiodvijeideologije,znanstvenuitržišnu.Iakojekonstruiran1838.godinekaoinstrumentproučavanjafiziologijeoka,čimsezatekaonatržištuurazdobljuizmeđu1850.i1860.godinepoprimiojedrugačijekonotacije.Drugimriječima,potrošačinisuuživaliustereoskopskomprizorunatehnološkojrazinimedija,već tek nakon njegove pretvorbe u robu.Usvomlaboratorijskomokruženjustereoskopjeotvaraoodlučujućapitanjaopouzdanostiviđenja.Alikaouređajmasovnezabavestereoskopnijeslijedioznanstveneuvideondašnjefiziološkeoptikeonepouzdanostiljudskogvida,većjepostaozabavnomiisplativomrobomkojajeopčinilapotrošače.

»Nagovješćujućidaseviđenjemmožeupravljati takodapromatračvidineštonepostojeće, ipotkopavajućijednakostvanjskogsvijetaislikenamrežnici,stereoskopjepostaomodelomkojijeprekinuospotiskivanjempromatračevesubjektivnostikojesuvršilevizualneparadigmeu17.i18.stoljeću.«(Schiavo2003:117)

Kakojeistovremenobujalotržištefotografije,otvorioseprostorzazamjenjivanjestereoskopskihcrtežafotografijamakakobisenatajnačinusavršiorealističkisimulakrumstereoskopskogprizora.9No,upravojeuvođenjefotografsketehnologijeustereoskopvratiloklasicističkuidejuviđenjakojusupotkopala devetnaestostoljetna istraživanja fiziologije viđenja.PremaBurdSchiavo,timesestereoskop,nakonštojepretvorenusastavnicukomercijalnefotografije,osamostalioodpodručjafiziološkihistraživanjaviđenjaiobnovioideologijuspoznajnepouzdanostiipovlaštenostiljudskogvidauodnosunaostalaosjetila.Drugimriječima,istodobnosrastomutjecajafiziološketeorijeviđenja,stereoskopjedizajnirantakodajesvevišepočeopodilazitizahtjevima tržišta te je počeo potkopavati fiziološko-subjektivnu teoriju viđenjačijejeutemeljenjesamodesetljećeranijepodupro.TakoSirDavidBrewster1851.godineusklopuLondon Crystal Palace Exhibitionpredstavljaverzijustereoskopa prilagođenu za tržište.Brewsterov je stereoskop za razliku odWheatstoneovog,zatvaraosvojmehanizamuurešenukutiju.

»Uređajjeotvorenouprizorivao(kaouslučajuWheatstoneovogreflektivnogstereoskopa)napuklineupromatračevojpažnjikojesubiliučincipovršine.Nokaoufetišizmurobe,kadsetisastavnidijeloviuspješnoprikriju(kaoštojeučinioBrewsterovlentikularnistereoskop)ostajuvidljivijedinoučinci.TakojeBrewsterovmodelmaskiraofenomenološkidogađajitjelesnostbinokularnogviđenja–njezinudjelatnostkojasevezujezaljudskirad–čimeseoptičkailuzijapredstavilakaoroba.«(Schiavo2003:123)

6

Friedberg (1993) ističe ovu problematičnunit argumentacije: »Craryjev je promatrač(observer) u paradoksalnompoložaju, u kojem istodobno doživljava pokretnost slika(‘novaapstrakcijaimobilnostslika’)inepokretnost slika (‘discipliniranje… promatračau terminima čvrsto zadanih odnosa premaslici iuređaju’).Craryneproširuje implikacije ovih dijalektički suprotstavljenih oblikapromatranja(observations)«(32).

7

Trebaistaknutidaodovihuređajakojenavo-diCrary,dioramaneproizlaziizistraživanjafiziološkeoptike.Dioramazarazlikuodostalih navedenih uređaja prikriva svojmehani

zam. O povijesnom situiranju diorame vidiFriedberg(1993).

8

Takva su usavršavanja i prilagođavanja stereoskopa za širu upotrebu izvršili britanskifiziologSirDavidBrewster i američkiknjiževnikOliverWendellHolmes.

9

UFotografovom priručniku(1860)NathanielBurgespišeda»smoprimoranidaupomoćprizovemofotografijubezkojestereoskopskiprizornikadnebipostigaostupanjsavršenostikojividimodaostvaruje«,premaSchiavo(2003:118).



Dokjesjednestraneviđenjezaodijevaouruhorobe,stereoskopjesdrugestrane svoju legitimaciju crpio iz, često pogrešnih, pozivanja na znanstveneizvore.Takoseujednomodonodobnihpriručnika10stereoskopodređujekao imitacija ljudskog viđenja čije su reprezentacije pouzdani odrazi slikanamrežnici.Dok jeprvotnouznanosti služiodabiutvrdio rascijepljenostpredmetainjegovevizualnereprezentacije,stereoskopseupopularnojkulturi pretvorio u njihovo jedinstvo.Time se ponovno uspostavlja jednakostizmeđuvanjskogsvijetainjegovihslikanamrežnicioka,aumanjujeulogapromatračevogtijela.

»Salonskistereoskop(parlor stereoscope)jamčiojegledateljima(viewers)neusporedivvizualniprijem.DokjeWheatstoneovstereoskopotvoriopitanjeodnosaizmeđupredmetaigledatelja,teoistinitostipojavaiuopćeospoznatljivostisvijeta,stereoskopzaopćuupotrebu,neprekidnodefiniranusvijetufotografijeipopularnezabavenakonnjegovogtržišnoguvođenja1851.godine,ponovnojeučvrstioupravoteodnose.Salonskistereoskopinjegoviprizorisuvratilimjerodavnostviđenjuiprozirnostizmeđuobjektainjegovepredodžbe.«(Schiavo2003:131)

BritanskisociologDonSlater(1995/2002)natomtraguističedvijeproturječnelinijevizualnekulture.Sjednestrane,vizualnakulturasepriproizvodnjiprizoratemeljilanatehnološkimdostignućima.Vizualniuređaji,poputdiorame,oslanjajusenatehnologiju i različiteznanstveneuvide(ofunkcioniranjuoka,viđenjepokreta,znanjaizmehanikeisl.)pristvaranjusimulacijevizualnogdoživljajanekenepostojećeokoline.Sdrugestrane,tehnologijasevizualnekultureosamostaljujeodprvotnihnamjena,ilisečakstvaraisključivozaproizvodnjuslika.Ovasepotonjatendencija,smatraSlater,najboljeuočavanafotografiji.11

Realističnostprizoravezujesezatehnološkadostignućaiznanstvenaotkrića.Omogućujućividljivostprizoratehnikaiščezavaunevidljivost.Upravojeprikrivenosttehnikeprizoraupućivalonanjegovutehničkusavršenost.Doživljajčarolije(magic)prizorabiojeneodvojivodnjegovetehnološkeuvjetovanosti:»…publika jedoživljavala jednakočarobnimkao tehnološkim«(Slater1995/2002:305).Prizoridiorameifotografijesmatralisuse,uduhuprosvjetiteljsko-modernističkeidejeprogresa,demonstracijamamoćitehnikedapreobrazisvijet iovladanjime.Iakosetrikovi iefekti tehnikepripisujuznanju,anenatprirodnimmoćima,oniseipaksmatrajuuspješnimaukolikosunevidljiviitakočuvajuneštoodsvojezagonetnosti.No,doksedioramakoristitehnikomkakobiproizvelailuzijurealnog,oslanjasenaznanostkakobi proizvela spektakl, fotografija, za razlikuod toga, briše granice izmeđustvarnoginestvarnog,fotografiranipredmetdoimasestvarnimuodsutnostinekogtehnološkogpomagala.Drugimriječima,dokčarolijadiorameproizlaziiztehnike,fotografijasedoživljavakaovrstaprirodnečarolije.12

Noumodernizmuje,kakotoističeSlater,položajfotografijebiodvosmislenjerjeonatakođerbilaisastavnidiomodernističkihtežnjipremadeziluzioni-ranjuidemitifikaciji,protjerivanjemčarolijeizsvijeta.Realizamfotografije,smatraSlater,odgovaramodernističkomsvođenjuznanjanavidljivečinjenice.Iupravoutoj(navodnoj)spoznajnojpouzdanostifotografijeležiinjezinaspektakularnost:njezinjeprizorsamposebitehnološkodostignuće.Ili,Slaterovimriječima,»problemjemeđutimtoštosekulturnioblicitihspektaklamogukretatiupravousuprotnomsmjeruodotrežnjujućemisijemoderniteta«(313).Odnosno»/u/samomprocesuobjavljivanjaotrežnjenihčinjenicasvijeta,samesetečinjenice,vizualnimspektaklommoguponovnozačarati«(isto).DakleSlaterovargumentjeslijedeći:doksuseupredmodernimrazdobljimačudapripisivalanatprirodnimsilama,smodernitetomsevjerujedačudapro



izvodisamaznanost.Slaterusvezistimspektaklodređujekaooblikkorištenjatehnikaiznanstvenihdostignućanebilisesimuliraonatprirodniučinak.Modernitetjerazdobljeukojemznanstvenik»neprizivaokultno,većprirodnesile«(317).

Fetišizamrobe: Utjelovljenebestjelesnostiiokokaoorganpraznogpogleda

U19.stoljeću,dakle,uprviplandolazehalucinatornifenomeniviđenja.Mogućnostviđenjauodsutnostivanjskogpodražajapodrazumijevalajeoptičkoiskustvounutarsubjekta.TakojenjemačkifiziologJohannesMüllerpokazaodarazličitipodražajimogupobuditiistidoživljajuodređenomosjetutedaokoponištavarazlikeizmeđubrojnihpodražajakojedobivaizokoline.Ispo-stavilo seda je relacija izmeđudoživljaja i podražaja radikalnoarbitrarna.GillianBeerkažedajeMüllerovnastavljačHermannvonHelmholtzdokazaodajeoko»nesavršenosredstvokojejenesposobnozapostojanurezoluciju«(Beer1996:90).Okovišenijeunadležnostivanjskogpredmeta,većjeonopodređenounutrašnjimzakonitostimatijelakojeostajuizvannjegovdosega.Dokjeranijevanjskipredmetovjeravaovizualnedoživljaje,sadajepotrebnoovjeriti samo viđenje čiji se doživljaji više ne vezuju za vanjski podražaj.StogaokopremaTeresiBrennan(1996),neomogućujedavidimo,većsepromećeuneštoštonavodidanevidimodokgledamo,danevidimodavidimo.Utakvimjeokolnostimaoko,kaofunkcijaanatomskih,fizioloških,tehnološkihiinstitucionalnihdiskursa19.stoljeća,mogloMarxuposlužitikaoanalogijautumačenjuideologijeirobe.Marxjeutumačenjuideologijeokudodijelioulogumjestanakojemsemoguispravitiizvrnuteslikeideologije,dokjeuanalizirobepokazaokakojetoistomjestoukinutonjezinimfetišističkimkarakterom.Drugimriječima,Marxnijetekupotrijebiofiziološkukoncepcijuviđenjakaoanalogijuzatumačenjeučinakakapitalizma,negojepokazaodasetiučincitemeljenaodgodiviđenjainjegovojreifikacijikojaosjetilopreobražavauorgan»praznogpogleda«.Kaoštofotografijanijetekpotisnulastereoskop,većsusetedvijetehnikestopile,takosenifiziološko-subjektivnoviđenjenemožerazumjetiizvanodnosasrobom.Crarypromatračkusubjektivnostkarakterističnuza19.stoljećesmještaudiskursfiziološkeoptikeioptičketehnologije,kaoštopromatraču17.i18.stoljećanalazisjedišteuracionalističkojiempirističkojfilozofijii

10

Arnold(1857),prema(Schiavo2003:125).

11

Još Benjamin u Maloj povijesti fotografije(1931) piše da su rane fotografske snimke(DavidOcatviusHill)bileplodskladatehnikeurazvojuiklase(buržoazije)uusponu.Doksufotografinjegovaparatbilinaistojrazini,aurajenatimprvimfotografijamabilaautentična.Međutim,potomsetehnikaiobjektrazi-lazepasemistificirajućiučinci (patvorenostaure) fotografije vezuju za prevlast njezinetehničkedimenzijenad ljudskom(Benjamin1931/1986,v.str.159).

12

Kaošto jepokazaoBatchen(1997) fotografija je u svojim počecima imala ambivalentanodnospremazbilji.Onanijeteksredstvo

predočavanjaprirode,negofizičkiikemijskiproceskojiprirodiomogućujesamopredočavanje. Tako primjerice William Henry FoxTalbot u djelu The Pencil of Nature (1844)fotografiju opisuje kao fotogenično crtanje(photogenic drawing),odnosnoproceskojimprirodni predmeti prikazuju sami sebe, bezpomoći umjetnikovog risala. Fotografija jeistodobnocrtanjeisustavreprezentacijekojiisključuje crtanje, priroda je u tom sustavuistodobnoaktivna ipasivna,kao što je i fotografija na granici kulture i prirode.Takavsustavreprezentacije,ukojemseprirodaprikazujetakoštoseonapobuđuje(dinamizira)daprikazujesamusebe,istodobnoodražavaitvorisvojpredmet.Takozamišljenafotografijapotkopavarazlikuizmeđukopijeioriginala.



fizičkojoptici.Stoga,jelifiziološko-subjektivnimodelviđenjakojiinaugu-riraCraryprisutaniuMarxovojkriticiideologijeipolitičkeekonomije?Kaošto je već istaknuto,Marxovi su suvremenici bili veliki njemački fizioloziJohannesMülleriHermannvonHelmholtz.Onisupremjestilitežišteistraživanjaljudskogvidasrelacijeizmeđuokaipredmetanasamoviđenje.Oniustanovljujudvaodlučujućaparametradevetnaestostoljetnogdiskursaoviđenju:vezivanjeviđenjazatijelopromatračaioslobađanjeviđenjaodvanjskihpredmeta.IakojeMarxovdiskursoideologijiifetišizmurobedjelomičnobiosmještenuoveparametre,potrebnojezapravopreokrenutigledište.Topreokretanjegledištapodrazumijevaslijedeće:umjestodasenjegovoptičkivokabularjednostavnouzmekaometaforazatumačenjeideološkihiekonomskihpojava,potrebnojepostavitipitanje:jeliMarxrekaoneštoosamomviđenjudokjeistraživaokapitalističkeuvjeteproizvodnje?StogaseunastavkuokrećemoMarxovojanaliziideologijeifetišizmarobe.Ideologijaodvajaljudskusvijestodpovijesnihimaterijalnihuvjetačovjekovaživotakakobimoglaunjihutisnutisvojepredodžbe.Takosepovijesniimaterijalniživotizpretpostavkisvijestipromećeunjezineučinke.UNjemačkoj ideologiji se»ideološki refleksi« tumačezapravokao»odjeci životnogprocesa«:

»Imagloviteslikeumozguživihljudinužnisusublimatimaterijalnogprocesanjihovaživota,ve-zanogzamaterijalnepretpostavke,kojisedadeustanovitipomoćuiskustva.«(Marx1845–46/1979:307)

Međutim,zaMarxaseideološkirefleksiimagloviteslikesjednestrane,imaterijalniprocesiživotasdrugestrane,nalazenaistimontološkimrazinama.StogaseotuđenjeuMarxovojranijojkoncepcijiodređujekao»prividsamostalnosti« idealnogodmaterijalnog.Tajprividodvojenihontoloških razinaonemogućujerazotkrivanjematerijalnesupstancekojuMarxnaziva»aktivniprocesživota« izkoje sekristaliziraju ideološka iskrivljenja.U jednomodčestocitiranihmjesta13izNjemačke ideologijeMarxkaže:

»Ako se u svakoj ideologiji ljudi i njihovi odnosi pojavljujuobrnuti glavačkekaou cameriobscuri,ondaovajfenomenproizlaziistotakoizhistorijskogprocesanjihovaživota,kaoštoobrnutostpredmetanamrežniciokaproizlaziiznjihovaneposrednofizičkogprocesaživota.«(Marx1845–46/1979:307)

Ovdjetrebauočiti:Prvo,dajemetaforazaideologijucameraobscura,uređajkoji jeu17. i18.stoljećuslužiokaoepistemološkiokvirzarazumijevanjeodnosa između spoznajnog subjektapremaobjektu spoznaje.Drugo, da jefizičkiprocesživotametaforaza»historijskiprocesživota«ljudi.Treće,dajeobrnutaslikanamrežniciljudskogokametaforazainverziju»ljudiinjihovihodnosa«uideologiji.UpronicavojanaliziW.J.T.Mitchell(1986)polaziodpreokretanjaanalogijeokaiuređajacamereobscure:

»Alipretpostavimodapremjestimonaglaske izamislimookooblikovanopouzorunastroj?Samoviđenjesevišenerazumijevapremaneutralnim,empirijskimzakonimaoptike,negokaomehanizamkojijeizloženpovijesnojpromjeni.(…)Obrnuteslika,bilouoku,bilonacameriobscuri,nisuobrnutesamozbogfizičkogmehanizmasvjetlosti,negozbog‘povijesnogprocesaživota’,imoguseuspravitisamorekonstrukcijomtogistogprocesa.«(Mitchell1986:175)

PremaMitchellu,cameraobscurazauzimaambivalentanpoložajukojemjeona istodobno»figura i za iluzije ideologije i za»povijesniprocesživota«izkojegseizvodeteiluzijeisredstvozanjihovoraščaravanje«(178).Dokcameraobscurasjednestranepodvrgavaopsjenarskimučincimaideologije,onapaksdrugestraneslužinjihovomraskrinkavanju.



Kao što se ideologiji suprotstavljahistorijskiproces života, tako je cameriobscurisuprotstavljenooko,aizdvojenostipromatračkogsubjektaodobjekta,kojaproizlaziiznjegovogzatvaranjaumračnukomoru,suprotstavljasesmještanjepromatračkogsubjektaunadležnostfiziološkihzakonitostitijela.Kaoštoizinvertneslikepredmetanamrežniciokaneproizlazidajetajpredmetazbilja»obrnutglavačke«,takoniizideološkihiskrivljenjaneslijedidasupredmetiililjudskiodnosikojeoniodražavajuiskrivljeniiuzbilji.MarxuNjemačkoj ideologijijednimdijelomraskidascameromobscuromkaoepistemološkimuzoromviđenju, zadržavajućiujednoepistemološkipovlaštenpoložajokakaosredstvaspoznaje.IakojeokouNjemačkoj ideologijismještenouljudskotijelo,onoipakostajeosjetilokojeomogućujedonošenjespoznajnomjerodavnihsudova.IdeologijauMarxovomtumačenjunepodvajasvijetnapodručjezbiljeinjezineiskrivljeneideološkepreslikekojasedoimakaostvarnost:»…mipolazimoodstvarnodjelatnihljudi,aizstvarnogprocesaprikazujemoirazvojideološkihrefleksaiodjeketogživotnogprocesa«(Marx1845–46/1979:307).Međutim,Mitchellupokušajuda izbjegnevulgarno-marksističkosvođenjenadgradnjenabazu, zanemarujenijanse retoričke struktureovogodlomka.Marxnaimedovodiuradikalnuimanenciju(Henry1975)povijesno(»usvakoj /se/ ideologiji ljudi i njihovi odnosi pojavljuju obrnuti glavačke kao ucameriobscuri«)stjelesnim(»obrnutostpredmetanamrežniciokaproizlaziiznjihovaneposredno fizičkogprocesaživota«).Po tojMitchellovojargumentaciji,tijelomožebitimjestoraskrinkavanjaprividasamozatoštojeuvijekvećmjestonjegovastvaranja.Slikanamrežnicijeobrnuta,alipredmetsevidiuspravljeno.Odnosno,onoštoizmičeviđenjunijepredmet,većnjegovaslika.Međutim,nasuprotCraryjuiMitchellu,našajetezaslijedeća:za Marxa u Njemačkoj ideologiji oko ne ostaje spoznajno privilegirano osjetilo zato što je pouzdano, već upravo zato što je nepouzdano.Slika jeucameriobscuri preokrenuta,alijevećpreokrenutaina»mrežnicioka«inemajasnerazdjelniceizmeđuideološkeifizičkečinjenice.ItojetezakojućeMarxrazraditiuKapitalu.TimeštojeuNjemačkoj ideologijiokosmještenoupromatračkotijelokaokonačnosjedištepovijestionoostajeepistemološkiprivilegiranoosjetilo.No,uKapitalu seneproblematizirapredmet, nego samoviđenje čiji sedoživljaj više ne veže uz neki vanjski podražaj.Koncepcija viđenja uKapitaluuosnovi jeradikalnijanegofiziološko-subjektivnimodelkojiCraryizvodiiz devetnaestostoljetne fiziološke optike.Naime, istom se logikom, koja uNjemačkoj ideologijiomogućujeponištavanjeideološkeinverzijeupovijestikroz inverziju u fiziologiji, u poglavljuKapitala o fetišističkom karakterurobeukidaoko:

»(1) Toznačidasetajanstvenostrobnogoblikasastojijednostavnoutomeštoonljudimadruštvenekaraktere(gesellschaftliche Charaktere)vlastitanjihovaradaodražavakaokarakterekojiobjektivno(als gegenständliche Charaktere)pripadajusamimproizvodimarada,kaodruštvenasvojstvakojatestvariimajuodprirode,aotudaimseidruštveniodnosproizvođačapremaraduodražavakaodruštveniodnoskoji izvannjihpostojimeđupredmetima.Ovimquid pro quoproizvodiradapostajurobe,osjetilnonadosjetilneilidruštvenestvari(Durch dies Quidproquo werden die Arbeitsprodukte Waren, sinnlich übersinnliche oder gesellschaftliche Dinge). (2)Tako se i svjetlosni utisak neke stvari na živac vida (Sehnerv) ne pokazuje kao subjektivni

13

Klasičnu interpretaciju Marxovih optičkihmetaforakojeseuovomradurazmatrajupoduzelajeSarahKofman(1973/1999).



nadražajsamogživcavida,većkaoobjektivanoblikstvariizvanoka.Alikodgledanja,stvar,vanjskipredmet,doistabacasvjetlostnadrugustvar,naoko.Tu imamofizičkiodnosmeđufizičkimstvarima.Protivnotome,robnioblikiodnosvrijednostiproizvodaradaukomeseonpredstavlja(worin sie sich darstellt),nemajuapsolutnonikakvaposlasnjihovomfizičkomprirodomionimodnosimaizmeđustvarikojiiznjeproistječu.Ovdjesezbivasamotodaodređenidruštveniodnosmeđusamimljudimauzimazanjihfantazmagoričanoblik(phantasmagorische Form)međustvarima.«(Marx1867/1979:886,1867/1968:86)

OvopoznatomjestoKapitalaponašemsemišljenjumožepodijelitinadvaosnovnadijelaštojeucitatuoznačenokao(1)i(2)14.U(1)jenaglasaknapreobrazbiproizvodaradaurobukaoosjetilnonadosjetilnustvar.Tapreobrazbaproizlaziizpojavljivanjadruštvenihkarakteraradakao dasuprirodnasvojstvapredmeta.U(2)sepokazujedasetajquid pro quoiz(1)nemožeobjas-nitikaouobičajenvidnidoživljaj.Međutim,Marxprimjećujedajeopsjena,kaoquid pro quosubjektivnogdoživljajaiobjektivnogosjeta,prisutnavećunormalnomoptičkomregistruukojem,ponjegovomtumačenju,»imamofizičkiodnosmeđufizičkimstvarima«.Marxu(2)neuspoređujenaprostoviđenjepredmetaukojemnijeprisutnaopsjenasviđenjemrobekojaobmanjujepromatrače.Naprotiv – Marx uspoređuje dvije vrste opsjene.prvajedakleprisutnavećnarazinifizičkihpredmetanakojojsesubjektivnidoživljajpojavljujekaoobjektivniosjet.Tajsubjektivnidoživljaju(2)stojiza‘društvenikarakterljudskograda’u(1).No,dokjesubjektivnidoživljajviđenjapredmetavezanzafizičkipredmet,društvenikarakterradanijeprirodno svojstvopredmeta.Podsjećamo:»Alikodgledanja, stvar, vanjskipredmet,doistabacasvjetlostnadrugustvar,naoko.Tuimamofizičkiodnosmeđufizičkimstvarima.Protivnotome,robnioblikiodnosvrijednostiproizvodaradaukomeseonpojavljuje,nemajuapsolutnonikakvaposlasnjihovomfizičkomprirodomionimodnosimaizmeđustvarikojiiznjeproistječu«.TudruguvrstuopsjeneMarxnazivafantazmagorijom.Tesedvijevrsteopsjenemoguoperativnonazvatifizičkomifantazmagorijskomopsjenom.Strukturafizičkeifantazmagorijskeopsjenesuidentične,jerseuprvojopsjeni subjektivni doživljaj pojavljuje kao da je objektivno iskustvo, dokseudrugojdruštveniodnosipojavljujukaoodnosiizmeđustvari.Međutim,kodrobejeungeheuerlichkakoseneštoštoje‘izvanfizičkogodnosaizmeđufizičkihpredmeta’možepojavljivatikaodajeunutartakvaodnosa–kaodajeimanentnopredmetu.15Zaštoserobapojavljujekaopukafizičkastvarbezpovijestiiakosvojnastanakdugujesloženomsklopudruštvenihodnosa?Dakle, i u tumačenju fetišizma robeMarx uspostavlja analogiju s ljudskimokom.AlidokjeuNjemačkoj ideologijiovaanalogijaslužilazaukidanjeideologije,fetišističkikarakterrobeukidasamoviđenje.16Naime,Marxneupućujenafiziološkustrukturuokailioptikukakobinjimaobjasniofetišizamrobe.Upravosuprotno,robnifetišizamjeanalogijazarazumijevanjetehnološkihiekonomskihučinakanaviđenje;odnosnoanalogijazarazumijevanjepromatračkesubjektivnostiukapitalističkimuvjetimaproizvodnje.Obrnutaslikanamrežniciokakojaproizlaziiznjegovefiziologijeupućujenatodaiideološkeinverzijeproizlazeizmaterijalnihuvjetaživota.Nonifiziološkastrukturaoka(subjektivni nadražaj živca vida),nitioptičkafizika (predmet koji baca svjetlost na oko)nemoguobjasnitipremještanjeodnosaizmeđuljudinastvari,odnosnofetišističkikarakterrobe.DokjeuNjemačkoj ideologijiodnosizmeđuokaipredmetaparalelanodnosutijelaipovijesti,uKapitalusetausporednostodnosaizmeđuokaipredmetateodnosaljudiipredmetadokida.17

Iako fizička struktura robe kao predmeta ne sadrži nekoobilježje društvenogkarakterarada,onaihljudima»odražavakaokarakterekojiobjektivnopripadaju samimproizvodima rada«.Ako roba djeluje na ljudsko okokao



dajefizičkipredmet,ondaljudskookonemožerazlikovatirobuodfizičkihpredmeta.No,Marxnekažejednostavnodarobanijefizičkipredmet,većjenjegovatezadadruštvenikarakteriradakojerobaodražavanisudionjezinefizičkomstrukture,većihrobakaofantazmagorijautjelovljujeunekompredmetu.StogajeokouKapitaludokinutojerviđenjenerazlikujeizmeđurobekaopredmetaidruštvenihodnosakojetajpredmetmaterijalizira.PremaantropologuWilliamuPietzu,Marxpostavljatezuofizičkoj nematerijalnosti vrijednosti(physical immateriality of value):

»NaprvipogledmožeizgledatiparadoksalnodaMarxkaozagovornikmaterijalizmaufilozofijikritizirateorijuvrijednostipolitičkeekonomijedajepretjeranomaterijalistička.Međutim,tojeključnopolazištezaMarxovupoznuteorijukapitalističkogfetišizma:materijalnost‘vrijednosti’nije fizička,većdruštvena.ZaMarxa jevrijednostdruštvena supstancakoja sepojavljujeunizumaterijalnihoblika(radnikakojiradezanadnicu,komodificiranihstvari,novac).Iakonijefizičkiopipljiva,vrijednostproizvodairobasemožefizičkimjeriti.«(Pietz1993:145)

UKapitalujeproblemideološkihinverzijazamijenjenpitanjemistovremenogviđenjadvajurazličitihaspekatarobnogoblika:upotrebneirazmjenskevrijednosti18.Umjestoobrnuteslikenamrežnicioka,uKapitalusejavljafiguradvostrukogkarakterarobe.IakoMarxnekažedadolazidostapanjadvajunepomirljivihaspekatarobe,upotrebneirazmjenskevrijednosti,ujedinstvenusliku,ipakjepretpostavkarazmjenedasurobemeđusobnojednake:

»…toznačidasuobje jednakenekoj trećojstvari,kojasamasobomnijeni jednanidruga.Dakle,morabitimogućedaseijednaidruga,ukolikosurazmjenskevrijednosti,svedunatutrećustvar«(Marx1867/1979:857).

UKapitalunijeprovedenretoričkiprevratdvostrukogviđenjaubinokularnostljudskogtijela,odnosnorobeustereoskop.Doksuideologijaicamera

14

Završnidioulomkaglasi:»Pazbogtogadabismonašlianalogiju,moramopribjećimaglovitimsferamavjerskogsvijeta(religiöse Welt).U njemu proizvodi ljudskih glava izgledajuda su samostalna obličja, obdarena vlastitimživotom, i koja se nalaze u odnosimameđusobomkaoisljudima.Ovakojeisproizvodimaljudskihrukuurobnomsvijetu.Ovojanazivamfetišizmomkojiprianjazaproizvoderadačimseproizvodekaorobeikojijenerazdvojnoskopčansrobnomproizvodnjom.Tajfetiški karakter robnog svijeta potječe, kakojeprednjaanalizapokazala,izosobitogdruštvenog karaktera rada koji proizvodi robu«(Marx 1867/1979: 886, 1867/1968: 86). UovomradunerazmatramosveaspekteslojeviteMarxoveargumentacije.Ukratko,nakonštojeuveoopisanurazlikuizmeđudvijuopsjenau(2),Marxuzaključnomdijeluodlomkafantazmagorijukaotudruguvrstuopsjenetumačiprekoanalogijesfetišizmom.

15

To je zapravo jedan od središnjih problemakojimaseDerridabaviuSablastima Marxa(1993). Marx se po tom čitanju pokazujenasljednikommetafizičke tradicijekojadajeprednostbîtipredprividom,životupredsmrtipatakoinemožeafirmiratijednulogikusablasnosti.

16

PremaSarahKofman: »UKapitalu, optičkametafora nam omogućuje da shvatimo autonomiju, aline i inverziju i tako je cameraobscuraneizravnoodbačenakaoneprikladnaanalogija.Upotrebametaforecamereobscureupućujenanedostatakutumačenjupojmainverzije.Metaforacamereobscurejeuistovrijemeupotrijebljenauspacijalnomsmisluhijerarhijskepreobrazbevrijednosti,tedaopišekvalitativnupreobrazbupredmeta« (Kofman1973/1999:13).

17

Stoga se, nasuprot Mitchellu, Marxovo tumačenjefetišizmarobene»preklapasonimcamereobscureioptičkimprocesomkaometaforezaideologiju«(Mitchell1986:189).

18

JedanodMarxovihključnihpojmovnihparo-va iz Kapitala – Gebrauchswert/Tauschwertprevodimokao ‘upotrebna i razmjenskavrijednost’. Dakle, prevodeći Tauschwert kaorazmjenska vrijednostodstupamoodprijevoda prometna vrijednost koji su u prijevoduKapitala koristili Moša Pijade i RodoljubČolaković.



obscurauNjemačkoj ideologijiizravnodovedeniuvezu,paralelaizmeđuviđenjarobeuKapitaluistereoskopskogprizoramožesejedinopretpostaviti.19Promatrač konstruiran uKapitalu istodobno vidi fizičko tijelo proizvoda injegovrobnioblik.No jesu li se tadvaaspekta robespajalau jedinstvenustereoskopskuslikuiimalirobastereoskopskiučinak?Moguliseučincinovonastalihtehnološkihuvjetaobjasnitiisključivoufiziološkimterminima?Jelidovoljnoučinakrobnogfetišizmaobjasnitiuterminimabinokularnosti?

Refleksivnoutjelovljenje imaterijalnostodraza

U tumačenju fetišizma robeMarx na pitanje buržoaskogpolitičkog ekonomista:»Paizčegaondapotječezagonetnikarakterproizvodaradačimuzmeoblik robe (Warenform)?«, daje lakonski odgovor: »Očevidno (offenbar) izsamogtogoblika«(Marx1867/1979:885).Proniknutiutajnurobenijeopsje-narski posao raskrinkavanja privida, već uočavanja previda.Da bi obmanafetišističkogkarakterarobebilaizvediva,neizbježanjepreviduvidnompolju,odnosnosljepilozajedanodnjezinihaspekata.20Robaimadvostrukikarakter,dvostrukioblik,onajespojdvajuelemenatakojiuvijektrebapromatratisdvostruketočkegledišta.Stogarobnifetišizamkao»predmetniprividdruštvenihkarakterarada«proizlazi iz togdvostrukogoblikarobe.Budućidapredmetdajevidljivotijelonevidljivimodnosimarazmjene,samsepredmetisključujeiz togodnosaipovlačiunevidljivost.Težište jeuovomdijalogunameđusobnomnadomještanjuizmeđuzagonetnostiiočevidnostiteproizvodaradairobe.Zagonetnostneproizlaziiznečegskrivenog,oduzetogpogledu,većizsameočevidnostiiizloženostipogledu–iznečegštosenevididasevidi:

»Sadon/proizvodrada/višenijenistol,nikućanipređa,niikojadrugakorisnastvar.Svasusenjegovaosjetilnasvojstvaizgubila.Sadonvišenijeniproizvodstolarskog,nigrađevinarskog,niprelačkog,niikojegdrugogodređenogproizvodarada.Iščeznelikorisnikarakterproizvodarada,iščezaojeikorisnikarakterradovakojeonipredstavljaju,izgubilisusedakleirazličitikonkretni,određenioblicitihradova,nerazlikujuseviševećsusviskupasvedeninajednakljudskirad,naljudskiraduzetapstraktno.«(Marx1867/1979:858,isticanjadodana)

Robakaoosnovnioblikkapitalističkihuvjetaproizvodnjepodliježestalnomudvajanjuuupotrebnuvrijednostirazmjenskuvrijednost.Dvaaspektarobenisu u istomodnosu prema njezinom tijelu.Dok s jedne strane tijelo robeodređujekorisnoststvari,onoštočininjezinuupotrebnuvrijednost,sdrugejestraneto tijelo»materijalninositeljrazmjenskevrijednosti«.Razmjenskavrijednostmaterijalizacijom,pretvararobnotijelousvojuformu;»samonačinizražavanja(Ausdrucksweise),pojavnioblik(Erscheinungsform)nekogsadržajakojiseodtogizrazarazlikuje«(Marx1867/1979:857).No,dokrazmjenskavrijednostoblikujesamumaterijuupotrebnevrijednostipretvarajućijeusvojevidljivoutjelovljenje,određenesezonetijelarobe(Marxihraznolikonaziva,npr.materijalni talog,sablasna predmetnost)opirupodređivanjuformirazmjenskevrijednosti,izmičućiutjelovljivanju.Budućidamaterijalizacijanijepotpuna,timeniraspodjelatjelesnostiividljivostinijesimetrična:

»Uopće,njihove tjelesneosobinedolazeuobzirsamoukoliko ihčineupotrebljivima,dakle,upotrebnimvrijednostima.No,sdrugestrane,bašjeapstrahiranjeodnjihovihupotrebnihvrijednostionoštoočiglednokarakteriziraodnosrazmjeneroba.«(857)

Stogadvaaspektarobenefunkcionirajunastereoskopskomprincipuspajanjadvajurazličitihslikaistapanjuvidnogpolja.Uvidnompoljurobenijemoguće integrirati tjelesnost upotrebne i bestjelesnost razmjenske vrijednosti.



Prema tome, ako sematerija formira kao vidljivo utjelovljenje vrijednostiondajeonakaotijelokojeutjelovljujenevidljiva.Robajeparadoksalnispojnevidljivetjelesnosti(upotrebnavrijednost)ividljivebestjelesnosti(razmjenskavrijednost).Upotrebnavrijednostprelaziunevidljivostpozadinenakojojsevidibestjelesnarazmjenskavrijednost.IstiseodnosizmeđufizičkogtijelarobeivrijednostiuKapitaluprenosinaodnosizmeđudvijurobagdjesepremještatežištesutjelovljivanjakaokonstitutivnoguvjetapredmetaviđenja,naasimetričnostodnosaizmeđutijelakojeutjelovljujeiutjelovljenevrijednosti.Vrijednostnijeizvanjskanjezinomvidljivomutjelovljenju,onanepostojiizvaniliprijenjega.KaoštounedavnomčitanjuKapitalapišeGeorgeHartley:

»Tonijeprocesreprezentacijeilipostavljanjejednestvariumjestodrugekojapostojineovisnoo svojoj reprezentaciji, jer vrijednost nepostoji prijenego je reprezentirana, onanepostoji,onnijeništadrugonegoretroaktivanprocespredstavljanjaapstraktnogljudskogradauoblikuvrijednosti.(…)Vrijednostnijeništadrugoosimvlastitogizrazaurazličitimpojavnimoblicima(…)Vrijednostnijeprisutnaprijepojavljivanjauvrijednosnojformi;onajeučinaksamogtogpojavljivanja.«(Hartley2004:121)

PrisjetimoseovdjenekihodglavnihjunakaKapitalameđurobama–platnaikaputa.Robeplatno ikaput igrajudvije različiteuloge:»Platno izražava svoju vrijednost u kaputu, a kaput služi kao materijal za izražavanja te vrijednosti« (Marx 1867/1979: 867, kurzivi u originalu). S obziromna svojemjestouizrazuvrijednosti,platnojenositeljrelativnevrijednosti(»robakojojsevrijednostizražava«)akaputekvivalentnevrijednosti(»robakojomsevrijednostizražava«).Platnoizražavasvojuvrijednostukaputu,akaputslužikaomaterijalzaizražavanjetevrijednosti:20aršinaplatna=1kaput.Relativnioblikvrijednostiplatnaimazapretpostavkudasebilokojadrugarobapremanjemumoženalazitiuoblikuekvivalenta.Sdrugestraneonadrugaroba(kaput)kojafigurirakaoekvivalentnemožeseuistovrijemenalazitiiurelativnomoblikuvrijednosti.Drugimriječima,kaputiplatnosenestapajuujedinstvenuslikumeđusobnogutjelovljivanjaiodražavanja:

»Alinemožekaputpredstavljativrijednostpremaplatnu,adazaplatnovrijednostuistovrijemeneuzmeoblikkaputa.(…)Stogasevrijednostrobeplatnaizražavatijelomrobekaputa(…)Kaoupotrebnavrijednostplatnojestvarosjetilnorazličita21odkaputa,kaovrijednostonoje»jednakokaputu«,pazatoiizgledakaokaput.Takoonodobijaoblikvrijednostirazličanodnjegovaprirodnaoblika.«(869)22

19

Pretpostavkapokojoj jeMarxmogućikoncept viđenja gradio po uzoru na stereoskopmalojevjerojatna.Marxučinakrobeuspoređujesfantazmagorijom.

20

UOsamnaestom brumaireu Louisa Bonapartea Marx analizira previd kao konstitutivanpolitičkomprividu,obliku ideološkezaslijepljenosti: »Gonjen proturječnim zahtjevimasvogpoložaja,aistodobnoprimorandakakonekimađioničarstalnimiznenađivanjemdržioči publike uperene u sebe kao zamjenikaNapoleonova,daprematomesvakogizvrša-va državni udar en miniature (…) On kultsveterizetrierskeponavljauParizuuoblikukulta Napoleonovog carskog plašta« (Marx1850/1979:587).

21

Marxovusintagmusinnlich verschiednes Ding (Marx1867/1968:66)prevodimokaoosjetilno različita stvar,PijadeiČolakovićprevodekaostvar ćutilno različita.

22

ThomasKeenan(1997)učitanjuulomkaodri-če figuralno-osjetilna svojstva vrijednosti,ističućinjezinretoričko-diskurzivnikarakter:»Ta pojava, taj izgled, nemogu biti viđeni;akobisemoglifenomenalnopercipirati,akobi mogli biti viđeni, to više ne bi bila vrijednost.Vrijednost jeoznačavanje imorasečitati, čisti verbalni ‘kao’« (Keenan 1997:123/124).



Tijelo koje utjelovljuje ujedno i odražava.Uslijed tematerijalizirajuće-refleksivne relacijeizmeđudvijuroba,jednaroba(onanapoložajuekvivalenta)istodobnoutjelovljuje(»izražava«)vrijednostdrugerobe(onekojajenarelativnompoložajuizrazavrijednosti),alisetadrugarobaunjojiodražava:»Dakle,posredstvomodnosavrijednosti,prirodnioblikrobeBpostajeoblikomvrijednostirobeA,ili:tijelorobeBpostajeogledalomvrijednostirobeA«(870).TojenevidljivuvjetmogućnostiviđenjaA;jertimeštoBdajevidljivostA,Bpostajenevidljivim.Međutim,tjelesnostserobeBvraćauformi pojavljivanjarobečijuvrijednostizražava(utjelovljuje);Marxnaimeizrijekomkažedajeplatno»jednakokaputu«(»Rockgleiches«).Ukratko,robaAsevidikaorobaB;nepostajesamorobaBizrazomvrijednostirobeA,većjerobaAslikarobeB.IliuterminimaMarxovaprimjerakaputneizražavasamovrijednostplatna,većsekaputpojavljujeuoblikuplatna.Graniceizmeđuodrazaitijela,ogledanjaipojavnostinisuuKapitaluoštropovučene.23Jednotijelo(kaput)prelazisvojegraniceurefleksivnomutjelovljenju,iščezavajućiunevidljivosti,gubećiseiraspršujućisvojematerijalnetalogeudrugomtijelu(platnu).Prematomeodrazrobenemožeseodvojitiodmaterijalnostionerobekojajojizražavavrijednost.Dokprvotijelonestajeuodražavanjudrugogtijela,onoseparadoksalnopojavljujeutomodrazudrugogtijela(kaputsepojavljujekaoplatno).Utompojavljivanjutijelaulikutijelakojegaodražavasastojisematerijalnostodraza.Akosetijeloukazujeuoblikutijelakojegaodražava24promatračevježivacvida(Sehnerv),kaoštokažeMarxuKapitalu,odnosno»živčanisistem«,kaoštojeEngelsistaknuouspomenutompismuSchmidtu,prinuđennadokidanjeineprekidnopreviđanje.OvadimenzijaviđenjakojaseizvodiizMarxovogkonceptafetišizmarobenemožeseupotpunostireduciratinaidejufiziološko-subjektivnogpromatračačijinastanakCrarysmještanapočetak19.stoljeća.Drugimriječima,analizaMarxoveupotrebeoptičkihmetaforau tumačenju ideologije i robepokazujedanjegovakoncepcijaviđenjanije tekpotkopavanjeklasicističkekoncepcijeviđenja.Ideologijairobanisuprividikojizastiruzbiljuilipridobivajuzausvajanjenekeodperspektivananju.Naprotiv,Marxupravopojmovimaideologijeirobepotkopavaoprekeizmeđubitiiprivida,tjelesnogirastjelovljenog,materijeiideje.

Literatura

Althusser,Louis(1965/1996)Lire le Capital,Quadrige/PUF,Paris.Arnold,George(1857)The Magician’s Own Book or the Whole art of Conjuring Being a Complete Handbook of Parlor Magic,DickandFitzgerald,NewYork.Batchen,Geoffrey(1997)Burning with Desire: The Conception of Photography,TheMITPress,Cambridge,Massachusetts.Beer,Gillian(1996)»’AuthenticTidingsofInvisibleThings’:VisionandtheInvisibleintheLaterNineteenthCentury«,u:Brennan,Teresa;Jay,Martin(ur.),Vision in Context: Historical and Contemporary Perspectives on Sight,Routledge,NewYorkandLondon.Benjamin,Walter(1931/1986)»Malapovijestfotografije«,u:WalterBenjamin,Estetički ogledi (preveleTrudaStamaćiSnješkaKnežević), Školskaknjiga,Zagreb,str.152–166.Brennan,Teresa(1996)»’TheContextsofVision’fromaSpecificStandpoint«,u:Brennan,Teresa;Jay,Martin(ur.),Vision in Context: Historical and Contemporary Perspectives on Sight,Routledge,NewYorkandLondon.BurdSchiavo,Laura(2003)»FromPhantomImagetoPerfectVision:PhysiologicalOptics,CommercialPhotography,andthePopularizationoftheStereoscope«,u:Gitelman,Lisa;Pingree,GeoffreyB.(ur.),New Media 1740 – 1915,MIT,London.Copjec,Joan(2002) Imagine There’s No Woman: Ethics and Sublimation,MITPress,London.



Crary,Jonathan(1990)Techniques of the Observer: On Vision and Modernity in the Nineteenth Century,MITPress,London.Crary,Jonathan(1999)Suspensions of Perception: Attention, Spectacle and Modern Culture,MITPress,London.Derrida,Jacques(1993)Spectres de Marx: L’État de la dette, le travail du deuil et la nouvelle Internationale,Galilée,Paris.Descartes,René(1637/1996)»Ladioptrique«,u:Oeuvres,VI,J.Vrin,Paris.Engels, Friedrich (1890/1979) »Engels C. Schmidtu, London, 27. listopada 1890.«, u:AdolfDragičević;VjekoslavMikecin;MiomirNikić(prir.),Glavni radovi Marxa i Engelsa,Stvarnost,Zagreb,str.1415–1420.Foucault,Michel(1966/2002)Riječi i stvari: Arheologija humanističkih znanosti (preveoSrđanRahelić), Goldenmarketing,Zagreb.Foucault,Michel(1975/1994)Nadzor i kazna: Rođenje zatvora(prevelaDivinaMarion),Informator,Zagreb.Friedberg,Anne(1993)Window Shopping: Cinema and the Posmodernism,UniversityofCaliforniaPress,BerkeleyandLosAngeles.Hartley,Geroge(2003)The Abyss of Representation, Marxism and the Postmodern Sublime,DukeUniversityPress,DurhamandLondon.Keenan,Thomas(1997)»ThePointisto(Ex)ChangeIt:ReadingCapital,Rhetorically«,u:Fables of Responsibility: Abberations and Predicaments in Ethics and Politics,StanfordUniversityPress.Kofman,Sarah(1973/1999)Camera Obscura of Ideology,CornellUniversityPress.Marx,Karl(1867/1968)Das Kapital,DietzVerlag,Berlin.Marx,Karl (1845–1846/1979)»Njemačka ideologija« (preveoStankoBošnjak),u:AdolfDragičević;VjekoslavMikecin;MiomirNikić (prir.),Glavni radovi Marxa i Engelsa,Stvarnost,Zagreb,str.299–343.Marx,Karl(1852/1979)»OsamnaestibrumaireLouisaBonapartea«(preveoHugoKlajn),u:AdolfDragičević;VjekoslavMikecin;MiomirNikić(prir.),Glavni radovi Marxa i Engelsa,Stvarnost,Zagreb,str.517–587.Marx,Karl (1867/1979)»Kapital« (preveliMošaPijade iRodoljubČolaković),u:AdolfDragičević;VjekoslavMikecin;MiomirNikić (prir.),Glavni radovi Marxa i Engelsa,Stvarnost,Zagreb,str.845–945.Mitchell,W.J.T(1986)Iconology: Image, Text, Ideology,UniversityofChicagoPress,Chicago.Mitchell,W. J.T (1994)Picture Theory: Essays on Verbal and Visual Representation,UniversityofChicagoPress,Chicago.Pietz,William (1993) »FetishismandMaterialism:TheLimits ofTheory inMarx«, u:Pietz,William;Apter,Emily(ur.),Fetishism and Cultural Discourse,CornellUniversityPress,Ithaca.Shawcross,Nancy(1997)Roland Barthes: On Photography,UniversityPressofFlorida,Gainesville.Slater,Don(1995/2002)»Fotografijaimodernoviđenje:spektakl‘prirodnečarolije’«,u:Jenks,Chris(ur.),Vizualna kultura,NakladaJesenskiiTurk,Hrvatskosociološkodruštvo,Zagreb.

23

UKeenanovretoričkomčitanjurazmjenauspostavlja»material vision«kojeodričesvakufenomenalnostrobi:»Izgledrobeipoglednanju jekonačno,ako je ikadaneštokonačno,čisto materijalno viđenje, ali materijalno usmisluukojemjejezikmaterijalankojinijefenomenalan iliosjetilan.Onasepojavljuje,ona izgleda kao, ali tek kao inscriptio. Ona

seukazujeoku(Augenschein)čitatelja,aliapstraktno,unfassbar« (Keenan1997:124).

24

Kaoštosmopokazaliuprethodnimetapamaargumenta, ekvivalent (kaput) izražava vrijednost relativnom obliku (platno), ali se sdrugestraneplatnopojavljujekaokaput.



AleksandarMijatović

Vision and Interpretation:KarlMarx’sTwo MetaphorsandOne Thesis on Technique as an epistemologicalFigure

AbstractCamera obscuraand human eye were key metaphors engaged in the interpretation of the concepts of ideology and commodity fetishism in Karl Marx’s fundamental texts Germanideology (1845–46) and Capital (1867). The aim of this paper is to reconsider interpretative strategies that Marx used while he was proposing his main thesis on ideology and commodity fetishism. In the light of these considerations the paper addresses one of the central propositions of the contemporary visual studies that modern visual culture undermines epistemological privileging of the vision. The paper critically discusses the concept of the embodied observer that American art historian Jonathan Crary introduced in the philosophy, art history, cultural history and visual studies. According to Crary the idea of vision as primarily rooted in the corporeality of the observer undercuts Cartesian idea about vision as primarily disembodied event. Crary claims that with the rise of the modernity disembodied subjectivity turns from the site of the knowledge into the figure of ideology. However, reversing the Marx’s relation between optical metaphors and concepts of the ideology and commodity fetishism poses the problem of the observing subjectivity in the quite different terms. Final proposal of this paper is that cameraobscura and human eye should not only be considered as optical metaphors that Marx used in Germanideology and Capital as mere analogies for explaining concepts such as ideology or commodity fetishism. Reading procedure could well go into the opposite direction: the camera obscura and the human eye are the concepts explained via the already defined concepts of the ideology and commodity fetishism. If the reading perspective is switched in that way it is clear that the thesis of the embodied observer does not necessarily entail the embodied character of the visual sensations.

Keywordsfigure,metaphor,interpretation,body,vision,cameraobscura,stereoscope,photography,commodityfetishism,ideology,KarlMarx,JonathanCrary

Documents

Viđenje i interpretacija: Dvije metafore Karla Marxa i