VIJESTI IZ SVIJETA - Adventisti

VIJESTI IZ SVIJETA (3/2020) • 1

TreÊe tromjeseËje 2020.ZAPADNA CENTRALNOAFRI»KA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAAdventistiËka misija za mladeæ i odrasle

2 • VIJESTI IZ SVIJETA (3/2020)

NakladnikOdjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji

KrπÊanske adventistiËke crkvePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ©ijan

PrijevodMelinda Deduπ

LekturaSelena BrkiÊ

KorekturaBranka VukmaniÊ

Umnoæeno u uredu nakladnika, 2020.Za internu uporabu


Dragi voditelju subotnje πkole,

Ovoga tromjeseËja posvetit Êemo se Zapadnoj centralnoaf-riËkoj diviziji, u kojoj se nalaze dvadeset i dvije dræave: Benin,Burkina Faso, Kamerun, Zelenortski Otoci, SrednjoafriËka Re-publika, »ad, Demokratska Republika Kongo, EkvatorijalnaGvineja, Gabon, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisau, Oba-la Bjelokosti, Liberija, Mali, Mauritanija, Niger, Nigerija, Se-negal, Sierra Leone i Togo. Glavno sjediπte divizije nalazi seu Abianu, Obala Bjelokosti.

U ovom podruËju svijeta æivi 436 milijuna ljudi, ukljuËu-juÊi 834.183 vjernika AdventistiËke crkve. To je omjer od jed-nog adventista na svakih 523 ljudi.

ZnaËajna uloga koju adventistiËko obrazovanje igra u πire-nju Radosne vijesti postala je vrlo jasna dok sam prikupljaomisijske priËe iz triju zemalja — Gvineje i Liberije, koje Êeprimiti dio dara trinaeste subote za otvaranje πkola ovogatromjeseËja, i Gabona, koji je primio dar trinaeste subote zaizgradnju πkole 2017. godine.

“Obrazovanje je kljuË u razvitku crkava u Zapadnoj Africi”,rekao mi je Alexis Kouadio, asistent u Globalnoj misiji zaZapadnoafriËku diviziju, dok smo zajedno putovali u te tridræave.

On je zapazio da je 75% adventistiËkih πkola smjeπteno uGani, gdje æivi otprilike pola, toËnije 834.183 vjernika.

“Crkva nije jaka u zemljama u kojima je sluæbeni jezikfrancuski”, rekao je Alexis. “Trebamo im pomoÊi sa πkolamai malim klinikama.”

Gvineja i Gabon su francusko govorno podruËje, dok suLiberija i Nigerija englesko.


Tri projekta trinaeste subote za ovo tromjeseËje nabrojenisu u nastavku.

Ako æelite uËiniti svoju subotnju πkolu zanimljivijom, mo-æete preuzeti Vijesti iz svijeta i sa sljedeÊe web-stranice:https://adventisti.her/kategorije/download/pouke/.

Posjetite i lajkajte naπu Facebook stranicu (Facebook.com/missionquarterlies).

Iskoristite prednosti misijskih izvjeπtaja u obliku video-zapisa, gdje ljudi iz cijelog svijeta iznose svoja iskustva, sposebnim naglaskom na one koji su primili misijske darovetrinaeste subote. Videozapise moæete preuzeti na web-stranici:https://adventisti.her/kategorije/download/videovijesti/.

Vaπa podrπka misiji vrlo je vaæna za jedinstvo AdventistiËkecrkve. Ellen G. White piπe: “Nikada neÊe biti jedinstva za kojeje Isus molio dok u misionarskom radu ne bude duhovnostii dok crkva ne postane potpora misijama. Napori misionaraneÊe uspjeti dok Ëlanovi crkve na domaÊem polju ne shvateobvezu koja poËiva na njima, da tim misionarima daju svojupotporu od srca, ne samo rijeËima, veÊ i djelom.” (Savjeti oupraviteljskoj sluæbi, str. 41; u izvorniku 47)

Hvala vam πto ohrabrujete Ëlanove svoje crkve da se uk-ljuËe u misiju!

Andrew McChesney, urednik

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Darovi trinaeste subote

Darovi trinaeste subote ovoga tromjeseËja upotrijebit Êese za:u Izgradnju Akademije Kobaya u gradu Conakryju, u Gvineji.u Otvaranje osnovne πkole i srediπta utjecaja u Buchananu,

u Liberiji.u Osnivanje zdravstvenog centra u Abuji, u Nigeriji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


4. srpnja 2020.

©kola za LiberijuLiberija

B. Darlington Teah odrastao je u krπÊanskoj crkvi, gdjeje njegov otac bio akon, a njegova se majka molila za bolesnevjernike.

Majka je bila vrlo posveÊena crkvi, ali otac nije bio tolikoposveÊen. On je pripadao tajnom druπtvu i, kada je Darling-tonu bilo sedam godina, pozvao ga je da im se pridruæi.

“Sine, tvoj pradjed i svi drugi preci bili su Ëlanovi”, rekaoje. “Ti bi nam se trebao pridruæiti kako bi me mogao zami-jeniti kada ja umrem.”

Ali Darlington nije bio zainteresiran da se pridruæi tajnomdruπtvu. On je znao da Ëlanovi druπtva proslavljaju mrtvepretke u planinama Liberije. Svako malo otac je pjeπaËio Ëetirisata od sela do planina kako bi se molio i prinosio ærtveprecima. Kada je bilo vrijeme za sijanje æita, otac se molio:“O, naπi preci, doπli smo pred vas danas zato πto æelimo za-sijati æito i æelimo da æetva bude uspjeπna.” Kada je majkabila trudna, otac se molio: “O, preci, doπli smo pred vas davam predamo vaπu kÊi koja nosi dijete.” Kada je bolest po-harala selo, on se molio: “O, preci, doπli smo pred vas zbogove bolesti u naπem selu.”

Svaki put on bi ærtvovao pile i stavio tanjur bijele riæepred pretke. Onda bi ostavio tanjure i pile na zemlji i vratiose kuÊi. Kasnije, kada bi se vratio i vidio da hrane viπe nema,vjerovao je da su preci prihvatili njegove molitve.

Darlington nije imao izbora nego pridruæiti se tajnomdruπtvu. On nije mogao reÊi “da” ili “ne”. Ali majka je imalapravo glasa i æestoko je branila da se to dogodi. Kad god bise otac pripremao za odlazak u planine, ona bi odvela djeËa-ka u drugo selo.


“Æelim da on postane krπÊanin”, rekla je ocu.Darlington je pohaao nedjeljnu πkolu svakoga tjedna, ali

nije razumio Bibliju.Kada je Darlington postao mladiÊ, adventistiËki evanelist

doπao je u selo i govorio o sedmom danu, suboti. Darlingtonje proËitao o suboti u Bibliji prvi put, a onda je pitao svogpastora u nedjeljnoj πkoli da mu objasni je li pravi dan subotaili nedjelja. Njegov pastor nije mu mogao pokazati nijedanbiblijski redak koji bi podupirao nedjelju kao pravi dan svet-kovanja.

“Sinko moj, sedmi dan je subota”, rekao je pastor. “Misvetkujemo nedjelju kako bismo se sjeÊali Kristova uskrs-nuÊa.”

Darlington je æelio slijediti Bibliju, pa se zato krstio u mje-snoj adventistiËkoj crkvi. Otac nije baπ bio zadovoljan nje-govom odlukom jer je znao da to znaËi kako njegov sin nika-da neÊe slaviti njihove pretke. Majka je bila sretna πto jenjezin sin zavolio Boga.

Darlington je Ëeznuo postati pastor i poËeo se redovitomoliti za to. AdventistiËka crkva nije imala teoloπki fakultetu Liberiji, pa bi stoga Darlington morao putovati u Ganu iliNigeriju kako bi studirao teologiju. ZnajuÊi kako njegoviroditelji nemaju dovoljno novca da mu pomognu, on je mar-ljivo radio kako bi uπtedio novac za svoju πkolarinu. Gra-anski rat je prekinuo njegove napore i, u 1990-ima uπao jeu politiku te bio izabran za nacionalni parlament.

U sebi je mislio: “Ako veÊ ne mogu uπtedjeti dovoljnonovca da studiram u inozemstvu, mogu barem osnovati ad-ventistiËko uËiliπte u Liberiji, tako da mladi ljudi mogu ovdjestudirati.”

Godinu dana nakon πto je izabran, pomogao je pri osni-vanju AdventistiËkog sveuËiliπta Zapadne Afrike u liberijskomglavnom gradu Monroviji.

Nakon πest godina u parlamentu napustio je svoje mjestozbog snaænog pritiska da prihvati mito i pridruæi se tajnom


druπtvu. Upisao se na teoloπki odsjek na AdventistiËkom sve-uËiliπtu Zapadne Afrike.

Danas je Darlington pastor i predsjednik JugoistoËne li-berijske misije koja Êe ovog tromjeseËja primiti dio dara tri-naeste subote kako bi izgradila πkolu u gradu Buchananu.

“Vrlo sam zahvalan Gospodinu πto me pozvao na rad uNjegovoj sluæbi pripremanja ljudi za Njegov drugi dolazak”,kaæe Darlington.

Hvala vam πto namjeravate priloæiti velikoduπne darovetrinaeste subote koji Êe pomoÊi u izgradnji osnovne πkole uBuchananu u Liberiji, kako bi se zamijenila πkola koja jeuniπtena u liberijskom graanskom ratu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Povezano s iskustvom

u Pogledajte Darlingtona na YouTubeu: bit.ly/Darlington-Teah.

u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/school-for-liberia).

u Fotografije u vezi s projektima trinaeste subote moæete pre-uzeti na poveznici: bit.ly/ WAD-2020.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti o Liberiji

u Liberija je dio Misije ZapadnoafriËke unije i sastoji se odMisije Centralne Liberije, Misije JugoistoËne Liberije i Kon-ferencije Jugozapadne Liberije. U Liberiji ima 75 crkava i21.851 Ëlan. Sa stanovniπtvom od 4.854.000 stanovnika,to je 222 ljudi na svakog Ëlana crkve.


u U Dnevnom biltenu Generalne konferencije od 24. listo-pada 1889. godine spominje se “brat Gaston iz Liberije,koji je nedavno prihvatio istinu i vratio se u svoju zemljukako bi posijao sjeme dragocjene istine meu svojimnarodom”. U izvjeπÊu koje je Lawrence C. Chadwick izniona sjednici Generalne konferencije 1893. godine o svomposjetu Zapadnoj Africi 1892. godine pozvao je da se po-πalje misionar u otvorenu misiju “u ili vrlo blizu domabrata Gastona”. Meutim, Liberija je morala Ëekati joπ tri-deset i tri godine na prve sluæbene adventistiËke misiona-re.

u Dana 30. travnja 1930. prva Ëetiri adventistiËka obraÊe-nika krπtena su u Seahnu. Meu njima je bio Willie Hel-big, koji je kasnije postao prvi liberijski rukopoloæeni pa-stor.

u Sjediπte Misije JugoistoËne Liberije nalazi se u ulici Tub-man u gradu Buchananu. Harriet Tubman (1822.—1913.)bila je ameriËka abolicionistica i politiËka aktivistica. Ro-ena u ropstvu, Tubman je pobjegla i nakon toga napra-vila trinaest misija za spaπavanje oko sedamdeset po-robljenih ljudi, obitelji i prijatelja, koristeÊi mreæu aktivistaprotiv ropstva i sigurnih kuÊa poznatih kao “Podzemnaæeljeznica”.

u Oko 85,5% liberijskog stanovniπtva prakticira krπÊanstvo,a muslimani Ëine 12,2% stanovniπtva, uglavnom s manji-nama Malikite Sunni, Shia i Ahmadiyya.

u Sluæbeno, tradicionalne uroeniËke religije prakticira 0,5%stanovniπtva, dok se 0,4% stanovniπtva ne poistovjeÊuje sikakvom religijom, ali veÊina Liberijaca vjeruje u nadna-ravni svijet predaka i duhova koji utjeËu na svakodnevniæivot.

u Druπtvo za kolonizaciju slobodnih obojanih ljudi Ameri-ke, poznatije kao AmeriËko druπtvo za kolonizaciju, os-novano je u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama 1816. go-dine. Pristaπe Druπtva ukljuËivale su i vjerske i politiËke


skupine koje su se protivile ropstvu te vlasnike robovakoji su slobodne crnce smatrali prijetnjom stabilnosti su-stava robovlasniËkog gospodarstva.

u Od 1821. do 1822. godine Druπtvo je pomoglo osnovatikoloniju na Pepper Coast obali Zapadne Afrike, kao mjestoza slobodne ameriËke crnce. Tijekom sljedeÊih dvadeset ipet godina kolonija je nastavila rasti i uspostavljati go-spodarsku stabilnost. Godine 1847. liberijski zakonoda-vac proglasio je naciju neovisnom dræavom. Do 1867. viπeod 13.000 Amerikanaca prebjeglo je u Liberiju.

u Sluæbeni jezik Liberije je engleski, ali postoji i viπe od πe-snaest domorodaËkih jezika.

u Dok su poligamijske zajednice, prema liberijskom gra-anskom zakonu, ilegalne, takvi brakovi su dopuπteni pre-ma liberijskom obiËajnom zakonu. Prema izvjeπÊima, po-ligamni brakovi Ëine oko jednu treÊinu svih liberijskihbrakova, a jedna treÊina udanih æena u dobnoj skupiniod petnaest do Ëetrdeset i devet godina je u poligamnimbrakovima. ObiËajni zakon omoguÊuje muπkarcima daimaju do Ëetiri æene.

u Dvadeset etniËki najraznolikijih zemalja na svijetu suafriËke. Liberija je druga etniËki najraznolikija zemlja nasvijetu, nakon Ugande. Postoje mnogi Ëimbenici za to, uk-ljuËujuÊi i afriËku kolonijalnu ostavπtinu. Europske vlastipodijelile su Afriku na podruËja i imovinu s vrlo malo po-πtovanja prema stvarnim ljudima koji su tamo æivjeli. Kadasu Europljani otiπli, granice su ostale, prisiljavajuÊi raz-liËite skupine da ostanu u istim nacionalnim okvirima.

u Liberija je poznata po svojim ukraπenim maskama, drve-nim rezbarijama realistiËnih ljudskih lica i izrezbarenimstvarËicama, osobito Ëeπljevima, ælicama i vilicama. Libe-rijske drvene rezbarije su pod velikim utjecajem drevnepovijesti, folklora, izreka, duhovnosti i seoskog æivota i po-kazuju umjetnikovu usmjerenost na detalje te njihovu po-vezanost s oblikovanim ljudima i objektima.


u Zbog svoje snaæne veze sa Sjedinjenim AmeriËkim Dræa-vama, Liberija je proizvela vlastito tkanje po ameriËkomuzorku. Slobodni i bivπi ameriËki robovi koji su emigriraliu Liberiju donijeli su sa sobom vjeπtine πivanja i tkanja,a Liberijci iz svih etniËkih skupina tkaju, iako to viπe nijepopularno kao πto je bilo u devetnaestom stoljeÊu.

u Liberijska hrana je pod utjecajem kontakta, trgovine i ko-lonizacije iz Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, posebice hranes ameriËkoga juga, pomijeπane s tradicionalnom zapad-noafriËkom hranom. Prehrana se sastoji uglavnom od riæei drugih πkrobnih namirnica, tropskog voÊa, povrÊa te ribei mesa. Liberija takoer ima tradiciju peËenja koju sudoseljenici donijeli iz Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, kojaje jedinstvena u Zapadnoj Africi.

u Monrovia je glavni i najveÊi grad Liberije. Grad je dobioime u Ëast ameriËkog predsjednika Jamesa Monroea,istaknutog pristaπe kolonizacije Liberije i AmeriËkog dru-πtva za kolonizaciju. Zajedno s Washingtonom, to je jedanod dvaju nacionalnih glavnih gradova koji su imenovanipo ameriËkom predsjedniku.

u Liberija ima oko 580 kilometara obale. Meu liberijskimatrakcijama su njezine pjeπËane plaæe, kao πto su SilverBeach, jedna od najpopularnijih plaæa u Monroviji.

u Pigmejski nilski konj porijeklom je iz liberijskih πuma imoËvara. Pigmejski nilski konj samo je upola visok kaonilski konj, a teæi manje od Ëetvrtine nilskog konja. Odraslipigmejski nilski konji visoki su oko 75—100 centimetarado ramena, a dugaËki su izmeu 150 i 175 centimetara iteæe izmeu 180 i 275 kilograma. Oni su noÊne æivotinjei teπko ih je prouËavati u divljini te su djelomiËno ugroæenizbog svoje popularnosti kao divljaË u Liberiji.

u Najpopularniji sport u Liberiji je nogomet. Drugi naj-popularniji sport u Liberiji je koπarka.

u Liberija je jedna od najmlaih zemalja na svijetu. PremaCIA-inu Svjetskom priruËniku za Ëinjenice, prosjeËna dob


njezinih graana je 17,9 godina. Za usporedbu, prosjeËnistanovnik Monaka, zemlje s najstarijim stanovniπtvom, ima51,1 godinu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


11. srpnja 2020.

»itanje je lakπeLiberija

Joe Konyon Seeyah nije znao Ëitati. U njegovu selu Seeyahu Liberiji nije bilo πkole. Kao djeËak radio je na obiteljskojfarmi riæe. Kada je odrastao, oæenio se i dobio devetero djecete je i dalje radio na farmi. Nije imao razloga nauËiti Ëitati.

Jednoga dana adventistiËki evanelist Willie Helbig stigaoje u selo. Joe se zainteresirao da nauËi viπe o Bibliji, i on iostali seljani zamolili su evanelista da prouËava s njima.Willie se sloæio s tim prijedlogom i mjesec dana kasnije svihpedesetero ljudi u Seeyahu i u susjednom selu Dehyu bilisu krπteni.

Willie, prvi rukopoloæeni pastor u AdventistiËkoj crkvi uLiberiji, rekao je novim vjernicima crkve da je sada njihovred da πire Radosnu vijest. Ali Joe je imao Ëetrdeset i petgodina i nije znao Ëitati.

“Ja ne mogu otvoriti Bibliju i pouËavati iz nje”, rekao je.Willieja to nije zabrinjavalo. Pozvao je Joea i pet ostalih

novokrπtenika da pohaaju biblijsku πkolu u selu Dehyu.Prvoga dana nastave Joe se osvrnuo oko sebe i zapazio dase nalazi u uËionici s joπ petoricom koji nikada nisu iπli uπkolu. Nitko od njih nije znao Ëitati. Bio je u dobrom dru-πtvu.

Willie se pomolio i dao novu Bibliju svakom od njih. Za-tim je otvorio vlastitu Bibliju i pokazao πestorici kako da na-u vaæne retke. Naglas je Ëitao svaki redak i objasnio znaËe-nje svake rijeËi.

Joe se ozbiljno molio. Nije znao kako Êe uspjeti zapamtitisve te retke. On je æelio drugima govoriti o Isusovu skoromdolasku, ali nije znao hoÊe li ikada biti u moguÊnosti to Ëiniti.


Svakoga dana Joe i ostali muπkarci nalazili su se s Willi-ejem kako bi uËili iz Biblije. Svakoga dana Joe se molio daSveti Duh blagoslovi njihove satove.

Jednoga dana, dok je Willie vodio muπkarce kroz vaæneretke u Bibliji, Joe je shvatio da viπe nema nevolja u samo-stalnom pronalaæenju redaka. Dok je Willie Ëitao, on ga jemogao pratiti u svojoj Bibliji. Pogledao je prema svojim ko-legama. I oni su mogli samostalno traæiti retke i pratiti πtoWillie Ëita. Joe i ostali muπkarci ustali su i poËeli naglasËitati zapanjenom evanelistu.

Kada se vratio kuÊi, Joe je pokuπao Ëitati drugu knjigukoja nije biblijska, ali nije mogao razumjeti nijednu rijeË. Na-πao je i treÊu knjigu, ali ni nju nije mogao Ëitati. Ali mogaoje Ëitati Bibliju vrlo lako.

Joe je postao starjeπina prve mjesne adventistiËke crkveosnovane da sluæi selu Seeyah i nekoliko drugih sela davne1937. godine. Iako nikada nije pohaao πkolu, on je neu-morno pouËavao i propovijedao iz Biblije u novoj crkvi, smje-πtenoj u selu Newcessa. Umro je 2003. godine u dobi oddevedeset godina.

“To je bio rad Svetoga Duha”, kaæe njegov sin S. E. JoeSeeyah, koji ima πezdeset i πest godina i koji je takoer cr-kveni starjeπina. “To je Sveti Duh koji daje znanje, a On jeæelio da adventna vijest doe u naπe podruËje. On je pomogaomojem ocu da Ëita Bibliju.”

Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseËja pomoÊi Êeu izgradnji osnovne πkole u Buchananu u Liberiji, kako bise nadomjestila πkola koja je stradala u liberijskom graan-skom ratu prije nekoliko godina. Buchanan je smjeπten blizusela Seeyah.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Zapazite da je selo Seeyah nazvano po Joeovoj obitelji.u Pogledajte Joea na YouTubeu: bit.ly/ Joe-Seeyah.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/reading-made-easy).

u Fotografije u vezi s projektima trinaeste subote moæetepreuzeti na poveznici: bit.ly/ WAD-2020.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


18. srpnja 2020.

Dug put kuÊiLiberija

U dobi od devetnaest godina Alphanso Peter Juah pobjegaoje pred graanskim ratom u Liberiji ukrcavπi se u vlak i ot-putovavπi za Gvineju.

Nije ni pomiπljao da bi ga taj put mogao odvesti u osamzemalja i da Êe se vratiti kuÊi nakon Ëetrnaest godina saæenom iz Indonezije.

Vremena su bila teπka kada je Alphanso 1992. godine oti-πao i napustio svoju adventistiËku crkvu iz djetinjstva.

Uz pomoÊ humanitarne organizacije dovrπio je svoje ob-razovanje u Gvineji, ali potom je postao beskuÊnik. Pokuπa-vao je doÊi do novca na sve moguÊe naËine. Prodavao je he-roin. Varao je ljude uzimajuÊi im novac. Bio je ukljuËen upranje novca.

Godinu dana kasnije Ëeznuo je za novim moguÊnostima,stoga je ilegalno kupio gvinejsku putovnicu i preselio se uSenegal. SljedeÊe Ëetiri godine prodavao je heroin, varao ljudei prao novac. TraæeÊi viπe moguÊnosti, otputovao je u Tunis,zatim u Jordan, Indiju, Tajland i Indoneziju. U svakoj zemljiprodavao je drogu, varao ljude i prao novac, zaraujuÊi do-voljno za æivot i selidbu u nova mjesta. Shvatio je da novacmoæe kupiti sve, ukljuËujuÊi i vize za njegova putovanja.

U glavnom gradu Indonezije, Jakarti, Alphanso je poËeodublje promiπljati o æivotu. Sjetio se da je nekada iπao u cr-kvu subotom. PoËeo se osjeÊati loπe zato πto je znao da neslijedi Boæje zapovijedi. Jednoga dana razgovarao je o Bogusa πpanjolskim strancem za vrijeme igranja biljara. Stranacga je pozvao da s njim posjeti crkvu sljedeÊe nedjelje. Ame-riËki misionar koji je vodio nedjeljnu crkvu sasluπao je Alp-


hansovu priËu i ponudio je svoju pomoÊ u plaÊanju Alphan-sove stanarine. Zauzvrat je Alphanso obraivao crkveno ze-mljiπte i upravljao tehnikom.

Alphanso je nastavio razmiπljati o suboti. Pronaπao jeadresu adventistiËke crkve i poËeo pohaati bogosluæja sva-ke subote dok je i dalje radio u drugoj crkvi nedjeljama. Iakoje imao samo srednjoπkolsko obrazovanje, silno je æelio stu-dirati na fakultetu, no nitko mu nije mogao pomoÊi u vezi stim. Nedjeljna crkva nije pomogla. Adventisti takoer nisupomogli, ali su ga ponovno spojili s njegovim roditeljima uLiberiji. On s njima nije razgovarao otkako je pobjegao izLiberije.

Proπle su tri godine i nedjeljna crkva prestala ga je po-dupirati. Alphanso se vratio preprodavanju droge, varanjuljudi i pranju novca. Ali neπto se veliko dogodilo u njegovuæivotu u to vrijeme. Oæenio se. Dok je radio u nedjeljnoj crkvi,zaljubio se u Wastinu, roakinju misionareve kuÊne pomoÊ-nice.

Nakon nekog vremena Alphanso je osjetio poznatu Ëeænjuza novim moguÊnostima i preselio se u Kinu. Nakon Ëetirimjeseca poslao je po svoju æenu. Dok je bio u Kini, razmiπ-ljao je i njegove misli vratile su se Bogu. Naπao je Bibliju naengleskom jeziku u knjiæari. Jednoga dana njegov je pogledzapeo na Propovjedniku 1,2: “Ispraznost nad ispraznoπÊu, veliPropovjednik, ispraznost nad ispraznoπÊu, sve je ispraznost!”

“Moj æivot je ispunjen ispraznoπÊu”, pomislio je. “MoramiÊi kuÊi u Afriku.”

On i Wastinah odletjeli su za Liberiju 2006. godine. Kadase vratio, roditelji su ga prihvatili u suzama. On je predaosvoje srce Isusu i poËeo odlaziti u crkvu svake subote. Wasti-nah mu se pridruæila i nakon nekog vremena predala je svojesrce Isusu.

Danas Alphanso radi kao drvosjeËa u Buchananu, a Wa-stinah prodaje riæino ulje i druge namirnice na πtandu krajceste ispred njihove kuÊe. Imaju troje djece od dvanaest, osam


i pet godina. Alphanso spremno dijeli s drugima svoje æivot-no iskustvo o Boæjoj milosti.

“PoËetak je mudrosti strah Gospodnji”, kaæe. “Kada samse osjeÊao krivim, strah Gospodnji uπao je u moje srce i uËi-nio me mudrim za spasenje.”

Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseËja pomoÊi Êeu izgradnji osnovne πkole u Buchananu, u Liberiji, kako bise nadomjestila πkola koja je stradala u liberijskom graan-skom ratu. Alphanso se nada da Êe moÊi poslati svoju djecuu tu πkolu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Ime Alphanso izgovarajte: alf-ON-zo.u Ime Wastinah izgovarajte: vas-TIN-a.u Pogledajte Alphansa na YouTubeu: bit.ly/Alphanso-Juah.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Fa-

cebooka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/long-road-home).

u Fotografije u vezi s projektima trinaeste subote moæetepreuzeti na poveznici: bit.ly/ WAD-2020.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


25. srpnja 2020.

Molitva spaπava brakGabon

Angelique Abeme zaljubila se u Petera kada joj je bilo pet-naest godina. On je imao dvadeset godina.

Par se uselio u poseban stan i dobili su dvije djevojËice uOyemu, gradu u sjevernom Gabonu. Æivot je bio teæak. Peterje bio alkoholiËar i puπaË. Angelique ga je voljela.

Kada je Angelique imala dvadeset i pet godina, njezinisusjedi adventisti pozvali su je na evangelizaciju. Ona je imalamnogo pitanja o biblijskom nauku da je subota sedmi dan, inije baπ bila zadovoljna evanelistovim objaπnjenjima. Po-sljednjega petka od dva tjedna sastanaka evanelist joj jepredloæio da upita svog pastora o suboti. Ona je odluËilauËiniti upravo to.

HodajuÊi kuÊi te veËeri, srela je svog pastora na cesti.“Pastore, je li pravi dan svetkovanja nedjelja ili subota?”

upitala je. “AdventistiËka crkva tvrdi da je subota pravi dan,temeljeÊi to na Bibliji.”

Pastor se nije svaao s njom.“Ono πto su ti rekli o suboti je istina”, rekao je. “Saznala

si istinu. Daj priliku adventistiËkom nauku.”Nakon πto se Angelique krstila, njezin se æivot zakom-

plicirao. Zamolila je Petera da se oæene, ali on je to odbio.Kada ga je zamolila da napusti stan, on se preselio na drugikraj dræave u Port-Gentil, grad koji se nalazi oko Ëetiristokilometara juænije. Angelique se svakoga jutra i svake veËerimolila da Peter upozna Isusa.

“Gospode, Ti si meni dopustio da spoznam istinu i molimse da i Peteru pruæiπ takvu priliku da i on spozna istinu”,molila se.


Poπtom je poslala biblijska prouËavanja Peteru.U Port-Gentilu Peter se naπao u nevolji. Poslodavac ga je

optuæio za krau i, iako se Peter zakleo na nevinost, moraoje u zatvor na tri mjeseca. U zatvoru je imao mnogo vremenaza razmiπljanje. Nije imao niπta drugo πto bi mogao raditi.Stoga, kada mu je adventistiËki kapelan ponudio biblijskaprouËavanja, spremno je prihvatio. Kratko prije svojega ot-pusta krstio se.

Angelique je od prijatelja saznala da je Peter u zatvoru,ali nije imala pojma za biblijska prouËavanja koja je pohaao.Ona se nastavila moliti za njega svakoga jutra i svake veËeri.

“Gospode, Ti si meni dopustio da spoznam istinu i molimTe da i Peteru pruæiπ takvu priliku da i on spozna istinu”,molila se.

Nakon πto je Peter bio otpuπten iz zatvora, nazvao jeAngelique kako bi joj rekao o svojoj novoj vjeri.

“Sada razumijem zaπto si æeljela da se odselim”, rekao je.“Vrlo sam sretan πto sam adventist.”

Angelique je bila presretna. I dalje je voljela Petera. Promi-jenila je svoje dnevne molitve u molbe da se u Peterovu æivotupokaæu plodovi njegove vjere. Ona je æeljela da on viπe nikadane pije i ne puπi.

Peter je redovito zvao da pita za Angelique i svoje kÊeri.Tijekom jednog poziva Angelique je rekla Peteru da namje-rava odvesti njihovu mlau kÊer na jednotjedno izviaËkokampiranje u Port-Gentil. Peter i Angelique su se dogovorilida Êe se naÊi na kampiranju. Proπlo je πest godina otkakosu se rastali.

Na kampiranju je Peter doËekao Angelique s velikim osmi-jehom i toplim zagrljajem. Imali su topao dvosatni razgovor,a onda je Peter otiπao. Angelique je vidjela da se njegov æivotuistinu promijenio. Viπe nije pio ni puπio. Imao je blag ka-rakter.

Peter se vratio kako bi njih dvoje viπe razgovarali tijekomkampiranja. Nakon πto je kampiranje zavrπilo, Angelique je


ostala u Port-Gentilu joπ tjedan dana kako bi razgovarala sPeterom. Tada ju je Peter zaprosio.

“Volim te”, rekao je. “Nedostajeπ mi i æelim da mi budeπæena.”

“Da, æelim se udati za tebe!” rekla je Angelique radosno.To je bilo prije osam godina. Danas Peter sluæi u crkvi

kao starjeπina u glavnom gradu Gabona, Librevilleu, i voliIsusa svim svojim srcem. Angelique ne moæe biti sretnija.

Tijekom tih mraËnih dana nalazila je nadu u Mateju 6,33gdje je Isus rekao: “Traæite stoga najprije Kraljevstvo i pra-vednost njegovu, a sve Êe vam se ostalo dodati.”

“Naπ prvi cilj trebao bi biti traæenje Boæjeg kraljevstva ”,kaæe Angelique. “Ako si ti vjernica, ali tvoj suprug nije, na-stavi se moliti jer Bog moæe uËiniti Ëuda u srcima ljudi. Na-kon πest godina Bog je usliπio moje molitve.”

Prije tri godine dio dara trinaeste subote pomogao je uizgradnji srednje πkole za 280 studenata u Angeliqueinu gra-du Librevilleu, u Gabonu. Hvala vam πto planirate priloæitivelikoduπne darove trinaeste subote ovoga tromjeseËja kakobi se izgradile πkole u drugim dvjema afriËkim zemljama, Gvi-neji i Liberiji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Ime Angelique izgovarajte: anæel-IK.u Pogledajte Angelique na YouTubeu: bit.ly/Angelique-Abeme.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/prayer-saves-marriage).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Zanimljivosti o Gabonu

u Misija Gabon osnovana je 1975. godine. Sjediπte joj je uglavnome gradu, Librevilleu.

u Misija Gabon dio je Misije SrednjoafriËke unije. U Gabonuima devetnaest crkava i 2.287 vjernika. S brojem od2.054.000 stanovnika, tamo ima 898 ljudi na svakog ad-ventista.

u AdventistiËka crkva sluæbeno je priznata od gabonske vlade1981. godine.

u Oko 73% stanovniπtva prakticira barem neke elementekrπÊanstva; 12% prakticira islam; 10% prakticira iskljuËivotradicionalna vjerska uvjerenja; 5% ne prakticira nijednureligiju ili su ateisti.

u Sluæbeni naziv zemlje je Gabonska Republika.u GraniËi s Ekvatorijalnom Gvinejom na sjeverozapadu,

Kamerunom na sjeveru, Republikom Kongo na istoku ijugu te Atlantskim oceanom na zapadu.

u Sluæbeni jezik u Gabonu je francuski.u Procjenjuje se da je stanovniπtvo Gabona 1.783.929 ljudi.u To je sedamdeset i πesta zemlja svijeta po svojoj povrπini,

ako se gleda kopnena povrπina s 267.667 kvadratnih kilo-metara.

u Libreville je glavni i najveÊi grad Gabona. Grad je lukana rijeci Komo, u blizini Gvinejskog zaljeva, i trgovaËkicentar za drvo u tom podruËju.

u Slaba gustoÊa naseljenosti, obilje nafte i privatna ulaga-nja iz inozemstva pomogli su da Gabon bude jedna odnajprosperitetnijih zemalja u subsaharskoj Africi, s treÊimnajviπim BDP-om po glavi stanovnika (nakon Ekvatorijal-ne Gvineje i Bocvane) u tom dijelu svijeta.

u VeÊina Gabonjana imaju Bantu porijeklo, ukljuËujuÊi Ëetiriglavne plemenske skupine (Fang, Bapounou, Nzebi iObamba).

u Regija je u poËetku bila naseljena pigmejskim narodima;kasnije su ljudi plemena Bantu doselili na to podruËje.


u Gabon ima bogate priËuve mangana, æeljeza, nafte i drva.u Oko 85% Gabona prekriveno je praπumama, od kojih je

11% posveÊeno nacionalnim parkovima, πto ih Ëini neki-ma od najveÊih parkova prirode na svijetu.

u Praπume Gabona dom su za viπe od sedamsto vrsta ptica.u Ogooué je najveÊe jezero u Gabonu i proteæe se na udalje-

nosti od 1.200 kilometara.u Najviπa toËka u Gabonu je Mont Iboundji, Ëija je ukupna

visina 1.575 metara.u Nacionalni park Ivindo nalazi se na 362 kilometara uda-

ljenosti od Librevillea u istoËno-centralnom Gabonu. Parkje razdvojen ekvatorom i sadræi poznate slapove Kongou iLangoué Bai, jednu od pet najvaænijih “πuma ËistaËica” uAfrici. Tamo se moæe naÊi niz divljih æivotinja, kao πto suπumski slonovi, gorile, Ëimpanze i ptice.

u Gabon je dom za 80% populacije afriËkih babuna.u Gabon se sastoji uglavnom od mlade populacije s 40%

stanovniπtva mlaeg od petnaest godina. Oko 56% ukup-nog stanovniπtva je unutar dobne skupine 15—64 godina.Manje od 4% stanovniπtva je iznad 65 godina.

u Cijela zemlja Gabon samo je neπto manja od dræave Colo-rado.

u Gabon je predsjedniËka republika, a prvi predsjednik Ga-bona bio je Léon M’ba, koji je izabran 1961. godine. Njegovpotpredsjednik, Omar Bongo Ondimba, kasnije je postaopredsjednik i bio je najduæe vladajuÊi predsjednik dræaveikad, koji je upravljao Gabonom od 1967. do svoje smrti2009. godine.

u Lokalna gabonska kuhinja temelji se na spoju manioke,riæe ili manioke namaza, ribe koja se nalazi u izobilju urijekama i moru pored obalnog pojasa, mesa divljaËi odantilopa, dikobraza, divlje svinje i zmije, kao i tropskogvoÊa poput banana, ananasa i πeÊerne trske.

u Musee des Arts et Traditions du Gabon (Muzej umjetnostii kulture) nalazi se u Librevilleu i ima nenadmaπnu zbir-ku maski.


u Izrada maski i ritualno bojenje lica vaæni su dijelovi ga-bonske kulture, a stilovi se dramatiËno razlikuju od skupi-ne do skupine. Gabonjani koriste maske kako bi proslav-ljali pretke i obiljeæili vaæne æivotne dogaaje. Oni su diopogreba i poljodjelskih obreda, a Gabonjani ih koriste zapromicanje plodnosti, pruæanje duhovne zaπtite i izraæa-vanje kulturnog identiteta. Maske su po stilu razliËite iukljuËuju geometrijske oblike, stilizirane i pretjerane zna-Ëajke i realno detaljna lica.

u Gabon je dom stotinama dolomitnih i vapnenaËkih πpilja,a s velikim dijelom Gabona skrivenog pod prirodnim πum-skim pokrovom, mnoge od tih πpilja ostaju neistraæene.Ove πpilje, posebno ©pilje Abanda, dom su rijetkim naran-Ëastim krokodilima koji ih nastanjuju, a nalaze se samou Gabonu. ©pilje su takoer dom stotinama tisuÊa πiπmi-πa. Gabonske πpilje imaju vrlo bogatu podzemnu biolo-πku raznolikost koja se ne nalazi nigdje drugdje na svijetu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


1. kolovoza 2020.

Klaenje na konjeGabon

Kada je Christophe imao dvadeset i sedam godina, poËeose zanimati za konjske utrke.

Christopheov otac, profesor matematike, postao je zaluenklaenjem na konjskim utrkama dok je studirao na fakultetuu Francuskoj.

Kada se vratio kuÊi, otkrio je da su u meuvremenu konj-ske utrke postale popularne i u Gabonu.

Ali nitko nije odlazio na hipodrome da bi se kladio. Umje-sto toga, ljudi su odlazili na kioske pored ceste gdje su moglipratiti prijenos iz Francuske uæivo na televiziji i tamo se kla-diti.

Otac je odveo Christophea na kiosk na klaenje.Christophe nije imao posao, pa mu je otac dao novac kako

bi mogli zajedno igrati. Uskoro je Christophe troπio 5.000 cen-tralnoafriËkih franaka (oko 60 kuna) svakoga dana na kla-enje na konje. Zanemarivao je obroke i san kako bi isku-πavao svoju sreÊu na konjskim utrkama.

Njegovi prijatelji adventisti iz glavnoga grada Gabona,Librevillea, primijetili su Christopheovu oËaranost kockanjemi upozoravali ga da to nije dobro za njega.

Christophe ih nije æelio sluπati.“To je igra u kojoj moæeπ vjeæbati um”, rekao je. “Moraπ

dobro znati matematiku da bi mogao igrati.”

NesreÊa

Jednoga nedjeljnog jutra Christophe je izgubio 3.000 fra-naka na konjskim utrkama na kiosku. VraÊajuÊi se kuÊi, pro-vjeravao je svoje listiÊe i shvatio da se nije kladio na konja


na kojega je trebao. ShvaÊajuÊi da joπ uvijek ima 2.000 fra-naka, vratio se na kiosk. Dok je stajao izvan kioska i popu-njavao listiÊ za klaenje, vozaË automobila s ceste izgubio jenadzor nad vozilom i udario njega i dvije æene u blizini. Vo-zaË se nije zaustavio i pobjegao je.

Ljubazni stranac æurno je odvezao Christophea i dvije æeneu bolnicu. Jedna æena je uskoro preminula. Nekoliko minutakasnije preminula je i druga æena. Christophe se — leæeÊi ukrevetu, oduzetih nogu i u plavoj kratkoj majici natopljenojkrvlju — bojao se da Êe biti sljedeÊi.

PoËeo se moliti.“Gospode, razumijem”, rekao je. “Mnogo puta si mi rekao

da prestanem s klaenjem, ali ja nisam sluπao. Sada Êu slu-πati.”

Nije imao naËina kako bi stupio u vezu sa svojom obiteljii nije se mogao pomaknuti. Bez imalo novca, nije mogao pri-miti lijeËniËku pomoÊ u bolnici puna dva dana. Napokon, us-pio se izvuÊi iz kreveta i otpuzati do ulice kako bi pozvaotaksi. Potroπio je preostalih 2.000 franaka na put kuÊi.

Potpuno ozdravljenje

Kod kuÊe ga je njegova sestra, koja je bila medicinskasestra, njegovala. On se molio za ozdravljenje.

“Gospode, Ti si me poπtedio smrti”, rekao je. “Ako me za-πtitiπ i pomogneπ mi da ponovno hodam, predat Êu svoj æivotTebi i prestat Êu s klaenjem.”

Tri tjedna kasnije mogao je hodati. Istoga trena skupio jesve stare listiÊe za klaenje i spalio ih pred svojom obitelji.

“Nije me briga jesam li bogat ili siromaπan”, rekao je. “JaÊu sluæiti Bogu i nikada se viπe neÊu kladiti.”

Nikada se viπe nije kladio. Danas Christophe Minsta Mi-Owono ima Ëetrdeset i Ëetiri godine i radi kao liËilac po ku-Êama.

“Bolje je zaraditi svoj novac nego se igrati nadajuÊi selakoj zaradi”, kaæe Christophe.


Prije tri godine dio darova trinaeste subote pomogao je uizgradnji srednje πkole za 280 uËenika u Christopheovu rod-nom gradu, Librevilleu, u Gabonu. Hvala vam πto namjera-vate priloæiti velikoduπne darove ove trinaeste subote kakobiste pomogli u izgradnji πkola u dvjema afriËkim zemljama,Gvineji i Liberiji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Christophea na YouTubeu: bit.ly/Christophe-Minsta.

u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/betting-on-horses).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


8. kolovoza 2020.

Njeæan, blagi glasGabon

Ljubomora je promijenila æivot policajca Jeana Obame-Efayonga.

Svake noÊi njegova æena Rosette kasno je dolazila kuÊi uLibrevilleu, glavnome gradu zapadnoafriËke zemlje Gabon.Jean nije znao πto je ona radila ni gdje je bila. Njegova maπtadivljala je i bojao se najgorega. Napokon je skupio hrabrostii izravno je pitao.

“Doπla sam iz kuÊe svoje sestre”, odgovorila je.SljedeÊe veËeri pitao je isto pitanje.“Doπla sam iz kuÊe svoje sestre”, rekla je.Svake veËeri davala je isti odgovor. Jean nije mogao

vjerovati da njegova æena toliko vremena provodi u kuÊi svojesestre, pa ju je jednoga jutra zamolio da poe s njom k nje-zinoj sestri.

Rosette ga je odvela u crkvu s natpisom “VjeËni æivot”.Jean je bio iznenaen kada je vidio crkvu jer mu je æenagovorila da odlazi k svojoj sestri, ali bilo mu je lakπe uzspoznaju da njegova æena provodi veËeri u crkvi, a ne negdjedrugdje. Crkva je nauËavala teologiju krπÊanstva pomijeπanus tradicionalnim afriËkim vjerovanjima.

Jean je odlazio u crkvu tri veËeri zaredom kako bi vidiopohaa li zaista Rosette ta bogosluæja. Stajao je vani i pro-matrao. »etvrte veËeri mladiÊ koji je bio vlasnik crkvene zgra-de zahtijevao je da mu Jean objasni πto tamo radi.

“Zaπto dolaziπ, a ne ulaziπ?” pitao je. “Ui danas unutra,ili se ne vraÊaj.”

Jean je uπao. U crkvi je bilo zanimljivo i vjernici su biliprijateljski raspoloæeni. Kada je doæivio izvantjelesno iskustvo


— neπto πto se Ëesto via u tradicionalnoj afriËkoj religiji —vjernici su ga proglasili crkvenim voom. Tijekom tjedna Jeanje radio kao policajac, a vikendom je vodio crkvu.

Jednoga dana Rosette je naglo prestala dolaziti na crkve-ne sastanke. Prije no πto je Jean mogao saznati zaπto, onaje neoËekivano preminula tijekom poroda. Pogoen oËajem,Jean je preispitao svoju predanost crkvi i molio se.

“Ako ova crkva nije prava crkva, pomozi mi da lako odem”,molio se Bogu.

Nikada se viπe nije vratio u crkvu i nije imao nikakvihproblema.

Tri godine kasnije Jean je jedne veËeri hodao kuÊi kad jezamijetio golemi πator podignut na nogometnom stadionu ublizini svoje kuÊe. ZaËuo je njeæan, blagi glas koji mu progo-vara.

“Gospodine, doπli smo ovamo po vas”, rekao je glas.Jean je zastao i osvrnuo se oko sebe da vidi tko to govori,

ali nije vidio nikoga. Kada je zakoraËio jedan korak naprijed,glas je ponovno progovorio.

“Gospodine, uite unutra i sjednite kako biste Ëuli Rado-snu vijest”, rekao je glas.

Jean je uπao u πator i sjeo na stolac u posljednjem redu.To je bila prva veËer od deset dana evangelizacije. Adven-

tistiËki evanelist pozvao je na pokajanje, a Jean je plakaodok ga je sluπao. Jean se vratio sljedeÊe veËeri s papirom iolovkom da moæe zapisivati biljeπke.

Na sastancima je osjeÊao neizrecivu æelju za krπtenjem.Kod kuÊe je osjeÊao neizrecivu æelju za krπtenjem. Razgova-rao je s evanelistom.

“Ne znam niπta o vaπoj crkvi, ali sve vrijeme osjeÊam æeljuza krπtenjem”, rekao je.

Evanelist se nasmijeπio.“Gospod ti se otkrio”, rekao je. “Doi i krsti se.”Jean se krstio.Danas je on aktivan Ëlan svoje mjesne crkve.


Svakoga dana sjeÊa se njeænog, blagog glasa koji je Ëuodok je prolazio pokraj πatora.

“Glas mi je pomogao da naem pravi put”, rekao je. “Isusæivi u mojem æivotu.”

Prije tri godine dio dara trinaeste subote pomogao je uizgradnji srednje πkole za 280 studenata u Jeanovu rodnomgradu, Librevilleu, u Gabonu. Hvala vam πto i ovoga tromje-seËja namjeravate dati velikoduπne darove trinaeste subotekako biste pomogli u izgradnji πkola u drugim dvjema afriË-kim dræavama, Gvineji i Liberiji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Pogledajte Jeana na YouTubeu: bit.ly/Jean-obame-Efayong.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/sweet-gentle-voice).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


15. kolovoza 2020.

Molitva i nevoljeGvineja

Napomena: Zamolite æensku osobu u vaπoj crkvi da izneseovo iskustvo.

Kada se jedan adventist pojavio na naπem trijemu, mojmuæ i ja razgovarali smo s njim nekoliko minuta ispred naπekuÊe u Conakryju, u Gvineji.

Ali onda nam je pruæio letak i vidjela sam rijeË “Isus”napisanu sitnim slovima u kutu letka. Nisam niti taknulaletak, ali rekla sam adventistu da ga dâ mom muæu Alphi.Letak je bio na francuskom, a Alpha ne zna Ëitati francuski,pa je gurnuo letak u moje ruke.

“ProËitaj mi to”, rekao je.Bacila sam letak na pod.“Ja nisam krπÊanka!” rekla sam. “Ne mogu dirati neπto

takvo.”Otvorila sam vrata i uπla unutra. Nisam æeljela Ëuti niπta

o krπÊanstvu. Osim toga, bilo je vrijeme za moju veËernjumolitvu. Ali nisam se mogla moliti. Bila sam toliko uzrujanada se nisam mogla usredotoËiti. »ula sam naπeg posjetiteljaadventista kako razgovara s mojim muæem na trijemu. On jepitao Alphu ima li kakvih potreba za molitvu.

“Trebam posao”, rekao je Alpha, elektriËar po zanimanju.“Takoer, kada i zaradim neπto novca, on ode prebrzo. I mojaæena ima teπku trudnoÊu. Molim te, moli se za nju.”

»im sam Ëula te rijeËi, odjurila sam van i rekla adventistuneπto πto nije znao niti moj muæ. Tijekom mog posljednjegposjeta bolnici, lijeËnik mi je rekao da moje dijete viπe nijeæivo. Beba je joπ bila u meni, ali bila je mrtva.


Moj muæ je ostao preneraæen.“Molim te, moli se za mene”, rekla sam adventistu.On se molio: “Ako beba treba doÊi, molim Te, Gospode,

daj joj bebu. Ali ako i ne, neka bude Tvoja volja.”Kada je zavrπio, podigao je letak sa zemlje i napisao na

njega svoje ime, Tranqulle Fassinadouno, i svoj broj mobite-la. PruæajuÊi letak Alphi, rekao je: “Moæda Êe tvoja æena sa-Ëuvati ovo i proËitati ti jednoga dana πto piπe.”

»im je otiπao, razderala sam letak i bacila ga u smeÊe.Svidjela mi se njegova molitva, ali nisam æeljela nijedan djeliÊnjegovog krπÊanstva.

Te sam noÊi po prvi put u nekoliko mjeseci mirno spava-la. Bol i krvarenje su se smanjili. Kada sam otiπla u bolni-cu, saznala sam da je lijeËnik pogrijeπio. Nisam niti bila tru-dna.

A onda je moj mlai sin Anthony obolio. Kupila sam mulijek u bolnici, ali niπta nije pomagalo. Sjetila sam se kakoje moja bolest nestala nakon Tranqulleove molitve.

“Zaπto sam bacila onaj letak s njegovim brojem mobite-la!“ grdila sam samu sebe.

SljedeÊega dana, dok sam razmiπljala o njegovom brojumobitela, zaËula sam kucanje na vratima. Bio je to Tranqulle.

“Tako mi je drago πto si doπao!” zaplakala sam. “Baπ sampoæeljela da joπ uvijek imam tvoj broj mobitela. Molim te,moli se za mojeg bolesnog sina.”

Tranqulle se molio, a moj sin je ozdravio istoga poslije-podneva.

Alpha i ja bili smo zapanjeni, ali ja i dalje nisam æeljelaiÊi u crkvu. Meutim, sjeÊanje me stalno vraÊalo na Tran-qulleove molitve, pa sam nakon mjesec dana ipak odluËilaotiÊi u crkvu. Bila sam duboko dirnuta zbog propovijedi iodluËila dolaziti svake subote.

Alpha je dolazio u crkvu samo dvije subote. Prestao jedolaziti nakon πto su ga prijatelji upozorili da Êe izgubiti zdravrazum. Alpha nije æelio ni da ja odlazim u crkvu, ali ja sam


odlazila i nisam mu niπta rekla. Nakon nekog vremena pri-mijetio je da ja odlazim iz kuÊe svake subote, a njegovi pri-jatelji su mu rekli da su me vidjeli kako ulazim u crkvu.

Alpha me poËeo tuÊi. Jednom me istukao tako jako dasam zavrπila u bolnici. Ali ja sam nastavila iÊi u crkvu. Usubotnjoj πkoli nauËila sam kako da æivim boljim æivotom.Tranqulle, za kojega sam saznala da je pionir Globalne mi-sije, dao mi je biblijska prouËavanja. OdluËila sam postatikrπÊanka nakon πto sam proËitala o sedmom danu, suboti,u Deset zapovijedi.

Alpha me i dalje tuËe. Svaki put kada otvorim usta dabih neπto rekla, on me oπamari i odbija razgovarati sa mnom.Viπe ne dijelimo isti krevet i on odbija prehranjivati naπe si-nove. Svakoga dana se molim za njega.

Jedan od meni najdraæih biblijskih redaka nalazi se uIvanu 14,1 gdje Isus kaæe: “Neka se ne uznemiruje srce vaπe!Vjerujte u Boga i u mene vjerujte!”

UnatoË nevoljama, ja imam mir jer imam Krista. Biste lise mogli moliti za mene? S Gospodom je pobjeda na naπojstrani. Moj muæ Êe jednoga dana postati krπÊanin.

Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseËja pomoÊi Êeu izgradnji Akademije Kobaya, πkole koju Êe Maimouninisinovi, kao i ostala djeca, moÊi pohaati u Conakryju, u Gvi-neji. Hvala vam πto Êete se sjetiti Maimoune i adventistiËkogdjelovanja u Gvineji u svojim molitvama.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Izgovorite Maimouna kao: MAJ-mun-a.u Izgovorite Tranqulle kao: tran-KIL.u SljedeÊe subote proËitajte Tranqulleovu stranu priËe.u Pogledajte Maimounu na YouTubeu: bit.ly/Maimouna-Ban-

goura.


u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/prayer-and-persecution).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zanimljivosti o Gvineji

u Misijsko podruËje Gvineje dio je Misije ZapadnoafriËke uni-je i ima πest crkava i 1.955 vjernika, na velikom podruËjuod 11.884.000 ljudi, πto je samo jedan Ëlan Crkve nasvakih 6.058 ljudi!

u Misijsko podruËje Gvineje (nekadaπnja Gvinejska misijskapostaja) osnovana je 2002. godine, reorganizirana 2013.,a preimenovana 2017. godine. Sjediπte joj je smjeπteno uglavnome gradu, Conakryju.

u Rad u Gvineji zapoËeo je 1987. godine, kad je laiËki pariz Europe tiho svjedoËio o svojoj vjeri. U travnju 1992.godine prve ratne izbjeglice iz Liberije stigle su u Gvineju,ukljuËujuÊi brojne adventiste i pastora W. Oloysiusa, kojije uskoro poËeo svjedoËiti o svojoj vjeri.

u Stanovniπtvo Gvineje je oko 85% muslimansko, 8% krπ-Êansko, a 7% njih pridræava se uroeniËkih vjerskih uvje-renja. Velik dio stanovniπtva, i muslimanske i krπÊanskereligije, takoer ukljuËuju uroeniËka afriËka uvjerenja ivjerovanja.

u Sluæbeni naziv zemlje je Republika Gvineja. Zemlja se po-nekad naziva Gvineja Conakry, da bi se razlikovala oddrugih dijelova πireg podruËja istog imena, kao πto suGvineja Bisau i Ekvatorijalna Gvineja.

u Gvineja je omeena Gvinejom Bisau na sjeverozapadu,Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, ObalomBjelokosti na jugoistoku, Liberijom i Sierra Leoneom najugu i Atlantskim oceanom na zapadu.


u Klima je preteæno vlaæna i vruÊa. Monsunske kiπe trajuod lipnja do studenoga, a suho je od prosinca do svibnja,kada se mogu iskusiti sjeveroistoËni vjetrovi harmattan.

u Godine 2000. pola milijuna izbjeglica stiglo je u Gvinejukako bi pobjeglo od borbi u Liberiji i Sierra Leoneu.

u S 245.857 Ëetvornih kilometara Gvineja je otprilike veli-Ëine Velike Britanije. Obala se proteæe na 300 kilometara,a ukupna kopnena granica proteæe se na 3.400 kilometaraNalazi se uglavnom izmeu geografskih πirina 7° i 13°N igeografske πirine 7° i 15°Z.

u Gvineja je podijeljena u Ëetiri glavna podruËja: PomorskaGvineja, takoer poznata kao Donja Gvineja ili Basse-Coténizine, koje uglavnom naseljava etniËka skupina Susu;hladnija, planinska regija Fouta Djallon, koja se proteæesjeverno i juæno kroz sredinu zemlje, a koja je naseljenetniËkom skupinom Fulas; Sahelijska Haute-Gvineja nasjeveroistoku, naseljena etniËkom skupinom Malinké; i πu-movita podruËja dæungle na jugoistoku, s nekoliko etniË-kih skupina.

u U planinama Gvineje su izvori za rijeke Niger, Gambija iSenegal, kao i za brojne rijeke koje teku do mora na za-padnoj strani u Sierra Leoneu i Obali Bjelokosti.

u Najviπa toËka u Gvineji je planina Nimba na 1.752 metaranadmorske visine.

u U poljoprivrednom podruËju Gvineje obrauju se zrna ka-ve, ananas, breskve, nektarine, mango, naranËe, banane,krumpir, rajËice, krastavci, papar i mnoge druge vrste pro-izvoda. Gvineja je jedan od novih regionalnih proizvoaËajabuka i kruπaka. Postoje mnoge plantaæe groæa i πipka,a posljednjih godina vidi se i razvoj plantaæa jagoda, kojise temelji na uspravnom hidrofonskom sustavu.

u Conakry je glavni i najveÊi grad Gvineje. Conakry je luËkigrad na Atlantskom oceanu i sluæi kao gospodarsko, finan-cijsko i kulturno srediπte Gvineje.

u Gvineja je proglasila svoju neovisnost od Francuske 2.listopada 1958. godine.


u Engleski izraz za Gvineju dolazi od portugalske rijeËiGuiné, koja se pojavila sredinom petnaestog stoljeÊa kakobi opisala mjesta naseljena Gvinejcima, πto je pogrdni izrazza afriËke narode juæno od rijeke Senegal.

u Gvineja je bogata mineralima; procjenjuje se da posjedujeËetvrtinu svjetskih priËuvi boksita (rude koja sadræi alu-minij), viπe od 1,8 milijardi metriËkih tona visokokvalitet-ne æeljezne rude, znaËajne naslage dijamanata i zlata teneodreene koliËine uranija.

u Gvinejsko mineralno bogatstvo Ëini je potencijalno jednomod najbogatijih afriËkih zemalja, ali njezini ljudi su meunajsiromaπnijima u Zapadnoj Africi.

u VeÊina Gvinejaca radi u poljoprivredi, koja zapoπljava oko75% stanovniπtva.

u Samo 27% odraslih u Gvineji zna Ëitati.u Stanovniπtvo Gvineje sastoji se od dvadeset i Ëetiri etniË-

ke skupine.u Osnovna hrana Gvinejaca je riæa. Ali i ostala tradicionalna

zapadnoafriËka jela omiljena su u Gvineji. To ukljuËujejollof riæu, tapalapa kruh i maafe. Præene plantana banane,boille (od riæe i kukuruza), kuhani mango i konkoe (dim-ljena riba) su druga omiljena jela. Umak od kuhanog listacassava obiËno se sluæi kao prilog.

u Nogomet je najpopularniji sport u Gvineji. Njihova nogo-metna reprezentacija zove se Syli Nationale, πto doslovnoznaËi “Nacionalni slonovi”.

u Sluæbeni jezik Gvineje je francuski. Ostali jezici koji segovore u Gvineji su fula, maninka i susu.

u OËekivani æivotni vijek u Gvineji je pedeset i πest godina.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


22. kolovoza 2020.

Post za obiteljGvineja

Napomena: Zamolite muπku osobu u vaπoj crkvi da izneseovo iskustvo.

Vrata kuÊe bila su otvorena pa sam uπao u dvoriπte. »o-vjek i æena razgovarali su na prednjem trijemu, a dva dje-Ëaka igrala su se u blizini.

“Dobro jutro, brate i sestro”, rekao sam smijeπeÊi se. “Mojeime je Tranqulle Fassinadouno. Jako mi je drago πto vas mo-gu upoznati.”

Otiπao sam do djeËaka. Vidjevπi da je jedan od djeËakaπkolske dobi, upitao sam: “Kako ti je u πkoli? ©to si nauËiodanas?”

DjeËak se nasmijeπio i poËeo recitirati abecedu. “Vaπa djecasu vrlo pametna!” rekao sam roditeljima.

Roditelji su se opustili kada su vidjeli da cijenim njihovudjecu. Zamolio sam ih da mi se predstave.

“Moje ime je Maimouna Bangoura”, rekla je æena.“Ja sam Alpha”, rekao je muæ.Izvadio sam letak na kojem je pisalo “Boæja ljubav prema

Ëovjeku”.“Ovdje imam dobre vijesti”, rekao sam dajuÊi letak Mai-

mouni. “Ovo je Boæja rijeË.”Bacila je pogled na letak i rekla: “Ne, daj ga mom muæu.”“Ne, ja to ne znam proËitati”, rekao je Alpha. “Daj to mojoj

æeni.”Okrenuvπi se prema Maimouni, rekao je: “ProËitaj mi to.”Ona je bacila letak na zemlju i otiπla u kuÊu na svoju

veËernju molitvu. Upitao sam Alphu ima li kakvih potreba


za molitvu i, dok smo razgovarali, Maimouna se vratila s po-trebom da se molim za njezino zdravlje.

Shvatio sam da nitko nije æelio proËitati letak jer je nanaslovnici bilo napisano Isusovo ime sitnim slovima. Za ljudekoji nisu krπÊani grijeh je uopÊe i proËitati neπto πto na sebinosi Isusovo ime. Uvidjevπi da se ne zanimaju, napustio samkuÊu, ali odluËio sam se moliti i postiti za njih. »im samiziπao iz njihova dvoriπta, zapisao sam njihova imena na papiri stavio ga u svoju Bibliju. Tri dana nisam niπta jeo niti pio.UveËer bih pojeo lagani obrok koji se sastojao od banane,naranËi i riæine kaπe.

Nisam imao mnogo vremena za molitvu za taj par tijekomdana jer sam bio zaposlen dræeÊi biblijske sate i stvarajuÊinove kontakte kao pionir Globalne misije. Stoga sam zamolioBoga da me probudi usred noÊi. Tri noÊi Bog me budio uponoÊ, u jedan sat i u Ëetiri sata.

“Hvala Ti, Boæe, πto si mi dopustio da upoznam ovu obi-telj”, molio sam se. “Æelim da se Tvoja volja ispuni na njima.Æelim da ih posjetiπ prije nego πto isteknu ova tri dana.”

Razdoblje od tri dana zavrπilo je u subotu. OdluËio samponovno posjetiti Alphu i Maimounu nakon bogosluæja u cr-kvi i molio sam se prije nego πto sam napustio kuÊu: “Nepokuπavam preobratiti ovu obitelj. Samo Sveti Duh to moæe.Budi sa mnom dok im idem u posjet.”

Tijekom subotnje πkole osjetio sam snaænu potrebu da ihodmah posjetim u sluËaju da kasnije ne budu kod kuÊe.

Maimouna me radosno pozdravila rekavπi mi da je bilaizlijeËena nakon moje molitve. Zamolila me da se molim zanjezinog sina jer se razbolio. Molio sam se. Te veËeri vratiosam se da pitam kako je.

“On je ovdje i igra se sa svojim prijateljima”, rekla je poka-zujuÊi prstom. “Tako sam sretna zbog svega πto si uËinio.”

Zamolio sam Maimounu da pozove djeËaka kako bismose zajedno mogli pomoliti. Vidjevπi Isusovu ruku na djelu,ohrabrio sam se zazvati Ga imenom.


“Onaj koji je ozdravio tvojega sina je Isus”, rekao sam.“Zato Êemo se sada moliti u Isusovo ime.”

Pognuvπi glavu, molio sam se: “Hvala Ti, Boæe, jer sivrijedan hvale i slave zato πto se samo kroz Tebe dogodiloovo Ëudo. Hvala Ti πto si izlijeËio Anthonyja. U ime Isusa izNazareta, amen.”

Mjesec dana kasnije Alpha i Maimouna doπli su u crkvu.Alpha je uskoro prestao dolaziti i poËeo je tuÊi svoju æenusvake veËeri zato πto ona i dalje dolazi. No to je nije zaustaviloi rekla mi je: “Molim te, pouËavaj me iz Biblije. Æelim upo-znati Bibliju.”

PoËeli smo prouËavati Bibliju. Nakon nekog vremena onaje poËela Ëitati Bibliju samostalno i izjavila je: “Ja i Isuszauvijek.” Predala je svoje srce Njemu.

Alpha je i dalje tuËe, ali Maimouna je naπla svoju snaguu Mateju 10,37.39 gdje Isus kaæe: “Tko ljubi oca ili majkuviπe nego mene, nije mene dostojan. Tko ljubi sina ili kÊerviπe nego mene, nije mene dostojan. (…) Tko nae æivot svoj,izgubit Êe ga, a tko izgubi svoj æivot poradi mene, naÊi Êega.”

Ona i ja postimo i molimo se za Alphu.Tako sam sretan πto je zavoljela Isusa. NajveÊa je radost

biti u moguÊnosti pokazati istinu ljudima i vidjeti kako jeoni prihvaÊaju.

Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseËja pomoÊi Êeu izgradnji Akademije Kobaya, vrlo potrebne πkole u Co-nakryju, u Gvineji. Hvala vam πto se sjeÊate Tranqullea i svihpionira Globalne misije u svojim molitvama.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Izgovorite Tranqulle kao: tran-KIL.u Izgovorite Maimouna kao: Maj-MUN-a.


u Maimouninu stranu priËe moæete proËitati u iskustvu odproπle subote.

u Saznajte viπe o Tranqulleu sljedeÊe subote.u Pogledajte Tranqullea na YouTubeu: bit.ly/Tranqulle-Fassi-

nadouno.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/fasting-for-family).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


29. kolovoza 2020.

Puzati kao bebaGvineja

Oumou Toure jako se razboljela nakon πto joj je umromuæ.

Njezina koljena jako su natekla i patila je od jakih bolova.Nije mogla spavati tijekom noÊi. Nije mogla hodati. Iako jebila stara, poËela je puzati kao beba u obiteljskoj kuÊi u Co-nakryju, u Gvineji.

Stariji ujak Amara odveo ju je u mnoge bolnice, ali nijedanlijeËnik nije joj mogao pomoÊi. Odveo ju je i vraËevima, alinitko joj nije mogao pomoÊi. Ostala je u krevetu u obiteljskojkuÊi gdje je æivjela sa svojim ujakom, mlaom sestrom i de-setak ostalih roaka.

Proπle su Ëetiri duge godine. »etiri godine Oumou je patila.»etiri godine nije mogla hodati.

Jednoga dana Oumou je naËula kako njezina sestra raz-govara s nekim posjetiteljem u susjednoj sobi. Posjetitelj jeËitao iz Biblije i molio se. Oumou nije bila krπÊanka, ali æeljelaje da se netko moli za nju. Velikim naporom izvukla se izkreveta i otpuzala na rukama i koljenima do susjedne sobe.

“Molim te, moli se i za mene”, molila je.Posjetitelj, Tranqulle Fassinadouno, bio je zapanjen vidjevπi

staricu koja puza na sve Ëetiri. No nije se pomolio.Tri dana kasnije Oumou je zaËula kucanje na vratima i

trenutak poslije Tranqulle je stajao iznad njezina kreveta.“Doπao sam se moliti”, rekao je.Oumou je bila presretna.Tranqulle je otvorio svoju Bibliju i proËitao retke iz 1.

Ivanove 4,4: “Vi ste, djeËice, od Boga i pobijedili ste ih jer jemoÊniji Onaj koji je u vama nego onaj koji je u svijetu.”


Zatim je zaæmirio kako bi se pomolio.“Gospode, hvala Ti za æivot Tvoje kÊeri”, rekao je. “Ti si

dopustio da ja danas budem ovdje. Ti si mi dao hrabrosti dapostim i molim se za nju posljednja tri dana. Sada Te molimda izlijeËiπ moju sestru Oumou u Isusovo ime.”

Te noÊi Oumou je prvi put dobro spavala nakon mnogogodina. Njezina je bol nestala.

SljedeÊega dana Tranqulle se vratio i ponovno se molio snjom. On se molio i postio za Oumou puna dva tjedna.

Jednoga dana Oumou ga je iznenada upitala: “Gdje jetvoja crkva?”

On joj je rekao adresu adventistiËke crkve. Crkva nije biladaleko od njezine kuÊe, ali ona nije mogla hodati. Zamolilaje za pomoÊ. U subotnje jutro Tranqulle je odnio Oumou nasvoj motocikl i odvezao je u crkvu. SljedeÊe subote ponovnoju je odvezao, a i subotu nakon toga. Svakoga dana Oumouje jaËala. »etvrte subote ona je hodala do crkve.

Tranqulle je bio zadivljen gledajuÊi je kako hoda po crkvi.“Ovo je Isusovo Ëudo!” uskliknuo je.Oumouin ujak i ostali Ëlanovi obitelji bili su sretni πto se

ona osjeÊa bolje, ali nije im se svialo πto pohaa crkvu.Oni nisu bili krπÊani i smatrali su da Oumou ne poπtujereligiju obitelji. Ujak Amara sazvao je veliki obiteljski sa-stanak. Dok je desetak Ëlanova obitelji gledalo, on je podig-nuo crnu Bibliju i obiteljsku tradicionalnu svetu knjigu.

“Koju knjigu odabireπ?” pitao je Oumou. “Sjeti se, ako neizabereπ naπu svetu knjigu, viπe neÊeπ biti dio naπe obitelji.”

Oumou je razmiπljala o svojoj Ëetverogodiπnjoj bolesti ikako je bila ozdravljena. Podigla je svoj pogled prema nebu.

“Biram Bibliju, crnu knjigu”, rekla je.Ujak Amara podrugljivo se nasmijao Oumou.“Sada kada si odabrala Bibliju, uzmi je i propovijedaj

nam”, rekao je.Suze su se pojavile u Oumouinim oËima. Ona nije znala

Ëitati.


“Ti ujaËe znaπ da ja ne znam Ëitati”, rekla je plaËuÊi. “Ni-kada nisam iπla u πkolu. Ali Ëovjek koji se molio za meneËitao je iz Biblije i ja sam bila ozdravljena. Ja vjerujem dasnaga koja je u Bibliji moæe uËiniti joπ viπe i za mene i zatebe takoer.”

Ujak Amara ljutito je naredio Ëlanovima obitelji da spaki-raju sve Oumouine stvari.

“Postala si krπÊanka“, rekao je. “Idi krπÊanima. Mi viπene æelimo imati posla s tobom.”

Oumou viπe nije imala gdje æivjeti i spavala je po kuÊamasvojih prijatelja. Bilo je teπko, ali odbila je odbaciti Isusa.Kada su vjernici crkve saznali za njezinu nevolju, ponudilisu joj da æivi na crkvenom zemljiπtu. Ona danas æivi ondje.

“Zahvaljujem Bogu za svoju novu obitelj”, kaæe Oumou.“Zauvijek Êu biti s Gospodinom Isusom.”

Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseËja pomoÊi Êeu izgradnji Akademije Kobaya, πkole u Conakryju, u Gvineji,gdje Êe se djecu iz nekrπÊanskih domova poduËavati o Isu-sovoj ljubavi.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u Izgovorite Oumou kao: U-mU.u Izgovorite Tranqulle kao: tran-KIL.u Saznajte viπe o Tranqulleu u iskustvu od proπle subote.u Pogledajte Oumou na YouTubeu: bit.ly/Oumou-Toure.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/crawling-like-baby).


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


5. rujna 2020.

NeobiËni snovi i djevojËicaGvineja

Od svoje druge godine Maria je iπla zajedno sa svojommajkom k vraËevima i vjeπticama kako bi zadobile blagoslovza obiteljski posao u Gvineji.

Ti posjeti bili su dio njezinog æivota, a Ëinilo se kako sublagoslovi uËinkoviti. Majka je postala bogata poslovna æenakoja je otvorila mnogo trgovina diljem te zapadnoafriËkezemlje. Ona je i svoju kÊer uËinila bogatom. Maria je posje-dovala kuÊu s ograenim imanjem, dva automobila i velikutrgovinu u kojoj se prodavala moderna odjeÊa i torbice u glav-nome gradu Gvineje, Conakryju.

Meutim, 2013. godine, kada je imala dvadeset i Ëetirigodine, prilikom jednoga od njezinih posjeta vraËu za bla-goslov, vraË ju je jako iznenadio.

“Ako æeliπ biti bogata, moraπ prinijeti ljudsku ærtvu”, rekaoje. “Ærtva mora biti albino osoba.”

Maria je veÊ prije dovodila krave vraËu za ærtvu, ali nikadanije prinijela ljudsko biÊe. Sama pomisao na ljudsku ærtvuduboko ju je uzdrmala i morila joj je misli te noÊi kad jepoπla na spavanje. Dok je spavala, usnula je da joj dvojedjece neπto govore, ali nije mogla razumjeti πto joj govore.

SljedeÊe noÊi ponovno je vidjela to dvoje djece u snu. Aliovaj put mogla ih je razumjeti.

“Rjeπenje je da ne ideπ viπe vraËu”, reklo je jedno od djece.SljedeÊe noÊi Maria je ponovno sanjala. Ovoga puta zaËu-

la je glas dok je hodala ulicom. Glas je rekao: “Rjeπenje jenaπ Otac i naπ Spasitelj Isus Krist.”

Kada se probudila, bila je zbunjena jer ona nije bila krπ-Êanka. Pripadala je drugoj velikoj svjetskoj religiji.


“Kako bi Isus mogao biti rjeπenje?” pitala se.Rekla je svojoj majci za svoje snove koji su se pojavljivali

prethodne tri noÊi.“Zaπto moramo prinijeti ljudsku ærtvu?” pitala je.Majci se njezini snovi nisu nimalo sviali pa je rekla Mariji

da kupi kravu za ærtvu. Maria je posluπala. Dok se vraË pri-premao za klanje krave, uvjerio ju je da Êe ti snovi prestati.

Te noÊi Maria je usnula joπ jedan san.Do kraja tjedna Maria je bila iscrpljena od svojih snova

pa se odluËila opustiti i otiÊi u kupnju. U subotnje jutro doπlaje automobilom do vrata ograde koja ograuje njezino ima-nje i zastala kako bi se vrata otvorila. Dok je Ëekala, malenadjevojËica zalutala je na njezino imanje i priπla prozoruautomobila. “Æeliπ li iÊi u crkvu?” upitala je djevojËica.

Maria se iznenadila.“Ja nisam krπÊanka”, rekla je. “Zaπto me pitaπ æelim li iÊi

u crkvu? Koga traæiπ?”“Ja æelim iÊi u crkvu”, rekla je djevojËica.Maria je izbliza pogledala djevojËicu. Pitala se je li ta dje-

vojËica izgubljena i sada traæi roditelje. Nije znala ni za jednucrkvu u svojem susjedstvu.

Kao da je mogla Ëitati njezine misli, djevojËica je izjavila:“Ja znam put.”

Maria je odluËila pomoÊi djevojËici pronaÊi crkvu te je iza-πla iz auta. Nakon kratke πetnje Maria i malena djevojËicadoπle su do ograde upravnog srediπta AdventistiËke crkve uGvineji. Skupina ljudi stajala je pokraj crkvene zgrade nazemljiπtu. Jedna æena iz skupine upitala je Mariu moæe li jojkako pomoÊi.

“Ova djevojËica me zamolila da doem ovamo”, rekla jeMaria pokazujuÊi rukom.

Ali djevojËice nije bilo nigdje na vidiku. Maria je pogledalana ulaz u imanje i na imanje u cijelosti. DjevojËice nije bilo.Uzvratila je zbunjeni pogled ljubaznoj æeni i odjednom osje-tila snaæan poriv da joj kaæe sve o svojim snovima.


“Mogu li vas neπto pitati?” rekla je.“Naravno”, rekla je æena.“Imala sam mnogo snova”, rekla je. “Ærtvovala sam kravu,

ali niπta nije zaustavilo moje snove. Ne znam πto da Ëinim.”“PriËekajte me ovdje”, rekla je æena. “Moj muæ je pastor.

Pitat Êu ga za pomoÊ.”I tako je Maria, koja nije bila krπÊanka, u zemlji gdje su

mnogi neprijateljski raspoloæeni prema krπÊanstvu, Ëula zaIsusa. Danas je ona krπÊanka koja voli Isusa svim svojimsrcem.

“Moje obraÊenje na krπÊanstvo je pravo Ëudo”, kaæe. “Nitkomi nije doπao s Biblijom i nisam proËitala nijednu krπÊan-sku knjigu. To je bio poziv od Boga.”

Maria nikada viπe nije vidjela malu djevojËicu. Ona je uv-jerena da je ta djevojËica bila aneo.

AdventistiËka crkva suoËava se s velikim izazovima u πire-nju Radosne vijesti u Gvineji, gdje samo sedam posto sta-novniπtva pripada krπÊanstvu, i gdje su mnogi ljudi vrlo ne-prijateljski raspoloæeni prema krπÊanstvu. Dio darova trinae-ste subote ovoga tromjeseËja pomoÊi Êe u izgradnji Akade-mije Kobaya, πkole u Conakryju, u Gvineji, gdje Êe se djecuiz nekrπÊanskih domova pouËavati o Isusovoj ljubavi.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u AdventistiËka misija ne æeli otkriti Marijino pravo ime kakobi je zaπtitila.

u Viπe o Mariji moæete proËitati u iskustvu sljedeÊe subote.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-

booka (bit.ly/fb-mq) ili iz baze podataka ADAMS (bit.ly/maria-in-guinea).



12. rujna 2020.

Nepismena, a ipak ËitaGvineja

Maria nije bila krπÊanka, ali nije mogla prestati sanjati oIsusu. Ærtvovala je kravu u nadi da Êe snovi prestati, ali sve-jedno su je snovi morili svake noÊi punih tjedan dana.

A onda ju je stranac uputio u ured Jacoba Gbalea, pred-sjednika AdventistiËke crkve u Gvineji. On je radio u istojulici u kojoj se nalazila njezina luksuzna kuÊa u Conakryju,glavnome gradu Gvineje.

Dok je Maria opisivala svoje snove, pastor Jacob se poËeosmijeπiti. “Slava Bogu!” uskliknuo je.

Maria je bila u nevjerici. Nije mogla razumjeti zaπto je ontoliko sretan.

“Viπe ne moraπ prinositi nikakve ærtve”, rekao je pastorJacob podiæuÊi Bibliju sa svoga stola. “Bog te zove.”

“Mislim da je vaπ Bog pogrijeπio“, rekla je Maria. “Ja samuvijek pripadala svojoj obiteljskoj religiji.”

Jacob joj je pruæio Bibliju.“Ovo je tvoja Biblija”, rekao je.“©to bih ja trebala raditi s tom Biblijom?” pitala je Maria.

“Ja ne znam Ëak niti Ëitati.”Pastor Jacob pitao ju je ima li koga u obitelji tko je pis-

men, i ona se sjetila da ima roaka koji zna Ëitati.Jacob je napisao Marijino ime u Bibliju.“Uzmi svoju Bibliju i idi”, rekao je.Nju je to iæivciralo i otiπla je bez pozdrava.“©to si ovi ljudi umiπljaju?” razmiπljala je dok je hodala

kuÊi. “Govore mi da Ëitam Bibliju, kao da ne poznajem Boga.”Kad je stigla kuÊi, Maria je stavila Bibliju u ladicu i

zatvorila je. Æeljela se opustiti. Upalila je televiziju i preba-


cila na svoj omiljeni program, kada je vidjela emisiju o Isu-su. Klik! Promijenila je program. SljedeÊi program takoer jeemitirao emisiju o Isusu. Klik! Joπ jedan program o Isusu.

Maria je nazvala sluæbu za korisnike za svoju satelitskuteleviziju. “©to ne valja s vaπim programima?” pitala je. “Nasvakom programu samo Isus, Isus, Isus.”

Muπki glas s druge strane linije zvuËao je zbunjeno.“Sve je u redu”, rekao je.“Ne, nije!” povikala je Maria. “Doite i popravite mi tele-

vizor.”Nakon kratkog vremena doπao je Ëovjek za popravke i

poËeo prebacivati programe. Sve je radilo u savrπenom redu.Maria je ostala bez rijeËi.

Maria je otiπla u krevet, ali nije mogla prestati razmiπljatio Isusu. Onda se sjetila Biblije. Jedini naËin na koji bi mo-gla prestati razmiπljati o Isus bio bi da je poËne Ëitati, zaklju-Ëila je.

Ujutro je zamolila svog roaka da doe k njoj. “©to jeovo?” pitala je pruæajuÊi mu Bibliju. “Reci mi.”

Njezin roak Hamadou studirao je u krπÊanskoj πkoli uSierra Leoneu i prepoznao je Bibliju. “Tko ti je dao tu Bibli-ju?“ pitao je.

“Dobila sam je od pastora“, rekla je Maria.“©to æeliπ uËiniti s njom?“ pitao je. “Ti ne znaπ Ëitati.”“Gle, ti si iπao u πkolu”, rekla je. “Æelim da mi pomogneπ

Ëitati ovu Bibliju. NauËi me Ëitati.”Hamadou je otvorio Bibliju.“OËe naπ koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje”, poËeo

je Ëitati. “Doi kraljevstvo Tvoje, budi volja Tvoja kako nanebu tako i na zemlji.”

»itao je sve do kraja molitve OËe naπ. “Jesi li zadovoljna?”pitao ju je.

Maria ga je zamolila da joj podcrta te retke.Hamadou se poËeo smijati. Tako se jako smijao da je pla-

kao od smijeha.


“Ti nikada nisi iπla u πkolu!” rekao je. “Kako bi ti moglaËitati?”

Ipak je podcrtao retke. Onda je natjerao Mariu da ih de-setak puta ponovi kako bi ih zapamtila.

Te veËeri Maria je uzela Bibliju i naπla molitvu OËe naπ.Iako nikada nije uËila Ëitati, shvatila je da je mogla proËitatiOËe naπ. Okrenula je sljedeÊu stranicu i, na svoje iznenae-nje, shvatila je da moæe proËitati i druge retke jednako do-bro.

SljedeÊega dana Maria nije mogla Ëekati da razgovara sHamadouom.

“JuËer si mi se smijao, zato mi sada dopusti da ti poka-æem da znam Ëitati”, rekla je.

“Nije moguÊe!” rekao je. “Ti ne moæeπ Ëitati ni u snu.“Maria je nasumiËno otvorila Bibliju i poËela Ëitati. Hama-

dou je prvo bio zateËen, a onda se uplaπio.“Kako si to uËinila?” pitao ju je.“RoaËe moj, pa to je ljudska inteligencija”, rekla je Maria

s osmijehom. “Ako zbilja vjerujeπ da neπto moæeπ uËiniti, iuËinit Êeπ to.”

Od toga trenutka Maria je Ëitala Bibliju svakoga dana.Kasnije je shvatila da joj je Isus dao moguÊnost da Ëita Bib-liju, pa je predala svoje srce Njemu.

AdventistiËka crkva suoËava se s velikim izazovima u πi-renju Evanelja u Gvineji, gdje samo sedam posto stanov-nika pripada krπÊanstvu, i gdje su mnogi ljudi vrlo nepri-jateljski raspoloæeni prema krπÊanstvu. Dio darova trinaestesubote ovoga tromjeseËja pomoÊi Êe u izgradnji AkademijeKobaya, πkole u Conakryju, u Gvineji, gdje Êe se djecu iznekrπÊanskih domova pouËavati o Isusovoj ljubavi.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u AdventistiËka misija ne æeli otkriti Marijino pravo ime ka-ko bi je zaπtitila. Hamadou je takoer pseudonim.

u Izgovorite Hamadou kao: hama-DU.u Izgovorite Gbale kao: g-ball-E.u Viπe o Mariji moæete proËitati u iskustvu sljedeÊe subote

i u iskustvu posljednje subote u ovom tromjeseËju.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


19. rujna 2020.

Ubojita majkaGvineja

Majka je bila bijesna kada je Ëula od roaka Hamadouada njezina kÊi Maria ima Bibliju.

Majka je odgajala Mariju u nekrπÊanskoj svjetskoj religijizapadnoafriËke zemlje Gvineje i nije æeljela da ona postanekrπÊanka. Majka je poæurila Marijinoj kuÊi u Conakryju.

“Gdje je tvoja Biblija?“ zahtijevala je.“U mojoj sobi”, rekla je Maria.Majka je odjurila u sobu. Svuda je traæila, ali nigdje nije

mogla naÊi Bibliju.“Nigdje je ne vidim“, rekla je.Maria je pogledala u sobu. Biblija je leæala na stolu da je

svi mogu vidjeti.SljedeÊe subote Maria je otiπla u mjesnu adventistiËku

crkvu po drugi put. Zbog toga nije otiπla na posao u velikutrgovinu koju je posjedovala. Majka nije mogla razumjeti za-πto ona ne radi.

“Gdje si bila?” pitala je.“Bila sam u crkvi”, odgovorila je Maria.Majka je izgledala uzrujano. Maria nije znala da je religija

njezine obitelji protiv krπÊanstva i da Ëak nauËava da trebapogubiti Ëlana obitelji koji postane krπÊanin.

“Majko, rado Êu raditi tijekom tjedna, ali viπe ne moguraditi subotom”, rekla je.

Od toga dana majka ju je poËela tuÊi.“Radije bih te vidjela mrtvu nego da nam tako iskazujeπ

nepoπtovanje”, rekla je.Kada udarci nisu promijenili Marijinu odluku, majka je

blokirala njezin bankovni raËun.


Maria, koja je navikla æivjeti raskoπno, bila je zbunjenakada je izgubila pristup svojem novcu. Majka je za sve njezineprobleme krivila adventiste.

“Ti krπÊani su nekako uspjeli pokrasti sav tvoj novac”,rekla je. Ali Maria se nije dala odgovoriti od svojih uvjerenja.

“NauËila sam da se trebam moliti i predati svoje problemeIsusu”, rekla je.

Nasilje se nastavilo. Onda je majka nazvala Marijinogmuæa, poligamista koji je æivio sa svojom drugom æenom uNjemaËkoj. Nakon tog poziva on je dao Mariji ultimatum.

“Biraj izmeu mene i svog Boga, Isusa”, rekao je.“Dopusti mi da te pitam neπto”, rekla je Maria. “Bi li ti

mogao odbaciti svojeg Boga zbog mene?”“Ne bih“, rekao je.“Zaπto onda od mene traæiπ da biram izmeu tebe i svojeg

Boga, Isusa?” rekla je.Nakon toga on je odbijao sve Marijine pozive.Kada je majka uvidjela da se Maria i dalje dræi svoje vjere,

najavila je stroge mjere.“KÊeri moja, s obzirom na to da me ne æeliπ sluπati, moram

te ubiti.”Nakon nekoliko dana doπla je Mariji u posjet i pripremila

njezin najdraæi gulaπ. Ono πto Maria nije znala jest da je ugulaπu bio smrtonosni otrov. Kada je gulaπ bio spreman,majka je zamolila Mariu da donese lonac na stol. Maria jebila gladna, ali prvo se æeljela okupati. ObeÊala je da Êe jestinakon toga, a majka je otiπla.

Dok je Maria bila u tuπu, niotkud se stvorila maËka iskoËila na stol te sruπila lonac na pod. Maria nije imala ma-Ëku. Te veËeri majka je nazvala da Ëuje kako se Maria osjeÊa.

“Dobro sam, jako sam dobro”, rekla je Maria.MajËino Ëuenje bilo je oËito i preko telefona.Nekoliko dana kasnije roak Hamadou ulio je otrov u

Marijinu bocu s vodom. Nakon πto je popila vode, Maria sesagnula zbog jakih bolova.


Hamadou je vidio njezinu agoniju i rekao joj je πto jeuËinio.

“Tako mi je æao”, rekao je. “VraË me zamolio da stavimlijek u tvoju vodu kako bi se tvoje tijelo proËistilo.”

Istoga trena Maria je nazvala Jacoba Gbalea, predsjed-nika AdventistiËke crkve u Gvineji, da se moli za nju. On jedoπao do njezine kuÊe i dao joj pet tableta aktivnog ugljena.Nakon trideset minuta poËela je povraÊati.

VraË je nazvao te veËeri kako bi saznao je li Maria mrtva.Bio je iznenaen kad ju je Ëuo da se javlja na telefon.

Majka je zamolila drugog roaka da joj pomogne. On jestigao u Marijinu kuÊu s dvojicom prijatelja i injekcijom ot-rova. Nakon πto je poslao kuÊnu pomoÊnicu da neπto obavi,ubrizgao je otrov u Marijinu lijevu ruku i pobjegao.

KuÊna pomoÊnica nije stigla daleko kad se sjetila da jezaboravila mobitel. Naπla je Mariju na podu u nesvijesti, ainjekcija je leæala nedaleko od nje. ZnajuÊi da su Maria ipastor Jacob prijatelji, pozvala ga je upomoÊ. Pastor i dvoji-ca crkvenih starjeπina donijeli su Mariju u sjediπte crkve imolili su se za nju. Maria je povraÊala i oporavila se.

Maria ne sumnja da Isus πtiti svoju djecu.“On moæe rijeπiti krizu jer On zna za krize i prije nego

πto se one dogode”, kaæe Maria. “Psalam 68,21 kaæe: ‘Bognaπ jest Bog koji spaπava, Jahve od smrti izbavlja.’”

Dio darova trinaeste subote ovoga tromjeseËja pomoÊi Êeu izgradnji Akademije Kobaya, πkole u Conakryju, u Gvineji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u AdventistiËka misija ne æeli otkriti Marijino pravo ime kakobi je zaπtitila. Hamadou je takoer pseudonim.

u Izgovorite Hamadou kao: hama-DU.


u Izgovorite Gbale kao: g-ball-Eu Viπe o Mariji moæete proËitati u iskustvu sljedeÊe subote.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


26. rujna 2020.

Napokon slobodnaGvineja

Nakon πto nije uspjela nagovoriti svoju kÊer Mariju daodbaci Krista, majka je uzela stvari u svoje ruke.

Ubacila je tabletu za spavanje u Marijino piÊe u restoranu.Uz pomoÊ Marijine mlae sestre, odnijela je svoju onesvije-πtenu kÊer u automobil i odvezla je u njihovo rodno selo uGvineji. Marijin petogodiπnji sin Mark iπao je s njima.

Majka je bila bogata vlasnica trgovaËkog lanca, a na obi-teljskom imanju u selu bila je izgraena velika rezidencija,luksuzna gostinjska kuÊa i nekoliko drugih zgrada. Visokaograda ograivala je cijelo imanje, a straæar je vrlo pomnopromatrao ulazna vrata. Maria je bila zakljuËana u sobi.

Majka je imala opak plan. Zaposlila je nigerijskog vraËada promijeni Marijino miπljenje o Isusu.

“Nikada neÊu zanijekati Isusa, pa Ëak i ako me ubijeπ”,rekla je Maria kad je vidjela vraËa. “Ja Êu slaviti Isusa, iakone mogu iÊi u crkvu. Isus je posvuda.”

VraË se zlobno nasmijeπio.“Tvoja majka mi je rekla da te nekoliko puta neuspjeπno

pokuπala ubiti”, rekao je. “Ali ja ti kaæem, ja imam neπtomnogo snaænije od tvojeg Isusa.”

Pomijeπao je neki Ëudan prah s vodom i natjerao Marijuda ga popije. Kasnije je utrljao neki Ëudan losion na njezinotijelo.

“ZanijeËi Isusa ili umri”, rekao je.Majka je pomogla vraËu s njegovim poslom. Jednoga da-

na ona je utrljala Ëudan prah na Marijino lice. Na Marijinojkoæi stvorile su se Ëudne rane i sljedeÊega dana posvuda jekrvarila.


Marijin sin, Mark, nije razumio πto se dogaa njegovojmajci. Kada je vidio majËino izranjavano lice, poËeo je plaka-ti. Ali sjetio se kako se s majkom molio svake veËeri prijespavanja. Preklinjao je Marijinu mlau sestru Hadju da semoli s njim. Hadja se sloæila s tim, ali prvo se uvjerila danema majke nigdje u blizini.

“Isuse, molim Te, spasi mamu”, molio se Mark. “Pomozijoj da se oporavi.”

Proπlo je sedam mjeseci.Maria je toliko oslabjela da se jedva mogla kretati. Nje-

zino meso smrdjelo je po truleæi. Hadja se poËela bojati pa jenazvala jednog od Marijinih adventistiËkih prijatelja.

“Maria umire”, rekla je. “Molim vas, molite se.”Prijatelj je zamolio da razgovara s Marijom, ali Hadja je

objasnila da je njezina sestra preslaba za to. Uslikala je Ma-riju svojim mobitelom. AdventistiËki prijatelj zaplakao je kadaje primio fotografiju.

“Vidim da je tvoja majka æeli ubiti”, rekao je. “Zamolit ÊuËlanove naπe crkve da se mole za nju.”

»lanovi crkve po cijeloj Gvineji molili su se za Mariju.Nakon nekoliko dana adventistiËki prijatelj nazvao je Hadju.

“Znam da je riziËno da Maria sada putuje, ali moæeπ li jojpomoÊi da pobjegne?” rekao je. “Ja Êu ti poslati novac.”

Hadja je obeÊala da Êe pokuπati. AdventistiËki prijateljkontaktirao je Jacoba Gbalea, predsjednika AdventistiËke cr-kve u Gvineji, koji je poslao novac za prijevoz u Conakry,glavni grad.

Hadja je vidjela πansu u petak ujutro kada je majka bilana poslovnom putu. VraË je napustio kuÊu jer je imao neπtoπto je trebao obaviti, a Hadja je poslala straæara da ode ne-πto kupiti u trgovinu. OtvarajuÊi vrata imanja, zaustavila jeautomobil u prolazu i platila vozaËu da odveze Mariju i Mar-ka u crkveno sjediπte u Conakryju.

Dok su Maria i Mark putovali, u sjediπtu crkve dogodilase mala nevolja. Crkveni straæar primijetio je zeleno-æuto-sme-


u zmiju na drvetu manga kraj ulaznih vrata i pozvao pomoÊ.Ali kada je pomoÊ stigla, zmije viπe nigdje nije bilo.

Kasnije toga dana Maria i njezin sin stigli su i smjeπtenisu u gostinjsku sobu. Iscrpljena, Maria je zaspala. SljedeÊegajutra, u subotu, crkveni starjeπine pomazali su Mariju i mo-lili se za nju u crkvi koja je smjeπtena na crkvenom imanju.Dok su se molili, Maria se onesvijestila i pala na pod. Kadaje doπla k svijesti, bila je zbunjena i njezino je tijelo bilo ubolovima. Michel Guilavogui, izvrπni tajnik i blagajnik Adven-tistiËke crkve u Gvineji, odnio ju je natrag u gostinjsku sobuda se odmori.

Dok je spavala, zeleno-æuto-smea zmija dogmizala je doprozora i uπla u rupu na zidu pokuπavajuÊi uÊi u sobu. Toje bila ista zmija s drveta manga. Jedan Ëlan crkve primije-tio je zmiju dugu jedan metar i pozvao pomoÊ.

Gomila se skupila kod prozora pokuπavajuÊi namamitizmiju da izae iz rupe. Netko je napravio improviziranu bakljutako da je stavio plastiËnu vreÊicu natopljenu benzinom nakraj drvenog πtapa i zapalio je. Kada je gurnuo uæareni πtapu rupu, zmija je poskoËila i sruπila se, uvijajuÊi se na zemlji.Michel je skoËio na zmiju i istoga trenutka smrvio joj glavu.

Nekoliko sati kasnije Mariju je zvao netko s nepoznatogbroja. Nije odgovorila na poziv, ali osoba je stalno zvala.

“Ako te stalno zovu, mora da je vaæno”, rekao je prijateljiz crkve. “Javi se.”

Osoba koja je zvala bila je Marijina mlaa sestra Hadja.“Samo ti æelim reÊi da sada imaπ vremena ozdraviti”, reklaje. “Znam da Êeπ sada ozdraviti.”

“Zaπto to kaæeπ?” pitala je Maria.“Sluπaj”, rekla je Hadja. “Moæeπ li Ëuti zvuk hitne pomoÊi?”“Hitne pomoÊi? ©to se dogodilo?” pitala je Maria. “Je li se

neπto dogodilo majci?”“Ne, ne majci“, odgovorila je Hadja. ”VraËu iz Nigerije. Pao

je s drugog kata naπe kuÊe. Pao je na glavu i istog trenaumro. Njegova lubanja je sasvim smrvljena.”


SljedeÊega dana Marijine rane poËele su nestajati.Maria se svega odrekla za Isusa — raskoπnog doma, us-

pjeπne trgovine, dvaju automobila i udobnog æivota. Majka jei dalje æeli ubiti pa se zato ona i Mark skrivaju.

Ali njezina ljubav prema Isusu je snaæna. Ona se moli iæeli postati misionarka za svoj narod.

“Sanjam o danu kada Êe ljudi iz mog naroda postati krπ-Êani”, kaæe. “Æelim s njima razgovarati o Isusu. Ne mogu zadr-æati tu istinu za sebe. Moram dijeliti Radosnu vijest sa svo-jim ljudima.”

AdventistiËka crkva suoËava se s velikim izazovima u πire-nju Radosne vijesti u Gvineji i drugim dijelovima ZapadnecentralnoafriËke divizije.

Moæete pomoÊi ljudima kao πto su Maria i Mark darovimakoje Êete danas priloæiti. Dio novca upotrijebit Êe se kako bise izgradila Akademija Kobaya, πkola u Conakryju, u Gvineji,gdje bi Maria voljela da Mark jednoga dana uËi. Vaπ prilogtakoer Êe pomoÊi u izgradnji πkole u Liberiji i zdravstvenogsrediπta u Nigeriji.

Hvala vam πto Êete se sjetiti Marije, Marka i Boæjeg djelau Zapadnoj centralnoafriËkoj diviziji KrπÊanske adventistiËkecrkve u svojim molitvama.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


u AdventistiËka misija ne æeli otkriti Marijino pravo ime kakobi je zaπtitila. Hamadou je takoer pseudonim.

u Izgovorite Hadja kao: ha-JA.u Izgovorite Gbale kao: g-ball-E.u Viπe o Mariji moæete proËitati u iskustvu od proπle subote.u Preuzmite fotografije povezane s ovim iskustvom s Face-




* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


Kazalo

Dragi voditelju subotnje πkole ...................................................3

LIBERIJA

©kola za Liberiju ................................................................... 5

»itanje je lakπe ................................................................... 12

Dug put kuÊi ...................................................................... 15

GABON

Molitva spaπava brak.......................................................... 18

Klaenje na konje ............................................................... 24

Njeæan, blagi glas................................................................ 27

GVINEJA

Molitva i nevolje.................................................................. 30

Post za obitelj ..................................................................... 36

Puzati kao beba .................................................................. 40

NeobiËni snovi i djevojËica ................................................. 43

Nepismena, a ipak Ëita ...................................................... 46

Ubojita majka...................................................................... 50

Napokon slobodna .............................................................. 54


www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

www.znaci-vremena.com

Njiva je svijet

“ProlazeÊi uz Galilejsko more, ugleda dva brata,©imuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacajumreæu u more; bijahu ribari. I kaæe im: ‘Hajdete zamnom, uËinit Êu vas ribarima ljudi!’ Oni brzo ostavemreæe i pou za njim. Poπavπi odande, ugleda drugadva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u laisu sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreæe. Pozva injih. Oni brzo ostave lau i oca te pou za njim.” (Ma-tej 4,18-22)

Documents

VIJESTI IZ SVIJETA - Adventisti