Embed Size (px)
Citation preview
VIJESTIIZ HRVATSKOGSAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH
UKRATKOISSN 1331 - 3029
• • • Broj 44GODINA xx. - SIJE£ANJ - LIPANJ 2009.
21.04. 2009. u18hEUROPSKI DOMJurisieeva in,
Zagreb
Qrganizatorf:
Hrvatska udruga za kreativni razvoj f za&ttu prava (na)gluhihHrvatska video udruga za snimanje emisija za gluhe i nagluhe
Hrvatski sportsWUdruga gluhih i nagluhih
Udruga " Kazalist«, vizuairse umistnosti i fcuttura gluhih 4ga za kuituru ossba osle6ena siuha Hrvatske
za orom uteresa ghrtUh} nagtuhih osobakaudru
...ili(ti)pogledajmoovaj donjipopis nekihindividuai udruga kojeznakovnijezikdozivljavajukao osobnuparakuziju...!
»UKRATKO...«glasilo Hrvatskog saveza
gluhih i nagluhih
Izlazi prema potrebi
ADRESA:10.000 Zagreb,Palmoticeva 4
Telefon:+385 (1) 48 14 114,
Telefax:+385(1)4835585,+385(1)4835584
E-mail:[email protected]
Web-stranice:HSGN
Ziro-racun:2360000 -1101743237
(Zagrebacka banka)
Devizni racun:2360000-1101743237
(Zagrebacka banka)
UREDIMISTVO:NADICA HADZOVIC,
urednica
ANDRZJA HALEC, odgovorniurednik
ANTUNBAKAN, tehnickiurednik,
ANDRIJA ZIC, lektor
Clanovi urednickog odbora:
VESNA IVASOVIC,
TAJANA BISKUPIC,
MIRJANA JURISA,
PETAR SAKIC
UMJESTO UVODNIKA
Intenzivni nastavakKampanje i u 2009. godiniKakoje Kampanja za zakonsko priznanje hrvatskog znakovnog jezika, koju jefinandralo Ministarstvo obitelji, branitelja i medugeneradjske solidarnosti u2008. godini uspjesno provedena, te su zapoceli procesi oko donosenjaZakona, Ministarstvo obitelji, branitelja i medugeneradjske solidarnostiodobriloje nastavak aktivnosti i u 2009. godini!
PROGRAM NASTAVKA KAMPANJE U 2009. GOD. UKUUCIVAT CE:
KOORDINACDU AKTIVNOSTI u svim udrugama clanicama ukojima se provodi projekt, a sastojat ce se od savjetodavne pomoci uprovodenju i pracenju aktivnosti.
MEDDSKU KAMPANJU - S obzirom na nedovoljnu informiranostgluhih osoba i vecine cujucih o tome da je donosenje zakona ouporabi HZJ u postupku, sto smo uocili tijekom proslogodisnjekampanje, ponovno cemo prezentirati jingl na nacionalnoj televiziji.
MANIFESTACDE U 5 GRADOVA s udrugama, koje ce se ove godineukljuciti u pilot projekt (Vinkovci, Nasice, SI. Brod, Zadar, Pula). U timgradovima organizirat ce se sastanci s predstavnicima lokalne vlasti,dat ce se zajednicka izjava za lokalne medije, organizirati standovi naglavnim trgovima s informativnim letcima.
SEMINAR ZA TUMACE I PREVODITEUE odnosno zaposlene uudrugama koje provode pilot projekt. Teme seminara biti ce: Etickikodeks, Rjesavanje problema s terena, Pouka o novim znakovima.
EDUKACIJA UCITEUA I PREDMETNIH NASTAVNIKA osnovnihskola: "Osnove prevladavanja komunikacijskih barijera zaosnovnoskolsku djecu", sukladno pedagoskom standardu, organiziratce se u gradovima Osijeku, Puli i Splitu.
DODATNE SEMINARE ZNAKOVNOG JEZIKA za buduce tumace ugradovima u kojima nismo bili zadovoljni rezultatima provedenihseminara za obuku tumaca te je potrebna dodatna obuka (Sibenik,Cakovec, Bjelovar, Daruvar, Zupanja) Tajana Biskupic
.
.
Sudionid kampanje o znakovnom jeziku
KAKO SU CESI ZAKONSKI RIJESILI PITANJE KOMUNIKACIJE S GLUHIMA?
CESKI ZAKON DRUGACIJII - NAJBOUI...!
Posljednjih godina europske se drzave natjecu u donosenju zakona koji gluhima priznajupravo na uporabu znakovnog jezika uz mogucnost koristenja usluga tumaca, I Hrvatska biuskoro trebala donijeti Zakon o sluzbenom priznanju i uporabi znakovnog jezika. Slovenijaje takav zakon vec donijela,
Predsjednik Vlade Ceske Republike, Mirek Topolanek proglasio prosle godine Zakon osustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba (Zakon broj 423/2008), nakon sto jeusvojen u Parlamentu.
Ovaj ceski zakon, u usporedbi sa zakonima ostalih drzava, drugaciji je i po nasemuvjerenju od svih nama poznatih zakona najbolji.
Od Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih moze se dobiti potpun prijevod ceskog zakona nahrvatski. U ovom tekstu samo ukratko:
KOJE SU KVALITETE CESKOG ZAKONA?Zakoni drugih drzava polaze od pretpos-
tavke da je znakovni jezik jedini i univerzalninacin sporazumijevanja (svih) gluhih. Zato susamo taj jezik i tumaci znakovnog jezikazakonom zasticeni pa gluha osoba koja nepoznaje znakovni jezik prakticki ne dobivanikakva prava u komunikaciji (jedino mozedobiti tumaca znakovnog jezika, s kojim se -ne moze sporazumijevati!)
Ceski pak zakon stvari gleda sire. Onpriznaje da mnogi gluhi (i gluhoslijepi) osimznakovnog jezika rabe i druge nacine komu-niciranja. Zato propisuje: "gluhe i gluho-slijepe osobe imaju pravo slobodno izabratimedu sustavima komunikacije nabrojenim uovom Zakonu one sustave koji odgovarajunjihovim potrebama. Njihov izbor trebapostovati u najvecoj mjeri, tako da imajumogucnosti za ravnopravno i ucinkovitosudjelovanje na svim podrucjima drustvenogzivota te ostvarivati svoja ustavna prava."
U Zakonu se nabrajaju sustavi (nacini)komuniciranja gluhih koji su svi zasticeni paomogucuju pojedincima da se njima sluze, ida dobiju tumace ili specificne usluge zakoristenje odabrane vrste komunikacije. Takoce npr. gluhi koji ne poznaje znakovni jezikdobiti tumaca za prstovnu abecedu, ili zaprevodenjem putem citanja s usta, pisanja, ilisto vec zeli.
Zakon nabraja 8 (osam) sustava (nacina)komuniciranja.
1. Ceski znakovni jezik za gluhe,
2. Ceski znakovni jezik u taktilnomobliku za gluhoslijepe, uz koristenjeopipa. Ostalih 6 sustava temelje se naceskom nacionalnom jeziku.
To su:
3. Znakovni ceski, tj. nacin kada seglasno ili bez glasa govori, po pravilimagramatike ceskog govornog jezika, aistovremeno se pokazuju pojedini znakoviceskog znakovnog jezika (to je kao "znakovnihrvatski" - kojim se kod nas opcenito sluzepismeni gluhi.)
4. Rucna (prstovna) abeceda. (Moze serabiti i u komunikaciji s gluhoslijepima). 5.Vizualizacija ceskog govornog jezika. To jenacin kad se razgovijetnim i polaganimartikuliranjem rijeci olaksava citanje s usta.Taj je nacin popularan u svijetu zakomuniciranje s gluhima koji dobro poznajugovorni jezik. Posebno kvalificirani "oralnitumaci" velika su pomoc u ovakvojkomunikaciji.
6. Prenosenje govora u p ismo(transkripcija). To su razni nacini istovre-menog prikazivanja pismom izgovorenih rijeciMnogi nacini se koriste - od obicnog pisanjarukom do titlovanja i koristenja posebnihnaprava za ubrzano (stenografsko) hvatanje izapisivanje govora. Za gluhoslijepe mogu sekoristiti povecana slova ili Braillevo pismo.
VIJESTIIZ HRVATSKOGSAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH
UKRATKOISSN 1331 -3029
Broj 44GODINA XX. - SEJE&ANJ - LIPANJ 2009.
ILAZI
21.04. 2009. u18hEUROPSKI DOMJurisiceva 1/1,
Zagreb
OrganJzatori:
Hrvatska udruga za kreativni razvoj i zaStltu prava (na)gluhih osobaHrvatska video udruga za snlmanje emisija za gluhe i nagluhe -
Hrvatski sportski saUdruga giuhth < nagiuhih
Udruga " Kazg| e, vteualne umjetnosti i kuttura giuhihza kultigH oste^ena sJuha Hrvatekea za oromi Nterwagtahih i nagiuhih osoba
ka u d r u g a j f c i h o s o t s a
...ili(ti)pogledajmoovaj donjipopis nekihindividua
udruga kojeznakovnijezikdozivljavajukao osobnuparakuziju...!
KAKO TO RAPE DRUGI.
IZVJESCE 0 RADU SAVJETA ZASLOVENSKI ZNAKOVNIJEZIK
Zakon o slovenskom znakovnom jeziku u svomclanku 24. odreduje kakvi su zadaci Savjeta zaslovenski znakovnim jezik. Ovaj Savjet je VladaRepublike Slovenije na temelju tog zakonaosnovala 27. ozujka 2003.
Evo kratkog prikaza zadataka Savjeta:
- brine se za razvoj slovenskog znakovnog jezika,- brine se za primjenu i ravnopravnost znakov-
nog jezika,- prati obrazovanje, osposobljavanje i djelovanje
tumaca slovenskog znakovnog jezika kao i dinamikudobivanja certifikata,
- predlaze izmjene popisa standarda strucnihznanja i vjestine za tumace znakovnog jezika.
- sudjeluje s odgovarajucim tijelima na podrucjuodgoja i obrazovanja, informiranja, zdravstveneskrbi i zdrqavstvenog osiguranja, socijalne skrbi,sudstva, mirovinsakog i invalidsko osiguranja,zaposljavanje, sporta, kulture i drugim organima.
- predlaze nadleznim tijelima uskladlvanje pitanjaznacajnih za primjenu zakona.
- upoznaje se sd rjesavanjem ugovora u vezi skvalitetom izvodenja djelatnosti tumacenja.
- bavi se dugim pitanjima i osigurava pomoc priostvarivanju zadataka koji se odnose na uporabuznakovnog jezika.
U godini 2008. Savjet je imao dvije redovitesjednice na kojima se upoznao odnosno donosioodluke o sljedecoj problematic!:
- razmotrio je i prihvatio izvjesce o radu Savjetaza slovenski znakovni jezik u godini 2007;
- razmotrio je i prihvatio izvjestaj o primjeniZakona o uporabi slovenskog znakovnog jezika zarazdoblje od 1.1. do 31.12.2007.
- upoznao se s izvjestajem i zakljuccimasavjetovanja o standardizaciji slovenskog znakovnogjezika;
- upoznao se je sa sadrzajem postavljenihzasupnickih pitanja i odgovorima na njih;
- Vladi Republike Slovenije prenio je prijedlog zaimenovanje u Savjet predstavnika Ministarstva zavisoko skolstvo, znanost i tehnologiju, ali doimenovanja nije doslo;
- Savjet je upoznat da se Zveza gluhih innaglusnih Slovenije i drustva gluhih i nagluhihSlovenije redovito informiraju glede ostvarivanjaprava na tumaca, sto izvodi sluzba udruge.
U vezi s primjenom zakona potrebno je dati nekestatist/eke podatke:
• Odluku o pravu uporabe slovenskog znakovnogjezika dobilo je 857 gluhih osoba, od toga 44 osobesa statusom daka ili studenta;
• U godini 2008. pokazuje se trend porasta brojaobavljenih sati tumacenja, koji je u odnosu na 2007.za 28% veci. U godini 2008. Je obavljeno ukupno11.508 sati tumacenja (u godini 2007. 8.968 sati.)odnosno 8.997 sati plativih vaucerom (u godini2007. Bilo je 6.868 sati) i 2.511 sati koje su platilejavne institucije (u godini 2007. Bilo je 2.100 sati);
• U registar tumaca slovenskog znakovnog jezika,koji vodi MDSZ,trenutno je upisano 38 tumaca;
• Tumacenja se izvode na temelju ugovora (22tumaca), a 16 tumaca obavljaju ovu djelatnost kaosamostalni poduzetnici.
Ocjenjujemo da je djelovanje Savjeta u 2008. bilovrlo uspjesno, jer se osjeca vece razumijevanjecujuce javnosti prilikom ostvarivanja prava gluhihosoba na tumaca, sto se pokazuje u pozitivnomodazivanju. Usprkos aktivnosti Savjeta ipak ostajuotvorena neka pitanja, znacajna za primjenuzakona:
1. I dalje se krsilo pravo gluhih na tumaca uvrijeme studiranja, usprkos tome sto je ministrica zavisoko skolstvo u prijasnjoj vladi u odgovoru napitanje zastupnika potvrdila misljenje MDDSZ, kojetumaci zakon tako da gluhi student! imaju pravo natumaca tijekom predavanja.
2. Jos uvijek se primjecuje neujednacenu praksukod osiguravanja tumaca u postupcima predsudovima, o cemu smo vec 2006. godine izvijestiliMinistarstvo pravosuda, Savjet za sudstvo, alinazalost nismo nikakva odgovora dobili. Na kraju2008. godine dobili smo dopis Ministarstvapravosuda kojim nas obavjestavaju da su nas dopisustupili Vrhovnom sudu, koji se dosad nijeodgovorio.
3. Daljnje podruge, gdje se moze primijetitirazlicita praksa kod ostvarivanja zakona, jesupostupci pred policijskim postajama. Tako nekepolicijske postaje tumace odredbe zakona, da jeprisutnost tumaca rnoguca samo u slucaju ako ganaruci policijska postaja gte da troskove tumacapokrivaju samo onim tumacima s kojima imajusklopljene autorske pogodbe. Na nedosljednost smo
vec upozorili Glavnu policijsku postaju te ih upozori!ida Zakon o uporabi slovenskog znakovnog jezikaodreduje, da posao tumaca obavljaju osobe kojeimaju certifikat te su upisane u register tumaca kojivodi MDDSZ. Isto tako smo ih upozorili da pomisljenju MDDSZ tumacenja nije autorski rad te datarifa za placanje tumaca odreduje nacin kako ce setumacenje obaviti.
4. Briga za primjenu i ravnopravnost znakovnogjezika te za razvoj znakovnog jezika povjerena jeSavjetu Vlade Republike Slovenije za slovenskiznakovni jezik i ustanovi Udruga tumaca slovenskogznakovnog jezika, a bez osiguranja financijskihsredstava. Zato se u godini 2008. aktivno poceloraditi na izradi Ekspertize o stanju znakovnog jezika,u okviru koje su pokazana moguca rjesenja, prijesvega pak opce priznavanje slovenskog znakovnogjezika kao jednog sastavnog dijela kulturnogidentiteta zajednice gluhih te poticanje znanstveno-istrazivackog rada na podrucju slovenskogznakovnog jezika;
5. Jedan od jako ozbiljnih problema su iprogramski sadrzaji koje izvod RTV Slovenije a nisuprilagodeni zajednici gluhih. 0 toj preoblematici jebio obavijesten odgovorni urednik informativnogprograma RTV Slovenije, kao i Komisija za peticije teza ljudska prava i jednake mogucnosti, a napretka usmislu osiguranja prava gluhih osoba na uporabuslovenskog znakovnog jezika nema.Istina je da RTV
Slovenije velik broj emisija titluje i na taj nacinomogucuje pracenje emisija i gluhim osobama, alinazalost su ti titlovi kod pojedinih emisija veomamanjkavi (naprimjer: sredisnji TV dnevnik je titlovansamo u onom dijelu kada spiker govori odogadajima, a izjave pojedinih govornika nisutitlovane, tako da gluhi gledatelj ne dobiva potpunoinformaciju, katkad pak se dogada da titlovi uopcene odgovaraju govornoj informaciji.
Posljednji znacajan primjer nepostovanja odredbizakona bile su emisije namijenjene predsjednickimkandidatima, koje nisu bile emitirane prilagodenomtehnikom, usprkos visekratnih molbi i apela da im TVSlovenija doda tumaca, kako se u proslosti vecdogadalo.
Zakljucak je zajednice gluhih da im TV Slovenijane omogucuje koristenje zakonskog prava uporabeznakovnog jezika, da uporno odbija sudjelovanjetumaca uz pojedinih dnevnih informativnih emisija,da gluha zajednica ostaje neinformirana od straneTV Slovenija, sto se pokazalo prilikompredsjedavanja Slovenije europskoj zajednici, kao ikodizbornih emisija. Jedine emisije koje se naslovenskoj televiziji sada prevode na znakovni jezikjesu emisija ,,Price iz skoljke", namijenjena djeci iemisija ,,Prisluhnimo tisini" , koju priprema Savezgluhih i nagluhih Slovenije.
DR. STANEKOSIRPREDSJEDNIK SA VJETA
VAZNA OBAVIJEST
Udruge gluhih ZADAR, SL BRODi NASICE dobile
ZAPOSLENOG TUMACAU sklopu Projekta zaposijavanja tumaca i prevoditelja u udrugama gluhih
fmanciranim od Ministarstva obitelji, branitelja i medugeneracijske solidarnosti akojeg koordinira Hrvatski savez gluhih i nagluhih, ove su se godine uz 13 udrugagluhih koje vec drugu godinu provode pilot projekt, ukljucile i udruge gluhih uZadru, SLBrodu i Nasicama.
Gluhe osobe s podrucja Zadra, SI. Broda i Nasica sada mogu BEZ NAKNADEkoristiti usluge tumaca u svim situacijama gdje im je to potrebno (kod lijecnika,na sudu, u policiji, Centru za socijalnu skrb, bankama itd.)-
Da bi ostvarile svoje pravo na besplatnog tumaca gluhe osobe moraju usvojoj maticnoj udruzi samo najaviti, barem jedan dan, prije svoj zahtjev zatumacem.
KAKO DAUE. . ?
Edukacijski seminarsopravdali svoju narnjenu
Unazad tri godine, nekako u ovo isto vrijeme, dobivam urednicku zamolbu da napisem nesto zaUkratko o seminarima, ali ne samo izvjestaj, vec nesto zanimljivo.
Pa eto, jos prije pocetka bilo je pitanje gdje odrzati seminare, da bude ugodno i da osim sadrzajaljudi zapamte i ambijent, druzenje, da to budu tri dana za pamcenje, ali, naravno, u okviru predvidenihsredstava. Nakon duljeg istrazivanja i pregovaranja odabran je Lovran. Zaista, prema misljenju vecinesudionika, odabirje bio pravi, jerje osim odiicnog smjestaja i uvjeta rada te popratnih sadrzaja, ponudioi cuvenu setnjicu uz more do Opatije.
Seminar za mladeKao i lani okupilo se poznato drustvo uz manje
izmjene. Bilo nas je petnaestak, sto je jako dobroza ugodan i efikasan rad, samo pitam se sada, kaoi pred tri godine, gdje su nam mladi gluhi inagluhi, kojih bi trebalo biti barem 50. Odgovor nato pitanje gubi se od slijeganja ramenima pa dotvrdnje kako nema mladih u organizacijama, Culismo i da su neki (mladi) radije otisli na maskenbalu Banja Luku, neki pak kazu da nisu znali - nitkoim nije rekao itd. ... Kako bilo, ovih 15 radilo jesjajno. Neki, koji su pred 3 godine prvi putpocinjali samostalno izlagati svoje stavove, raditi ugrupi, kreirati projektne teme, predvidati aktivnostii troskove, danas su posve spremni pokrenuti svojeprojekte i ponuditi originalna rjesenja organizaciji.Polovica prisutnih vec realizira svoje projekte poorganizacijama.
Osim super atmosfere, cestih sala i slikanja(procjenjujem da je "ispucano" preko tisucusnimaka) rezultati trodnevnog rada bili su: odlicniprijedlozi na temu prava gluhih na cijem biuvodenju i ostvarenju trebalo raditi, te temelji 3projekta pod nazivima "Omogucimo laksi zivotgluhima", "Ljudi tisine" i "Izadimo iz svijeta tisine".
Vrijeme (atmosfersko) nije nam bilo sklono.Puno kise i prilicno hladno, tako da momci nisuobavili tradicionalno proljetno kupanje u (jakohladnom) moru vec u hotelskom bazenu. Tjesilismo ih da je i to uspjeh.
Odlazak je bio burniji od ocekivanja. Dio ekipeiz Pozege, Cakovca i Siska umjesto u Rijeci zavrsio
je u Iki, jer autobus nije isao dalje. Po neugodnomjugu i jakoj kisi uskocili su momci iz Krapine iprevezli kolegice do Rijeke.
U uobicajenom zavrsnom krugu treninga svisudionici su izrazili zelju za nastavkom i daljnjimredovitim odrzavanjem ovako korisnih i poticajnihradionica za gluhe i nagluhe mlade aktiviste ivolontere. Tada jos nismo znali, no sada znamo,da nastavka gotovo sigurno nece biti, bar nefinanciranog na dosadasnji nacin. Za 2010. godinunisu nam odobrena financijska sredstva zanastavak takvih aktivnosti. Prava je steta stodriavna birokracija nema razumijevanja za tespecificne potrebe gluhih vec rasporedujeproracunska i lutrijska sredstva prema namanerazumljivim kriterijima i prioritetima.
Ucesnici seminara za mlade
Seminar za tajnikeSamo tjedan dana nakon mladih, tajnici i
predsjednici organizacija imali su vec puno boljevrijeme. Radilo se takoder jako dobro no zbogvelike grupe (oko 40 sudionika) grupna dinamika iatmosfera bili su posve drugaciji. Opci dojam jevrlo dobar no moram napomenuti da me jako
razocaravaju pojedinacni izostanci i "markiranja" saseminara. S obzirom da su svi troskovi bilipokrivenipokriveni sredstvima Ministarstva i Saveza,izostanci iz sale za predavanje su jednaki kradi.Svugdje u svijetu tim bi se ljudima, nakon takvog
8
ponasanja, boravak naplatio iz njihova dzepa, a toda vise nikad ne bi bili pozivani na takve i slicneedukacije - da i ne govorimo. No, ipak se radi opojedincima cije je ponasanje preostala vecinasudionika i te kako primijetila i osudila.
Sadrzajno, seminar za tajnike i aktivistetemeljnih organizacija obradio je podrucje ljudskihprava gluhih (kao i seminar za mlade) no i vjestinukako prioritete organizacije uklopiti u temenatjecaja nasih "maticnih ministarstava" (MZSS iMOBMS) i kako definirati projektni prijedlog. Toznanje i vjestina bit ce od velike vaznosti unadolazecim vremenima kad ce odrzivostorganizacija ovisiti o sposobnostima prezentacijeprojektne ideje, a naravno i provedbe. Ucesnid seminara predlazu planove
Buduci seminar!Za sad se zna da nema sredstva za nastavak,
Hoce li Savez pronaci druge izvore i organiziratidaljnje seminare, to je malo vjerojatno, ali nijeiskljuceno. Mozemo se nadati i razmisljati o
drugacijoj provedbi u kojoj bi sudionici sami snosilidio troskova boravka, no sudeci po financijskojsnazi temeljnih organizacija, malo in je koje bi tomogle provesti.
ZakljucakRedovita edukacija za tajnike i aktiviste pocela
je 2000. godine seminarima u Zagrebu, Osijeku iCakovcu i do 2009. odrzala svoj kontinuitet. Bilonas je u Zadru, par puta u Rijeci, Topuskom iSelcu, lani u Crikvenici i sada u Lovranu. Posljednje3 godine uz seminar za tajnike isao je i seminar zamlade, a sve u okviru projekta "Osnazivanjem doafirmacije".
Gotovo jednoglasno seminar! su ocjenjeniizuzetno korisnim i uspjesnim i nadasve prijekopotrebnim. Bezbroj puta smo objasnjavali, pisali i
govorili u javnosti, a pogotovo nasim drzavniminstitucijama, da gluhi ne mogu primati informacijekao cujuci i da im je neophodno permanentnoodrzavanje ovakvih edukacija, koje su i u skladu sidejom cjelozivotnog ucenja. No, moramo prihvatitii to da ima gluhih i u drzavnom aparatu.
Kako cemo raditi sutra i nadalje, ne znamo,no tu je spasonosni Krlezin Petrica Kerempuh sonom slavnom: "Nigdar ni bilo da nekak ni bilo, inigdar nebu da nekak nebu". S torn nadomgledajmo u bolje sutra. Milan Ristic
Ucesnid seminara za tajnike i predsjednike
Izborna skupstina SOIH-a
Dr. Zorislav Bobus ponovno izabranza predsjednika SOIH-a
Na Izbornoj skupstini Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH, koja seodrzala 28. lipnja 2009. godine u hotelu "Biokovka" u Makarskoj, ponovno je za predsjednikaizabran dr. Zorislav Bobus.
Dr. Bobus zahvalio se prisutnima na izboru i izjavio kako je veliki znacaj i odgovornostkoju nose predsjednici Saveza i da veliki uspjeh SOIH-a ne bi bio moguc bez njihove pomoci ipomoci M. Miric, koja doslovno spava u SOIH-u. Velikim financijskim iznosima kojima upravljajupredsjednici nacionalnih Saveza zahtijeva veliku odgovornost i umijece. Moramo priznati dazapravo sav posao pociva na predsjednicima i njihovom zaposleniku (uglavnom samo jednaosoba) i da su naknade koje dobivaju male u odnosu na posao koji obavljaju u usporedbi saplacama koje dobivaju direktori raznih firmi.,, Predsjednici su ujedno i menadzeri, pravnici,ekonomisti, socijalni radnici... Skupstina i Izvrsni odbori zapravo malo toga odraduju, sve je napredsjednicima i tajnicima Saveza. U firmama koje obrcu veliki novae - rade cijeli timovi, a kodnas u udrugama - dvoje ili troje ljudi...
Ivanka Spalj je rekla kako je SOIH prepoznat u svim institucijama i da trebamo najvisezahvaliti dr. Bobusu i M. Miric na velikom trudu, na postignutim uspjesima i velikom poslu kojisu odradili...
Josip Petrac je nadovezao da je jako vazno pitanje Zakona o udrugama kojim bi setrebalo regulirati financiranje nacionalnih Saveza. Od najvece je vaznosti da taj Zakon budedonesen do kraja godine i da SOIH mora poraditi na tome...
Dr. Bobus se slozio da ce to biti prioritet SOIH-a i da dosadasnji neuspjeh nije znak danismo nista poduzeli po torn pitanju, nego jednostavno smo ponekad nemocni - no necemoprestati raditi na tome. Ujedno je predlozio da se u predsjednistvu SOIH-a izaberu g. JosipPetrac i gda Ivanka Spalj kao dva dopredsjednika.
Nadalje, SOIH planira formirati Centre koji nece biti pravne osobe (Centar za suvremenetehnologije, Centar za zene, Pravno savjetovaliste, Centar za medunarodnu suradnju...)
Na skupstini je takoder prihvacena izmjena i dopuna Statuta, te prijedlog reguliranjasustava ponasanja - izrada etickog kodeksa.
Ovdje donosimo cjeloviti tekst novog Statuta:
Na temelju clanka 7. i 11. Zakona o udrugama ("Narodne novine" br. 88/01), Skupstina Zajednice savezaosoba s invaliditetom Hrvatske na sjednici odiianoj dana 28. lipnja 2009. donijela je
STATUT ZAJEDNICE SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKEI. OPCE ODREDBE
Clanak 1.Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (u daljnjem
tekstu: SOIH) je jedinstvena, dragovoljna, socijalna, humanitarna,nestranacka, neprofitna, krovna udruga Saveza udruga osoba sinvaliditetom po vrstama invaliditeta i roditelja ili skrbnika osoba sinvaliditetom koje se ne mogu same zastupati, a djeluju napodrucju cijele Republike Hrvatske.
Clanak 2.Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske ima svojstvo
pravne osobe, sa sjedigtem u Zagrebu, Savska cesta 3/I,a djelujena podrucju Republike Hrvatske.
Skraceni naziv je SOIH.
Clanak 3.
SOIH ima pecat okruglog oblika, promjera 2,5 cm u kojem jeutisnut naziv "SOIH - Zagreb" u sredini, a uz rub "Zajednicasaveza osoba s invaliditetom Hrvatske".
SOIH ima stambilj cetvrtastog oblika duzine 6,0 cm i sirine 1,5cm s tekstom "Zajednica saveza osoba s invaliditetom - Zagreb,Savska cesta 3/1".
Izvorni znak SOIH-a je okruglog oblika promjera 3,0 cmispunjen osnovnom bojom i crtezom, dok se za potrebe amblemamoze koristiti i vece dimenzije znaka.
Crtez se sastoji od cetiri simbola osnovnih obiljezja invaliditetaplave boje, ravnomjerno rasporedenih na zutoj podlozi, s plavim
10
natpisom SOIH u sredistu iste, Uz rub znaka rasporedeno jedvanaest zutih zvjezdica na plavoj podlozi,
Osnovne boje znaka su limun zuta i plava boja medunarodnogznaka pristupacnosti.
Clanak 4.SOIH je upisan u Register udruga Republike Hrvatske pri
nadleznom tijelu drzavne uprave.SOIH predstavlja i zastupa predsjednik/ca.
Clanak 5.Rad SOIH-a i njegovih tijela je javan, sto se osigurava:- otvorenoscu i dostupnoscu javnosti sjednica SOIH-a,- sastancima i koordinacijskim skupovima u cilju obavjestenosti
clanica,- obavjestavanjem javnih glasila o odrzavanju sjednica tijela i
radnih skupina,- izdavanjem vlastitih tiskanih i elektronskih glasila i drugih
publikacija, te putem odgovarajucih priopcenja,- objavljivanjem i raspravljanjem o programskoj orijentaciji,
godisnjem programu rada, pojedinim programima/projektima, teizvjescu o radu SOIH-a i clanica.
U izuzetnim siucajevima tijelo koje saziva sjednicu mozedonijeti odluku o iskljucivanju javnosti.
Clanak 6.SOIH je clanica Medunarodne asocijacije osoba s invaliditetom -
Disabled Peoples' International (DPI).SOIH je pridruzena clanica Europskog foruma osoba s
invaliditetom - European Disability Forum (EOF).SOIH se moze udruzivati u srodna europska ill svjetska
udruzenja i druge oblike organiziranja gradana u Republic!Hrvatskoj radi ostvarivanja zajednickih ciljeva i razmjeneiskustava za djelovanje u korist osoba s invaliditetom i njihovihobitelji. Odluku o udruzivanju donosi Predsjednistvo SOIH.
U medunarodnim kontaktima SOIH ce pored naziva nahrvatskom jeziku rabiti naziv na engleskom jeziku Croatian Unionof Associations of Persons with Disabilities - SOIH.
II. CIUEVII DJELATNOSTClanak 7.
Osnovni ciljevi SOIH-a su poticanje stvaranja uvjeta za:- primjenu UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom;- primjenu Standardnih pravila UN- primjenu Akcijskog plana Vijeca Europe- primjenu Nacionalne strategije izjednacavanja mogucnosti za
osobe s invaliditetom;- primjenu i ostalih hrvatskih zakonskih instrumenata za
izjednacavanje mogucnosti i sprecavanje diskriminacije osoba sinvaliditetom utemeljene na Ustavu RH;
- promicanje invalidnosti kao ljudskog prava;- ostvariti neovisno zivljenje kao model zivljenja u zajednici,- promoviranje principa solidarnosti unutar pokreta osoba s
invaliditetom;- uspostavljanje ravnomjerne zastupljenosti spolova;- sprjecavanje nasilja nad zenama s invaliditetom;- pruzanje dostupnih informacija svima uporabom razlicitih
medija i jezika;- poticanje inkluzivnog obrazovanja i zaposljavanja;- poticanje primjene suvremenih tehnologija;- poticanje primjene univerzalnog dizajna;- poticanje zdravih stilova zivljenja;- koordiniranje, dogovaranje, usmjeravanje i izvrsavanje
poslova i zadataka od zajednickog interesa;- koordiniranje i dogovaranje sa clanicama SOIH radi
ostvarivanja specificnih prava osoba s invaliditetom, koja proizlazeiz njihovih specificnosti,
- iniciranje i predlaganje nadleznim tijelima mjera zaunapredivanje drustvenog polozaja i uloge osoba s invaliditetom ucilju njihove pravne i materijalne zastite,
- iniciranje razvoja i unapredenja znanstveno-istrazivackog radau podrucju prevencije, dijagnostike, lijecenja, rehabilitacije,habilitacije i zaStite osoba s invaliditetom,
- osnivanje klubova odnosno drugih izvaninstitucionalnih oblikaosposobljavanja osoba s invaliditetom, organiziranog koriStenjaslobodnog vremena u cilju socijalizacije osoba s invaliditetom:
- uspostavijanje partnerskih odnosa s organizacijama kojepromicu zastitu ljudskih prava radi sprecavanja socijalneiskljucenosti.
Clanak 8.Djelatnost SOIH-a provodi se:2- partnerstvom s resornim ministarstvima, tijelima drzavne,
regionalne, podrucne, lokalne uprave i samouprave,- organiziranjem informacijskog sustava i izdavacke djelatnosti
iz podrucja problematike zivljenja osoba s invaliditetom,- zagovaranjem sustavnog materijalno-financijskog okvira za
odrzivost programskih sadrzaja Saveza i udruga sukladnoZagrebackoj deklaraciji Vijeca Europe,
- zalaganjem za stvaranje potrebnih materijalnih i financijskihuvjeta za izgradnju, adaptaciju i opremanje kapitalnih objekata odsireg i zajednickog interesa namijenjenih smjestaju, rehabilitaciji,rekreaciji i odmoru osoba s invaliditetom,
- poticanjem suradnje drustvenim cimbenicima koji rade ukorist osoba s invaliditetom,
- suradnju s odgovarajucim asocijacijama u zemlji i inozemstvus kojima izmjenjuje iskustva radi unapredenja zastite irehabilitacije osoba s invaliditetom,
- poticanjem medunarodne razmjene i suradnje,- pruzanje podrske stvaranju standarda za inovativne socijalne
usluge, pruzanja izvaninstitucionih usluga kao pravo izbora,- poticanjem primjene suvremenih tehnologija i pomagala za
podizanje kvalitete zivljenja osoba s invaliditetom,- pruzanjem socijalnih usluga u korist neovisnosti zivljenja za
sve kategorije,- stvaranjem uvjeta za izjednacavanje mogucnosti posebno
osjetljivih skupina.Radi ostvarivanja svojih ciljeva SOIH i njegove clanice mogu
pribavljati financijska sredstva obavljanjem gospodarske ili drugedjelatnosti sukladno vazecimpropisima,
Clanak 9.Ciljeve i djelatnost iz clanka 10. i 11. ovoga Statuta SOIH i
njegova tijela ostvaruju donosenjem programske orijentacije idrugih planskih dokumenata.
III. CLANSTVOClanak 10.
Clanstvo u Zajednici moze biti:- punopravno- pridruzeno i- pomazuce.
Clanak 11.Punopravne clanice SOIH mogu postati savezi iz cl.l. koji
ispunjavaju sljedece uvjete:- imaju mrezu od najmanje deset temeljnih udruga po istoj vrsti
invaliditeta,- Savezi koji okupljaju udruge koje nisu profirilirane prema
samo toj vrsti invaiiditeta koji savez uclanjuje ukoliko u timudrugama ustroje sekcije po vrsti ili nastanku invaiidnosti,sukladno Statutu punopravne clanice iz cl.l.,
- djeiuju na podrucju Republike Hrvatske,- registrirane su i aktivno rade najmanje pet godina.- moraju u tijelima upravljanja imati najmanje 51% osoba s
invaliditetom ili roditelja ili skrbnika osoba koje se ne mogu samezastupati
Punopravne clanice imaju pravo predlaganja predstavnika uSkupstinu SOIH-a, glasovanja i izbora u tijela SOIH-a.
Cianak 12.Pridruzene clanice SOIH-a mogu postati udruge koje:- ne ispunjavaju uvjete za punopravno clanstvo iz clanka 1,- provode programske aktivnosti od posebnog interesa za osobe
s invaliditetom,- djeiuju na podrucju Republike Hrvatske,- postoje i rade najmanje pet godina.Pridruzene clanice imaju pravo sudjelovanja u radu Skupstine
bez prava odlucivanja i izbora u Skupstinu i tijela Skupstine.Clanak 13.
Pomazuce clanice SOIH-a mogu postati pravne i fizicke osobekoje svojim radom ili donacijama pridonose ostvarivanju ciljevaSOIH-a, sukladno Zakonu o udrugama.
11
Clanak 14.U SOIH-u i clanicama nije dopustena diskriminacija s obzirom
na rasu, boju koze, spol, jezik, vjeru, politicko ill drugo uvjerenje,nacionalno ill socijalno podrijetlo, imovinu, naobrazbu, drustvenipolozaj a posebno po vrsti i uzroku invaliditeta, te krsenje slobodai prava covjeka i gradanina.
IV. PRAVA I DUZNOSTI CLANICA
Clanice su u svom radu samostalne, a putem SOIH-akoordinirano obavljaju poslove i zadatke od zajednickog interesaza osobe s invaliditetom i od sireg drustvenog interesa, sukladnozakonima i odredbama ovog Statuta.
Clanak 15.Prava clanica su:- biranje i opozivanje predstavnika u Skupstini SOIH-a, njegovih
tijela, te radne skupina osnovanih za izvrsenje odredenihprogramskih zadatka,
- trazenje potpore i strucne pomoci SOIH-a u rjesavanjuprogramskih zadataka u svom radu,
- ostvarivanje programa od zajednickog interesa dogovorenihkao programske osnove udruzivanja,
- iniciranje i predlaganje pokretanja akcija od zajednickoginteresa u svezi rada SOIH-a,
- sudjelovanje u kreiranju i realiziranju programa medunarodnesuradnje SOIH,
- informiranost o radu tijela SOIH-a, kao i o pitanjima odzajednickog interesa.
Clanak 16.Duznosti clanica su:- izvrsavanje dogovorenih programa, odluka i zakljucaka tijela
SOIH-a;- izvrsavanje zadataka od zajednickog interesa, u cilju
prevencije, rehabilitacije, obrazovanja, zaposljavanja i zastiteosoba s invaliditetom;
- pridonositi unapredivanju kvalitete zivljenja osoba sinvaliditetom i njihovih obitelji;
- pruzanje podrske u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom;- senzibiliziranje okoline za pitanja osoba s invaliditetom;- sudjelovanje u promidzbenoj i tiskovnoj aktivnosti SOIH-a;- pribavljanje financijskih sredstava za zajednicke prograrne;- podnosenje godisnjih planova rada i izvjesca o radu i
financijskom poslovanju;- placanje clanarine- potpisivanje i postivanje Etickog kodeksa SOIH-a;- uskladivanje statute sa statutom SOIH-a.
Clanak 17.Clanstvo u Zajednici prestaje:- prestankom djelovanja clanice,- pismenim istupom,- isklju&njem zbog krsenja odredbi Statuta SOIH-a i Etickog
kodeksa,- u drugim slucajevima predvidenim zakonom.
V. ORGANIZIRANOST I TDELA SOIH-a
Clanak 18.Clanstvo u Zajednici temelji se na dragovoljnosti, sukladno
deklaraciji o udruzivanju,Predstavnike u tijela SOIH-a biraju clanice, sukladno
odredbama ovog Statuta.Mandatno razdoblje tijela i clanova tijela SOIH-a traje 4 (cetiri)
godine s mogucnoscu ponovnog izbora.
Clanak 19.Tijela SOIH-a su:- Skupstina,- Predsjednik,- Predsjedniitvo,- Nadzorni odbor.
Clanak 20.Skupstina je najvise tijelo SOIH-a koju cine po tri predstavnika
punopravnih Clanica na prijedlog svake clanice. Jedan od tripredstavnika je predsjednik/ca clanice kojeg Skupstina potvrdujeza clana Predsjednistva.
Osim biranih predstavnika clanica, Skupstina u svoj sastav, naprijedlog Predsjednika, odlukom Predsjednistva, potvrduje do tri(3) vanjska clana koji svojim djelovanjem pridonose uspjesnomizvrsavanju ciljeva i zadataka SOIH-a, od kojih samo jedan naprijedlog Predsjednistva moze postati clanom Predsjednistva.
Pridruzene clanice predlazu po jednog predstavnika u SkupstinuSOIH-a.
Clanak 21.Pravo glasa u Skupstini SOIH-a imaju predstavnici punopravnih
cianica, a predstavnici pridruzenih clanica sudjeluju u raduSkupstine bez prava glasa.
Clanak 22.Redovna sjednica Skupstine odrzava se najmanje jedanput
u dvije godine.
Izborna sjednica Skupstine odrzava se svake cetiri (4) god.Nacin, vrijeme provodenja izbora i izborni postupak utvrduje
Predsjednistvo posebnom Odlukom.
Izvanredna sjednica Skupstine saziva se na zahtjevPredsjednistva, Predsjednika ili najmanje dvije trecine clanovaSkupstine, o cemu se pisrneno izvjescuju clanovi Skupstine.
Clan Skupstine moze podnijeti ostavku Skupstini, uz pismenoobrazlozenje, o cemu Skupstina pismeno izvjescuje clanicu.Clanice mogu opozvati svoje predstavnike i prije isteka mandata,o cemu pismeno obavjestavaju Skupstinu. Odluku o kooptiranjunovog clana prihvaca Predsjednistvo na prijedlog clanice, averificira Skupstina za trajanja svog mandata.
Tematska sjednica Skupstine saziva se temeljem odlukePredsjednistva ili na prijedlog tijela Skupstine, a zakljuckeTematske sjednice Skupstine potvrduje Predsjednistvo.
Clanak 23.Clanice SOIH-a moraju biti pismeno obavijestene o zasjedanju
Skupstine 14 (cetrnaest) dana ranije, a clanovi Skupstine SOIH-a8 (osam) dana ranije.
Clanak 24.Zadaci Skupstine su:- donosenje Statuta SOIH, njegovih izmjena i dopuna,- donosenje planskih i programskih dokumenata,- usvajanje izvjestajnih dokumenata,- donosenje Poslovnika o radu,- potvrctivanje mandata izabranih predstavnika u Skupstinu, te
clanova Predsjednistva,- izbor i razrjesenje predsjednika,- izbor i razrjesenje clanova Nadzornog odbora i njihovih
zamjenika- odlucivanje o iskljucenju clanica,- utvrdivanje programskih zadataka SOIH za mandatno
razdoblje,- potvrdivanje konacne odluke o primanju u clanstvo SOIH, te o
prestanku clanstva,- potvrdivanje odluke o uclanjivanju SOIH na prijedlog
Predsjednistva u srodne asocijacije,- donosenje odluke o visini clanarine,- obavljanje i drugih poslova, sukladno zakonskim odredbama,- odlucivanje o prestanku rada SOIH,- odiucivanje o raspolaganju imovinom SOIH.
Clanak 25.Predsjednik - Predsjednika SOIH-a bira Skupstina na
prijedlog Predsjednistva.Predsjednik SOIH-a ujedno je i predsjednik Skupstine i
predsjednik Predsjednistva.Predsjednik se brine za izvrsavanje odluka, zakljucaka i stavova
Skupstine i Predsjednistva. Radi izvr§enja svojih obveza izadataka Predsjednik moze osnivati radne skupine sastavljene ododgovarajucih strucnjaka i javnih djelatnika, te sklapati ugovore oizvrsenju odredenih zadataka.
Predsjednik sklapa ugovore u okviru programa i ovlasti tijelaSOIH, skrbi o zakonitosti rada SOIH, odgovara za javnostnjegovog rada, te daje potrebna obrazlozenja.
12
Predsjednik saziva sjednice Predsjednistva i Skupstine, terukovodi njihovim radom,
Predsjednik odlucuje o nacinu izvrsavanja poslova i radnihzadataka u SOIH-u i rukovodi ljudskim resursirna,
Predsjednika za vrijeme sprijecenosti, odnosno odsutnosti, uprovedbi programskih zadaca zamjenjuje u pravilu jedan oddopredsjednika ili osoba koju on ovlasti.
Clanak 26.Predsjednistvo - Predsjednistvo cine predsjednici saveza
clanica SOIH-a koje potvrduje Skupstina. Predsjednistvo jeizvrsno tijelo Skupstine koje vodi poslove i izvrsava zadatkeizmedu dva zasjedanja.
Predsjednistvo, na prijedlog Predsjednika, iz svojih redova biradva dopredsjednika.
Predsjednistvo se saziva prema potrebi, a najmanje 4 (cetiri)puta godisnje,
Predsjednistvo bira predstavnike SOIH-a u tuzemnim imedunarodnim organizacijama i donosi odluku o uclanjenju.
Predsjednistvo:
- utvrduje prijedlog Statute i njegove izmjene i dopune,
- priprema materijale za Skupstinu i izvrsava njene zadatke,
- podnosi izvjestaje o svom radu Skupstini,
- operacionalizira program rada, donosi financijski plan, teusvaja zevrsni racun,
- donosi odluku o primanju u clanstvo SOIH-a na temeljupodnesene dokumentacije,
- donosi Sporazum o udruzivanju, temeljem koje predlazeSkupstini primanje punopravnih clanica u clanstvo SOIH-a,
- donosi odluku o primanju u status pridruzenih i pomazucihclanica,
- donosi odluke o osnivanju savjeta, odbora, komisija ili drugihradnih tijela Predsjednistva, te donosi druge opce akte,
- imenuje Povjerenstvo za rjesavanje postupaka krsenja odredbiStatute,
- donosi Pravilnik o priznanjima SOIH-a, te drugim drustvenimpriznanjima,
- obavlja i druge poslove odredene Statutom, koje mu zakonomizakljuccima Skupstine budu stavljeni u zadatak,
Clanak 27.Nadzorni odbor - Nadzorni odbor, sukladno zakonu i drugim
propisima i opcim aktima, nadzire provodenje istih, tematerijalno-financijsko poslovanje SOIH-a. Pregled poslovanjaobavlja se u pravilu jednom godisnje o cemu pismeno izvjestavaPredsjednistvo koje ga upucuje Skupstini.
Clanak 28.Nadzorni odbor ima tri clana i tri zamjenika koji se biraju na
prijedlog Predsjednistva iz redova Skupstine. PredsjednikaNadzornog odbora biraju clanovi na konstituirajucoj sjednici.
Nacin odlucivanjaClanak 29.
Tijela SOIH-a pravovaljano odlucuju ako je prisutnanatpolovicna vecina izabranih predstavnika.
Odluke se donose na tijelima SOIH-a vecinom glasovaprisutnog broja izabranih clanova pojedinog tijela i obvezuju napostivanje i provodenje istih. Glasovanje je u pravilu javno,ukoliko tijelo u kojem se glasuje ne donese odluku o tajnomglasovanju.
U izuzetnim i hitnim slucajevima, Predsjednistvo moze pojedineodluke donositi pismenim i telefonskim izjasnjavanjem, s tim dase na narednoj sjednici verificira donijeta odluka.
Ukoliko nije prisutna natpolovicna vecina predstavnikaSkupstine, nakon cekanja od pola sata Skupstina ce se odriatiako je prisutna jedna cetvrtina predstavnika i odluke donosinatpolovicnom vecinom prisutnih.
Clanak 30.Za donosenje Statute, odnosno njegovih izmjena i dopuna
potrebno je da se izjasni najmanje dvije trecine ukupnog brojapredstavnika SkupStine.
Prije donosenja Statute, odnosno njegovih izmjena i dopuna,obvezna je prethodna rasprava u tijelima clanica SOIH-a, koja nemoze biti kraca od 15 (petnaest) dana.
VI. IZVORI SREDSTAVAClanak 31.
Za ostvarivanje svojih ciljeva, programa/projekata i zadataka,SOIH ostvaruje sredstva iz:
- drzavnog proracuna,- fondova, fondacija i zaklada,- clanarine,- dragovoljnih priloga, uplata donatora, sponzora, darovanja,
ostavstine, te prihoda od organiziranja manifestacija,- prihoda od igara na srecu,- prihoda od izdavanja publikcija,- domacih i medunarodnih, vladinih i nevladinih, srodnih i
suradnickih organizacija i udruga,- ostalih prihoda ostvarenih sukladno zakonskim mogucnostima.
Clanak 32.Financijsko poslovanje SOIH-a obavlja se sukladno zakonskim
propisima na temelju financijskog plana.
VII. USTROJBENI OBLICI SOIH-a
Strucna sluzbaClanak 33.
Radi obavljanja strucnih, materijalno-financijskih, administrativno-tehnickih i drugih poslova i zadataka neophodnih za ostvarivanjeprograma rada i djelatnosti SOIH, njegovih radnih tijela i skupina,osniva se strucna sluzba s potrebnim brojem djelatnika kojiutvrduje Predsjednistvo.
Centri kao oblici djeiovanja SOIH-a
Radi sustavnog rada u pojedinim podrucjima SOIH na temeljuodluke Predsjednistva moze formirati Centre kao oblikedjeiovanja
- SOIH - Centar neovisnog zivljenja- SOIH - Mreza zena s invaliditetom- SOIH - Centar za pravnu pomoc- SOIH - IT Centar- SOIH - Centar za univerzalni dizajn- SOIH - Centar za medunarodnu suradnju
VIII. PRESTANAK RADAClanek 34.
SOIH prestaje radom odlukom Skupstine ili ukoliko se ispunezekonske pretpostevke. Odluka Skupstine o prestanku rede SOIH-e donosi se dvotrecinskom vecinom ukupnog broja clanica SOIH-a zastupljenih u Skupstini (jedna clanica - jedan glas).
U slucaju prestanka rada SOIH-a, nakon namirenja vjerovnika itroskova sudskog i drugih postupaka preostala imovina pripadaclanicama SOIH-a zatecenim u popisu clanica na dan prestankarada u jednakim dijelovima, ukoliko Skupstina ne donesedrugaciju odluku.
IX. PRUELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clanak 35.zmjene i dopune Statuta donose se na nacin propisan za
njegovo donosenje.Statut tumaci Predsjednistvo te u slucaju izmjena i dopuna
utvrduje procisceni tekst.Predsjednistvo je ovlasteno usklediti Stetut s nomotehnickim i
jezicnim principima, ukoliko to zahtijeva nadlezno drzavno tijelo.
Clanak 36.Statut stupa na snagu danom donosenja, cime prestaje vaziti
Statut donesen na zasjedanju Skupstine 15. ozujka 2003. godine.
Zagreb, 28.1 i panj 2009.
Predsjednik Zorislav BobuS, dr.med.
13
NASILJE U OBITELJI NADZENAMA S INVALIDITETOM
"Nametati svoju volju drugimaje nasilje, a nametati sebe sama vrhunacje nasilja" (Lao-Ce)
U Zagrebu u hotelu "Dubrovnik" 21.01. 2009. odrzan je seminar o unapredenjuprimjene "Protokola o postupanju u slucajunasilja u obitelji" za zene s invaliditetom.
Seminar je odrzan u zajednici SOIH-a iMinistarstva obitelji, branitelja imedugeneracijske solidarnosti pod visokimpokroviteljsvom potpredsjednice Vlade iministrice gde Jadranke Kosor. Uvodnu rijecpoveo je predsjednik SOIH-a ZorislavBobus, dr. med. Procitao je pismo JadrankeKosor u kojem je izrazila svoju potporu kao izaljenje sto nije mogla doci jer je sprijecenaobvezama druge prirode van Hrvatske.
Protokol o postupanju u slucaju nasiljau obitelji na snazi je od 2005. g.Kampanjom za borbu protiv nasilja nadzenama 2006/2007 dao se poticaj opodizanju svijesti o nasilju kao i opostupanju u slucaju nasilja. Veliko jepostignuce osnivanje SOIH-SOS telefona 15.05. 2007.
STO JE NASILJE?"Nasilje je smrt duse"
Gda Ljubica Lukacic objasnila je damnoge zene s invaliditetom nisu svijesnenasilja nad sobom i ne znaju prepoznatinasilje. Jednostavno su uvjerene da fizickoili mentalno nasilje nad sobom bilo odobitelji bilo od drustva moraju otrpjeti.
Pravobraniteljica Ana Slonjsakupozorila je na strah i nesposobnost zena dazatraze pomoc. Trazi od zena s invaliditetomda budu otvorene i bez straha kazu svojeprobleme biio lijecniku, bilo djelatniku centraza socijalnu skrb ili policiji.
Saborska zastupnica Dorica Nikolickazala je da su nasi Zakoni o zastiti odnasilja u obitelji (NN 116/03) dobri i uskladu sa Europskim Zakonima i ispunjavajusve uvjete EU, ali na zalost provedba je josuvijek losa. Iskoristila je priliku da kaodrzavna tajnica Ministarstva zdravstva isocijalne skrbi, koja je prisustvovalapregovorima u Bruxellesu, napomene daHrvatska ima problem sa terminologijomvezano za osobe s invaliditetom, da se onamora promijeniti u skladu sa socijalnim
Katarina Tonkovic, predsjednica Saveza g/uhlh inagluhih grada Zagreba drzi govor . . .
modelom koji stavlja naglasak namogucnosti i preostale sposobnosti osobe ane na invaliditet. Sad ima oko 500.000osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. To jevelik broj, a uz promjenu terminologije bitce potrebno uskladiti i postupak ostvarivanjaodredenih prava, ustanoviti jedinstvenotijelo vjestacenja i ispitati koliko je tocnoosoba sa T. 0., tu postoji razlika... 100%invalida ima u stvarnosti malo, mijenjat cese terminologija i ponovno bi se trebalapreispitati stvarna invalidnost i tu ce zagluhe osobe biti velikih promjena jer sugluhi uglavnom radno sposobni.
Svaka Udruga clanica SOIH-a imala jesvoju predstavnicu koja je ispricala svoju ilitudu pricu o dozivljenom nasilju u obitelji ilidrustvu. Nasa predstavnica gluhih KaticaTonkovic prvi put je govorila javno predvelikim auditorijem i imala je ispocetkatremu, koju je ubrzo svladala i ispricala kakoto izgleda kad se radi o gluhoj zeni ilidjevojcici.
Prenosimo:
14
Danas u Hrvatskoj postoje Zakoni i mjere za zastitu zena opcenito, pa tako i zena sinvaliditetom, od nasiija svih oblika. Medutim, mnoge od tih mjera nisu dostupne gluhimzenama. Najveca teskoca svih gluhih osoba je primanje i davanje informacija,Komunikacija u "cujucoj" okolini je otezana i puna nesporazuma, Svima je poznato danasilje koje se dogada ne mora biti samo fizicko ziostavljanje vec i verbaino ugnjetavanje,najcesce vezano za materijalno stanje obiteiji i odgoj djece, narocito cujuce djece u obiteijigluhih roditelja. Gluha zena u obiteiji cesto dozivljava visestruko nasilje, nasilnik je suprugprema supruzi all I dijete (cujuce) prema majci. Jedan od poznatih nacina zlostavljanja,najcesce seksualnog, dogada se prema gluhim djevojcicama smjestenim u udomiteljskeobiteiji, Takav perfidan nacin zlostavljanja poznat je u sudskoj praksi, on obicno trajeduze, bude neotkriven, a u rijetkim situacijama ima epilog na sudu.
Dogada se, iako rijetko da se gluhe zene udaju za cujuce muskarce pa dozivljavajuponizenja jer zbog gluhoce ne znaju sto se u obiteiji dogada i one su najcesce krive za sveprobleme u obiteiji. Tu se vracamo na problem komunikacije, jer kad se dogodemaltretiranja koja tada postaju dugotrajna zbog nemogucnosti povjeravanja idojavljivanja. Kad se takva gluha zena odluci povjeriti specijaliziranoj osobi, problem! sedugo i sporo rjesavaju.
Ne postoji mogucnost da zena nazove policiju i kaze nesto, a ako to ucine susjediumjesto nje i policija dode na lice mjesta ponovno nastaje problem u komunikaciji sdjelatnicima policije i tu se gubi na vjerodostonosti izjava gluhe zene i ako nije prisutankvalificirani tumac i prevoditelj cesto se zna dogoditi da gluha zena ne moze dokazati da jebila zlostavljana.
Iako je razvijen projekt sa policijom o dojavi SMS porukom i telefaxom, jasno je danijedna cujuca zena u trenutku dogadanja nasiija ne moze odreagirati na nacin da nestokaze o tome sto joj se dogada, a kamoli gluha zena dok natipka u poruci sto joj sedogodilo - prode dosta vremena i to je neucinkovito.
Trebalo bi vise raditi na edukaciji samih gluhih zena da na vrijeme mogu prepoznatisve vrste zlostavljanja a ne da misle da moraju trpiti dok se ne dogodi nesto drasticno.Ranim osvjescivanjem problema preventivno cemo djelovati kako se ne bi dogodilonajgrublje ziostavljanje.
Predlazemo da se u okviru projekta "Mreza zena s invaliditetom", uz SOS telefon zazene s invaliditetom zrtvi nasiija omoguci slanje poruka faksom na poseban broj, a naseUdruge gluhih diljem Hrvatske da informiraju clanice o postojanju takovog mjesta, tesvakako osigurati prevoditelja tj. tumaca znakovnog jezika.
U svakom slucaju porucujemo gluhim zenama da se slobodno jave sa svojim problemimabilo psihologu bilo socijalnom radniku koji rade u nasim Udrugama,
Izvijestila i slikala N. Hadzovic
Ucesnice - nase clanice u pauzi razgovoraju o pravima zene s invaliditetom .
15
VIJES TIIZ N ASIC A..,
IVICA KONJETIC - NOVI PREDSJEDNIKUDRUGE GLUHIH NASICE
Udruga gluhih i nagluhih Nasice odrzala je izvjestajnu skupstinuna kojoj je utvrdeno niz nepravilnosti u financijskom poslovanju. Kakosu tadasnji predsjednik i tajnik velikim dijelom odgovorni za tenepravilnosti i tesko financijsko stanje udruge, Izvrsni odbor ih jesuspendirao i izabrao novog predsjednika Ivicu Konjetica.
Kao pomoc u administrativnim poslovima dok se ne zaposli novitajnik, predsjednik udruge angazirao je Blazenku Pavlic koja je ujednozaposlena i kao tumac-prevoditelj.
U sklopu Projekta zaposljavanja tumaca i prevoditelja u svimudrugama gluhih gdje postoji ta potreba,financiranim od Ministarstva obitelji,branitelja i medugeneracijskesolidarnosti a kojeg koordinira Hrvatski
savez gluhih i nagluhih, Udruga Nasiceje ove godine usla medu 14 udrugagluhih koje imaju zaposlenog tumaca i
prevoditelja.Gluhe osobe mogu koristiti usluge tumacice BEZ NAKNADE u
svim situacijama gdje im je to potrebno (kod lijecnika, na sudu, upoliciji, Centru za socijalnu skrb, bankama itd.)- Kao dijete gluhihroditeija Blazenka Pavlic je odlicni poznavatelj znakovnog jezikagluhih.
Urednistvo Ukratkog sa svoje strane zeli novompredsjedniku i Upravnom odboru mnogo uspjeha u daljnjemradu.
Ivica Konjetic
Tumacica znakovnogjezika Blazenka Pavlic
NEKIMA TUMACI NISU POTREBNI...!?
Tko u drvo - tko u klin...!lako iz svih nasih udruga i gradova koje su zaposlile tumace i prevoditeije,
primamo pozitivne informacije o izuzetno zadovoljnim clanovima koji napokonimaju na raspolaganju besplatnog tumaca u svim zivotnim situacijama, nasle su se iudruge koje smatraju da tumac giuhima i nije tako potreban,
Naime neke nase clanice koje smo detaljno uputili u pisanje projekta zazaposljavanje tumaca, nisu nasle interes da prijave taj projekt Ministarstvu obitelji,branitelja i generacijske solidarnosti koji je upravo za tu namjenu, nakonvisegodisnjeg inzistiranja HSGN-a, osigurao sredstva.
U objasnjenju udruga stajalo je da njihovi clanovi nisu has zainteresirani, da semedusobno ne mogu dogovoriti cije dijete gluhih roditeija bi radilo kao tumac, teda im je zbog mira u udruzi najbolje da niti ne zaposljavaju tumaca...!?
Pitanje je da li zaista postoje gradovi u kojima je giuhima bolje bez tumaca ili jesamo u pitanju inertnost vodstva udruge da provodi aktivnosti koje iziskuju malovise angaziranja i medusobne tolerancije, U takvim udrugama masovni sastancigdje bi se ispitalo misljenje vecine, rijetka su pojava...
16
Jed no novo izdanie naseg Saveza
INKLUZIVNO DRUSTVOPojam "inkluzivno drustvo" oznacava
takvo ljudsko drustvo koje u potpunostiprihvaca sve svoje gradane, te uklanja svebarijere i smetnje koje bilo kome, osobitoosobama s invaliditetom, prijece da postanunjegovim ravnopravnim i ukljucenimclanovima. Inkluzivno drustvo je, dakle,"drustvo za sve".
Je li hrvatsko drustvo takvo? Posebnokad je rijec o gluhima i nagluhima. Jesmo li utorn pogledu na razini drzava Europske Unije?
Najlakse cemo dobiti odgovor akopozorno procitamo knjizicu "Inkluzivnodrustvo" koju je izdala Europska federacijanagluhih (EFHOH), a sada smo je dobili uhrvatskom prijevodu.
Tocku po tocku proyjerimo koliko se uHrvatskoj vodi racuna o tome da se gluhima inagluhima pruze sve one pogodnosti na kojeoni, po normama civilnog drustva imaju pravo.
Tocno je da ni u Europskoj Uniji nije svesjajno (inace ovakve brosure, koje susvojevrsna opomena i prosvjed gluhih inagluhih, ne bi tamo bile potrebne) Ipak cemoprimijetiti da se kod nas o mnogimmogucnostima i olaksicama za gluhe inagluhih ni ne razmislja, a drugdje je to vec ukategoriji priznatih i prihvacenih prava.
Knjizica nabraja obveze drustva danagluhim ljudima omoguci sto uspjesnijekoristenje slusnih pomagala u svimambijentima i uvjetima, sto se najbolje postizeinstaliranjem indukcijskih petlji u svim javnimprostorima, na svim salterima pa i u taksivozilima.
Dalje, postavlja se kao imperativ da sveobavijesti i informacije koje se daju glasom najavnim mjestima, u putnickom prometu i dr.budu istovremeno emitirane i pisanimtekstom, bilo preko displeja ill drugacije.
Posebno su kruti zahtjevi u pogledutitlova na televiziji. Ni govora da bi se smjelatolerirati ponizavajuca praksa kao u Hrvatskojgdje toboze "nije moguce" titlovanje uzivo, pa
nasi gluhi obicno dobivaju samo pitanja, amjesto odgovora samo mrtvi muk. U knjizicise rezolutno tvrdi da gluhi ne smiju prihvatitida se televizija izvlaci tvrdnjama o navodnimteskocama titlovanja uzivo.
Vrlo je detaljno obradeno informiranjegluhih u putnickom prometu, na kolodvorima,autobusnim stanicama pa u samim vozilima,od autobusa do taksija. Vozni redovi,zakasnjenja, situacije i problemi tijekomvoznje itd. moraju biti i slovima, vizualno,istog casa objavljeni da gluhi putnici znaju nacemu su.
EFHOH vrlo efikasno tumaci potrebegluhih i nagluhih, a nas Savez, kao clan teorganizacije obvezan je da se bori kako bi seopce smjernice i kod nas provodile. Konacno,ni mi nismo daleko od ukljucivanja u EU, pagluhi i nagluhi ne smiju zaostajati ustandardima koje EFHOH promovira. (- ic)
EFHGH
Europska fedeiacija nagiiiltlli
INKLUZIVNO DRUSTVO"DRUSTVO ZA SVE11..
...OTVORENO I BEZ BARIJERAZA NAGLUHE I GLUHE OSOBE
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH - 20O9
17
Vriiedna aktivnost EFHOH-a i IFHOH-a
TELEVIZIJSKO TITLOVANJE ZAGLUHE I NAGLUHE U EUROPI
Prema procjenama Europske federacijenagluhih vise od 81 milijuna gluhih i nagluhihljudi u Europi potrebuje televizijske titlove. Aznatan je i broj ljudi zdrava sluha kojima sutitlovi vazni. To su, na primjer, oni koji ucestrane jezike, pa djeca i odrasli s teskocama uucenju, djeca koja tek pocinju citati pa imnoge starije osobe kojima titl olaksavapracenje televizijskih emisija.
Zato su Europska federacija nagluhih(EFHOH), kao i Medunarodna federacijanagluhih (IFHOH) postavile sebi kao cilj da seu svim zemljama Europe i svijeta osigurastopostotno titlovanje svih TV programa.Neke su zemlje zakonom vec odredile rok dokojega mora citav njihov televizijski programbiti u potpunosti pokriven titlovima. Tako bi100 % titlovanih emisija Francuska iNizozemska morale imati do godine 2010.,Danska do 2012., Izrael do 2013.
EFHOH redovito na svojim web stranicamadonosi podatke o titlovanju u raznimzemljama. lako je po torn prikazu malo tezerangirati zemlje jer ne iskazuju svi vrijeme
titlovanja na isti nacin - neki to daju upostocima, drugi u satima mjesecno, trecipoimenicno navode trajanje emisija kojeimaju titlove..- ipak, moze se zakljuciti da jeUjedinjeno Kraljevstvo (Velika Britanija)s 90 - 97% titlovanih programa na prvommjestu, a jJobro stoje i Nizozemska,Svedska, Ceska, Belgija Njemacka,Italija, Japan, Slovenija i vecina drugihzemalja s 30 do 70% titlovanih emisija.Talijanska je javna televizija (RAI) radistednje od pocetka 2009. raspustila svojusluzbu za titlove i posao povjerila jednojdrugoj tvrtci, a rezultat je bio pad kvalitete,sto je dovelo do ostrih prosvjeda gluhepublike. Na donjem kraju tabele suMadarska, gdje javna TV titluje manje od1% programa, a drzavnim propisom obvezaje televizije samo jednom dnevno dati vijestis titlovima, Poljska nudi gluhima svega 30titlovanih sati mjesecno. Bugarska uopcenema titlova za gluhe, pa oni samo jednomdnevno dobivaju kratak tekstovni sazetaknajnovijih vijesti.
A KAKO STOJIMO S TITLOVIMAMI U HRVATSKOJ?
Strucna sluzba Hrvatskog saveza gluhih inagluhih izradila je pregled minutazetitlovanih programa na hrvatskom jeziku tega proslijedila Europskoj federaciji nagluhihradi objavljivanja na njihovim webstranicama.
U usporedbi sa situacijom u drugimeuropskim zemljama mi i ne stojimo takolose, cak smo privilegirani time sto se kod nassvi strani filmovi i serije daju s titlom, a nesinhronizirano (kako je praksa drugdje).
Ipak, imamo ozbiljan prigovor nasimtelevizijskim kucama sto ni jedna jos neprakticira titlovanje "uzivo", a to inacegluhima daju druge europske televizije.Razumljiv je bijes nasih gluhih gledatelja kadu dnevniku lijepo procitaju zanimljiva pitanjanovinarima-reporterima, ali umjesto odgovoradobiju - muk! Nitko se sa TV ne potrudi dagluhim gledateljima dade titlom barem sazet
sadrzaj novinarovih rijeci uzivo. To je uistinuidiotska praksa i mi se nadamo da ce HTVuskoro svladati "tesko umijece" titlovanjauzivo pa nam ponuditi titlom ne samo pitanjavec i odgovore.
18
EVO PREGLEDA TITILOVANIH U HRVATSKOJ:
1.) na HRT 1 - tri puta dnevno po 30 min, VIJESTIPovremeno se titluju politicke emisije i intervjui ako nastupaju strani politicari, uprosjeku 2 sata mjesecno...Svakog ponedjeljka titlovana dvosatna TV-emisija o osobama s invaliditetom.Svi strani filmovi svakodnevno se prikazuju uz titlovanje na hrvatskorn jeziku uprosjeku 4-6 sati dnevno
2.) na HRT 2 - svi strani filmovi titlovani su u prosjeku takoder 4-6 sati dnevno,te i neke strane sportske emisije takoder su titlovane (razgovori s trenerima iliigracima).,.Teme iz medicine u kojima sudjeluju strani lijecnici isto su titlovane (u prosjeku2 sata tjedno)...Zanimljivosti iz svijeta zivotinja takoder su titlovane u prosjeku 4 sata tjedno...Takoder, strani poucni crtici za djecu isto su titiovani u prosjeku 2 sata tjedno..,
3.) NOVA TV i RTL dnevne vijesti daju s pokretnim tekstom4.) TV kanal NATIONAL GEOGRAPHIC stalno tijekom dana daje
dokumentarne titlovane filmove o znamenitostima i zanimljivostima iz cijelogsvijeta,
5.) Takoder vise stranih TV-kuca emitira samo igrane filmove - i svi su titlovanina hrvatskorn jeziku.
6.) Svi znacajniji strani dokumentarni program! titlovani su, u prosjeku 4sata tjedno...
STANJE NIJE IDEALNO, ALI...Prema stanju od prije nekoliko desetljeca
danas je televizija gluhima neusporedivo"citkija" a u buducnosti mora biti jos i bolje.Hrvatski Savez kao aktivan clan europske isvjetske federacije nagluhih prati napredak usvijetu i bori se da Hrvatska ne zaostaje.
Gluhi i nagluhi koji vladaju hrvatskimjezikom imaju osim televizije i drugemogucnosti pristupa informacijama. Racunalo
spojeno s Internetom svakome nudi podatke iinformacije tekstom o svim mogucimdogadajima i temama. Sve savrsenije trazilice(Google, Wolphram/Alpha i dr. pisanomrijecju i slikom daju nam na raspolaganje svaznanja svijeta.
Tko toiiko ne zuri moze i pracenjemdnevnih novina dobivati gomilu informacija.
(-ic)
* * * * *
"MALA NEPRILIKA"VELZKOG BEETHOVENA
Izvedbu premijere svoje devete i posljednje koralnesimfonije, sto ukljucuje cuvenu "Odu radosti"(koja je danasprihvacena kao himna Europske unije), sam je Ludwig vanBeethoven godine 1824. u Becu predvodio kao dirigentorkestra i kora pjevaca. Bio je tada vec potpuno gluh i prilicnoje zaostajao za izvodacima... - Kad su oni zavrsili, on je i daljedirigirao, sve dok mu jedan pjevac nije prisao i okrenuo ga davidi kakoje publika na nogama i odusevljeno aplaudira.
19
REAGIRANJA...
Cudni kriteriji HRTPR1MJER KAKO VLADA SEIEKT1VNO PRIWENJUJE ZAKONE
Slijepima jeftinijapretplata, gluhima - ne!
|c VfeKla tonim Hrvfjt.i,.- *_ur da K, pMfi-,!e Mu*tMO.-nM^I]
Itt rtt jwifiDAi'T' (fluw i; Wwnkj mj pre*p «W "•
U mjesecniku umirovljenika "Zivot s mirovinom"(40/41 2009.) procitali smo zanimljiv clanak gosp.Svemir Sumica clana HSGIN kojeg u cljelosti prenosimokao i reakciju HSGIN.
Za utjehu gosp. Simicu objavljujemo prepisku nasegclana g. Branka Weissmanna sa HRT-om, jos u 2003 g.
U meduvremenu, slijepi su se uspjeli izboriti zaoslobadanje od placanja pretplate HRT-u, all mi gluhi nazalost nismo?! Valjda zato jer nismo znali ali niti moglibiti "DOVOUNO GLASNI"
A ono sto gosp. Simic citira kao ustavna prava upraksi su samo prazne floskule i ociti dokaz njihovaignoriranja, Osim gosp. Weissmanna ostre proteste HRT-u cesto je slao i gosp. Omer Hadzovic, dakako i on bezuspjeha.
Branko WEISSMANN,dipl.ing,10 000 Zagreb, Bosanska 19
HR Televizija10 000 Zagreb, Dezmanova 6
Postovana gospodoSvojevremeno sam vam se obratio molbom, koju vjerujem jos imate, buduci da ste mi
odgovorili dopisom Vz:165 3 Nz:P 8,9/MK od 14.03,2002. presliku kojeg vam prilazem.U navedenoj molbi objasnio sam da sam potpuno gluha osoba (kao i supruga)i neskromno
receno intelektualac, te da od programa na HTV mogu koristiti veoma malo, a placam odnosnotrebao bih placati punu pristojbu plus sto nedostatnost, zapravo nepristupacnost normalnomkoristenju programa moram nadoknaditi kupovanjem brojnih publikacija (uz 10-struko vecitrosak od HRT pristojbe), sto inace ne bi morao da je vas program prilagoden gluhima.
Odgovor naslova je cudan, ne samo lingvisticki nego i sa stanovista normalnograzuma:"DIJAGNOZA OD KOJE BOLUJETE...". Molim vas da uvazite da ja ne "bolujem oddijagnoze" i notornu cinjenicu : televizija je audio-vizuelni medij, dakle kombinacija slikepracene zvukom. Suprotno od toga su mrak i tisina. Kao gluhoj osobi, ali i drustvenoangaziranoj, nepristupacan mi je najveci dio TV programa, medu ostalima vrlo interesantneemisije poput LATINICE, FORUMA,BRISANOG PROSTORA itd. I niz dokumentarnih emisija, a zatu nepristupacnost ja OBJEKTIVNO nisam kriv.
Ono malo sto prikazujete gestovnim govorom suemisije za gluhonijeme a nas ostale gluhe i tesko nagluhenikako ne moze zadovoljiti!! Vi preko Hanzekovica samoprovodite ovrhu jer je to jedino sto funkcionira u ovomjadnom pravosudu u Hrvatskoj. Peljesenje siroti-nje ide jednostavno, a za "one prave" to je zidanje Skadrana Bojani.
Buduci da smatramo da je neplacanje cijele pristojbegluhim i slijepim osobama nekorektno, razmisljam da sepovodom "Godine invalida", obratimo g. Anti Klaricui udrugama za zastitu ljudskih prava, te da zatrazimoda se u zakon o HRT ubaci neko rijesenje za gluhe i slijepeosobe.
Za pocetak cu im dostaviti presliku ovog pisma.
S postovanjem, Branko Weissmann
Zagreb, 12.08.2003.
VATS KA RADlOTE.l.EVIT'.lJ-i
HRTilt-'i ,«. IJ,
41 u kalefiwiiu preiftiutnitji ki7;i muju piavn nj (KaMicu i!: millnfe RT\ pr«tojh«.
20
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH Zagreb, 04. prosinac2000.10 000 Zagreb, Palmoticeva 4Tel/fax: 01/48 14 114Maticni broj: 3223019Ziro-racun: 30102-678-4954
UPRAVNOM VIJECU
HRVATSKE RADIOTELEVIZUE
VLADI REPUBLIKE HRVATSKE
Predmet: ZAMOLBA
Postovani,
Hrvatski savez gluhih i nagluhih udruzuje 24 zupanijskih udruga gluhih i nagluhih osoba na podrucjuRepublike Hrvatske, sa preko 12.000 evidentiranih clanova, te jos 60-tak tisuca teze nagluhih osoba koje narazlicite nacine traze usluge Saveza za svoje specificne potrebe u informiranju putem TV-medija iprevladavanju komunikacijskih barijera.
Taj broj osoba sa ostecenjima siuha kojima je potrebna odredena prilagodba TV-programa da bi ga moglikvalitetnije pratiti i nije zanemariv. Vec duze vrijeme pokusavamo pronaci mogucnost kako rijesiti problemkvalitetnije informiranosti nasih clanova, pa smo trazili rjesenja i na stranim televizijama, lako se tu i tamo uTV-emisijama pojavljuje tumac za gluhe osobe koji prevodi sadrzaj neke informativne emisije, nismo rijesiliproblem sire informiranosti ostalih osoba ostecena sluha koji ne poznaju znakovni jezik (starijih osoba, teonih koji su u kasnijoj dobi izgubili sluh i onih koji su prosli rehabiliticiju po VT-metodi i si.)
Prema videnim rjesenjima u najblizim europskim drzavama, najprihvatljiviji za nase uvjete je austrijskimodel tzv. »skriveni« titl preko teleteksta.
To je razlog sto Vam se javljamo i molimo da zajedno sa Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih kaosuradnikom i partnerom pokusamo zajednicki rijesiti problem kvalitetnije informiranosti osoba ostecena sluhana podrucju RH. Iz dosadasnjih razgovora sa predstavnicima TV-tehnike i programa, shvatili smo da postojidobra volja za suradnjom.
Jasno nam je da su materijalna sredstva za realizaciju toga projekta jedna od prepreka, no ako zajednopokusamo rijesiti taj problem nadamo se uspjehu.jSukladno navedenim aktivnostima postavlja se ipitanje TV-pretplate za odredene korisnike. Prijedlog i zamolba Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih je daVijece HRT-a ne donosi samostaino odluke o tome koju kategoriju korisnika (invalida) trebaosloboditi, a koju ne jer takovim odiukama.stvara animozitete medu samim korisnicirna. Odiukao tome tko ce biti osloboden ill placati povlasteni iznos za TV pretplatu treba urediti Vlada RepublikeHrvatske i to zakonom.
Tako dugo dok to nije regulirano zakonom bit ce onih koji ce vjerojatno s pravom, osjecatida su zakinuti u nekim pravima u odnosu na neku drugu kategoriju invalida. Usput zelimonapomenuti da ce gluhe osobe i nadalje biti najvise ostecene, bez obzira na uvodenje novetehnologije titlovanjem sredisnjeg TV-dnevnika, te prevodenjem nekih emisija putem tumacana znakovni jezik, gluhe osobe ce konzumirati tek 5-10% od cjelokupnog programa HRT.
Jos jednom molimo sto hitnije pokrenuti aktivnosti vezane za uvodenje tzv. »skrivenog« titla prekoteleteksta.
Sire elaboriranje razloga za gore navedenim potrebama u mogucnosti smo Vam dostaviti nakon odlukeVijeca HRT-a i Vlade Republike Hrvatske da zele zajedno sa Hrvatskim savezom gluhih i nagluhih zapocetinavedeni PROJEKT.
Unaprijed zahvaljujemo,
HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIHAndrija Halec, predsjednik
Faksimil dopisa upucenog HRTi Vladi RHjos odpros/nca 2000.g.
21
OBAVIJEST CLANOVIMA SAVEZAGLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBAUstanova za intervenciju Hitne medicinske pomoci preselila je na novu
adresu: Zagreb, Heinzelova 88. Osim nove adrese, promijenjen je i fax brojna koji ce svi clanovi Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba moci i nadalje
traziti medicinsku pomoc
HRVATSKI SAVEZGLUHIH I NAGLUHIH
USTANOVA 2AHITNU MEDICINSKUPOMOC - ZAGREB, Heinzelova 88
P O Z I VZA INTERVENCIJU HITNE MEDICINSKE POMOCI
UPUTITINAFAXBROJ:63 02 899
IME I PREZIME:_
ADRESA:
GODINA ROOENJA:
BROJ MOG FAXA:
POTREBNA Ml JE INTERVENCIJA HITNE MEDICINSKE POMOCI ZBOG:(ZAOKRUZI BROJ)
1. BOLOVI U PRSNOM KOSU III U PODRUCJU SRCA2. UBRZANI, USPORENI III NEPRAVILNI OTKUCAJI SRCA3. OTEZANO DISANJE4. IZNENADNA NEPOKRETNOST RUKU ILI NOGU5. JAKA GLAVOBOLJA6. VRTOGLAVICA7. MUCNINA ILI POVRACANJE8. JAKI BOLOVI U TRBUHU9. POVRACANJE KRVI
10. KRVUSTOLICI11.PROLJEV12. KRVARENJE ZBOG OZLJEDA13. OPEKLINE14. PRIJELOM15. OTROVANJE16. TRUDNOCA ILI POROOAJ17. KRVARENJE IZ NOSA18. UDAR ELEKTRICNE STRUJE19. DRUGE IZNENADNE ZDRAVSTVENE SMETNJE20. POTREBAN SANITETSKI PRIJEVOZ BEZ INTERVENCIJE LIJECNIKA
BROJ ZDRAVSTVENE ISKAZNICE
21
SPORTSKI VREMEPLOV
NEKAD JE BOKS BIO OMILJEN SPORTME0U GLUHIMA U HRVATSKOJ
Urednistvo "Ukratkoga" zamolilo je svog clana Peru Sakica, kojije u mladosti bio odusevljeni boksac, danasim dtateljima prenese svoja sjecanja i slavnih godina hrvatskog boksa medu gluhima. Vjerujemo dace njegov clanak rado procitati ne samo Ijubitelji boksa, vec svi oni koji rado citaju o uspjesima gluhih unjihovoj sportskoj proslosti te zele slican zar i uspjehe novim generacijama gluhih sportasa.
Godine 1950. nas je prvi boksacki asBogumil Krsul pokusao svake nedjelje prijepodne gluhe mladice uciti boksu. Oko 25mladih clanova tri mjeseca dolazilo je nanase treninge. Bilo je prigovora iz skole zagluhe u Ilici 83 da on stvara nekakve fakine itako se sve raspalo.
Ali bilo je nekoliko odlucnih mladica kojisu se uclanili u nekoliko cujucih zagrebackihboksackih klubova - "Lokomotiva", "Metalac"i "Jedinstvo" pa poceli redovito trenirati, kaoi ostali, cujuci clanovi. Prolazili su mjeseci igodine i s njima su radili skolovani treneriHrbic, Matosevic, Nemecek, Sabljak, Krleza idrugi. Nasi mladici bili su talentirani, borbenii disciplinirani sportasi. U svim klubovimazeljeli su se boriti s njima.
Na veliku zalost usvim drzavama, uEuropskoj i Svjetskojboksackoj federaciji,donijeti su propisi ozabrani in-validima dajavno nastupaju uboksackim mecevima.Tako su i nasitalentirani mladici bilizakinuti i smjeli su seboriti samo unutarkluba. I, zami-slite,"nas soci-jalac" i Titovdiplomat, MakedonacGustav Vlahov,sekretar za pitanjarada u saveznoj vladi,koji je bio pocasniclan Saveza gluhihJugoslavije, nije zanas nista mogaouciniti.
U Radnickom domuu Zagrebu 1953. god.
Nas boksac iz mladihdana - Petar Sakic
nesretnim je slucajem poginuo u ringu, uborbi s Austrijancem, clan "Metalca" VladimirFudak. Imao je velik sprovod na koji su dosliiz svih nasih sportskih klubova, Nakon togtragicnog dogadaja mnogi su napustili boks,pa tako i nasi gluhi clanovi.
Tijekom godina gluhi boksaci postigli sukvalitetu pa su se neki mogli natjecati i uRepubiickoj ligi za svoje klubove. 0 njimanitko nije vodio brigu u Savezu gluhihHrvatske, da poslije borbi dobiju sendvice icaj, tako da su bili vise gladni nego siti.
U veljaci 1952. godine mi smo s JulijemTironijem i Franjom Hudakom organizirali udrustvenom domu Saveza u Vlaskoj ulici uZagrebu "Reviju boksa". Nastupili su oviparovi: Petar Sakic - Ivo Krznaric, RudolfIvanjko - Ivan Herega, Drago Vidusic -Marijan Ancic, Marijan Lazar - Stojan Skrobo,Dane Ladesic - Bogumil Krsul. Bit cemodiskretni i necemo red tko su bili pobjednicia tko porazeni. U Zagrebu jos zive samoIvanjko i Sakic, a u Rijeci Herega, u OsijekuDrago Vidusic. Ostali su umrli ill o njima neznamo.
Tijekom svoje karijere najvise uspjeha jeimao Bogumil Krsul. Njega je trenirao i vodiooko deset godina americki trener JimmyLyggett. Krsul se javno takmicio za klub"Metalac" na prvenstvu Hrvatske iJugoslavije te je postao prvak BanovineHrvatske. Nastupao je oko 15 godina. On jebio uspjesan zato sto se o njemu brinuodobar covjek i strucnjak. Na grupnojfotografiji mladih boksaca ovog kluba nalazise i proslavljeni novinar i djecji pisac RatkoZvrko. Sve je njih trenirao Lyggett, a PetraSakica (autor ovog clanka) Zlatko Hrbic,profesor i instruktor Europske boksackefederacije. Za vrijeme Drugog svjetskograta klub je morao postati "Radnik" - jer je
23
clan Sportskog drustva "Metalac" u svojevrijeme bio i Josip Broz - Tito.
Slovenija je imala svoga gluhoga boksaca,koji je nastupao za klub iz Maribora, bilo jeto u 1950-godinama. Vjerojatno su Slovencipresutjeli da je gluh. To je bio nama svimapoznati - vAlojz KEKEC. 0 njemu nemamopodataka, Zivio je u Karlovcu,
Kanadski gluhi boksac - John HAYRSTONbio je svjetska klasa i dugo godina jepokusavao doci do svjetske titule upoluteskoj kategoriji 1950/1960 god, 20.stoljeca.
Tada nije mogao uspjeti, jer je postojalasamo 1. boksacka federacija za profesionalniboks, koju su Amerikanci cvrsto drzali usvojim rukama. Danas ih ima cak 4. ivjerujemo da bi Hayrston uspio. Njega jezadnji puta pobijedio Jure Cuvalo,(hercegovackih korijena) koji takoder nijeuspio, jer je bio Kanadanin,
Boks je plemenita vjestina, a ne nekatucnjava na ringu. Novae je sve pokvario.Dobri covjek iz Novoga Sada - NikolaLalosevic, okupio je oko sebe nekoliko gluhihmladica i on ih je poducavao da postanudobri borci, sportasi i ljudi. Nikola je biopopularan medu ljudima i redovito je biopopularan medu ljudima i redovito je biofunkcioner u nasem Savezu gluhih. Bavio seborilackim sportovima boks-hrvanje.
U nasem klubu "Metalac" sa nama sutrenirali mnogi sportasi iz drugih sportova,pa tako i Boro Jovanovic i Vlado Stenzel.Boro je bio finalista Wimbledona u tenisu, aVlado je osvojio zlatnu olimpijsku medalju urukometu 1972.
Neki lijecnici na zapadu imaju i "posebnesobe" na svojim klinikama za mentalnozdravlje. U sobi je vreca za boks, rukavice ipsiholog. Mnogi su ozdravili vec nakon 10dana. I nasim clanovima tako nesto - dobrobi dosla. PetarSakic
Momcad "Radnika" - stoje od lijeva na desno: Gusa, Popovic, Krsul, Lyggett, Zvrko, Bajurin i Markovic Ivocuce od lijeva: Krizmanic, Brankovic, Markovic Vlado, Radulovic i Staveti
24
UMRO JE NAJSLAVNIJI GLUHI BOKSAC
Mario D'Agata
4. travnja 2009. g,umro je u Firenci MarioD'Agata, talijanskiboksac, koji je godine1956. osvojio naslovsvjetskog prvaka ukategoriji "bantam"("pijetao").
Dozivio je 83. god.zivota, a mjesec danaprije smrti otkrivena je
kod njega neizljeciva boiest.Roden je u obitelji sa sedmoro djece, a troje od
njih bilo je gluho. Da bi se dokazao i stekao ugledmedu djecom, koja su mu se rugala zbog gluhoce,Mario se oslonio na sake i uskoro postao junakulicnih tucnjava. Zelio je baviti se boksom, ali josje trajao Drugi svjetski rat pa je morao je cekatido svoje 20 godine da bi se kao amater mogaoukljuciti u taj sport. Od godine 1946. do 1950.djelovao je kao amater i pobijedio u 90 od 110borbi. Godine 1950. godine dobio je status boksacaprofesionalca.
U rujnu 1953. postao je prvak Italije te sespremao za svjetsko prvenstvo 1955., ali tragicandogadaj sprijecio ga je da sudjeluje. U svadinjegovih roditelja s prijateljem, koji je vodionjihovu praonicu, doslo je do tucnjave i pucnjave ijedan mu je metak prostrijelio pluca. Bio bi ipoginuo, ali spasila ga njegova majka: svojimtijelom ga je zastitila. Zahvaljujuci tvrdoglavosti iizdrzljivosti Mario je uskoro opet bio na ringu uborbi za europske naslove.
Godine 1956. postao je svjetskim prvakom naSvjetskom prvenstvu u Rimu, pobijedivsi Francuza-Alzirca Roberta Cohena. Dozivio je silne ovacije38.000 promatraca, koji su ga nakon pobjede narukama iznijeli iz ringa.
U svojoj karijeri profesionalca D'Agata je imao54 pobjede, 11 poraza i 3 neodlucna susreta.
Medu boksacima svi ga pamte narocito ponjegovom borbenom duhu i hrabrosti.
0 njemu ovih dana pisu svi mediji, sportskilistovi i novine gluhih. Nas je informirao nasprijatelj Nicola Dentamaro, jedan od celnikatalijanskog Saveza gluhih.
VAPAJ MLADOG BOKSACA IZSPANJOLSKE
Ovih dana je na nas Savez, kao i na niz drugih nacionalnih organizacija gluhih usvijetu upuceno pismo sljedeceg sadrzaja:
Pozdravljam vas, gluh sam i ovo je pismovazno!
Moje je ime Jorge, ja sam gluh i boksac sam, au Spanjolskoj politicari mi ne dopustaju da sebavim boksom, zato sto sam gluh. Bio sam napregledima kod ovlastenih lijecnika, ali svejedno mise ne dopusta sudjelovanje u boksackimtakmicenjima, sto je strahovita nepravda. Dat cuvam adresu mog bloga gdje opisujem povijestsvog boksa, s molbom da to objavite na vasim webstranicama. Hvala unaprijed, pozdravljam vas,naprijed gluhi! - Jorge
* * * * *Na web stranici boksac Jorge nasiroko opisuje
svoje nevolje, apelirajuci na udruge gluhih da mupruze podrsku u borbi s boksackom birokradjom.Donosi slike i podatke 28 gluhih boksaca iz raznih
zemalja, kao argument da bi i on imao pravo bitiboksac. Mi cemo mu javiti kako su i hrvatski gluhipostigli uspjehe u sportu, pa su pojedind osvajali inacionalne trofeje (Bogumil Krsul!).
Zapravo, glavni povod da se obratimo s molbom nasem clanu Peri Sakicu da nam napise svoj osvrtna slavne dane iz povijesti gluhih boksaca, jest smrt slavnog gluhog boksaca, te 'vapanj' mladog
gluhog boksaca iz spanjolske i njegov ocajni apel za pomoc protiv svemocne svjetske birokracije...
25
SALE - HUMOR - SALE - HUMOR - SALE
S3 zvucnidma za nag Iuhe
Ispovjedanje za gluhe
MAFLJAS TRAZI GLUHOG RADNIKATrazio mafijas novog covjeka da mu
skuplja tjedne priloge od privatnika kojeje "stitio", Bojeci se izdaje, odluci dauzme gluhonijemog za taj posao. Necepricati okolo, a ako dode do "sudanaroda", nece nista izdati jer ga niko nerazumije.
Prvog tjedna skupi 50.000 eura iodluci ih sakriti na sigurno mjesto,
Mafijas brzo shvati da prilozi kasne iposalje jednog od gorila da pita za eure.Naravno, gorila nije mogao komuniciratisa gluhonijemim pa angazira Muju, kojije znao "jezik znakova" da prevodi.
Gorila: "Pitaj ga gdje su euri!"Mujo prevede.
JaGluhonijemi (jezikom znakova):"0 kakvim se eurima radi?
nemam pojma."Mujo: "Kaze da nema pojma."Gorila poteze pistolj, stavi cijev u
uho gluhonijemom i rece Muji:"Pitaj ga SADA gdje su euri!"Mujo signalizira: "Gdje su euri?"Gluhonijemi odgovori: "50.000 eura
je skriveno kod najveceg brda kod Foceu supljini trece lipe sa desne straneglavnog ulaza u selo."
Mujo prevede: "On kaze da i daljepojma nema o cemu ti prices i misli da tinemas muda povuci obarac."
26
gf
vo
•D.IO ^
SQJ
i
1
Punimnaslovom
»i!n j/j.
§!Qj'
00
;*2?
!•§•QJ
QJ
IQ 3 <-3 m sro.|r.. ??
3 °cun
**C
(—
1
s-s9 n<OJ =i
QJ ::£'Q)
&
f I.CD
r- rsi<§ 3 S
o7 o
ID
n>
O
3- ?
g
"p en _j £F
fltf
o3 0Q; C.
i1 ^QJ
"O 7 "
?f ^ ^
5' ro"u S"s •
1S
3tnco
1"!;'
™"fa-il
co<3n<
01
O <TJ
GlumicaBegovic
* co rsi<QJ =;< DJ
S
||M
3'S§"
5. DJ n.
%^
CDsr
Pok.zam.
5T?
•o
aT '=;' ff
ZJ -^
2 z>o
cT
Tibetanskimonah
g
— j
u,
Draguljar
°
o.roI
o. c ro
2f
to
1|
Uic <;
? 3 ™ R,
°°|l
1
•-*
No
x
JSO
m
if
3 IS7
= 3-3:
•z.§^, QI 3 §cn< O. 37T —n>
•z.
QJ i
iQJ
nf>sr <If
!|
i?i: 0
QJ ^
^ » proslom stoljecu - 8: pokojni akademski slikar, pedagog izts, Q£ S Zagreba (Hinko) - 6: pokojni poznati slikar-naivac sa Solte
•C M (Eu9en) ~ 3: kazalisni slikar iz Zagreba, slikar ikona (Andeiko) -HHIHPf : |_| «i 7: zagrebacki akademski slikar, prvak nase pantomime (Zlatko)
JTf 1C " ~ : akademski slikar i autor pantomima iz Zagreba (Ivo) — 2:_ ;i 3 pokojni zagrebacki slikar i graficar (Rudi), suradnik Dusana
,i?_.L;'-"';*:--«fe'*il'*:/""'' _jj Vukotica na crtanom filmu "Surogat", koji je osvojio "Oskara" -Hinko Gudac: PRIMORSKI KRAJOLJK ^ 9: naivni slikar iz Zagreba, (Viktor) - 4: akademska siikarica iz
Zagreba (Maja).
1 Krizaljka je posvecena nasim slikarima - osobama ostecenaI ,, ' S sluha - starije i srednje generacije. Najmlade slikare nismo,
-wj.siissp » U\, mogli obuhvatiti, jer ne odrzavaju vezu sa Savezomfei-"-^ . pa ih - ne poznajemo ...k':r,'!&_4jLuijGJL.---..>. s *«• IH Pod 1: slavna aluha slikarira i? Oylia rime i nr(>7imf>}. 5iui>!a n
P O P I SZAPOSLENIH TUMAC A I PREVODITEUA
HRVATSKOG ZNAKOVNOG JEZIKAU UDRUGAMA CLANICAMA HSGN-a
1. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH DUBROVACKO-NERETVANSKE ZUPANI3E - DUBROVNIK
Tumac i prevoditelj: STANKA GRBIC2. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH KARLOVACKE ZUPANI3E - KARLOVAC
Tumac i prevoditelj: DRAGANA ILIC3. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH - NASICE
Tumac i prevoditelj: BLAZE NKA PAVLIC4. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSJECKO-BARAN3SKE ZUPANUE - OSUEK
Tumac i prevoditelj: GORDANA PESO5. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH PRIMORSKO-GORANSKE ZUPANUE - RI3EKA
Tumac i prevoditelj: SANDRA FABIJANIC6. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA SISKA I SISACKO-MOSLAVACKE ZUPANUE - SISAK
Tumac i prevoditelj: ANA SARAPA7. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ZUPANUE BRODSKO-POSAVSKE - SLAVONSKI BROD
Tumac i prevoditelj: VESNA STIVIC8. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH SPLITSKO-DALMATINSKE ZUPANUE - SPLIT
Tumac i prevoditelj: SUZANA DENIC9. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA VARAZDINA I VARAZDINSKE ZUPANUE - VARAZDIN
Tumac i prevoditelj: ZLATA BAHUN10. UDRUGA OSOBA OSTECENA SLUHA ZADARSKE ZUPANUE - ZADAR
Tumac i prevoditelj: ANDRIJANA LONCAR11. SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA - ZAGREB
Tumac i prevoditelj: RENATA MOHR i MARIJA SOIC12. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH ZAGREBACKE ZUPANUE - SAMOBOR
Tumac i prevoditelj: JUSTINA KRSTIC13. UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA ZUPANIJE POZESKO-SLAVONSKE - POZEGA
Tumac i prevoditelj: IVANA KURAJA
Usluge tumaca narucuju se preko udruge u kojojje gluha osoba clan
