Olive Island
UGLJAN TREKKING & MOUNTAIN BIKING MAP
Ošljak
TURISTIČKA ZAJEDNICA ZADARSKE ŽUPANIJE
OTOK UGLJANOtok maslina
PJEŠAČKA I BICIKLISTIČKA KARTA1:30000
Informacije o izdavaču i produkciji:Turistička zajednica
Zadarske županijeSv. Leopolda B. Mandića 123000 Zadar,
HrvatskaTel/Faks: +385 (0)23 315-316,
[email protected]
Urednik: Ivo Dunatov, direktorKonceptualist i dizajner: Julije
SkelinTekst: Ivo Dunatov Kartografi ja: Lemax Produkcija: Basic
Produktion, www.basicproduktion.hr: Opis staza: Drago
ErcegPrijevodi: Geo Zadar Fotografi je: Arhiv TZ Zadarske
županijeTisak: Tiskara Malenica, Šibenik 2006
© Turistička zajednica Zadarske županijeSva prava pridržana.
Reprodukcija u potpunosti ili u dijelovima te umnožavanje nije
dopušteno bez suglasnosti izdavača.
Dragi posjetitelji,
• Ponesite sa sobom vodu i prikladnu opremu za bicikl, odjeću i
obuću za pješačenje.
• Ne čupajte i ne uništavajte biljke. Ne trgajte grane i ne
oštećujte stabla.
• Poštujte propise nacionalnih parkova, rezervata i parkova
prirode.• Svoje smeće odnesite sa sobom.• Ne palite vatru u šumi, a
upaljenu vatru brižljivo ugasite! • Na svakom izletu učinite barem
jednu sitnicu za prirodu.
Pokupite odbačenu kutiju, bocu ili limenku sa staze.
Hvala!
OTOK UGLJAN – Otok maslina
Ugljan je jedan od najslikovitijih otoka u zadarskom arhipelagu,
leži preko puta Zadra od kojega ga dijeli samo nekoliko NM široki
Za-darski kanal. Taj uvijek zeleni otok, čiju površinu prekrivaju
maslinici s idiličnim uvalama i slikovitim ribarskim lučicama,
generacijama je vezan uz more, pomorstvo i ribarstvo, a više od
2000 godina tradi-cije obrade maslina ostavilo je na tisuće stabala
maslina od kojih se dobiva ulje iznimne kvalitete i arome.Duž
istočne strane otoka u prirodnim uvalama nižu se ribarska i
tu-ristička mjesta, od kojih su najpoznatija Preko, Kukljica, Kali
i Ugljan. Druga strana otoka uglavnom je strma i nenastanjena. Zbog
pripa-dajućih uvala, otoka i bogatoga podmorja pravi je izazov za
ronioce i sportske ribolovce. Valovita visoravan koja ispunjava
unutrašnjost išarana je desecima kilometara pješačkih i
biciklističkih staza, a sa svojim bojama, mirisi-ma i panoramom
ostavlja svakom prolazniku nezaboravnu sliku. Većina stanovnika
otoka, njih 7.500, uglavnom se bavi obradom maslina, ribolovom i
naravno turizmom.Blaga mediteranska klima, azurno more, kamene i
pješčane plaže, deseci otoka i otočića u blizini te uspomena na
prošla vremena čine plodni otok Ugljan sve više poželjnim za
zaljubljenike u more i oto-ke.
Geografski presjek otoka Ugljan je paralelan s obližnjim kopnom,
proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini od 24 km i
ši-rini od 3-4 km. Ukupna je površina otoka 52 km2, a dužina obalne
linije iznosi nešto više od 70 km. Otočni je reljef izrazito
brdovit, čine ga dva usporedna gorska lan-ca, čija se visina kreće
od 100 do 300 m nadmorske visine. Brdovita visoravan ispunjava
središnji dio otoka i išarana je cijelom mrežom suhozidova, koji
čine labirint pješačkih staza, a rezultat su tisućljet-nog krčenja
tla kako bi se dobilo što više površina za maslinike. Istočna
strana otoka blago se spušta u more, na čijim su se uvala-ma
smjestila gotovo sva mjesta. Suprotna strana otoka uglavnom je
divlja, strma i nenastanjena.
Klima Otok Ugljan ima sve značajke mediteranske klime s
prosječ-nom godišnjom temperaturom iznad 16 ºC, oko 800 mm oborina
i 2600 sunčanih sati godišnje.
Flora i fauna Biljni pokrivač otoka Ugljana sadrži sve osnovne
zna-čajke mediteranske fl ore. Tipična vegetacija otoka,
mediteranski je hrast crnika, borovi, čempresi i visoka makija, u
većem dijelu oto-ka zamijenjena je uzgojenim mediteranskim
kulturama, od kojih dominiraju masline i smokve. Ništa nije
karakterističnije za otočni krajolik Ugljana od tisuća stabala
maslina. Arheološki nalazi u Mu-linama potvrđuju obradu maslina i
proizvodnju ulja, koja traje više od 2000 godina. Maslinici imaju
funkciju ekosustava pa sa svojim mikrosvijetom privlače mnogobrojne
ptice pjevice. Ekološki čisto podmorje otoka Ugljana s desetak
pripadajućih otoka stanište je brojnih vrsta riba, rakova, školjaka
i koralja te je pravo otkriće za ronioce.
Povijest Otok Ugljan nastanjen je još od mlađega kamenog doba.
Prvo poznato ime otoka dolazi od Plinija koji kaže: “Nasuprot Zadra
nalazi se Lissa”. U srednjem vijeku otok je nosio ime sv. Mihovila,
a relativno je novijeg datuma današnje ime Ugljan. To ime zapravo
označava glavni proizvod otoka, maslinovo ulje. Prvi poznati narod
koji je obitavao na Ugljanu jesu Liburni, ilirsko pleme. Oni su u
4. st. prije Krista sagradili naselja na brdima Celinjak, Kuranj i
Sv. Mihovil, čiji se ostaci mogu vidjeti i danas. Rimljani
koloniziraju otok Ugljan u 1. st. prije Krista. Kolonisti na novim
ugljanskim imanjima grade gospodarsko-stambene zgrade, villae
rusticae, čiji ostaci, ima ih de-setak, podsjećaju na tadašnje
vrijeme. Najveće su vile na Gospod-skoj gomili, prema punti Supetar
te Stivanu u Mulinama, gdje su sačuvani ostaci rimskog mlina,
postrojenja za preradu maslina.U ranom srednjem vijeku Hrvati
naseljavaju Ugljan, o čemu svjedo-če ostaci kamenih pleternih
ukrasa i niz toponima. Većina zemlje na otoku i dalje je u
vlasništvu komune Zadar, koja je dodjeljuje na ko-rištenje ili
vlasništvo najpoznatijim zadarskim plemičkim obiteljima, koje na
otoku grade svoje stambeno-gospodarske zgrade – dvorce. U srednjem
vijeku Ugljan, kao i Zadar, dolazi pod vlast Mletačke Re-publike.
Početkom 19. stoljeća nakratko dolazi pod vlast Francuske pa
Austrije, koja vlada tim područjem sve do pada Monarhije. Od 1918.
sastavni je dio Hrvatske.
Znamenitosti– Tvrđava sv. Mihovila – Preko, venecijanska utvrda
iz 13. stoljeća – Starokršćanska bazilika – Ugljan 5. stoljeće –
Starokršćanska memorija – Ugljan 4. stoljeće – Samostan sv.
Jeronima – Ugljan 15. stoljeće– Villa rustica – Ugljan (Muline) 1.
stoljeće – Crkva sv. Kuzme i Damjana – Ugljan 11. stoljeće – Crkva
sv. Hipolita – Ugljan 11.–13. stoljeće – Crkva uznesenja Blažene
Djevice Marije – Ugljan 18. stoljeće
– Crkva Svih svetih – Ugljan 12. stoljeće – Dvorac Beršić –
Ugljan 17. stoljeće – Samostan sv. Pavla Pustinjaka – Preko (otok
Galevac) 15. stoljeće– Crkva Gospe od Ružarija – Preko 18.
stoljeće– Crkva sv. Ivana Krstitelja – Preko 11. stoljeće – Crkva
sv. Lovre – Kali 18. stoljeće – Crkva Gospe od Sniga – Kukljica 16.
stoljeće– Crkva sv. Pavla – Kukljica 17. stoljeće – Crkva sv.
Eufemije – Sutomišćica 19. stoljeće– Crkva sv. Lovre – Lukoran 19.
stoljeće – Crkva sv. Jerolima – uvala Kostanj 18. stoljeće– Crkva
sv. Pelegrina – na brdu Pelegrin 15. stoljeće
Gastronomija Lagano, niskokalorično, štedljivo začinjeno – na
lešo – epiteti su otočke kuhinje. Svježe ili kuhano povrće, mnogo
ribe i plodova mora začinjenih maslinovim uljem i vinom ug-lavnom
je sve što se može naći na tipičnom otočkom “pijatu”. Dugovječnost
i vitka linija otočana dokaz su da je ono što unosimo u organizam
veoma bitno.
Mjesta na otoku Ugljanu
Cijelom istočnom stranom otoka u prirodnim uvalama nižu se
goto-vo sva mjesta dok je južna strana otoka nenastanjena.
Plan puta jug: Preko – Kali – Kukljica – otok Pašman
Preko je prometno i administrativno središte otoka Ugljana koje
se, kako mu i ime kaže, nalazi preko puta Zadra, sa starim
dijelovima tipične dalmatinske arhitekture i mnoštvom ladanjskih
kuća patri-cijskih obitelji. Mediteranski ugođaj najbolje ćete
osjetiti šetajući po «lungomare» ili ispijajući omiljeno piće na
nekoj od terasa s po-gledom na Zadarski kanal. Preko je najbliže
polazište za izlet na Sv. Mihovil (265 m iznad mora) do kojeg vodi
3 km duga asfaltna cesta. S tvrđave se pruža pogled na više od 200
otoka zadarskog arhipela-ga i na NP Kornati. Samo 80 m udaljen od
Preka leži idiličan otočić Galevac (Školjić), prekriven bujnom
mediteranskom vegetacijom, koja skriva vrijedan samostan franjevaca
trećoredaca iz 15. st. To je omiljeno mjesto za kupanje, kao i
pješčana plaža Jaz u blizini, koja s pravom nosi plavu zastavu –
simbol čistog mora. Na istočnoj strani mjesta, blizu trajektnog
pristaništa, nalazi se romanička crkvica sv. Ivana iz 11. st.
Kali je najpoznatije ribarsko mjesto na Jadranu, poznato po
riba-rima koji su svoja pomorska umijeća dokazali i na svjetskim
mori-ma. Poseban pečat daju mu dvije lučice pune ribarskih brodova
i ribari na gatovima zaokupljeni krpanjem svojih mreža. Stara
jezgra mjesta s uskim uličicama i kamenim kućama u dalmatinskom
stilu smještena je na brežuljku odakle se pruža prekrasan pogled na
oko-licu, a sve nadvisuje zvonik crkve sv. Lovre, zaštitnika
mjesta. Svake se godine u kolovozu njemu u čast za turiste i
mještane održava ču-vena «Ribarska fešta», na kojoj se najbolje
osjeti mediteranski duh ovih prostora.
Kukljica se nalazi blizu prolaza Ždrelac i mogla bi se zvati
vrata u Park prirode Telašćica i NP Kornati. Staru jezgru s
izvornim primjeri-ma pučkoga graditeljstva od turističkog poluotoka
«Zelena punta» dijeli velika prirodna uvala s lučicom uvijek punom
ribarskih brodo-va i drvenih jedrenjaka. Privlačne pješčane uvale u
sjeni stoljetnih borova Sabuša, Kostanj i Jelenica nalaze se s obje
strane mjesta. Vri-jedan spomenik obnovljena je crkvica sv.
Jerolima iz 15. st. u uvali Kostanj. Svake se godine za praznik
«Gospe od Sniga», 5. kolovoza, održava zanimljiva procesija
brodovima iz Kukljice do crkve Gospe od Sniga u prolazu Ždrelac,
gdje je prema narodnoj predaji prije 400 godina usred ljeta pao
snijeg.
Plan puta zapad: Preko – Poljana – Sutomišćica – Lukoran –
Ugljan
Poljana je pitomo mjesto u uvali koju omeđuju s jedne strane
sli-koviti poluotok Sv. Petar s romaničkom crkvicom istog imena iz
13. st. te nizovi kuća s druge strane, okruženi lijepo uređenim
vrtovima. Mnoštvo bunara s pitkom vodom i velik broj sunčanih sati
razlog su što ovdje uspijeva povrće tijekom sva četiri godišnja
doba i uvijek svježe dolazi na zadarsku tržnicu.
Sutomišćica je smještena u velikoj zaštićenoj uvali koja je
sigurno utočište za nautičare. O vrijednim rukama domaćina svjedoče
obra-đeni vrtovi u kojima se ističu stabla šipka, koji dozrijeva u
rujnu oko dana zaštitnice mjesta sv. Eufemije. Vrijedi pogledati
barokni ljetni-kovac zadarske obitelji Lantana iz 17. st.1
Lukoran – Veli Lukoran mjesto je prepuno skrovitih uvala i plaža
u kojima borovi dodiruju more. Tu se nalaze i ladanjske kuće od
kojih je najpoznatiji ljetnikovac obitelji de Ponte iz 17. st. U
Malom Lukora-nu govore o tome kako je ovaj kraj od davnine bio
mjesto za odmor Prema predaji tu je pjesnik Petar Preradović,
očaran izlaskom sunca na otoku, ispjevao poznatu hrvatsku budnicu
«Zora puca».
KORISNE INFORMACIJEKAKO DOĆI?
Automobilom Preko luke Zadar, linija Zadar – Preko (otok Ugljan)
3,5 NM ili iz Italije redovitom trajektnom linijom Ancona –
Zadar.
TrajektJadrolinijaLiburnska obala 7, ZadarTel: + 385 (0)23
254-800, Faks: + 385 (0)23 [email protected]
www.jadrolinija.hr
MiatoursVrata sv. Krševana, ZadarTel: +385 (0)23 254-300, +385
(0)23 254-400, Faks: +385 (0)23
[email protected]
VlakomRezervacije i prodaja karata: Željeznički kolodvor Zadar
23000 Zadar; Ante Starčevića 3; Tel: +385 (0)23 212 555
Zrakoplovom
Međunarodna zračna luka Zadar – ZemunikTel. +385 (0)23 313-311,
Faks. +385 (0)23 313-466www.zadar-airport.hr
Rezervacije i prodaja karata:Croatia AirlinesPoljana Natka
Nodila 2, ZadarTel. +385 (0)23 250 094, Faks +385 (0)23 250
109www.croatiaairlines.hr
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
Hitna pomoć 94Vatrogasci 93Policija 92Pomoć na cesti (HAK)
987Informacije o tel. brojevima 988Opće informacije 981Gorska
služba spašavanja Zadar (GSS)Tel: +385 (0)23 235-971, GSM: +385
(0)91 535-1754Centar za zaštitu i spašavanje 112
TURISTIČKE INFORMACIJE
Informacije o hotelskom i privatnom smještaju te kampovima i
ostalim turističkim zanimljivostima možete potražiti u turističkim
zajednicama:
Turistička zajednica Zadarske županijeSv. Leopolda B. Mandića
123000 Zadar, HrvatskaTel/Faks: +385 (0)23 315-316,
[email protected]
Turistička zajednica općine Preko Tel/Faks: +385 (0)23
[email protected]
Turistička zajednica mjesta Ugljan Tel/Faks: +385 (0)23
[email protected]
Turistička zajednica općine Kali Tel/Faks: +385 (0)23
[email protected]
Turistička zajednica općine Kukljica Tel: +385 (0)23 373-276,
Faks: +385 (0)23 [email protected]
HRVATSKI
ZADARSKA REGIJA
ITALIJA
SLOVENIJA
ZAGREB
MAĐARSKA
ZADAR
Ugljan je prostorno najveće mjesto na otoku s dugogodišnjom
turi-stičkom tradicijom. Smjestio se sa svojih devet zaselaka na
sjeveroza-padnome dijelu otoka u više pitomih uvala od kojih se po
ljepoti ističe uvala Činta. Tu se nalaze i spomenici iz doba rane
antike, villa rustica, kasnoantički mauzolej, ostaci starokršćanske
bazilike te u uvali Muline monumentalni gospodarski objekt iz 1.
st. za preradu ulja, koji svjedoče o ranom boravku čovjeka na ovom
prostoru. Franjevački samostan sv. Jerolima iz 1430. godine nalazi
se uz samo more na rtu u borovoj šumi. U klaustru samostana pokopan
je biskup Šimun Kožić Benja. Novoob-novljeni renesansni dvorac
Califi nazvan «Brčić» također je dio vrijedne spomeničke
baštine.
Otok Ošljak ima 0,5 km2, 2 km obale i udaljen je samo pola NM od
Preka. Najmanji je stalno naseljeni otok na Jadranu i ima zaštićeni
kra-jobraz na kojem masline, borovi i čempresi nadsvođuju kamene
plaže. Stara ribarska lučica s crkvicom iz 5. stoljeća jedno je od
najslikovitijih mjesta na cijelom Jadranu. Pješačka staza oko otoka
duga je 2 km, pro-lazi uz svjetionik i ostatke nekadašnjih
vjetrenjača i istinski je užitak za poklonike pješačenja.
OPIS PJEŠAČKIH STAZAOpisi svih staza započinju na glavnoj
otočkoj cesti
STAZA BR. 1.Lukoran – Turkija – Šćah (286 m)Staza počinje na
glavnoj otočkoj cesti. Vodi najprije asfaltnom cestom pored groblja
do samog sela Turkija. Nastavak ide markiranom stazom između kuća
na jug, do posljednjih kuća. Nekoliko metara iza posljednje kuće
desno se odvaja staza između suhozida gore. Zatim kroz makiju staza
ide do prijevoja između Šćaha i Plišivca, po grebenu desno do
vrha.Dužina je staze 3,8 km, uspon 250 m, silazak 000 m, pješačenje
1,15 h.
STAZA BR. 2Preko – Sv. Mihovil (250 m) (parkiralište) Željina
stijena – uvala Željina – Sv. MihovilStaza ide od župne crkve ravno
gore do glavne ceste, preko ceste između suhozida do asfaltne ceste
koja vodi prema Sv. Mihovilu pa asfaltom gore kroz maslinike i
dalje do parkirališta na Sv. Mihovilu. S parkirališta je moguće ići
desno ravno na Sv. Mihovil ili lijevo, kroz visoku makiju oko 100
m, zatim desno kroz borovinu dolje, preko duboke udoline do pod
stijene (prikladno za penjanje). Zatim ide donjim rubom stijena oko
350 m pa dolje u uvalu Željina vela te nazad do pod stijene, zatim
lijevo (staza djelomično osigurana sajlom) gore do prijevoja pa
dalje do Sv. Mihovila. Dužina je staze 5,5 km, uspon 250 m, silazak
250, pješačenje 1,50 min.
STAZA BR. 3 i 3a) Preko – Završće – Kanali – Vela glava (236 m)
– Mala glava – Sv. Mihovil (250 m)250 m zapadno od petlje za
trajekt odvaja se makadamska cesta prema gore, preko prijevoja
Završće (višestruko križanje). Na križanju ide na jugozapad blago
dolje te siječe zapuštenu makadamsku cestu. Gore slijedi markaciju
cca 500 m, do križanja, gdje se lijevo odvaja staza 3a) koja vodi
na Fratar (183 m), a ova staza nastavlja desno do kraja ceste.
Dalje ide na sjever-sjeverozapad po suhozidu gore na greben pa
grebenom do vrha Vela glava (planinarsko sklonište). S Vele glave
grebenom ide na Malu glavu i dalje do parkirališta pod Sv.
Mihovilom pa zidanim putom do vrha.Dužina je staze 4,1 km, uspon
250 m, pješačenje 1,30 h.
STAZA BR. 5Kali – Križice – Kanali – (Rt Skrajno) – Zarunjiški –
(Kobiljak 199 m) – MrđinaOd župne crkve staza vodi gore do glavne
ceste, preko ceste do groblja i dalje do velike zgrade pored koje
je raskrižje. Zatim ide jugozapadno dolje do dna kanjona (kanali –
odvojak za Rt Skrajno – makadamskom cestom) pa gore djelomično
betoniranim putom (odvojak za Kobiljak) do prijevoja (kraj ceste)
pa dalje između visokih suhozida dolje do uvale.Dužina je staze 4,6
km, uspon 199 m, silazak 199 m, pješačenje 1,30 h
STAZA BR. 6Otočka transverzala – Ždrelac – Veli vrh (123 m) –
Sv. Pelegrin (92 m) – Križice – Drage – Kanali – Polje – Turkija –
Doci – uvala Prtljug – Ljokine – Sv. Kuzma i Damjan – uvala Dražica
– Južna luka – Muline – Gornje Selo
SEKCIJA Ždrelac – Veli vrh – Sv. Pelegrin – KaliStaza počinje na
mostu preko tjesnaca Ždrelac, najprije ide asfaltnom cestom oko 450
m. Zatim ide lijevo makadamskom cestom oko 450 m do kraja ceste,
dalje uz suhozid do mora pa uz samu obalu do uvale Velika Sabuša i
dalje do uvale Mala Sabuša. Iz uvale ide gore makadamskom cestom do
asfaltne ceste, asfaltnom cestom l. 200 m pa lijevo makadamskom
cestom oko 350 m. Dalje između suhozida ide gore
mimo Velog vrha do makadamske ceste i dalje cestom do križanja,
na križanju lijevo do kraja loše makadamske ceste. Od tamo pješačka
staza ide na sjeverozapad mimo vrha Nehaj do makadamske ceste pa
dalje cestom do prvog odvojka lijevo i gore do kapelice sv.
Pelegrina te dalje dolje kroz maslinike do asfaltne ceste i
asfaltnom cestom u Kali.Dužina je staze 8,1 km, uspon 110 m,
silazak 110 m, pješačenje 2,30 h.
SEKCIJA Kali – Križice – Drage – Kanali – Polje – TurkijaStaza
ide od župne crkve gore do glavne ceste, preko ceste do groblja i
dalje do velike zgrade pored koje je raskrižje. Na raskrižju ide
desno makadamskom cestom između maslinika do križanja pa lijevo do
okretišta, dalje suženom makadamskom cestom između djelomično
zapuštenih maslinika do asfalta. Zatim ide dalje lijevo asfaltnom
cestom oko 100 m, pa ravno makadamskom cestom l. 50 m do «T»
križanja, pa desno pješačkom stazom između suhozida ( POZOR! Staza
je prilično obrasla u makiju). Staza ide dalje do okretišta
makadamske ceste pa odmah dalje vodi pješačka staza istih
karakteristika do sela Turkija.Dužina je staze 6,7, uspon 90 m,
pješačenje 2 h.
SEKCIJA Turkija – Doci – uvala Prtljug – Fortošćina – Ljokine –
Muline – Gornje SeloIz sela staza vodi kratko asfaltnom cestom, na
okuci desno i nakon 50 m lijevo novim makadamskim putom. Na oštrom
desnom zavoju staza se odvaja lijevo (pješačka staza) i dalje
između suhozida kroz maslinike do makadamske ceste pa dalje cestom
do mora (uvala Prtljug). Dalje ide uz more do kraja uvale pa na
sjeverozapad do asfalta. Asfaltnom cestom ide desno. oko 500 m, pa
na odvojku lijevo u selo Fortošćina i lijevo prema moru oko 700 m
pa desno makadamskom cestom do sela Ljokine. Od tamo ide lijevo do
mora (kapelica sv. Kuzme i Damjana), dalje uz more preko uvale
Štrmeljiva do uvale Pavlešina, u kojoj je mala lučica. Dalje uz
more vodi do uvale Dražica i dalje do duboke uvale Južna luka. Od
tamo ide na sjeverozapad kroz visoku makiju do druge obale pa uz
obalu do sela Muline. Iz sela ide dolje stazom između suhozida do
Gornjeg Sela i do crkvice Svih svetih.Dužina je staze 12,5 km,
uspon 30 m, silazak 45 m, pješačenje 3,45 h.
STAZA BR. 9Ugljan – Batalaža – DražicaIz mjesta Ugljan staza
vodi cestom do sela Batalaža. Od tamo ide lijevo pješčanom stazom
do glavne ceste, preko ceste na asfaltnu cestu, koja nakon
tristotinjak metara prelazi u makadamsku cestu. Dalje ide
makadamskom cestom dolje do sela Guduče i dalje dolje u uvalu
Dražica.Dužina je staze 2,7 km, uspon 20 m, silazak 20 m,
pješačenje 50 min.
STAZA BR. 10Uvala Lukoran – Sv. Lovro – Turkija – Sv. Fumja –
Mali Lukoran – uvala LukoranIz luke Lukoran staza vodi gore do
crkve sv. Lovre. Istočno od crkve prelazi glavnu cestu, pa ide gore
makadamskom cestom i na okuci skreće lijevo. Dalje ide makadamskom
cestom do asfalta i desno do sela Turkija, pa kroz selo i dalje
pješačkom stazom kroz napuštene maslinike do makadamske ceste.
Makadamskom cestom ide lijevo do glavne ceste, preko ceste do crkve
sv. Fumje. Od tamo lijevo makadamskom cestom do sela Mali Lukoran,
kratko desno uz more, pa lijevo makadamskom cestom, pobočjem brda
Trpinje u uvalu Lukoran.Dužina je staze 6,2 km, uspon 65 m, silazak
65 m, pješačenje 2,00 h.
STAZA BR. 11Preko – Polje – Grušine – Sutomišćica – Poljana –
PrekoStaza ide od župne crkve gore, preko glavne ceste na asfaltnu
cestu, asfaltnom cestom gore do oštre okuke, desno kratko nakon
okuke asfaltna cesta vodi lijevo, a staza nastavlja ravno
makadamskom cestom do «T» križanja. Zatim ide kratko lijevo pa
desno na pješačku stazu koja vodi između suhozida do sljedeće
makadamske ceste. (POZOR! Tu je staza djelomično jako obrasla u
makiju). Makadamskom cestom ide desno do glavne ceste, preko ceste
do uvale Sutomišćica, kratko uz more pa desno između kuća gore
betoniranim putom. Zatim ide makadamskom cestom u selo Poljana i
dalje uz more do Pereka.Dužina je staze 6,2 km, uspon 96 m, silazak
96 m, pješačenje 2 h.
STAZA BR. 12Preko – Sv. Mihovil (250 m)Od župne crkve staza vodi
ravno gore do glavne ceste, preko ceste između suhozida do asfaltne
ceste, koja vodi prema Sv. Mihovilu, pa asfaltnom cestom gore kroz
maslinike i dalje do parkirališta na Sv. Mihovilu. S parkirališta
vodi desno zidanom stazom gore do same tvrđave na vrhu.Dužina je
staze 2,8 km, uspon 250 m, pješačenje 2,00 h.
STAZA BR. 13Preko – Vrh (137 m) Završće – Glavine (177 m) –
KaliOd župne crkve u Preku staza vodi gore do glavne ceste, preko
ceste gore do asfaltne ceste, kratko asfaltnom cestom pa lijevo
makadamskom cestom preko brda Vrh i dalje do križanja Završće.
Dalje u istom pravcu ide makadamskom cestom mimo restorana gore do
vrha Glavina i dalje lošom makadamskom cestom pa djelomično
betoniranim putom dolje do groblja. Prije groblja skreće lijevo u
mjesto Kali.Dužina je staze 4,3 km, uspon 177 m, silazak 177 m,
pješačenje 1,30 h.
STAZA BR. 14Kali – Veliki vrh – uvala Mala LamjanaIz mjesta Kali
staza vodi gore, preko glavne ceste do groblja. Malo iznad groblja
ide lijevo makadamskom cestom kroz maslinike do Velikog vrha.
Neposredno nakon vrha napušta makadamsku cestu dolje, pa ide po
suhozidu do sljedeće makadamske ceste lijevo dolje do mora te do
objekata ribogojilišta.Dužina je staze 4,1 km, uspon 85 m, silazak
85 m, pješačenje 1,15 h.
STAZA BR. 15Kali – Drage – Kanali – PrekoIz mjesta Kali staza
vodi gore do groblja, dalje ravno gore do velike građevine pored
koje je križanje, pa desno po makadamskoj cesti kroz maslinike do
križanja. Na križanju skreće lijevo i dalje lošom makadamskom
cestom kroz djelomično napuštene maslinike do asfaltne ceste.
Asfaltnom cestom ide desno u Preko.Dužina je staze 5,6 km, uspon 80
m, silazak 80 m, pješačenje 1,45 h.
STAZA BR. 17Kali – Otrić – Sv. Jerolim – KukljicaStaza vodi iz
mjesta uz more do uvale Zaotrić (park skulptura) pa gore do glavne
ceste, cestom ravno (POZOR! Gust promet.) oko 1700 m, pa lijevo
pješčanom stazom u uvalu Kostanj. Uz more vodi dobra staza mimo
kapelice sv. Jerolima, kroz uvalu Gnojišća, oko brda Zaglav u
Kukljicu.Dužina je staze 6,2 km, uspon 20 m, silazak 20 m,
pješačenje 2 h.
STAZA BR 16Kali – Sv. Pelegrin – Nehaj – KukljicaIz mjesta Kali
staza ide ravno prema kupalištu Mali Lamjan do glavne ceste, preko
ceste i dalje asfaltnom cestom do odvojka ulice «Put. sv.
Pelegrina» i putom gore. Betonska cesta prelazi u makadamsku i
staza ide makadamskom cestom do vrha, do kapelice sv. Pelegrina.
Dalje loša makadamska cesta vodi do bolje, zatim staza ide desno
dobrom makadamskom cestom, koja nakon kraćeg vremena prelazi u
lošu, pa u usku pješačku stazu. Staza ide dalje ravno mimo brda
Nehaj, gdje ponovno izlazi na lošu makadamsku cestu, koja vodi do
glavne ceste i preko ceste u mjesto Kukljica.Dužina je staze 5,4
km, uspon 103 m, silazak 103 m, pješačenje 1,45 h.
STAZA BR 18Kali – Preko – Poljana – SutomišćicaIz mjesta Kali
staza vodi na sjeverozapad obalom do Preka. Nastavlja obalom do
sela Poljana. Iz Poljane (iz uvale) gore vodi makadamska cesta do
prvih kuća u selu Sutomišćica pa betonski put vodi dolje između
kuća do mora.Dužina je staze 5 km, uspon 20 m, silazak 20 m,
pješačenje 1,30 h.
STAZA BR. 19Kukljica – Gospa Snježna – uvala Sabuša –
KukljicaStaza vodi iz Kukljice južno uz obalu do Rta Glavica i
dalje do crkvice Gospe Snježne. Dalje vodi obalom oko 350 m do
mulića pa desno stazom između suhozida do glavne ceste. Zatim ide
cestom lijevo oko 600 m pa desno makadamskom cestom do kraja.
Nastavlja pješačkom stazom mimo suhozida do mora, obalom do uvale
Velika Sabuša pa dalje do uvale Mala Sabuša. Od tamo ide gore na
makadamsku cestu pa njome do glavne ceste i preko ceste u
Kukljicu.Dužina je staze 6,8 km, uspon 40 m, silazak 40 m,
pješačenje 2,15.
STAZA BR. 20Drage – FratarS predjela Drage staza vodi
novoprobijenim šumskim putom najprije kratko dolje, pa uzbrdo kroz
maslinike. Nakon cca 1 km lijevo se odvaja staza koja spaja ovu
stazu sa stazom 5, a ova staza nastavlja gore do prijevoja odakle
desno nastavlja odvojak na Fratar (183 m) i dalje do Sv.
Mihovila.Dužina je staze 1,51 km, uspon 70 m, silazak 00 m,
pješačenje 25 min.
OTOK UGLJAN
STAZA BR. 21Ugljan – Čeprljada – Fortošćina – Ljokine – Guduče –
Donje Selo – Muline – Gornje SeloIz luke Ugljan staza vodi obalom,
oko Rta Tratica do uvale Čeprljada pa kroz selo gore, siječe glavnu
otočku cestu do sela Strihine i dalje do sela Ivanac. Od tamo ide
desno u selo Fortošćina i lijevo prema moru oko 700 m pa desno
makadamskom cestom do sela Ljokine i dalje ravno u selo Funčići, pa
Guduče i dalje u Donje Selo. Od tamo ide lijevo do mora, do duboke
uvale Južna luka, pa sjeverozapadno kroz visoku makiju do druge
obale te uz obalu do sela Muline. Iz sela gore staza ide između
suhozida do Gornjeg Sela.Dužina je staze 8,7 km, uspon 30 m,
silazak 30 m, pješačenje 2,30 h.
STAZA BR. 22Sutomišćica – Goričina – Križina – Sv. MihovilIz
uvale Sutomišćica staza vodi gore prema crkvi sv. Fume. 50 m prije
crkve skreće lijevo seoskom cestom oko 500 m pa desno gore na
glavnu otočku cestu. Presijeca cestu pa gore ide makadamskom
cestom, koja prelazi u široku poljsku stazu, ide kroz maslinike do
prostrane zaravni – Polje. Preko polja staza vodi makadamskom
cestom pa blago uzbrdo u pravcu antenskog sustava na Sv. Mihovilu.
Kratko nakon početka uzbrdice staza skreće oštro lijevo i nakon 300
m priključuje se na asfaltnu cestu koja vodi do samog Vrha Sv.
Mihovil (250 m).Dužina je staze 4,4 km, uspon 250 m, silazak 00,
pješačenje 1,30 h.
STAZA BR. 4Preko – Završće – Kanali – Uvala Svitla250 m zapadno
od petlje za trajekt odvaja se makadamska cesta prema gore, ide
preko prijevoja Završće (višestruko križanje), na križanju ide na
jugozapad blago dolje, te siječe zapuštenu makadamsku cestu pa ide
gore preko prijevoja i dolje između maslinika do kraja ceste. Dalje
vodi dobro vidljiva pješčana staza dolje do uvale.Dužina je staze
2,8 km, uspon 105 m, silazak 105 m, pješačenje 1 h.
STAZA BR. 7Staza vodi iz mjesta Ugljan cestom prema selu
Batalaža i dalje do sela i uvale Sušica. Iz uvale ide gore seoskom
stazom do crkve Svih svetaca i dalje cestom u Gornje Selo.Dužina je
staze 2,8 km, 30 m, silazak 00 m, pješačenje 45 min.
STAZA BR. 8Lukoran – Doci – uvala. PrtljugStaza ide iz luke
Lukoran gore, preko glavne ceste na makadamsku cestu, makadamskom
cestom kratko ravno pa desno kroz maslinike i vrtove do mora, do
uvale Prtljug.Dužina je staze 3,5 km, uspon 40 m, silazak 40 m,
pješačenje 1,00 h.
T U M A Č Z N A K O V A
Ambulanta
Hotel
Restoran
Turistički ured
Kamp
Benzinska postaja
Plaže plava zastava
Slobodno penjanje
Ronilački klub
Privezište
Trajektno pristanište
Svjetionik
Sidrište za velike brodove
Sidrište za male brodove
Zabranjeno sidrište
TURIZAM
KULTURA PRIRODA
Utvrda
Cvrka
Samostan
Vidikovac
Kota
Špilja
Vodotoci
DubinaPROMETNICEGlavne ceste
Lokalne ceste
Ostale ceste
Numerirane biciklističke staze
Numerirane pješačke staze
Plovni put
Naseljeno područje
Autor karteNataša Kapov, dipl. ing.
za LEMAX d.o.o.
Suradnik u izradi karteDarko Ohnjec
Prostorni podaciTK 25 Državna geodetska uprava
Hrvatski hidrografski institut
Gauss-Krügerova projekcija
Mjerilo1 : 30 000
Godina2006.
