vincijal Dr. fra Mate Cuturic, (Prima se.) Biljeznici neka bu­du tajnik provincije o. fra Petal' Sesar i gvardijan Dr- fraVencel KosiI'. (Prima se.)

Molim mp. 00. pretsjedatelje dazauzmu mjesta i otvaramsastanak.

Pretsjednici i hiljeznici zauzimlju svoja mjesta. O. Dr.Mandie zahvaljuje se na izboru, izrueuje pozdrav o- generalapreuzvisenom gosp. biskupu i svoj braci, Preporuca da ras­prave budu stvarne i kratke. Zatim daje r ijee prvom referen­tu o. Bernardinu Smoljanu.

O. fra Bernardin Smoljan.

REFERAT 0 TRECEl\'I REDU U HERCEGOVINI.

Teska me je, braco, zapala zadaca, da prozborim na OVOID

uglednom sastanku, gdje su se nasla na okupu brojna bra­ca iz svih krajeva nase .H ercegovine. Jncijativom provo Stare­sinstva sazvan je ovaj sabor hecegovaekoga f'ranjevaekogasvecenstva, da bi u ljubavi i zajednici pretresli neke nase inter­ne stvari, koje su od zamasne koristi za duhovnu obnovu i na­predak nasih vjernika, a i nasega Reda. Sastali smo se, da iz­mijenimo nase misli, da se posavjetujemo, korisne prijedloge u­cinimo, a sve sa svrhom, da zajodnickim silama i uz pomocBozju sto revnije poradimo oko spasa nama povjerenih dusa­Nije bila namjera pree, sazivaea ovoga zbora, da utrosimoovo kratko i odmjereno vrijeme u suptilnim predavanjima iteoretskim razglubanjma, nego je sigurno nakana bila, da setraktira i iznese prakticna strana svih postavljenih temata.Radi se naime 0 tome, da se sve ono, sto se ovdje raspravi i za­kljuci i doista u djelo privede. Zato i ja, braco, ne cu zalazitiu daleku proslost i na dugo raspravljati 0 postanku III. Redai njegovim historijskim fazama, jer to i nije, kako spomenuh,ni cilj ovoga sastanka, nego eu moju temu gledati osvijetlitis njezine praktiene strane i na koncu tome shodne i odgovara­juce .jrrijedloge staviti. U uspjeh nasega sastanka ni najmanjene sumnjam, jer sarna einjenica, da se je ovako lijepi brojbrace odazvao pozivu, dokazom je da srca nase hercegovaekebrace plamte svetom gorljivoseu i zanosom za sve ono, sto jeeminentno Iranjevacko.

Pred nepunih 6 decenija cuo se je glas velikoga Pape La­va 13., kojim poziva sve biskupe i vjernike, da se okupe podzastavom SV. Franje. I on kao i Pape Pijo 9. i 10. smatrali suIII. Red kao najuspjesnije i najzgodnije sredstvo, da se suz­bije praktieno bezvjerje i bezboznost, opea razuzdanost i po-

-8-, I

T

kvarenost kao i podmukli pokusaj mnogih struja i sekta, da.se potkopaju temelji vjeri i Crkvi, obitelji i drustvu, »Evo spa­sa danasnjem drustvu«, kliee veliki Papa, »evo najzgodnijegalijeka teskirn ranama danasnjega eovjeeanstva.« Neka vjerni­ci stupe u III. Red, neka prigrle njegova pravila i drustvo

·ce biti spaseno, obnovit ce se i pojedinac i obitelj i uopce eije­la Ijudska zajednica. Potvrdu ovim svojim r ijecima nalazioje Papa u divnim plodovima, sto ih je III. Red proizveo u pro-slosti. 'I'reei Red osnovan od sv- Franje kao nesto srednjegaizmedu pravoga redovnistva i svjetovnoga zivota, imao je zasvrhu da sve Ijude makar gdje obitavali i s kojim se poslombavili, ucini djecom nebeskoga Oca i dionicima svih duhovnhdobara, koja imaju elanovi 1. i 2. Reda. J edinome je sv. F'ra­nji od svih u temeljitelja uspjelo naci nacina, da omoguei r e­,dovn ick i zivot svima vjernicima, veli Papa Benedikt 15.

Red je uvijek pokazivao reformnu moe u sebi. Sv. Franjoustanovivsi njega imao je prod oeima ljute rane pokvarenosti,iz kojih je krvario ondasnji eov jck . Nestalo je bilo straha Bo­zjega, a meclu samim Bozjim sluzbenicima zacario se bio sa­blazni zivot. Moralno je stanje bilo tuzno, a isto tako i socijal­no- Postojali su tirani i moderno roblje. Opei metez vladao jesvuda i najsvetije su se veze trgale. Krivov ierci su raskidarihaljinu jedinstva svete Crkve, a vladari su opet nastojali, daskuce Crkvu pod svoju vlast. Nagetu i blizu padu lateranskubaziliku podupire Franjo sa svojim redovima. Preko III. Re­da dosli su do svog a prava i do. Bozjega svijetla istina, kre­post, pravda, sloboda, poniznostc pokora i Ijubav. Ozivio je duhevandeoski, drustvo se obnovi, a Ijubav prvih krscana opet sopojavi na okrvavljenoj pozornici Ijudskoga drustva, 'I'reciRed postao je skolom i rasadnikom kreposnih i uzornih krsca­na. Reforrna prokrci sebi put u seoske potleusice, ali i u pala­ce kraljeva i knezova, Citava plejada svetih i blazeriih plod.su obnovne snage ovoga Reda. Na socijalnom polju razoruzaoje tirane i sprijecio prolijevanje bratske krvi- Red je povratiopotlaeenirn Ijudska prava, dostojanstvo i slobodu. Priblizio jesinov e jednoga Oca nebeskoga: siromahe i bogate, neuke i u­eene, vladare i podanike. Brojna ubozista, sirotista, bolnicei td, plod su poduzetna duha nase brace i sestara III. Reda odprvoga treeoreca Lukezija do Ljudevita francuskoga i Eliza­bete ugarske.

Radi odvaznosti i borbenosti 'I'recara proti svih drustve­nih zala i proti haraeenja krivovjerstva i presizanja carevana crkveno polje nazvao ih je Papa Grgur 9. »Kristovom voj­skorn i novim Makebejcima«, Kroz prosle vjekove 'I'reei jered odgojio citave legije svetih Bozjih vitezova, a sa svojimhumanitarnim djelima na socijalnom polju bio je hranic i tje­stel j svih onih, koji su patili i trpjeli. 'I'reci dakle Red, kako,g a je zamislio njegov osnivae, isao je kao malo koja druga

. '. 9

ustanova U L obnovom krscanskog a ziv ota u Cr kvi. K a o taka,'on je urodio zamjernim plodovima, jer udesen za svjetovnja­ke oboga spola u st an ju je uvijek bio da svojim pravilimapreporodi cov jeka.

Nazalost ova prvotna revnost III. Reda oslabila je bila uzadnjem stol jecu , i ako Red kao takav nije nigda prestao dazivi n iti je bio izgubio svoju snagu. Zadnjih pak 60 g od inazaslug orn Papa Red je nanovo p r ob u dio i razv io svoju blago­tvor n u moe po sv im a zemljama osobito po Italiji, Francuskoj,N jerna ekoj i Poljskoj. -Brojem je R ed vrlo porastao, a svojimrado m prusio je uspjesni lijek dusevnirn i tjelesnim drustve­ni rn r a n a rna danasnjega narastaja, Podizu se skole, bolnice,si.rotista , sk lon ista. ; potpornazu se misije i dobra s t a m p a ; gra­de se crkve, obilaze i tjese zapusteni i bolesni ; uopee cine cla­novi I II. RecIa u naprednirn zemljama prava cudesa na poljukrscanske ljubavi i milosrda. Sveti III. Red bio je u rukamasv . I v an a Ar'skoga mocno sredstvo vjerske obnove i napretka­Lav 13. u svojoj enciklici »Misericors Dei F'ilius« 1883. velida su T'reeari apostoli prakticnoga krscanstva u nase moderriodoba , da je III. Red njegova prakticna socijalna reforma. 1\_tako je vee i Pijo 9. ocekivao od III. Reda velike stvari. Lakose nade Papa nijesu rnozda u svemu ispunile, ipak se morareci, da je u zadnjim decenijima ucinjen veliki korak napred.V isok i crkveni i katolieki dostojanstvenici usli su kao clano­v i u III· Red iza javnoga poziva Lava 13. A providnost je Bo­zja htjela, da su svi Pape u zadnjih 100 godina bili 'I'reeari, au zanjih 50 godina nijedna katolicka institucija nije tolikopreporucivana od Papa koliko bas III. Red.

Mi smo Hrva.ti daleko zaostali za drugim narodima i bro­jern i zivotorn III. ' Reda, dok bi i mi s malo vise dobre v nljemogIi dosta toga postici, jer je polje rada presiroko. Drugi sunarodi znali uredi ti trecoredske opcine u cvrste i j a k e or g a ­nizacije, znali su zagrijati pojedinca serafinskirn duhom, kojije prozimao i trecare i vode, Kod nas pak u Hercegovini ­da pogledamo u nasu uzu domovinu - ima dosta nemara pa inerazumijevanja. N e shvaea: se vaznost III. Reda i dosljednotome stoji se skrsteuih ruku kao da se ta stvar nas nista netico. A ipak je bas nasa duznost a i nase pravo, da nastavimodjelo nascg osnivaca. Od svoga osnutka usko je povezana sud­bina III. R eda s onom I. Reda. Od poeetka je III. Red pod­upravom I. Reda i I. Red je upravo preko III. Reda urodionajljepsim plodovima u svom dusobrizniekom i apostolsokomradu. 'I'reci je Red uvijek dijeIio sudbinu 1. Reda i u m nogosl u cajeva krvlju je posvjedocio svoju odanost Crkvi i vjeri.I danas jos cu jem o Gospodinove r ijeei : Vade, Francisce, re­para clomum meam, Duzni smo se kao sinovi sv. "F r a n je od a z­vati ovome pozivu. 'I'reci je Red kod nas malo zamro i zakrz­ljavio, stoga je nasa duznost, da obnovimo ovu njegovu zgra--

-10 -

i

du, ako n e cem o da nam se posve srusi - Radeci za III. Heelr adimo i za I. R ed, jer to su nasa braea i sestre, pa ce n am po­moci u radu oko duhovne obnove nasega naroda. Stanje I I I.R eda jest mjerilo v jer sk og a zivota u nasim krajevima.

Nasi su stari sacuv ali v jeru , bili su sve svome narodu,k oji je saginjao kroz stol jeca svoja Ieda pod ljutim osmanlij­skim bicern, Kada je u nas pred 60 godina sin ula makar dje­lomicna sloboda, stari ji na si oci osnivali su, obnovili t r ecored­ske zadruge u nasoj H er cegov in i. Ispoeetka je bilo doista iz­g ledn ih treca r a, koji su svojim zivotom prednja cili drugim ai b ili svijetlo u svojim kueama i u cijeloj zupi. V jerni i oda­n i Crkvi bili su oni uvijek spremni , da pomognu svoga zupnikau njegovu radu, kad je g od od njih trazio· Oni su izvjesca ­v a li zupnika 0 svim a stvarima i dogadajima u selu i u poje­dinim kuearna. N jih se je smatralo "pomocn icim a zupnikovimpa su se eventuaino i njihov e opomen e uzimal e kao da ih ein ikoje crkveno lice. V rlo se dobro sjecam jedne zgode iz mog adjetinjstva- Svijet se nakon pueke mise vraea kueama svojim.N a jedn om mjestu zastala je malo mladarija, da se poveseli ip oigr a . Nejedamput je n etko iz zenske sk u p in e zavikao: E tostaresice l Ovo je bilo dovol jno, da su se djevojke u jedan cas 'izgubile, k ao da su u zemlju u pale: Star jesine su dakle i n a d­zornici III. H ecla uzival i velik i ugled kod svih elanova , S ta­r esine i staresice t r eca r a slali su zupnici kojiput, da u njiho­v o im e p omir u ju zavadene, u tjese zalosne i pohode bolesne.

Danas u nas ova stvar stoji malo drukcije nego je to b io :slucaj u predratn o doba. Broj trecoredaea i treeoredica jestdoduse n a r a st ao, a l i je sadrz.ina toga v an jskoga uspjeha sir o­masua i oskudna. Priznajmo da smo se i mi malo zarazili mo­dernim duhom. Duhovno nam nekako n e mir.ise. Ne mieernose. Ne mozemo da se zagrijemo. Nasa je ovo istina stvar, a line pokazujemo prema njoj osobite Ijubavi. Znamo kukati ituzi ti se. Velimo da nema ploda, da je badava trud, da su tre­car i gori nego drugi. Mi dakle konstatiramo sarno zal.osnu ci­njenicu, a onamo stojimo neaktivni i li malo sto _poduzirnamo,da zlu na put stanemo. Okrenulo se sve naopako, veli se n asve st r an e. Ovo je istina. V jerski zivot opada, stariji se ne po­st u je, nestaje straha pred Bogom. Mladez se pokvarila, pijan­stva, krade, tuenjave na dnevnom su redu, psovka se sve v ise 'siri , indiferentizam preotima mah, a u izv r sivanju v jer skihduznosti vlada formalizam, obavlja se bez srca i od obicaja,N e moze se ustvrditi, da nasi svecenici ne propovijedaju, nepodueavaju, ne opominju, ali je istina op et da nema p r avogai trajnoga uspjeha. Moramo se onda lati ti sredstva, koje .ioproklamirao Lav 13. r ekavsi : »Preporod svijeta oeekiv arn addjelovanja III. Reda sv. F'ranje«. »Preporod ljudskoga drustvaima biti ili Iranjevaeki iIi nikakav«, v eli isti Papa. Ljudskomdrustvu jedini je spa s u pravom krscanskom 7.ivotu, a III. je ;

- 11 -

r

Red upravo taj, u kome se krseanski zive, jer je njihovo pra­vilo zivota opsluzenje Bozjih i crkvenih zapovijedi. Tko dak­Ie zeli da se drustvo preobrazi nabolje, mora raditi oko prosi­renja i procvata III. Reda. Treba poznavati pravi njegov duh,

-za nj se zrtvovati i neumorno raditi. Treba se otresti drijema­nja i nehaja. U mnogim zupama clanovi i elanice III· Redan ijesu na dobru glasu odnosno nema razlike medu njma i ne-

.elan ov im a . Nista se ne cudim c tome, da ima korova u Redu ka­da nema marna vrtlara, koji bi perivoj ogradivao, zasadivao,plio i njegovao. Nema vidnoga ploda jer polje nije obradeno.Oinjenica -ie da su nasi stari oci zupnici -- franjevci bili u

.ovome poslu revniji i zauzetniji nego je to slueaj s n ovim na­rastajem, dok bi se imalo ocekivati obratno. Znam da danas-nje doba zahtijeva od zupnika mnogo vise nego je prvo vrije­me trazilo, ali ipak sa vise volje i razumijevanja dalo bi semnogo vise ueini ti . 'I'reci Red nekako zivotari, ali nema eva­tarija nema razvijanja. Impozantan je broj okruglo 19.000 tre-

.cor eda ca , sto ih danas prema izvjestajima zupuika ima nasaHercegovina. Brojem nadmasujemo ne sarno pojcdinaeki sva­ku drugu hrvatsku provinciju nego, ako se ne varam, malo dane nadvisujemo sve druge skupa. Kvantitativno smo na celu,a sumnjam da Ii smo i kvalitativno-

Moramo, braeo, organizirati sve treeare u jaku i dobro.opr emljenu eetu pod zastavom serafskoga Oca. Oni ce biti na­sa monrcad, a mi elanovi I. reda bit eemo njihovi easnici. N e­prijatelja imamo mnogo, a moglo bi se lako desiti, da ih sut­ra imadnemo jos vise. Tko ce nam pomoci da podignemo ne-probojni nasip proti zala i navika nasega naroda, proti zle

.st a m pe, liberalizma, komunizma, bijele kuge, ako ne dobrospremni lajici trecorcdci uz ustale nase vjerske organizaci­je i drustva. S takovim lajicima mozemo jedino osvojiti po­jedinca i obitelji: Da to "postign em o, moramo: reorganizirati

.n aee t r eeororlske zadr ug e, dosljednjo i us tr a jn o ih voditi, sa­biratih ih na dogovore i savjete, da budu tako zupniku des­na ruku u svakom dobrom poduzecu. Ne smije zupnik smatratiIl l. Red nekakvim n ovim i neizdrzivim teretom za se, jer tajje Red po Lavu 13 . »praesentium malorum opportuna et valdeefficax medicina.« Ovu je zadaeu t . j . obnovu svijeta u duhuKristovu po nakani Franjinoj vrsio Red kroz proslih 700 go-

.d in a i vrsi jos i danas. Najgori praesens malum jest zanema­rivanje vjerskih duznosti. Sve se vise zaboravlja dekalog, ko­ji je mjerilo za svakoga pojedinca da Ii napreduje i.li nazadu­

"je. Bez potpunoga i iskrenoga povratka k opsluzenju dekalo­ga nema lijeka ni spasa danasnjem eovjecastvu.

" Mi se, istina, opiremo koliko mozemo raznim otrovima, ko-ji se danas ustrcavaju u jos nepokvarenu sasvim dusu nasega

.sv i jet a , ali je zlo jace od dobra i lakse se prima. Malo se visetraz! lagodnosti, tesko je nekako zasukati rukave. Ne p osjedu-

- 12 - "

J

, '

,r

jemo one revnosti za spas dusa, koju bi moran posjedovati sva- :ki pravi pastil'. Trebalo bi da imamo Vianneya, ali ill nemamo.Nu ne oeajavajmo- Sve zanemareno dade se nadoknaditi, samose treba prihvafiti posla. U nas je narod jos religiozan, u in­timnim je vezama s franjevaekirn Redom, to su seljaci; kodkojih se moze jos nesto postici, jer su pristupaeniji dobromstvarima nego drugi.

Da probudimo III. Red i da preko njega procvate kod nasvjerski zivot te se, ako ne iskorjenu. .a ono barem umanje zlai poroci, koji vee vladaju ili su poeeli prodirati u nas narod,potrebito nam je, da se Iatirno svih mogueih sredstava, kojanam mogu sluziti, da taj cilj postignemo.•Ja cu biti slobodanizlozit! neka sredstva i nacine na razmisljanje sakupljenojbraci, da se ono, sto se nade za shodno i korisno, usvoji i u dje- :10 privede.

Prva bi vazna stvar bila, da mi imamo medu sobom spre­mnih i revnih voditelja III. Reda. Papa Lav 13. pozvao Je :sve biskupe i zupnike, da uloze sve sile te svijet upozna III.Red i da ga cijeni kako.on to i zasluzuje. N eka zupnici otkrijunarodu njegov duh, lakocu njegovih pravila, duhovna dobrai koristr, koja iz njega struje i proizlaze za pojedinca i za dru- ·stvo uopce- Papa hoee da se svijet obnovi po III. Redu, pa ka­da glavar Crkve to hoce, moramo i mi to htjeti, Nu nitko ne :moze dati, sto sam nema, tako borne i zupnici, ako sami ne po- 'znaju duh i korist III. Reda, ne mogu naravno ni biti revniupravitelji. Da se mladi svecenici, koji izidu na zupu kao nje­zini dusobr-iznici i li kao zupski pomocnici, mogu snaei i u re­du trecare voditi, treba ih jos u sjemenistu na to pripraviti.Ako Lav 13· zeli i hoee, da se i u sjemonistima za svjetovnosvecenstvo uvede III. Red i da se bogoslovima 0 njenu drzepredavanja, da bi se sami zanijeli duhom sv. Franje i da bikasnije mogli s uspjehom i sa koriscu voditi Red, kako to dase onda ne zavede i u f'ranjevaeke bogoslovije. Ako hocemo dabuderno dobri i iskusni upravitelji, treba cla sami III. Red po- :znajemo i njega zavolirno- Ako ga pak mi sami ne poznamo,.koje je onda eudo, cla ni druge ne mozerno za nj zagrijati- N a­si dakle prefekti i prof'esori bogoslovije pozvani su, da namusposobe mladu bracu za skoro preuzirnanje III. Recla u svojeruke, da bi tako Red u mladim i jakim rukama uznapredcvaoi obilnije plodove donosio nego je to do sada slucaj, Neka f'ra­njevacki duh, duh obnove eovjceanstva u Kristu obuzme naj­prije same vode III. Recla, pa ce hiti uspjeha i preko oceki­vanja.

Drugo bi sredstvo za ozivljenje I I I. Recla bilo to, da se 'sa strane Staresinstva pokaze vise strogosti prigodom vizite upogledu III. Reda, J edanput iIi dvaputa gadisnje drzati pri­manje novih clanova i zavjetovanje svrseuih novaka, na mje­secnirn skupstinarna odrzati govor i podijeliti hlagoslov, tra-:

-13 -

1

1

1

, I

1

1

1

1

'I

j

I

I

1

1

1

ziti od t rceara cia p rirnaju mjesecno svete sakramente osobitona godovine svojih zastitnika, to je minimum, st o se mora tra­ziti od jednoga upravitelja III. R eda. Neka se zatraai od sva­koga upravi telja, da najdalje do konca tekuee godine urediglavni zapisnik, gdje se biljez i clanstvo· Broj elanova III. Re­da javljenprov. staresinstvu poeetkom jula ove godine ne mo­ze se smatr a t i sigurnim. Da se 0 tome osvjedoeirno, dovoljnoje pog ledati glavnu knjigu za upisivanje u pojedinoj zupi,Sta como opaziti ~ N e zavode se pokojni elanov i niti one zen­ske osobe, koje se udadnu u drugu zupu. Osim toga davno u­data v odi se pod sv oj im starim djevojaekim imenom. Evo t e idruge n etacnosti onemogucuju jasan i tacan pregled i otesea­vaju, da se u stanovi pravo stanje. Kada se ovo tacno izvrsi,vjer ojatn o ce se broj od 19.000 uvelike smanjiti. Neka prov.Staresinstvo posalju sva k om e upravitelju III. Heda p o jedanza pisuik za to udesen, gdje ee svaki b iljezi.ti odrzane skupsti­n e i l i sa stanke k a o i sad r zin u g ovor a i l i egzorte koju je tom pri­g odom odrzao- T u se takoder imaju zanositi odrzane sjednicesa sta resinstvom II I. Reda u zu p i. s napomenom onih taeaka,o k ojima je v ijecano, Ovo sve zato spominjem, jer je poznatoda i r evni oh ladi, k ada opazi, da se sa st rane n adlezriih m alabriga tome posv ecuje, Dobri se pokvare, a mlakirna se to b a si hoce,

Iako je g otov o n emoguee traz'iti od svakoga pojedinogat 'recar'a , da svaki mjesec dode na ispovijed i sv. prieest, ipakostaje na sn a zi propis III. R eda, k oji traii od svih mjeseenuispovi jed, A l i ovo pravilo postaje iluzorno, ako se u jednoj zu­pi sa m o par trecara ispovijedi i p r-icest i , a ogromna veciu a njihdolazi ka o i ostali krscan i dva puta i.li tri k sv. sa k r-amen.tima­D rzirn da je g lavn i uzrok ovome str a h zupnika 'pred 'm a siv n i­jom ispov i jed i., N u i ovome se moze pomoci na taj naein, dase jedan dan p OZOV U musk i i u date, a drugi djevojke, i onda jep osao ola ksa n , Kad se pak hoce, da se svi treca r i ispovijedeistih dan kao n a blagdane SY . F ranje, Zaeeca, sv, L ju devi ta il isv . Elizabete, r evan ce zupnik znati na vrijeme pozvati koje-ga brata sveeenika u pomoe. .

Dal je n a m m anjk a moderna organizacija III. Reda, kojaje lead d r ugih n a r oda vee davno prov edena , i svoj p lod donije­lao Radi se 0 uvadanju raznih sekci ja u svakoj i u})i, g d je im adetrecara- U pojedin e sekcije p r i jav l ju j u se trecari dobrovoljno.Sekci je koje hi se m ogle kod na s zav esti, i od kojih bi moglobiti koristi b ile p o morne misljenju i uvjerenju ove :

1. Sekci ja sv. oltara. Clanovi se III. H ecla prijave do­brovoljno, koji bi iz l jubavi prema Bogu vodili brigu oko po­Ijepsa v a n ja crkve. On i doprinose svijece, ulje, odijelo i drugo,s t o b ilo pot r ebi to za crkvu i slu zb u Bozju, Oni da lje donose cvi ­jeee n a olta r , p rase zidov e i ldupe, metu pod, peru crkvenorublje i peg la ju itd.

- 14 -

.. -. . "" ..... ...... .. --...... ,... ,....,. ........_ ...... .~ -- - -..-.. _-.. ......

,•;f

!t

trrf~;

I,~iI

t

r"

r.i

ff

~.

a , Otjh.vIJ£t UU U rtj i:.H£tll11Jtj. V :s1ll1 v I LU llJ U , srreu ja 1 p re l, plaCl­v a n ja dobre stampe njihova bi duznost bila nadzirati i upra­v itelju javljati, ako bi se slueajno koja zla knjiga ili novinacitala po selu .

3· Sekcija za m isije, ci ji naslov dovoljno vee pokazuje nje­zinu svrh u .

4. S ek ci j a krseanske Ijubavi, N jihova bi duznost bila p o­duca v a t i nenkn, zapu stenu djecu, sab irati milodare za si r oma­he, v r s] ti uopce d jela milosrda duhovna i tjelesna. Ust anov­ljeno Je prigodno, da ima u n ekim zupama djece od 12 godi ­n a , a d a nijesu jos ispovi jedena, a k amo Ii pricescenu. U zrokje vecin om t o', sto n emaju roditelja i li su oni n emarni, p a nev ode 0 tome racun a, kako bi moral.i , U ovome pogledu n e mozese u vijek kriviti zupnik, jer on v eza n mnogm poslovima n emoze da svugdje stig n e.

Da stvar bolje napreduje, m or a m o imati n eki barem kon­t in u i tet u nasem postupku. 'I'reba sa istom r evnoscu prionu­ti za posao kao i nas p resasnik, zapoeeti posao ne pustati ilir u s i ti nego nadozietivati i prosirivati. Nejednak postupak uv odenju drus tv a zlo djeluje, k oei svak i n apr edak.

Trebalo bi pokazati malo vise s t r og ost i kod odstranjiva­nja iz Red a . Poznato je, da ima kod nas dosta r a skalaseuih d je­voja k a , sva dl j ivih zena a muskih t recorcda ca, koji psuju, pre­v ise p i ju i kucu zanemar u ju.

Bilo bi korisno, da se odrze dekanski sa st a n ci upraviteljaIII. Reda, d a se p osavjetuju i zakljuee, st o je , dobro za proc­v a t III. Reda .

K od n a s u H ercegov ini irna 'I' r eco reda ea jedva 5% a 95%trecoredica. Kolik o se s jecarn u elva BU n avrata obradili zu p ­niei jedn u t emu 0 Ill. Redu po naredbi Ordinarijata i to d a sepron ade nacin, da se s to v ise muskih zaclani u I II. Redu. Odtol ikih radnja v a ljd a je bila k oja do br a , l)a je steta da se t o sv esprern ilo u a r h iv , a n ismo se ok or isti li s t im radom. V rlo jep oza.liti, da je muski sp ol S ova ko malirn procentom zastupanu I II. R edu i to gotovo iskljucivo ozenjeni, dok bi bas muskamladez m og ia u n ijeti u Red n ovi iivot· S vaki pokret danasosla nja se n a m lad ez i n j u zagrijava, jer se starija cel ja d tes­k o u zivljuju u no ve prilike. Staro se drvo ne savija, Trebanam nara v n o i st a r i j ih radi dobroga izgleda i radi bogata is­kus tva stecena u dugom zivot u , ali u prve redov e treba stav ­Ijat i mlade, jake i sv jeze silo . Treba sa rno mladez oduseviti zadobr e stvari. Nasi su s tar i uz kriz i krunicu i sahlju 0 bokuimali, kad je trebalo, tako i mi danas oboruzajmo sebe i dru­ge, da su zb i jem o modernoga napadaea, koji hoce da otruje ipodjarm i nasu ovu em inentn o katolicku zemlju.

N adam se, cla ce se iz ov og a n a sega sa st a n ka m alenaiskrarazbukt jeti u veliki pla nl eu, te da e81110 p Ol1i jeti sa so bom naj­bolje odluke da p or a d im o Veeinl nlarOln n ego dosada oko pro-

11'- ~

cvata III. Reda u nasoj Hercegovini. Danasnji dan neka bu­de pocetak preporoda kod nas. Bog nam dao revnost starihnasih otaca, a v jer sk i zar i poboznost starih krscana l Mi uzadnje vrijeme prednjacimo drugima u podizanju kamenihzgrada, pokazirno se junaei i poduzetna duha, kada se radi o ·podizanju korisnijih i trajnijih duhovnih zgrada i hramova­Kada su sami Pape nasli za potrebito, da sami stupe u III.Red i da ga tako vruee preporuce crkvenjaeima i svjetovnja­eima, onda to mora biti vrlo korisna i velika stvar. Zelja 01'­kve mora za nas bi ti zakonom a pogotovo kad se radi 0 nasojstvari. Ne cemo valjda reci, da je III· Red nesavremen, jer bitada i sarna Crkva hila nesavremena, kada danas u modernodoba ip r epor ucu je njega vise nego i jednu drugu crkvenu in­stituciju, Razumije se da ee III. Red ostati kodnas nesavre­men, dok smo mi vode nesavremeni!

Budimo, braco, dusa i srce bratskoga III. Reda. Vodimo ·ga dobro i savjesno na cluhovno dobro nasega napacenoga isiromasnoga narocla! Radeci za Red i za narod radimo i za se ·sami. Svojski se dajmo na posao, da I~I. Red, koji je dosadaporodio 30 svetaea i preko GO blazeuih, i u nasoj Hercegovininanovo procvate i obilne ploclove donose- Zavr-sit cu s r ijecirnakardinala Maffija: Ne slusajte one koji ne rade nista a kriti­ziraju! Tko racli taj i pogrijesi, ali je mnogo gore, dapaee naj­gore zlo, ne raditi nista. Radimo neumorno a Bog ee po sv.Franji blagosloviti nas rad te ce ovaj donijeti Crkvi mil', dru­stvu p reporod, a svima nama zivot vjecni.

Na koncu predlazem ove

Rezolucije 0 III. Redu:

1) Kongres izrazuje zelju i .podn osi molbu Provincijal­nom Starjesinstvu, da bi se vee u ovoj skolskoj godini uvelo ·u nasoj bogosloviji obvezatno preclavanje 0 Ill. Redu i nje­govu vodenju.

2) Kogres zakljucuje, da se kod svake uprave III. R eclau Hercegovini drzi posebna za to knjiga, u kojoj ce se biljezitiodrzane mjese cne skupstine trecara, sadrzina izrecenih govo­r a, sa stanci t r ecored ske uprav e s napomenom zakljuceriihstva r i. Mjesecno sk upsfin e n eka se drze redovito svake prven edjelje u mjesecu, izn irnn o na pa t r one III. Reda-

3) Kog res je misljenja, da se ima u sv ak oj zupi osnovatisekci je medu treca r ima, kao na pr . se kci ja sv . oltara, kr-scan­ske ljubavi, dobr e stampe i za misijo.

4) K ong-res smatra korisnim, cla se upravi telji t recara upojedinim dekanijama sastan u harem jednom u godini na do­go vo r i sav jetovanje 0 'I'recern Redu .

-16 -

-; ,

,,~' .....feI:

5) Kongres moli oce misijonare, da odrze prigodom misi­

ja po jedan govor 0 III. Redu.6) Kongres zeli, da mp. otac Provincijal podvrgne

prigodom kanonske vizite strogoj kontroli treeoredske zapisni­ke i drustveni rad.

7) Pozivaju se upravitelji III. Reda, da kod iskljucivanjanedostojnih treeara postupaju sa sto visom strogoscu-

8) Sluzbeno. glasilo hercegovaekih trccara je Krscanska,Obitelj.

DISKUSIJA 0 POJEDINIM TOOKAMA REZOLUCIJE.,

o PRVOJ TOOKI.O. Provincijal izjavljuje, da je vee naredio, da se predaje

u bogosloviji 0 'I'recem redu.

o DRUGOJ TOOKI.

O~ R . Sil M drii da hi trebalo unositi u zapisnik detaljnijisadrzaj propovijedi, a ne sa m o opei natpis kao 0 molitvi, o·poniznosti i td-

O. B. Bubalo misli da bi trebalo imati za trecare tri ma­tice : zivih, umrlih i v jenca u ih . Tako bi se moglo imati pre­gled 0 brojeanom stanju trecara,

Trebalo bi izdati upute za vodenje 'I'recega Reda.O. Provincijal izjavljuje da imaju i u dosadasnjim knji­

gama rubrike za vodenje 'I'receg Reda, sarno Ih treba uvijeksve taeno Ispunjati.

O. Gaudeneije Ivancic predlaze da se osnuje centrala, ko­ja bi od vremena do v r ernen a izdavala predavanja za upravi­t el je 'I'recega Reda, jer upravitelji eesto puta ne znaju, stace govoriti.

O. R . Mikulic: Neka sarnostani budu centrale, koje ce da­vati drugima poticaje.

O. R. Silic p redlaze da se izdadnu legitimacije za cla n ove'I'recega Reda.. O. L. Babic misli da bi lakse bilo drza.ti trecarske skup-

st irie u prvi petak nego u prvu nedjelju. Vecina se protivi.O. D· Mandie resumira pale prijedlogc.P r ima se prijedlog 1) 0 centrali, 2) 0 nadzoru gvardijana.

O. TRECOJ TOOKI.

R . Radlsie predlaze, da se u Krsc, Obitelji osnuje rubri­ka 0 misijama, i da se kupi za misije.

O. Rudo Mikulic predlaze, da se u svakoj zupi osnuje sek­cija za uzgoj jednoga svecenika.

-17 -2

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

I

i-HERCEGOVINAFRANCISCANA

ZA NUTARNJI ZIVOT I VEZE CLANOVAHERCEGOVACKE .FPANJ. PROVINCIJE

SVEZAK IV-1940.

SASTANAK

NA SIROKOM BRIJEGU 4. RUJNA 1940.

Sastali smo se. Ispunila se zelja najboljih medu nama,koji su na raznim taekama provincije vidjeli puno isk a r a ,dosta zive zerave, sarno su strepili: Na ognjistuce pod pepe­lorn iskre uginuti, ugasit ce se zerava, ako se glavnje ne po­taknu i ne priblize, da ujedinjene dadu vidljiv, snazan plameni ostave novu zeravu.

N asu hercegovacku provinciju saeinjavaju tri -- dosada- samostana i veei broj zupa. Mnogi su clanov! sluzbenimposlom prisiljeni godinama zivjeti izvan ustaljene koloteeinepropisanog dnevnog reda, izvan stoljecima posvecenih i pro­kusanih navika samostanskog uzgoja i zivota. Razumljivo je,makar ne bilo pozeljno, u nasim pri likama mogu osiliti cen­trifugalne teznje: U napasti smo da svatko okrece u pravculicnih sklonosti. Izblijedi svijest pripadnosti jednoniu za svemjerodavnomu crkvenom redu, koji nas uzgaja, izdrzava, za­posljuje, omogucuje nam i osigurava opstanak, ali nam name­ce i odredene svima zajednicke duznosti, tereti nam savjestteskom i neizbjezivom odgovornoscu za preuzete zadace.

Poziv mp. o. provincijala elanovinra provincije, da se napovjesnom tlu Sirokog Brijega .sastanu radi izmjene misli,radi uspjesnijeg i svestranijeg jaeanja ·n ase Iran.ievaeke i ka­tolicke svijesti u sveeanom okviru hrvatske svete godine, do­sa o je u pravi cas, po provinciji zatitrao je osjecaj skupnosti,medusobne povezanosti i odgovornosti. Radosno, negdje i s rna­nje vjere, ocekivan, najavljeni dan 4. IX. 1940. premasio je

- 1-