Foto

graf

ija, o

blik

ovan

je i

prip

rem

a za

tisa

k: H

AN

D d

izaj

n st

udio

// T

isak

: KER

SCH

OFF

SET

// N

akla

da: 6

00 k

omad

a

AUTOCESTA A5 BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ

Dionica > –AKOVO - SREDANCI

ISB

N 9

78-9

53-7

491-

07-9

VLADA REPUBLIKE HRVATSKEMINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

INVESTITOR:

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb

STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA:INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d.PROMEL PROJEKT d.o.o., ZagrebIN-ARH d.o.o., ZagrebZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., ZagrebGRA–EVINSKI FAKULTET, ZagrebGRA–EVINSKI FAKULTET, OsijekRUDARSKO-GEOLO©KO-NAFTNI FAKULTET, ZagrebINÆENJERSKI PROJEKTNI ZAVOD d.d., ZagrebDALEKOVOD d.d., ZagrebTELEFON-GRADNJA d.o.o., ZagrebZG-PROJEKT d.o.o., ZagrebIPZ-SPELPROJEKT d.o.o., ZagrebIPZ-CONUS d.o.o., ZagrebINVENTIVA PROJEKTI d.o.o., Zagreb

ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA:

MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE

IZVO–A»I RADOVA:HIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., ZagrebOSIJEK KOTEKS d.d., OsijekVIADUKT d.d., ZagrebCESTA VARAÆDIN d.d., VaraædinKONSTRUKTOR INÆENJERING d.d., SplitSTRABAG d.d., ZagrebGIU SLAVONSKA NISKOGRADNJAGRADNJA d.o.o., OsijekDALEKOVOD d.d., ZagrebWERKOS d.o.o., OsijekKON»AR - SKLOPNA POSTROJENJA d.d., SesveteHRVATSKE ©UME, OsijekINGRA d.d., ZagrebZAGORJE-TEHNOBETON d.d., Zagreb

NADZOR I KONTROLA:INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb

SUDIONICI U REALIZACIJI PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE –AKOVO - SREDANCI

Hrvatske autoceste d.o.o.Druπtvo za upravljanje, graenje i odræavanje autocesta©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatskatel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505www.hac.hr

NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA:

Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odboraBoris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odboraNikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odboraFranjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odboraMijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora

UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA:

Mario Crnjak, predsjednik UpraveMarijo LovrinËeviÊ, Ëlan Upravedr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave

IMPRESSUM:

Autori:

Mario Crnjak, dipl.ing.gra,dr.sc. Goran Puæ, dipl.ing.gra,Boro BrniÊ, dipl.ing.gra,

StruËni suradnici:mr.sc. Jacqueline Balen,Arheoloπki muzej u Zagrebu - podaci o arheologijiJosip Lozuk, dipl. arheolog i povij.,Viπi kustos Muzeja Brodskog Posavlja, Slavonski BrodIvica Vasilj, dipl.ing.gra.

Robert ©panoviÊ, dipl.ing.gra.Radoslav MlinareviÊ, dipl.ing.gra.Æeljko Devald, ing. gra.Nedjeljko LonËareviÊ, ing. prometaMarija MiËiÊ, administrator

Uredniπtvo:

Darija PetroviÊ, dipl.nov., Mirjana BorovËak, suradnik

»vor –akovo:–akovo, Ivandvor, Borovik, –akovaËka Breznica,Osijek, Vinkovci, Vukovar, KopaËki rit,BizovaËke toplice

–AKOVO, grad u Slavoniji srediπte je –akovπtine,plodne i bogate okolice. Simbol grada je–akovaËka katedrala, a grad je poznat i po ergeliËistokrvnih konja lipicanaca. NajznaËajnijatradicionalna priredba su –akovaËki vezovi,smotra folklora Slavonije i Baranje. Tradicionalnaslavonska kuhinja s poznatim mesnimspecijalitetima (kulen, kobasice, πunke), jela oddivljaËi i slatkovodne ribe te odliËna vina–akovπtine (burgundac bijeli, traminac, rizling)nude se u –akovu i njegovoj okolici.

IVANDVOR, mjesto blizu –akova u kojem su brojnauzgajaliπta Ëistokrvnih bijelih lipicanaca, gdje sekonji uzgajaju od 1506. godine. Ove naπe plemeniteæivotinje pronijele su dobar glas o –akovu i ergeliu Ivandvoru putem filmskih zapisa od svjetskihnatjecanja do kraljevskih dvora.

OSIJEK, najveÊi grad i luka u istoËnoj Hrvatskojna desnoj obali rijeke Drave, 25 km uzvodno odnjezina utoka u Dunav u istoËnoj Slavoniji.Gospodarsko, prometno i kulturno srediπteSlavonije. Sastoji se od Gornjega grada, Tvre,Donjega grada te Novoga grada (XIX. st.) i Retfale.Razvitak turizma, osim uz vaænu baπtinu (baroknaTvra, jedno od najatraktivnijih zdanja cijeleSlavonije) vezuje se i uz prirodni poloæaj grada narijeci Dravi. RijeËna luka na rijeci Dravi, a posebiceZimska luka s brojnim brodicama, daje posebanugoaj ovom najveÊem slavonskom gradu.

SILASCI S »VOROVA PREMA TURISTI»KIM ODREDI©TIMA HRVATSKE

VINKOVCI, grad na obali rijeke Bosuta u istoËnojSlavoniji, 19 km jugozapadno od Vukovara. Centarza oplemenjivanje bilja. Glavno je æeljezniËkokriæiπte istoËne Hrvatske; u njemu se spajajuposavska i podravska prometnica te pruge kojeiz BiH vode prema Maarskoj. Na kriæiπtu jemagistralne prometnice (M1.7) Æupanja-Vinkovci-Vukovar i regionalnih prometnica.

VUKOVAR, najveÊi hrvatski grad i rijeËna luka naDunavu, poznat po veliËanstvenoj bici uDomovinskom ratu i straπnim razaranjima. Grad,pristaniπte na utoku rijeke Vuke u Dunav, 19 kmistoËno od Vinkovaca, 36 km jugoistoËno odOsijeka. Na magistralnoj je prometnici (M7) Osijek-Vukovar-Ilok i æeljezniËkoj prometnici Vinkovci-Vukovar. Izvan grada na obali Dunava prema Ilokunalazi se VuËedol, bogato arheoloπko nalaziπte.Obredna posudica VuËedolska golubica smatrase svojevrsnim simbolom grada. VuËedol je ipoznato izletiπte, raj za ribiËe s prekrasnompjeπËanom plaæom na Orlovu otoku.

KOPA»KI RIT, park prirode KopaËki rit nalazi sena krajnjem istoku Hrvatske, 14 km sjeveroistoËnood Osijeka, na predjelu uπÊa rijeke Drave u Dunav.Jedno je od najoËuvanijih prirodnih poplavnihpodruËja u Srednjoj Europi gdje se nalaze staniπtabrojnih ptica moËvarica. Ljepota nedirnute prirode,bogatstvo vode, biljnog i æivotinjskog svijeta, osimizletnika i turista, privlaËe mnoge struËnjake iznanstvenike iz cijele Europe.

BIZOVA»KE TOPLICE, nalaze se 18 km zapadnood Osijeka. U razvoju zdravstvenog i lijeËiliπnog,ali i kongresnog turizma, istiËu se BizovaËke

toplice. Iz dubine od gotovo 2 000 metara dolazinam dar prirode. Voda slana gotovo kao i Jadranskomore, izuzetno bogata mineralima, toplija od bilokoje poznate termalne vode. U BizovaËkimtoplicama nalazi se jedini hipertermalni slani izvoru Europi! BizovaËke toplice jedne su od vodeÊihturistiËkih destinacija OsjeËko-baranjske æupanije.

NA©ICE, grad duge povijesti obiluje kulturnopovijesnim spomenicima, a kao grad prvi put sespominju 1229. godine. KlasicistiËki dvorac obiteljiPejaËeviÊ, jedna je od najljepπih graevina na ovimprostorima. Bogata su lovna podruËja uneposrednoj okolici, a ribolov je moguÊ na ribnjakuNaπiËka Breznica i jezeru Lapovac. Slavonskispecijaliteti, divljaË i slatkovodna riba, dio sugastronomske ponude grada i okolice.

BELI MANASTIR, Beli Manastir sluæbeno jeproglaπen gradom 29. studenog 1961. godine. Usrednjem vijeku tu je bio samostan (Pel-Monoπtor).TuristiËki najzanimljivije mjesto na podruËju BelogManastira je lokalitet Lojmir na kojemu se nalazeostaci "Pel Monoπtora". Baranjski riblji paprikaπ(fiπ-paprikaπ) i baranjska vina dio su tradicionalnegastronomske ponude. Dobivanjem πkole, æupe,æeljezniËke pruge i postaje, ceste i drugih vaænihobjekata Beli Manastir je s vremenom postaosrediπtem Baranje.

»vor Sredanci:Sredanci, BiH

SREDANCI, mjesto istoËno od Slavonskog Brodau Brodsko - posavskoj æupaniji.

Izgradnji dionice –akovo - Sredanci prethodila su brojna zaπtitnaarheoloπka istraæivanja lokaliteta koji su se naπli u zoni graevinskihradova. Ministarstvo kulture od poËetka je sudjelovalo u izradi Studijeutjecaja na okoliπ dionice –akovo - Sredanci; a tom su prilikom na terenuidentificirani svi lokaliteti ugroæeni buduÊom gradnjom. Izvrπitelji radovasu: Arheoloπki muzej u Zagrebu, Odsjek za arheologiju FilozofskogFakulteta SveuËiliπta za arheologiju, Odsjek za arheologiju Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti, Muzej Brodskog Posavlja i Muzej–akovπtine.Od deset arheoloπkih nalaziπta na dionici –akovo - Sredanci, najveÊi broji najznaËajniji rezultati bili su na lokalitetu Ivandvor, Pajtenica, Debelaπuma i Struæani.Na poloæaju Ivandvora otkriveno je nekoliko naselja: dva iz razdobljamlaeg kamenog doba i jedno veliko antiËko naselje. Takoer jepronaeno naselje iz razdoblja srednjeg vijeka.Na arheoloπkom nalaziπtu Pajtenica ustanovljeno je postojanje dvajunaselja: jedan iz bakrenog doba koji pripada nosiocima lasinjske kulture,

a jednog iz razdoblja kasnog srednjeg vijeka. Nalazi iz bakrenog dobaza sada su prvi na prostoru Hrvatske koje moæemo pripisati nosiocimalasinjske kulture.U zoni arheoloπkog nalaziπta Debela πuma pronaena su dva pretpovijesnanaselja: sopotske i lasinjske kulture koje moæemo datirati u razdoblje5000 god. pr. Kr.. Na istom podruËju ustanovljeno je i srednjovjekovnoseliπte iz vremena 10.-16. st. Pronaeno je mnogo uporabnih predmeta(orue, oruæje, posue, ærvnjevi).Na podruËju Ëvora Sredanci istraæena je povrπina od oko 110 000 m2arheoloπkog lokaliteta Struæani - Vrtlovi, KuÊiπte, Veliki Trstenik, koji seprostire juæno i sjeverno od postojeÊe autoceste Zagreb - Lipovac.Otkriveni su tragovi naselja iz srednjeg vijeka (10. - 12. st.) i naselja izvremena turske dominacije (16. - 18 st.), zatim ostaci naselja iz mlaegkamenog doba i rimske dominacije (3. st. pr. Kr. do 1. st. pos. Kr.).Ostala arheoloπka nalaziπta na dionici autoceste od –akova do Sredanacauglavnom su iz pretpovijesnog razdoblja.

HAC_Sredanci-–akovo_1 str.HAC_Sredanci-–akovo_6 str.HAC_Sredanci-–akovo_5 str.

Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI i TuristiËkim zajednicama gradova koje su izvor fotografija tiskanih u svrhu promocije Hrvatske u ovoj broπuri.

A R H E O L O G I J A

A5A U T O C E S T A B E L I M A N A S T I R - O S I J E K - S V I L A J

23 km

Nadvoænjak preko ÆeljezniËke pruge Zagreb-Vinkovci

Dionica od –akova do Sredanca, duljine 23 km, poËetni je dio autoceste A5Beli Manstir - Osijek - Svilaj.Trasa autoceste od –akova do Sredanaca poËinje u OsjeËko-baranjskoj æupaniji, a zavrπavau Brodsko-posavskoj æupaniji. Konfiguracija terena omoguÊuje ispruæenu trasu koja je poloæenau ravniËastom terenu u prosjeku cca. 1,3 m iznad terena osim na mjestima gdje trasa autocesteprelazi preko postojeÊih vodotoka, æeljezniËke pruge, te autoceste A3 Zagreb-Lipovac i prolazaza æivotinje. Tlocrtni i vertikalni elementi zadovoljavaju raËunsku brzinu od 130 km/h, πto jeuvjetovalo primjenu slijedeÊih elemenata trase:

PopreËni presjek projektiran je s dva kolnika razdvojena razdjelnim pojasom πirine 4 m. Svakikolnik sastoji se od po dva prometna traka πirine 3.75 m, te zaustavnog traka πirine 2.50 m.Bankine i berme projektirane su s minimalnom πirinom od 1.50 m. Na dionici od –akova doSredanaca izgraeno je 20-tak objekata (mostovi, nadvoænjaci i podvoænjaci) od kojih jenajznaËajniji nadvoænjak preko æeljezniËke pruge Zagreb-Vinkovci, Ëvor –akovo i cestarinskiprolaz –akovo, Ëvor Sredanci, COKP –akovo te odmoriπte Ivandvor i odmoriπte Andrijevci.

Ugovorena vrijednost radova iznosi 1.326.012.164,61 kn (bez PDV-a) i obuhvaÊa izmjeπtanjeinstalacija, arheologiju, graenje, opremanje, nadzor i ostalo. Puπtanjem u promet ove dioniceautoceste A5 stvorene su pretpostavke za kvalitetnije povezivanje slavonsko-baranjskogprostora s ostalim dijelom Hrvatske, Ëime se daje poticaj gospodarskom razvitku ovog prostorai znaËajniju potporu turistiËkim lokalitetima.

Autocesta je podijeljena na 5 dionica:granica Republike Maarske -Beli Manastir , duæine 5,0 kmBeli Manastir-Osijek, duæine 24,5 kmOsijek-–akovo, duæine 32,5 km–akovo-Sredanci, duæine 23,0 kmSredanci- granica Republike BiH, duæine 3,5 km

Planirani zavrπetak izgradnje dionice Osijek-–akovo je prosinac 2008. godine, a dinamikagraenja preostalih 33 km autoceste biti Êe odreena Ëetverogodiπnjim Programom graenjaVlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2009. do 2012.

Autocesta Beli Manastir-Osijek-Svilaj duæine 88,6 km od granice s Republikom Maarskomdo granice s Republikom BiH dio je europske mreæe autocesta i V.c. europskog prometnogkoridora, koji se pruæa od Budimpeπte preko Sarajeva do PloËa. Prometni Koridor Vc (cestovni,æeljezniËki, rijeËni i zraËni promet) je sloæena poveznica Sjeverne - Srednje i Juæne Europete predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu procesa privredne i prometne integracijesrednjoeuropskog prostora. Izgradnjom Koridora Vc povezanost i transparentnost prometnihpravaca cestovnog, æeljezniËkog, rijeËnog i zraËnog prometa direktno Êe utjecati na razvojπireg i snaænijeg prometnog Ëvoriπta za cijelu Europu i Aziju.

RaËunska brzina vr (km/h)

Min.radijus horizontalnog zavoja Rmin (m)

Min.polumjer vertikalnog zavoja Rmin (m)(primjenjen na dijelu trase preko AC A3 i preko HÆ-a

Max. popreËni nagib kolnika pmax (%)

130

850

2,5

konkavni

konveksni

15 000

19 000

A5D i o n i c a > –AKOVO - SREDANCI

AUTOCESTA BELI MANASTIR - OSIJEK - SVILAJ

DIONICA: –AKOVO - SREDANCI

PLANIRANI DOVR©ETAK IZGRADNJE:

DOVR©ENJE 2007.

OSTALE AUTOCESTE

DRÆAVNE CESTE

L E G E N D A

DOVR©ENJE IZA 2007.

SREDANCI

–AKOVO

»EPIN

OSIJEK

BELI MANASTIR

»EMINAC

»VOR SREDANCI

Povezivanje dionice –akovo-Sredanci na postojeÊucestovnu mreæu ostvaruje se preko interregionalnogËvora Sredanci i Ëvora –akovo.

»vor –akovo projektiran je u obliku trube, a povezujeautocestu s dræavnom cestom D7 (obilaznica grada–akovo). TehniËki elementi rampi Ëvora –akovoodgovaraju za raËunsku brzinu od 50 km/h.

Interregionalni Ëvor Sredanci je oblika djeteline tese njime predmetna dionica povezuje s autocestom A3Bregana-Zagreb-Lipovac. TehniËki elementi rampi ËvoraSredanci odgovaraju za raËunsku brzinu od 50 km/h.

tehniËki opis

» V O R I © T A

MOSTOVI

O B J E K T I

Most “Kaznica”, prolaz za æivotinje, duljine 42,50 m,ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak, dopuπtenabrzina voænje je 130 km/h.

Most “MaËkovac” prolaz za æivotinje, duljine 42,50m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak,dopuπtena brzina voænje je 130 km/h.

Most “Breznica” prolaz za æivotinje, duljine 42,50 m,ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak, dopuπtenabrzina voænje je 130 km/h.

Most preko “Zapadnog lateralnog kanala”, duljine132,56 m, ima dva vozna traka i jedan zaustavni trak,dopuπtena brzina voænje je 130 km/h.

Most “Bi” prolaz za æivotinje, duljine 82,56 m, imadva vozna traka i jedan zaustavni trak, dopuπtenabrzina voænje je 130 km/h.

Most “Osatno” prolaz za æivotinje, duljine 42 m, imadva vozna traka i jedan zaustavni trak, dopuπtenabrzina voænje je 130 km/h.

NADVOÆNJACI

u trupu autoceste:

Nadvoænjak preko æeljezniËke pruge Zagreb-Vinkovci,duljine 672,43 m, dopuπtena brzina voænje je 130km/h.

Nadvoænjak u Ëvoriπtu “Sredanci”, duljine 82,56 m,

dopuπtena brzina voænje je 60km/h.

ODMORI©TE ANDRIJEVCI

NADVOÆNJAK PREKOÆELJEZNI»KE PRUGEZAGREB-VINKOVCI

ODMORI©TE IVANDVOR

»VOR –AKOVO

HAC_Sredanci-–akovo_2 str. HAC_Sredanci-–akovo_3 str. HAC_Sredanci-–akovo_4 str.

>

Centar zaodræavanje i

kontrolu prometa

Most preko zapadnog laterarnog kanala:L = 133 m

BELI MANASTIR

»EPINB

iH >

Nadvoænjak Jarak: L = 294 m

–AKOVO

SREDANCI LIPO

VAC

ZAG

REB

Odmoriπte Strossmayerovac D/D

Odmoriπte Andrijevci D/D

Nadvoænjak preko æeljezniËke pruge Zagreb-Vinkovci: L = 673 m

Odmoriπte Ivandvor B/B

Most Hrastinka : L = 176 m

Most Topolina : L = 131 mVijadukt Joπava : L = 266 m

Odmoriπte Beketinci C/C

OSIJEK

»EMINAC

Odmoriπte Mursa A/A

Most preko rijeke Drave: L = 2600 m

Odmoriπte Baranja D/D

»CP Sudaraπ

< B

UD

IMP

E©TA

>

>

>

>

>

>

>>

>

>

>

>

WC

ODMORI©TEANDRIJEVCI

ODMORI©TEIVANDVOR

WC

WC

ODMORI©TESTROSSMAYEROVAC

ODMORI©TEMURSA

WC

WC

ODMORI©TEBARANJA

Granica BiH

Granica Rep. Maarske

32,503 m23,000 m

24,590 m

U P

RO

METU

2008.P

LAN

IRA

NO

IZA 2008.

PU

©TENO

U P

RO

MET 2007.

3,487 m5,000 m

IZA 2008.

WC

ODMORI©TEBEKETINCI