Upload
lamxuyen
View
231
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
OŠ Ivane Brlić – Maţuranić
Prigorje Brdovečko
Zagrebačka ţupanija
VINOGRADARSTVO
U BRDOVEČKO – GORIČKOM KRAJU
Mentorica:
Sandra Debogović, prof.
1
UVOD
Ove školske godine odlučili smo proučavati narodne
običaje vezane uz poljoprivredne radove. Nije prošlo
mnogo godina od vremena u kojem je ovdje ţivjelo
isključivo seljačko stanovništvo od rada na polju, šumi i
vinogradu moleći za pomoć dragoga Boga da štiti ljetinu
od nevremena, mraza i slaboga uroda te da prinosi budu
što veći. Trebalo je namiriti potrebe drţave, feudalca i
crkve, a ono što je ostalo seljak je trebao mudro
rasporediti i sačuvati za ţivot kroz godinu.
S obzirom da je to veoma široka tema odlučili smo
istraţititi kulturu po kojoj je brdovečko-gorički kraj u
današnje vrijeme sve poznatiji u domovini i izvan granica
Lijepe naše. Odabrali smo proučiti vinogradarstvo i
običaje vezane uz njega.
Neki od nas sa zanimanjem prate dogaĎanja u vinogradu
kroz godinu, a ostali će imati priliku saznati koje poslove
treba kroz godinu odraditi od saĎenja do prve berbe,
koliko vremena i truda treba uloţiti u proizvodnju, što
vinogradar mora znati, na što mora biti spreman i
očekivati u radu.
U istraţivanju ţelimo dokazati povezanost izmeĎu
radova kroz godinu i vinogradarskih svetaca.
Prikupili smo stručnu literaturu, zavirili na stranice
interneta, radili na terenu, napravili intervju s
vinogradarima i vinarima, pisali bilješke, dolazili do
novih spoznaja, radovali sljedećem susretu na satu i sa
zanimanjem iščekivali što će naši prijatelji - istraţivači
novoga pronaći i reći. Iz sata u sat naš je rad dobivao svoj
konačni oblik.
2
GEOGRAFSKA OBILJEŢJA
Hrvatsko zagorje podijeljeno je u tri reljefne cjeline, a jedna
od njih je Marijagoričko pobrĎe koje se izdiglo izmeĎu
Medvednice i Samoborske gore. Granica na zapadu je rijeka
Sutla, na jugu rijeka Sava i na istoku rijeka Krapina. Reljef
je dinamičan, razlomljen rasjedima, ispresijecan brojnim
klancima što se očituje u razvedenosti terena s brojnim
breţuljcima i mreţom dolina. Nadmorska visina je izmeĎu
100-300 m. Marijagoričko pobrĎe i brdovečko-gorički kraj
krase pitomi i slikoviti breţuljci pogodni za uzgoj vinove
loze. Prevladavaju smeĎa tla na laporima (tercijar). U
prosjeku kvalitetna tla koja se mogu gnojidbom dodatno
poboljšati. Klima je kontinentalna. Padalina ima najmanje
zimi, a najviše u vegetacijskom razdoblju. Prosječna
temperatura u siječnju je iznad -2◦ C, a u srpnju do 22
◦ C.
1
MLADI VINOGRAD
Starost vinograda u brdovečko-goričkom kraju je različita.
Ima starih nasada 20 i više godina, a mladi nasadi koji po
malo prevladavaju do 10 godina. Razlikuju se po veličini i
sorti koja se uzgaja. Kazivanja vinogradara pomogla su nam
da bolje shvatimo što znači imati vinograd. Poznata je
uzrečica da vinograd treba slugu, a ne gazdu. U prvi tren
bila nam je smiješna, ali ubrzo smo shvatili da je doista
tako.Prilikom podizanja vinograda moraju se zadovoljiti
odreĎeni kriteriji. Prvo treba odabrati povoljan poloţaj zato
što je za dobar razvoj i još bolji urod potrebno što više
sunca. Prema tome, vinograd je poţeljno saditi na sunčanoj
strani breţuljka. Zemlja na kojoj se ţeli saditi treba proći
1M. Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, str. 12
3
etape pripreme, a to su: ispitivanja tla, čiščenja tla ako je
teren obrasao korovom, šumom i grmovitim raslinjem.
Veoma je naporno i dugotrajno ako se čisti ručno, a moţe se
čistiti i strojno. Nakon čišćenja počinje se s rogulanjem.2
Nekada se rogulalo ručno s teţacima , a danas to obavljaju
strojevi. Ti poslovi obično se obave do zime tako da se
zemlja u zimi promrzne. U proljeće se priprema teren za
sadnju. Zemlja se poravna, trasira i pokolči. Kod svakog
kolca kopa se rupa u trokut dubine oko 40 cm. Sadnja se
obavlja u travnju i svibnju. Uz svaki kolac stavi se jedna
sadnica, korijeni se pravilno rasporede, na njih se stavi
humusa i usitnjena zemlja, stajski gnoj, ostatak rupe zatrpa
sa zemljom i čvrsto zagazi. U sljedećim mjesecima ako
nema kiše sadnice treba zalijevati. Prve godine paţljivo
treba pratiti upute stručnjaka i redovito prskati.
Iduće godine postavljaju se drveni ili betonski stupovi i
postavlja ţica. U tijeku godine vrši se redovita obrada tla i
zaštita vinove loze od bolesti i štetnika.
SORTE GROŢĐA
U vinogradima brdovečko-goričkog kraja uzgajaju se bijele i
crne sorte groţĎa. Vinogradari primjenjuju suvremenu
tehnologiju proizvodnje i dobivaju kvalitetna vina. Biraju
sorte koje najboje odgovaraju podneblju i daju najveće
prinose. Struktura groţĎa i sastav boica daju osnovno
obiljeţje svake sorte. Svaka sorta groţĎa odlikuje se svojim
okusom, mirisom, aromom i punoćom, i koriste se u
proizvodnji vrhunskih vina. Vinogradari su nam opisali
2 Rogulanje je duboko oranje terena za vinograd nakon krčenja.
4
odlike pojedinih sorti koje uzgajaju u svojim vinogradima.
Bijele sorte groţĎa: laški rizling (mali grozdovi, kasno
dozrijeva, relativno kiselo), Chardonay (rano, slatko i
mirisno), Souvignon (kasno, srednje slatko, vrlo mirisno),
graševina (slatke sitne bobice), šipon, kerner, ţuti muškat,
rajnski rizling (suho vino, intenzivan miris), sivi pinot,
laška bjelina, štajerska bjelina, kraljevina.
Crne sorte groţĎa: plavac ( kiselkast), frankovka ( slatko),
izabela.
Autohtone sorte mogu se naći u starim vinogradima kao što
su izabela, direktor, kapčina, ţlahtina i kraljevina kojih
danas ima sve manje.
VINOGRAD I VINOGRADARSKI SVECI
Vinova loza je dosta osjetljiva biljka i oko nje ima posla
kroz cijelu godinu. Već u siječnju započinju radovi.
Moramo napomenuti da se početak radova u vinogradu
obiljeţava pučkom svečanošću 22. siječnja na dan sv.
Vinka, zaštitnika vinogradara. Posebnom se ceremonijom
obiljeţava otvaranje sezone vinogradarskih radova. Mnogi
smatraju da je upravo tada sluţbeni početak vegetativnog
ciklusa vinove loze. Vinogradari toga dana odlaze u
vinograd s prijateljima bez obzira na dubok snijeg, hladoću,
blato ili kišu. Gazda odreţe nekoliko rozgvi s tri pupa, koje
stavlja u čašu s vodom kraj prozora da bi se nagaĎalo, kad
grančice potjeraju, kakva će biti godina. Orezani se trs
poškropi – „krsti“ starim vinom, izvjese se kobasice, špek i
rebra koje naznačuju ţelju za plodnošću i dobrim urodom.
U brdovečko-goričkom kraju svake godine organizira se
pučka svečanost krštenja vinograda. Okupe se vinogradari,
5
prijatelji, zbor KUD-a Januševec, muzikanti, domaćini i
svećenik te se uz pjesmu i svirku u svečanoj povorci u
narodnim nošnjama odlazi u vinograd, gdje svećenik obavi
ceremoniju krštenja vinograda uz prigodni program. Nakon
ceremonije svi se prisutni okrijepe vinskom kapljicom,
dimljenim domaćim kobasicama, špekom i domaćim
kolačima. Vinogradari si zaţele sretnu vinogradarsku
godinu. Ovom svetkovinom u organizaciji udruge „Trsek“3
obiljeţen je novi ciklus poljoprivrednih radova.
Do sljedećeg vinogradarskog sveca u vinogradu se stavi
mineralno ili stajsko gnojivo uz svaki trs, obavi se rezidba,
učvršćivanje (vezanje) čokota i stupova, natezanje ţice i
zimsko prskanje.
Dan sv. Jurja, 23. travnja vinogradari slave kao zaštitnika
svih teţačkih poslova kao što je okopavanje vinograda,
sadnja cjepova te pretok vina. Jedan od najteţih poslova u
vinogradu je okopavanje koje su u prošlosti radili teţaci
motikama, a danas se uglavnom koristi mehanizacija,
naročito u vinogradima u kojima ima više tisuća trsova.
Obrada tla veoma je vaţna zbog uništavanja korova, čuvanja
vlage i presušivanja prevlaţnih tla.
Sredinom mjeseca svibnja vinogradari i poljodjelci boje se
tzv. ledenih svetaca i sv. Sofije kad nagla hladnoća i mraz
mogu nanijeti goleme štete poljoprivrednim kulturama.
Sljedeći vinogradarski svetac je sv. Ivan Krstitelj koji se
slavi 24. lipnja. U ljetnim mjesecima vinograd se štiti od
3“Trsek“ je udruga vinogradara i vinara brdovečko-goričkog kraja. Osnovana
s namjerom da unaprijedi vinogradarstvo. Organizira stručna predavanja o
novim tehnologijama proizvodnje vinove loze, prerade groţĎa u vino,
natjecanje vina i obiljeţava Vincekovo i Martinje.
6
bolesti, nepogoda, i ţivotinjsih štetnika, trgaju se viškovi
mladica i zaperaka, kopa ili kosi. Prema pučkoj tradiciji pale
se blagoslovljene svijeće protiv tuče, škropi protiv bolesti,
postavljaju drvene čegrtaljke na vjetar, te strašila zbog
zastrašivanja ptica.
Krajem kolovoza loza se skraćuje na odgovarajuću duţinu
kako bi grozdovi dobili više hranjivih tvari. Na dan sv.
Bartola 24. kolovoza u vinogradu se podiţe klopotac koji
tjera čvorke i nagovješćuje da se bliţi berba.
Ako je godina bila dobra, bez tuča, nevremena i preobilnih
kiša dan sv. Mihovila, 29. rujna označava početak berbe.
Vinogradi s veseljem obilaze vinograde i započinje berba
ranijih sorti, a sedam dana nakon Miholja moţe početi prava
berba.
Berba groţĎa poznata je tradicija u svakoj obitelji koja ima
vinograd. U berbu idu i mlaĎe i starije generacije, rodbina i
prijatelji, za vrijeme berbe pjeva se i veseli. Kad se sve
završi pripreme se razna jela, koja nisu puno drugačija od
jela pripremanih nekad, razlika je tek u količini i
rznovrsnosti. Priprema se juha, jela od peradi ili svinjetine,
štrukli, dizani kolači od maka i oraha.
Prije berbe valja u podrumu sve pripremiti za prihvat groţĎa
i njegovu preradu. Mora se očistiti podrum (okrečiti zidove i
oprati pod), oprati posude i strojeve. U preradi groţĎa
koriste se runjača muljača, tijesak-preša, vinsko suĎe i
pribor. Drvene bačve treba zapariti vrelom vodom. Isto tako
drvene kace, cisterne, brente, lakomice i gumena crijeva
moramo oprati i dobro isprati.4
4Zoričić Milorad, Od groţĎa do vina, Gospodarski list,
(Zagreb 1996.), 96
7
U suvremeno doba sve se maje koriste drveno suĎe zbog
teţeg odţavanja, a sve više metalno-inox i plastično koje je
lakše i jednostavnije za upotrebu i čuvanje vina.
Berbu je najbolje provesti ako je moguće po što hladnijem
vremenu, kada nema oborina. GroţĎe u podrum mora biti
preveţeno neoštećeno zato ga se odlaţe u plastične sanduke
i u što kraćem roku doprema u podrum jer upravo vrijeme
koje protječe od berbe do početka prerade značajno utječe na
kakvoću vina.5 U podrumu groţĎe se runja-mulja i odvaja
peteljkovina. Muljanjem groţĎa dobiva se masulj koji se kod
proizvodnje bijelog vina prebacuje na tještenje u prešama,
dok se crveno groţĎe ostavlja nekoliko dana u kaci. Mošt se
stavlja u bačve, taloţi dodavanjem selektivnih gljivica
kvasca, nakon vrenja se pretoči. Sazrjevanje mošta u mlado
vino traje oko dva mjeseca što ovisi o godini, kvaliteti
groţĎa i vremenskim uvjetima za vrijeme prerade.
Dan sv. Martina 11. studenog pravi je blagdan vinogradara.
Na Martinje se obavlja narodni običaj krštenja mošta u
vino. Ceremonijalni obred vrši se uz prisustvo „biskupa“,
„ministranata“ ili „kumova“. Vino se krsti izricanjem
molitvi posebnog sadrţaja za tu prigodu. „Biskup“ postavlja
brojna pitanja moštu zašto „huči i buči“ u bačvama, a kum u
ime mošta obećava da će se odsada popraviti, razigravati
srca, krijepiti tijelo, zbijati šale. Nakon krštenja pjevaju se
vinske pjesme i obilno jede. Pripremaju se razna jela, a
najčešće guska, mlinci, kolač, i naravno vino. Veselica moţe
potrajati duboko u noć.
Na dan sv. Ivana 27. prosinca blagoslivlja se vino u crkvi. 5
Zoričić Milorad, Od groţĎa do vina, Gospodarski list,
(Zagreb 1996.), 25
8
ZAKLJUČAK
Naši djedovi i očevi nasljedili su vinograde ili zasadili nove.
Marljivo u njima rade, a nama prenose znanja, bogato
iskustvo o obradi i običajima nadajući se da nećemo
zaboraviti svoje korjene i da ćemo nastaviti gajiti tradiciju.
Vinogradari sve više proizvode kvalitetna vina odabranih
sorti, dobivaju poticaje od općine i ţupanije, ako su odlučili
saditi više stotita do nekoliko tisuća trsova. Sudjeluju u
natjecanju vina u domovini i van granica Lijepe naše i
postiţu značajne rezultate. Udruga „Trsek“ poučava
vinogradare stručnim predavanjima novim tehnologijama
proizvodnje vinove loze i prerade groţĎa u vino.
Svaki viongradar kroz godinu mukotrpno radi, redovito
obilazi vinograd i s nestrpljenjem iščekuje berbu. Berba
mnogo ovisi o vremenskim uvjetima kroz vegetacijski ciklus
zbog čega se vinograd kroz godinu treba u većem ili manjem
broju prskati protiv pepelnice, peronospore, sive plijesni i
truleţi, što se odraţava na kvaliteti groţĎa i vina.
U radu smo prikazali da se uz radove u vinogradu
obiljeţavaju i pučki običaji vezani uz svece katoličkog
kalendara kojim se naglašavaju vaţni termini u
vegetativnom ciklusu i poljodjelskoj godini. Sveci nisu
vezani uz vinograde i vino kao sveci, već su vinogradari uz
mukotrpan rad u vinogradu i proizvodnji vina našli „svoje
svece“ da se mogu proveseliti i nagovijestiti veće poslove.
Zahvaljujemo kazivačima na trudu i vremenu koji su
odvojili za nas kako bismo Vam prenijeli njihova bogata
iskustva.
Svim vinogradarima i vinarima ţelimo mnoge plodne i
rodne godine, puno sunca, pjesme i dobroga vina!
9
IZVORI I LITERATURA:
I. IZVORI:
Razgovori s kazivačima 2007. (rukopisi kod Sandre
Debogović ): Štefica Videk, Boris Lozar, Biserka
Bunetić, Nikolina Petric, Josip Kovačić, Stjepan
Krčelić, Josip Čujko, Ivan Srebačić, Franjo Mikulec,
Josip Geršak, Slavko Glogović, Miroslav Hulina, Ivan
Štefanović
II. LITERATURA:
Gorys Erhard, Leksikon svetaca, Naklada Slap,
Jastrebarsko 2003.
Licul i Premuţić, Praktično vinogradarstvo i podrumarstvo,
Nakladni zavod znanje, Zagreb 1982.
Obad Šćitaroci, Mladen, Dvorci i perioji Hrvatskoga
zagorja, Školska knjiga, Zagreb 1993.
Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga 2002.
Zoričić Milorad, Od groţĎa do vina, Gospodarski list,
Zagreb 1996.
10
Slikovni prilozi:
Slika 1 Slika 2
Slika 3 Slika 4
Slika 5 Slika 6
Slika 1-2: Krčenje terena, Prigorje Brdovečko, obitelj Debogović, 2006.
Slika 3-4: Sadnja vinograda, Prigorje Brdovečko, obitelj Debogović, 2007.
Slika 5: Mladi vinograd, Prigorje Brdovečko, obitelj Debogović, 2007
Slika 6: Berba, obitelj Glogović, Basalica-Laduć, 2007.
11
Slika 7 Slika 8
Slika 9 Slika 10
Slika 11 Slika 12
Slika 7-8: Berba, obitelj Glogović, Basalica, 2007.
Slika 9-10: Vincekovo, Celine, obitelj Crnić, 2006.
Slika 11-12: Martinje, Društveni dom u Prudnicama, prije oko 25 godina
12