Virski list 26

VirskiLISTMAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 26 CIJENA 10 KN GODINA V. OŽUJAK 2012.

vodovodna ikanalizacijska mreža

Ostvarenjevirskih snova

reportažaDombóvárGarešnica

tema broja

BRENDIRANJE

OTOKA VIRA

2 Virski list prosinac 2011.

Vir predstavljen u „Dnevniku“ 5

Lanterna na TV-u i novinama 6

Vir na sajmu „Crotour“ 6

Pula je više 10

Turistički razvoj Vira 11

Srce Jadrana 12

Najpoznatiji je Dubrovnik 13

Virske posebnosti 15

Obećanja moraju biti istinita 16

Čisto more i super klima 18

Sadržaj

4aktualnosti

Radovi na Lanterni1,3 milijuna kuna vrijednost je radova

na unutrašnjosti svjetionika

8tema broja

Brendiranje ViraVirski master plan pozicionirao je otok

kao mjesto obiteljskog turizma

saDržaj 3

Tajna povijest Vira 20

Nastavak radova 25

Besplatni vodič kroz Vir 30

Veći budžet i novi trener 31

Mate Radović novi predsjednik 31

VirskiLIST

Najpovoljnijioglasni prostor

veÊ od 200 kuna

[email protected]

098 18-15-211

26reportaža

Posjet prijateljimaU društvu s Viranima na putu

do prijatelja u Dombóváru i Garešnici

24noVosti

Ostvarenje snovaVodovodna i kanalizacijska mrežaotoka Vira pred završetkom I. faze

4 Virski list ožujak 2012.

aktualnosti

ViR u sLoVenskom „DneVniku“

o ba lica otoka Vira „progovorila“ su na strani-cama ljubljanske nacionalne dnevne novine„Dnevnik“. unutar ekskluzivnog priloga „Hr-

vaška“ slovenski dnevnik reklamira Vir kao „otok sdva lica“ i sjevernodalmatinski otok za sve – za obite-lji i samce, stare i mlade, za one željne zabave i noćnogživota, spektakularnih vatrometa, biciklijada, profe-sionalnog ronjenja, jutarnjeg aqua aerobika, ribare-nja, show programa, izleta, glazbenih konceratapopularnih pjevača ili nastupa tradicionalnih dalma-tinskih klapa.

uz atraktivnu zračnu fotografiju otoka Vira te info--okvire s adresom i kontaktima virske tvrtke „Vir turi-zam“ i njezine turističke agencije, dio teksta ukrašenfotografijom posvećen je i preuređenju virske lan-terne u rezidencijalni turistički objekt s pet zvjezdica.

Virski svjetionik poprima svoje buduće rezidencijalno lice

KRenuLi RadOVi na LanteRniParalelno s radovima na interijeru započet će i vanjski radovi na uređenju hortikulture svjetionika te nakon

završetka definiranja unutrašnjosti i njegovo kompletno uređenje te dizajnersko opremanje sadržano u prijedloguarhitektonskog studija „Rene“

1,3milijuna kuna bez PDV-a ukupnaje vrijednost građevinskih radovana unutrašnjosti virskog svjetionikas predviđenim rokom za njihovzavršetak od 72 kalendarska dana

R uše se pregradni zidovi na oba kata, šire prostorijeprema planu preuređenja i virska lanterna polakopoprima svoje buduće lice – obnovljeno, uređeno,

ušminkano i naoružano ekskluzivnim sadržajima te osmi-jehom za svoje prve goste koji su je do kraja ožujka već bu-kirali za punih pet ljetnih tjedana.

radovi na interijeru svjetionika, budućeg rezidencijalnogobjekta s pet zvjezdica, počeli su krajem ožujka, a izvode ihdjelatnici građevinske tvrtke „Geo oprema ciglenečki“ izsvetog križa Začretja, koja je izabrana na natječaju za izvo-đača radova. ukupna vrijednost građevinskih radova naunutrašnjosti virskog svjetionika iznosi oko 1,3 milijunakuna bez pDV-a s predviđenim rokom za njihov završetakod 72 kalendarska dana, odnosno do kraja svibnja. paralelnos ovim radovima započet će i vanjski radovi na uređenjuhortikulture svjetionika te nakon završetka definiranja in-terijera i njegovo kompletno uređenje te dizajnersko opre-manje sadržano u prijedlogu arhitektonskog studija „rene“.

prvog dana radova objekt lanterna pregledali su direktoropćinske tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić, zamjenik di-rektora Marino Rukavina i nadzorni inženjer BogdanMarov. očekuje se kako će virska lanterna, kompletno ure-đena kao rezidencijalni turistički objekt, od sredine lipnjaove godine započeti novi život sa prvim gostima i tako nanajljepši mogući način proslaviti svoj 131. rođendan.

[ Pregled stanja na Lanterni tijekom izvođenja radova ]

[ Radovi u prizemlju virske Lanterne ]

aktualnosti 5

e vo i lijepe vijesti s jednog drugog otoka. VirskaLanterna jedan je od najstarijih svjetionika na ja-dranskoj obali. Ovih je dana počela njegova ob-

nova, a namjera je preurediti ga u ekskluzivni turističkiobjekt s pet zvjezdica. Prvi gosti očekuju se već potkrajlipnja – kazala je voditeljica središnjeg Dnevnika Hrt-a najavljujući reportažni prilog o virskom svjetioniku.emitiran je na uskrs u nedjelju 8. travnja, a nešto ra-nije sličan reportažni prilog najširi hrvatski auditorijmogao je gledati i na Dnevniku nove tV.

interes za virskim svjetionikom koji se obnavlja ipreuređuje u rezidencijalni turistički objekt s pet zvjez-dica pokazao je također i nacionalni dnevnik „slobo-dna Dalmacija“ koji je dan ranije 7. travnja objavio teksto virskoj lanterni.

„cilj nam je da se s ovim objektom krene putem kva-litete u turizmu i da bude pokazatelj svim ostalim iz-najmljivačima i turističkim djelatnicima na Viru kako

jedino kvaliteta daje dobru cijenu i kvalitetnog gosta“,kazao je za središnji Dnevnik Hrt-a direktor tvrtke„Vir turizam“ Zdenko Mičić i tako sažeo jednu od nje-govih osnovnih funkcija.

nakon početnog interesa i pisanja lokalnih medija,prije svega dnevnika „Zadarski list“ i zadarskog tjed-nika „narodni list“, o djelovanju tvrtke „Vir turizam“ istrategiji turizma općine Vir, turistički Vir sa svojimprojektima postaje sve zanimljiviji i ostalim medijimana nacionalnoj razini, ali i inozemnim gostima koji surezidencijalni objekt lanterne već bukirali za punih pettjedana.

kako je namjera općine Vir i tvrtke „Vir turizam“,osim navedenog podizanja kvalitete turističke i smje-štajne usluge na otoku Viru, produženje turističke sezoneizvan dva udarna ljetna mjeseca – srpnja i kolovoza,nema sumnje kako će preuređena lanterna svojim pri-mjerom i drugima pokazati na pravi put.

izdvojenoSve zapaženiji uspjeh projekta obnove i uređenja svjetionika

Medijski kolač zvan virska LanternaNova TV, Slobodna Dalmacija i središnji Dnevnik HRT-a na Uskrs, objavili su i prikazali

reportaže o preuređenju virske Lanterne koja tako bilježi sve veće zanimanjegostiju i nacionalnih medija

ViR nA sAjmu „CRoTouR 2012.“

s jedinstvenom prigodom sveobuhvatnog pred-stavljanja turističke ponude, susreta s novimposlovnim partnerima, prezentacijom otoka

Vira, njegove gastronomije i prirodnih ljepota, iliistraživanjem turističkog tržišta, Virani nakon me-đunarodnih turističkih sajmova u brnu, beču, lju-bljani i budimpešti odlaze i na najznačajniji domaćituristički sajam – „crotour 2012.“ na Zagrebačkomvelesajmu.

Zagrebački sajam turizma održat će se od 9. do12. svibnja, a u sklopu njegove ukupne ponude s iz-ložbenim dijelom, aktualnim pratećim stručnimprogramom i zabavnim sadržajima za široku pu-bliku, svojih „pet minuta“ imat će i virska delegacijana čelu s direktorom općinske tvrtke „Vir turizam“Zdenkom Mičićem. tako će ponovno, kao i na do-sadašnjim turističkim sajmovima, nastupiti klapa„Vir“, prezentirat će se mogućnosti virskog turizmai njegovi projekti uz bogatu trpezu za koju će se po-brinuti kuhari i konobari restorana „kotarina“.

URED TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE VIRPut mula 923234 Vir

Kontakt 023 362-196

DirektorŠime Vučetić

Mob. 091 362-3625

DjelatniceAndrea olić

elvira Rudić Buškulić


Virski prizori

Virski priZori 7

Ništa nije zapelo u mriži, a bolje za virske ribare nije bilo niti na kosavici. Ipak, đir po lijepom vremenu uoči blagdanaUskrsa do uvale Radovanjice, ako ništa drugo, okrijepit će dušu doživljajem kristalne morske vedrine.

[ Foto Kažimir Škrbić ]

8 Virski list sijeČanj 2012.

tema broja

BRENDIRANJEOTOKA VIRAMJESTO OBITELJSKOG TURIZMA

Virski master planzacrtao je pozicioniranjeotoka Vira na turističkoj

karti Hrvatske, stvaranjeprepoznatljivosti

orijentirane na obiteljskiodmor, stare i mlade

te obitelji s djecom

brenDiranje Vira 9

BRendiRanjeOtOKa ViRamjesto obiteljskog turizma

Imidž i planiranje turističkog razvoja,održivi turizam i destinacijskorepozicioniranje

P laža, kava, čovjek, šampon, grad, otok, automobil, ci-pele, časopis… na prvi pogled, sve nabrojano gotovoda nema međusobnih dodirnih točaka koje bi saželi u

jednu riječ ili pojam. od devedesetih godina prošlog stoljećapojavila se riječ, a potom i pojam vezan uz stručnu i znan-stvenu djelatnost koja ih objedinjuje i tržišno vrednuje. riječje o – brendu. njegovo najčešće objašnjenje govori o skupuopipljivih i neopipljivih obilježja nekog proizvoda ili usluge.Drugim riječima, logotip, karakteristična boja ili oblik kaoopipljivi elementi te niz asocijacija, vrijednosti i simbola kaoneopipljivi elementi – svi su oni povezani u značenje brenda.tako se i brendirati može doslovno – sve i svašta.

kada je američki predsjednik Theodore Roosevelt šetaosajmom u nashvilleu i probao kavu sa štanda Joela Ow-sleyja Creeka, jednostavno i zadovoljno je primijetio:„Dobra do zadnje kapi“ (Good to the last drop). odušev-ljeni i poduzetni joel, začetnik branda „maxwell House“,brzinom munje patentirao je rooseveltovu rečenicu zasvoju reklamnu kampanju 1907. godine i tako se riješiopropagandnih izdataka za sljedećih 100 godina, jer „max-well“ i danas ima isti slogan.

međunARoDni usPjeh BRenDiRAnjA PuLes puno manje slučaja u promišljanju slogana postupili sučelnici Grada pule i pulske turističke zajednice kada su zaturističku valorizaciju grada i njegov novi javni imidžposao prepustili agenciji „parabureau“, profesionalcima zadizajn i brending. želja turističkih djelatnika i čelnika pulebila je da se u sve gradske sadržaje, institucije ili ukupnuturističku ponudu implementira određeni slogan, simbol iboja kao sveobuhvatni gradski identitet, a rezultat je bio –više nego uspješan.

„pula je više“, ili „pula is more“ na engleskom jeziku, sin-tagma je koja je zajedno s cijelim dizajnom novog brendaučas osvojila simpatije stanovnika pule, kao i njihovih go-stiju, turista i posjetitelja. stilizirani žuti znak „plus“, kao diopulskog grba, ubačen je u javni i urbani prostor pule sa sa-morazumljivom porukom koja funkcionira na bilo kojem je-ziku. ljepota jednostavne i moćne vizualne i jezične porukeprepoznata je i na najznačajnijem međunarodnom festivalu„rebrand Global awards“ na kojemu je rebrendiranje puleocijenjeno kao jedno od najboljih viđenih, pa se pula našla ubiranom društvu sa svjetskim brendovima poput „nikea“,

„Walmarta“, „mcafeeja“, „reutersa“, „Deutsche posta“ i dru-gih. Zahvaljujući kreativnom radu agencije „parabureau“ injihovom „pula je više“ – projekt brendiranja grada pule,istarska metropola postala je međunarodno poznata i prvihrvatski grad koji je dobio prestižnu međunarodnu nagraduza rebrending.

„s posebnim zadovoljstvom sam primio vijest kako je našprojekt Pula je više dobio tako značajnu svjetsku nagradu zabrendiranje. time je pula postala prvi hrvatski grad nagra-đen za sustavno promišljanje o sebi i svojoj budućnosti“,kazao je tada gradonačelnik pule Boris Miletić. u razgo-voru za „Virski list“, dodao je još ponešto objašnjavajući vi-ziju, strategiju i turističko promišljanje razvoja pule tereakcije pulaneza na novi vizualni identitet njihovog grada.

„novi vizualni identitet proizašao je iz općeprihvaćenoggrba Grada pule. radi se o moderniziranom i stiliziranomprikazu službenog obilježja Grada s novom kombinacijomboja grada - zelenom i žutom. upravo je to imalo presudniutjecaj na činjenicu kako je novi vizualni identitet prihvaćenod šireg građanstva, a kvalitetno rješenje izazvalo je i pozi-tivne kritike struke. ono što je posebno u novom vizualnomidentitetu jest da se njime pokriva cijeli grad, u svim njegovimdijelovima i aktivnostima te se stoga novi znak može i kori-stiti u svim područjima. recimo, pula+kultura, pula+podu-zetništvo ili pula+obrazovanje“, govori pulski gradonačelnik.


brenDiranje Vira 11

[ Podvodna istraživanja otoka bit će jedna od dodatnih atrakcija i mogućnosti za posjetitelje Vira ]

PLAniRAnje TuRisTičkog RAzVojA ViRA

k ako bi se od Vira u desetogodišnjem razdobljustvorila poželjna turistička destinacija za obitelji,djecu, mlade i starije, izrađen je operativni plan

turističkog razvoja i strategija razvoja turizma općineVir te predstavljen okvir za novi turistički uzlet.

još od prošle godine, preustrojeno je općinsko podu-zeće „Vir turizam“ koje je uz općinu Vir nositelj sada-šnjih i budućih turističkih projekata te je osnovana ituristička agencija tvrtke „Vir turizam“ s jasnim ciljem– jačanje kvalitete i sustava smještaja te poboljšanjesmještajnih kapaciteta uz financijsku potporu općineVir. također, jačat će se i uvjeti potražnje s programimasustava kvalitete i turističkog informiranja, parkiranja,cestovne informacije i sustava označavanja uz daljnjirazvoj rekreativnog biciklizma i sportskih aktivnosti,gradnju vidikovaca i piknik punktova, obiteljskih par-kova i igrališta, očuvanje baštine i zaštitu okoliša. Već seuvode programi edukacije, sustavi poticaja i olakšica,

kao i specijalizacija gastronomske i trgovačke ponudesa suvenirima i rukotvorinama, itd.

situacijska i tržišna analiza te smjernice navedene izstrategije razvoja turizma općine Vir, odredile su i ve-like projekte: izgradnju marine porat, javnog central-nog trga s promenadom, multifunkcionalnog centra,uređenje tematskih plaža, gradnju kampa samotvorac-srpljica te turističke zone slatina.

uz ove projekte svakako treba izdvojiti skori početakgradnje hotela sa četiri zvjezdice u centru mjesta te za-početo preuređenje virske lanterne u novi rezidencijalnituristički objekt s pet zvjezdica, kao i skoru izgradnjusportsko-rekreativnog centra na prauljama. sve ove ak-tivnosti i planovi općine Vir, s kojima je prije desetak go-dina mallorca bila turistički pionir na mediteranu,predstavljaju novost za domaće turističke prilike i vizio-narstvo bez sličnog primjera kada govorimo o hrvatskimotocima.

je li implementirani pulski brend na ulicama, plažama, pla-katima ili informativno-propagandnim materijalnima postaoopće prepoznatljiv i samorazumljiv kao pulski? – pitamo gra-donačelnika. miletić kaže:

„novi vizualni identitet sve se više implementira i promo-vira, i to s jedne strane prema građanima kako bi zaista bioopćeprihvaćen i prepoznat kao gradski, a s druge strane pro-movira se prema vani kako bi ga gosti, u najširem smislu teriječi, poistovjećivali s poimanjem pule. iako je implementi-ranje vizualnog identiteta dugoročan proces, mogu kazatikako je njegovo korištenje u raznoraznim oblicima i prili-kama, poput promotivnih aktivnosti Grada i tZ-a, dovelodo toga da ga se sve više prepoznaje kao dio pule i njezinogidentiteta. Govorim o raznim promotivnim materijalima,web stranici Grada pule i turističke zajednice, totemima, au-tobusima i autobusnim stajalištima te suvenirima“.

kada je riječ o samom brendiranju, zanimalo nas je isku-stvo njegovog procesa, odnosno pitanje je li brendiranjegrada ili mjesta osnova na kojoj se promišlja budućnost ituristička valorizacija. primjer je, naravno, pulski.

„brendiranje grada jest osnova temeljem koje se promišljao njegovoj valorizaciji na svim područjima. brendiranjem sepokazuje kakav grad želimo biti i postavljaju se ciljevi dokojih se želi doći. turizam je važan kao promotor grada i utom smislu ima posebnu ulogu. novi pulski vizualni identi-tet, koji se može izgovoriti i kao pula plus, motivira nas kakobi bili bolji i kvalitetniji, a kada tomu dodamo i slogan Pulaje više koji prati vizualni identitet, tada se definitivno mo-ramo potruditi da pula bude više. slogan usmjeren prema


BiogRADsko sRCe jADRAnA

V eliko plavo srce u obliku slova b i slogan „bio-grad na moru – srce jadrana“ ispod njega,novi je vizualni identitet grada biograda koji

je kao dio koncepta brendinga grada osmislila re-klamna agencija „luminus creative“ iz Zagreba,odjel svjetski poznatog „luminus“ studija koji jeslavu stekao izradom digitalno animiranih špica zafilmsku nagradu oscar, nba i mtV. novi vizualniidentitet biograd je predstavio tijekom prošlogodiš-nje organizacije dodjele „porina“, a predstavljeno rje-šenje bilo je ugodno iznenađenje za sve goste.

„moderan je, jasan, prepoznatljiv i priča stotinupriča. primijetili su ga svi gosti i ocijenili odličnim.svjesni smo da bez kvalitetnog brendiranja, odno-sno prepoznatljivosti biograda, i to ne samo u turi-stičkoj prezentaciji, ne možemo očekivati pozitivnerezultate“, kazao je tada biogradski dogradonačel-nik Marijan Stopfer. prva faza brendiranja gradauključila je logotip, osnovnu boju, tipografiju, slo-gan i stil te promoviranje na „porinu“ sa zaključkomkako veliko i stilizirano b najbolje spaja sve ono štočini biograd: središte jadrana, grad na moru, mjestokoje ulazi pod kožu te dugo ostaje u srcu.

[ izvor: Parabureau (www.parabureau.hr). „Pula je više“ - projekt brendiranja grada Pule ]

nama, građanima, ima motivacijsku ulogu i ujedno poku-šava osvijestiti kako je pula više od ovoga što imamo sada, ida svi zajedno kroz vlastite aktivnosti doprinesemo kako bibila još bolja. u odnosu na goste, sloganom poručujemokako je pula više od ostalih, odnosno da u puli mogu očeki-vati uvijek nešto više. Više od onog što vide kroz promocijui slično“, govori gradonačelnik miletić.

jedna od posljedica atraktivnog (re)brendiranja pule bila jemeđunarodni uspjeh na festivalu „rebrand Global awards“.Druge su ugrađene u pulski identitet, o čemu miletić kaže:

„uspješno brendiranje usmjerava naše aktivnosti premacilju kojega smo postavili i izabrali. novi vizualni identi-tet, kako sam rekao, tjera nas na kvalitetu. tako smo ga im-plementirali u nagrade za najbolje uređene izloge, odnosnonaljepnice s vizualnim identitetom koje obilježavaju trgo-vinu. nadalje, u gradskim prostorima stavili smo samo-stojeće kutije, također u dizajnu novog vizualnog identitetaza primjedbe i prijedloge građana, a priprema se i izradaniza suvenira zajedno sa turističkom zajednicom, arheo-loškim i povijesnim muzejom koji će služiti kvalitetnompredstavljanju pule i objedinjavanju u pula+. kreirani su iprogrami poticaja za poduzetništvo koji također nose sim-bol pula +, i slično. shodno financijskim mogućnostima ipostupno kroz niz aktivnosti, ali i želji da implementacijabude kvalitetna, novi vizualni identitet tako postaje pre-poznatljiv i daje nam poticaj kako bi bili bolji. odnosno,da pula bude više“.

DiPLomski o BRenDiRAnju ViRAiako se Vir niti iz daleka ne može mjeriti ili usporediti spulom, postoje neke sličnosti u turističkoj tendenciji. izra-dom master plana s planiranim turističkim projektima i ur-banizacijom mjesta, općina Vir pokazala je ozbiljnostnamjere ukupne turističke valorizacije mjesta i, u konačnici,njegovog pretvaranja u grad. sa sintagmom „Vir, otok s dvalica“, kao sloganom kojim se Vir promovirao na turističkimsajmovima širom europe, uspješno je poslana poruka oodređenoj karakteristici otoka i njegovim kontrastima kojiga čine posebnim. Virska sjeverna i južna obala s vjetrovimakoji za ljetnih vrućina blagotvorno oplakuju otok, pogled naplaninu Velebit i otoke nadovezane na Virsko more, tromekoče i raskošne elegantne jahte, gusto napućena naselja i višeod 80% nenaseljenog kopna, uređene šljunčane plaže i pri-rodne pješčane oaze – u svemu tomu ogleda se otok Vir sasvoja dva lica i suprotnostima koja su kao marketinška po-ruka vjerodostojno prenesena turistima. no, brendiranje je,kao što na pulskom primjeru kaže poruka agencije „para-bureau“, značajan korak – više.

uz slogan, potreban je i simbol, efektan i vjerodostojanjedinstveni vizualni identitet te nepodijeljeni ili općeprih-vaćeni javni suživot u zajednici koju predstavlja. Drugimriječima, brend mora imati integritet. njega moraju znati io njemu pričati i oni koji ga ne vole. i, prije svega, moraimati obožavatelje, a ne kupce.

kao prva s diplomskim radom na temu virskog brendira-nja, i uopće prva u znanstveno-stručnom promišljanju bu-dućeg virskog brenda, 23-godišnja diplomantica sveučilišta

brenDiranje Vira 13

nAjPoznATiji je DuBRoVnik

P romet, klima, zagađenost, troškovi života, za-bava, sport, rekreacija, kultura, zakon i pravo,međunarodni status, značaj i pozicija u svijetu

– karakteristike su koje oslikavaju jedan grad i koje suna internetskom uzorku od 15,2 tisuća žena i muška-raca u australiji, brazilu, Danskoj, Finskoj, kanadi,kini, maleziji, meksiku, nizozemskoj, njemačkoj,ruskoj Federaciji, sjedinjenim američkim Državama,Španjolskoj i Velikoj britaniji dale odgovor na pitanjeo najpopularnijim gradovima na svijetu. tako je au-stralski sydney vodeći grad na rang-listi najpopular-nijih svjetskih urbanih odredišta, a prate ga london,pariz, rim, new York, Washington, D.c., san Franci-sco, melbourne, barcelona i švicarska ženeva na 10.mjestu, dok je Dubrovnik na 56. mjestu ove ljestvicejedini i najbolje plasirani hrvatski grad.

neka druga istraživanja, poput onoga kojega jeradio čuveni bostonski mjesečni magazin „the at-lantic“ – uzimajući prvenstveno u obzir kriterije kva-litete života, mogućnosti poslovanja i inventivnost –stavila su new York na prvo mjesto, kanadski torontona drugo, san Francisco na treće mjesto, švedski sto-ckholm na četvrto, dok hrvatskih gradova u izboru„the atlantica“ nema.

u Zadru i ekonomski menadžer Tanja Bašić, ukazuje nanužnost, važnost i specifičnost projekta brendiranja.

„u Hrvatskoj je turizam najrazvijenija djelatnost, pa jebrendiranje zemlje i gradova u zamahu. pogotovo to vrijediza otoke, a kako sam upravo s otoka Vira, prirodna je bilaideja i želja raditi diplomski na temu njegovog brendiranja“,kaže bašić.

s naslovom diplomskog rada „prijedlog strategije bren-diranja otoka Vira i paga“, koji će kao prvi o Viru i pagubiti objavljen u engleskom izdanju „journal of Hospitalitymanagement“, bašić spomenute otoke vidi kao skupineunutar turističke krovne marke Dalmacije, te ističe važnostturizma kao profitabilne djelatnosti s mnogobrojnim mo-gućnostima razvoja. kako se uslijed snažne konkurencijena svjetskom turističkom tržištu pred turističke destinacijepostavlja sve izraženija potreba adekvatnog pozicioniranjai diferenciranja od konkurencije, tako je i brendiranje tu-rističke destinacije jedna od najaktualnijih tema turisti-čkog, odnosno destinacijskog marketinga.

„brendiranje je relativno novo područje. Doduše, to sene odnosi na robu široke potrošnje, ili proizvode, već nagradove i otoke. općenito – na destinacije. u Hrvatskoj subrendirani samo Dubrovnik, pula i biograd“, primjećujebašić i naglašava pozitivan pomak na rodnom otoku:

„postojanje master plana turističkog razvoja otoka Virazaista je vrijedna posebnost, jer postoje mjesta i otoci kojisu daleko razvijeniji od Vira, ali nisu izradili master plan inemaju viziju razvoja. uostalom, virski master plan bio mije osnova za pisanje diplomskog rada“.

tako je virski master plan zacrtao pozicioniranje otokaVira na turističkoj karti Hrvatske, stvaranje prepoznatljivo-sti orijentirane na obiteljski odmor, stare i mlade ili obitelji

s djecom. bašić u svome radu otok Vir brendira u odnosu naDalmaciju kao krovnu marku ističući tradiciju, običaje,jezik, klimu, vegetaciju i kulturu kao sličnosti, uz značaj pro-metne dostupnosti Vira.

PRiRoDni PoTenCijAL i LjePoTe„Vir ima veliki prirodni potencijal, pa kako je usmjeren naobiteljski turizam moglo bi se inzistirati na njegovom uređe-nju i kulturnim resursima. sada je u master planu usmjerenna masovni turizam sa zabavnim programima i turističkomanimacijom, dok je njegov unutarnji resurs u drugom ili tre-ćem planu“, misli 24-godišnja ekonomska menadžerica sVira te objašnjava kako bi izgledao brendirani i destinacijskidefinirani Vir:

„brendirani Vir bi, mislim, imao prije svega naglašeni pri-rodni potencijal i ljepote, pa tek onda i ono što nudi kao za-bavni sadržaj. plaže su nešto što zahtijeva jaču prezentaciju,pogotovo zbog usmjerenosti na obitelji kao ciljne turističkeskupine. Druge otočne sredine u europi na održivom raz-voju gradile su svoj brend. Znači, suvremena je praksa da seodbacuje masovnost u turizmu i stvara održivi razvoj uz na-glašavanje prirodnih ljepota i prirodnog potencijala. karibi,iako naravno nisu usporedivi s Virom, naglašavaju upravosvoj prirodni potencijal – koralje, čisto more i slično. tako jei na cipru, mallorci, kreti i drugim otočnim destinacijama,a tako su stvorili slogane i vizualni identitet“, zaključuje.

općenito govoreći, riječ je o trendu po kojemu se jedannajznačajniji propagandni segment naglašava, dok se ostalisadržaji iz ponude posredno vezuju uz njega. pag je gotovoidealna sredina za takvo brendiranje, pa ipak, gotovo danema prave marketinške akcije ili ozbiljnije namjere da seotok pag turistički valorizira i „pusti u prodaju“.


[ Tanja Bašić, 23-godišnja ekonomska menadžerica diplomirala je na temi rodnog Vira ]

brenDiranje Vira 15

ViRske PoseBnosTi

s ve prisutnija turistifikacija otoka Vira obo-gaćena je za postojanje i moguće turističkokorištenje brojnih objekata kulturno-povi-

jesnog nasljeđa koji otoku Viru daju dodatnu di-menziju i poseban značaj.

Vir ima oko sedam stoljeća staru, obnovljenucrkvu svetog ivana krstitelja koja se danas kori-sti kao grobljanska crkva, također obnovljenu ve-necijansku utvrdu kaštelinu iz 17. ili 18. stoljeća,župnu crkvu svetog jurja izgrađenu 1845. godinena temeljima starije istoimene crkvice, pomorskisvjetionik lanterna Vir iz 1881. godine koji je ufazi preuređenja u rezidencijalni turistički objekt

s pet zvjezdica, nekoliko starijih i još uvijek ne-dovoljno istraženih crkvica uz arheološki lokali-tet s temeljima crkve svetog jurja na bandiri čijagradnja datira u srednjevjekovno razdoblje iz-među 12. i 15. stoljeća, crkvicu svetog nikole iz13. ili 14. stoljeća sačuvanu u temeljima i prekri-venu asfaltom kod virskog mula, grobne humkeiz vremena ilirskog plemena liburna, te brojnedruge manje kopnene i podmorske arheološkelokalitete.

revitalizacija, afirmacija i korištenje postojećihznamenitosti obogatilo bi ukupnu turističku po-nudu i atraktivnost otoka Vira.


R edovni profesor na beogradskom univerzitetu„singidunum“, Jovan Popesku, predmetni je na-stavnik na kolegijima menadžment turističke des-

tinacije te marketing u turizmu i hotelijerstvu, autor jeknjige „odgovorni i održivi razvoj turizma“, znanstve-nog rada „nove tendencije u marketingu – brendiranjegradova“, kao i brojnih drugih knjiga, radova i znan-stvenih istraživanja iz oblasti turizma. popesku je i jedanod vodećih znanstveno-turističkih stručnjaka na podru-čju turističkog menadžmenta, brendiranja i održivograzvoja turizma na području jugoistočne europe. Za„Virski list“ govori o zahtjevima, mogućnostima i pred-nostima brendiranja mjesta.

Što je najvažnije u brendiranju nekog mjesta koje se razvojnoopredijelilo za turizam?

živimo u vremenu u kojemu se turistička odredišta svemanje međusobno razlikuju prema atrakcijama, vrstamaobjekata, prirodnim i kulturnim resursima, ljepoti pej-saža, gostoljubivosti stanovništva i drugim „sastojcima“koji utječu na stvaranje iskustava i doživljaja turista. Zbogtoga je važno usmjeriti se ka stvaranju osobnosti turisti-čkog proizvoda mjesta. ta osobnost, ili osobnosti, trebalabi biti što jednostavnija i superiornija u odnosu na kon-kurentska turistička mjesta. pronaći takve osobnosti i napravi način ih kroz proces brendiranja uobličiti u odgo-varajuće elemente brendiranja – ime, simbol – za početakje najvažnije u tom složenom procesu brendiranja. raz-vojno opredjeljenje nekog mjesta za turizam treba biti iz-raženo i kroz odgovarajući dokument, strategiju ili planrazvoja koji bi stvorio osnove kako bi cijeli proces brendi-ranja bio uspješan i zasnovan na istinskim željama i po-trebama svih uključenih u razvoj turizma, a to su lokalnostanovništvo, privreda i lokalna vlast. i još jednu činjenicune treba zaboraviti – brendom se postaje kada turističkomjesto kao destinacijski proizvod bude prihvaćeno na tr-žištu i kada brend, kao poznato ime, bude služio za pre-poznavanje turističkog mjesta od strane potrošača i zarazlikovanje u odnosu na konkurentska turistička mjesta.

Jovan Popesku, profesor univerziteta singidunum

RAzLičiTosT moRA BiTi zAsnoVAnA nA isTinBrendiranjem turističkog mjesta stvaraju se dobri preduvjeti kako bi i druge djelatnosti imale koristi

ako lijepi doživljaji ostaju u našim uspomenama, onda nema razloga ne biti uvjeren kako

Što biste istaknuli kao prednosti brendiranja?brendiranje pomaže zainteresiranim turistima da do-

nesu odluku kuda će putovati. brend turističkog odredištaprenosi obećanja o nezaboravnom iskustvu putovanjakoje je povezano sa konkretnim turističkim mjestom, alii da turiste podsjeti na prijatna sjećanja poslije boravka uturističkom mjestu. brendom postajemo različiti u od-nosu na konkurente. naravno, ta različitost mora biti za-snovana na istinitim obećanjima koja mogu i moraju bitiispunjena. u svemu tome, postoji i problem vezan zasamu prirodu brendiranja turističkih mesta.

naime, dopiranje do svijesti potrošača zahtijeva jezgro-vitu poruku koja treba biti usmjerena ka jednoj ili neko-liko asocijacija u vezi sa brendom. to je veoma složenonapraviti za turističku destinaciju koja uobičajeno raspo-laže raznolikim resursima, atrakcijama, aktivnostima, po-godnostima i objektima za smještaj. bitno je uključitilokalnu zajednicu u proces brendiranja i posebno pri-mjene brenda.

U kontekstu stvaranja brenda, od kojeg bi značaja bila gra-dnja hotela za mjesto koje ga nema? Na otoku Viru planira segradnja hotela u narednom periodu do 3 godine.

postojanje kvalitetnog hotela i drugih objekata za smje-štaj svakako predstavlja dio onoga što može činiti brendturističkog mesta. Gradnja hotela u mjestu koje ga nemamora biti uklopljena u opću strategiju razvoja turizma iodgovarati tipu i strukturi turističkih iskustava, odnosnodoživljaja koji se smatraju ključnim za razvoj turizma.

Može li brendiranje donijeti i loše posljedice?samo po sebi, brendiranje ne može imati štetne poslje-

dice. ono može biti podstrek uključenima u razvoj turi-zma kako bi objedinili snage te se usmjerili premaosnovnom poslu – usklađenom stvaranju superiornihdoživljaja za turiste. ostaje jedan problem koji možepredstavljati izazov u procesu brendiranja i dovesti doštetnih posljedica. u samoj „isporuci“ doživljaja turistimapostoje različiti učesnici – od prometnih poduzeća, preko

brenDiranje Vira 17

iTim oBećAnjimAi od tog procesa. Ako se uživa u posjeti io je to i takvo mjesto – dobro

turističkih agencija, organizatora putovanja, hotelijera dolokalnih i drugih predstavnika vlasti – pa se postavlja pi-tanje tko će i na koji način kontrolirati taj proces „ispo-ruke“ doživljaja i tko je za to odgovoran? ukoliko nepostoji mogućnost kontrole tog procesa od strane, re-cimo, turističke zajednice ili slične organizacije, možedoći do problema u uspostavljanju identiteta turističkedestinacije i u opažanjima od strane turista – da destina-cija nije ono što se, u suštini, podrazumijeva pod pojmombrenda.

Je li brendiranje najbolji način da se ispune očekivanja gra-đana, turista ili investitora?

najbolji način da se ispune očekivanja jest postojanjejasne vizije o tomu što se želi učiniti razvojem turizmau okviru turističke destinacije. ukoliko ona postoji, os-tvarenje očekivanja vodi preko stvaranja odgovarajućeukupne atmosfere za razvoj turizma koje posljedičnovodi prema procesu brendiranja. samo po sebi, bren-diranje ne može biti način ispunjavanja očekivanja, alimože biti važan dio ukupnog napora da se vlastito mje-sto učini različitim i za turiste prihvatljivijim u odnosuna konkurentska.

Koje oblasti, izvan turističke djelatnosti, imaju najviše koristiod brendiranja?

brendiranje se sve više usmjerava s brendiranja turisti-čkih destinacija na brendiranje mjesta kao osobitog spletarazličitih aktivnosti u oblasti privrede, kulture, sporta,politike i turizma, kao i samih ljudi. time se i pažnja pre-usmjerava s konkurentnosti turističkih destinacija nakonkurentnost mesta kao cjeline. teži se označiti mjestokao „dobro“ za život, rad, poslovanje, investiranje, trgo-vinu i turizam. naravno da se brendiranjem turističkogmjesta stvaraju dobri preduvjeti kako bi i druge djelat-nosti imale koristi od tog procesa. ako se uživa u posjetii ako lijepi doživljaji ostaju u našim uspomenama, ondanema razloga ne biti uvjeren kako je to i takvo mjesto –dobro. također i sve druge oblasti ljudskih aktivnosti.

izguBi se u meLBouRneu

č ak 820 tisuća turista i 720 milijuna australskihdolara godišnje zarade, rezultat su rebrendi-ranja melbournea. toliko je ovaj 4-milijunski

australski grad zaradio od početka kampanje „iz-gubi se u melbourneu“ (Loose yourself in Mel-bourne) kojom se predstavio kao mjesto uličnihsajmova, raskošnih noćnih barova, ekskluzivnih re-storana iza neprimjetnih vrata i šarenila butika uskrivenim uličicama u kojima se, kako kaže slogan– lako izgubiti. kroz promotivnu kampanju turistevodi loptica crvene vune koja se polako odmotavakroz istraživanje grada.


„pag ima mnoštvo jedinstvenih stvari koje su brendovisami po sebi. Zanimljivo je i kako je otok pag podijeljen udvije regije i dvije županije, a te se činjenice vrlo slabo ističuu propagandi otoka, kao što se slabo radi na brendiranju ipopularizaciji otoka paga. s druge strane, Vir nema takvihmogućnosti i posebnosti, ali na Viru postoji volja da senešto napravi“, kaže bašić i pojašnjava:

„pag ima čuvenu čipku, sir, bazene soli, baškotin, rezer-vate ptica i ljekovita blata te neuobičajen pejzaž, i sve je tobogatstvo s kojim se može mnogo napraviti. Vir ima punomanje, ali je vidljivije u javnom imidžu otoka“.

TRAnsfoRmACijA mALLoRCeno, prije brendiranja i promišljenog (re)pozicioniranja, za-daća svake lokalne vlasti i cijele zajednice je stvoriti pre-duvjete za razvoj. alternativa za promišljen i održivituristički razvoj gotovo da i ne postoji, jer se, pokazuju tobrojni primjeri, masovnim turizmom prvenstveno naruša-vaju prirodna ravnoteža i okoliš, pa potencijalni posjetite-lji posljedično gube interes. Čuvena mallorca krajem1980-ih osjetila je to na vlastitoj koži kada je pod naletimamasovnosti prvo počela gubiti na popularnosti, a potom jepojavom novih turističkih destinacija došla pred izbor –daljnji i znatniji pad zarade od turizma, ili korjenite pro-mjene i preoblikovanje postojećeg imidža.

uvođenjem „plana Q“, odnosno programom kvalitetneturističke ponude, lokalne vlasti na mallorci poboljšale sune samo turistički proizvod, već i kvalitetu usluga i okoliša.modernizirali su se postojeći smještajni kapaciteti, u iz-gradnji novih kapaciteta uveli su se visoki standardi kvali-tete, a u drugoj fazi „plana Q“ napor je uložen na zaštitukrajolika te povijesnih i kulturnih dobara. brojne „zelenezone“ dodatno su osvježile otok, racionalizirano je kori-štenje vode i energije u turističkim objektima, a u poslje-dnjoj fazi znatno je podignuta stručnost radne snage. takoje nekadašnja mallorca kao masovno ljetovalište za Špa-njolce, engleze i nijemce, postupno postala cjelogodišnjeodmorište privlačeći svojom bogatom ponudom sportskihsadržaja i rekreacijskih aktivnosti brojne obitelji te umi-rovljenike iz Španjolske i inozemstva.

kako je i s ovim planiranjem turističkog razvoja mallorcabila pionir, a cijeli arhipelag balearskih otoka primjer odr-živog razvoja, mnoge mediteranske destinacije imale suprimjer mogućnosti izbjegavanja pogrešaka te dugoročni-jeg repozicioniranja na tržištu.

iako je otok Vir još uvijek izrazito masovna turističkadestinacija s više od 30 tisuća noćenja po km² ili više od160 noćenja po stanovniku, općina Vir je izrađujući ma-ster plan turističkog razvoja vizionarski suptilnije od uo-bičajene hrvatske turističke politike „sunca i mora“ iliblentavog slogana „Dođite u Hrvatsku“, odredila svoj bu-dući razvoj. tako će se, kako predviđa virski master plan,u sljedećih deset godina Vir razviti u jednu od profiliranihdestinacija za obiteljski odmor, kao i mjesto kvalitetnogživljenja s međunarodnim karakterom. Vir će biti prepoz-nat kao odmorišna destinacija koja nudi sve kako bi zado-voljila potrebe svojih stanovnika i obitelji. sadržaji i usluge

koje Vir nudi bit će prilagođeni svim uzrastima djece, pa-rovima i osobama treće životne dobi kako bi se stvoriloobiteljsko ozračje u kojem roditelji, djeca, mladi i starijimogu provoditi najljepše dane svog svakodnevnog života iodmora. u danim gabaritima prostora, stanovništva i pre-težno sezonskog turističkog modela koji se neće moći dra-stično niti brzo mijenjati, Vir može kvalitetno opsluživatioko milijun turističkih noćenja, ali, naglašeno je u masterplanu – na višoj kvalitativnoj razini od današnje.

[ mallorca, raj za nautičare, umirovljenike i rekreativce ]

čisTo moRe i suPeR kLimA- moja obitelj na Viru živi povremeno već 30-ak godina. sje-ćam se kako je tada slatina izgledala kao mjesečev pejzaž, acijeli Vir bio je mjesto slabe pismenosti stanovništva i broj-nih poljoprivrednih aktivnosti. Danas Vir izgleda posvedrukčije. teži se turizmu i taj je napredak očit, pa od pro-slave nove godine do Virskog ljeta uvijek ima nekih intere-santnih događanja. ipak, prije svega, istaknuo bih doživljajčistoće koja je najveći adut Vira. Čisto more, čisti zrak, superklima s puno sunčanih dana i prirodne plaže karakteristikesu zbog kojih volim boraviti na Viru, tako da smo suprugai ja od prije tri godine trajno preselili na Vir iz Zagreba.

Ivan Riss

PoznATi sVjeTski BRenDoVi i sLogAni

m nogo je slogana poput iznenadnih vjetrovaprohujalo u nepovrat zajedno s 20. stoljećem,a neki su ostali kao „vječni“ spomen domi-

šljatosti i ljudske kreativnosti. „Dijamanti su vječni“(Diamond is forever) iz 1948. godine jedan je od naj-prepoznatljivijih svjetskih reklamnih slogana koje je zadraguljare „De beers consolidated“ smislio FrancesGerety. „Diamond is forever“ naslov je i sedmog filmaiz špijunskog serijala o jamesu bondu.

iako slogani američke multinacionalne tvrtke „coca-cola“ nisu dosegli vječnost poput dijamanata, već 45različitih verzija od osnutka kompanije 1886. godine,slogan „prava stvar“ (it’s the real thing) ostao je naj-upečatljiviji od kada je krenula proizvodnja ovog be-zalkoholnog gaziranog napitka. reklamna kampanja iz1940-ih i 50-ih popularizirala je „coca-colu“ do temjere da je na velikom istraživanju popularnosti bren-dova u chicagu čak 99,75% anketiranih osoba prepoz-nalo marku „coca-cole“. radi usporedbe, sveameričkiautomobil „Ford“ prepoznalo je samo 75% ispitanika.

Što bismo to trebali učiniti? – nikad nije objašnjeno,ali slogan „samo to učini“ ili „učini to“ (just do it) ame-ričke kompanije „nike“ koji je 1988. godine smislio DanWieden, stvorio je legendu o vodećem svjetskom do-bavljaču sportske opreme. michael jordan, tiger Woodsi Fc „barcelona“ samo su jedni od najpoznatijih mane-kena ove tvrtke iz portlanda, oregon. a što tek reći zalegendarni njujorški slogan „i love nY“ koji je najpre-poznatljiviji kao vizualno rješenje sa srcem. Za turizami imidž svjetske metropole učinio je više nego svi ranijipropagandni pokušaji oslikavajući na najjednostavnijimogući način „srce i dušu“ grada kojega svi (za)vole.tako je i njujorška parfemska kuća „bond no 9“ svojunovu liniju mirisa posvetila vlastitom gradu i njegovomlegendarnom logotipu, inspirirana njegovom energijom,dinamikom, slobodom i vječitom živahnošću. a evo inekih drugih poznatih slogana: lakše se diše [bronhi].piće naše i vaše mladosti [cockta]. the best or nothing[mercedes]. Das auto [VW]. Have it Your Way [burgerking]. no Ft, no comment [Financial times].

[email protected]

telefon023 362 953

Manja autonomnapostrojenja sfotonaponskimpločama(za vikendice, kleti,kampiranje i sl.)

Veće solarneelektro centrales fotonaponskimpločama nakrovovimaili na zemlji

Ušteda 70%Solarna uličnarasvjeta za sve vrsteprometnica, dvorišta,vrtove, kampove,šetnice i slično.Izmjena postojećihrasvjetnih jedinicaulične rasvjete saštednim rasvjetnimtijelima

Budućnost je u korištenju snage sunca. Proizvodnja solarne energije je sigurna za budućnost.Upotreba solarne energije postaje sve više nešto što se samo po sebi razumije kod novogradnji i saniranja starijih

građevina. Postavite i Vi znak za jedan trajan razvoj s odlukom za korištenje solarne energije, kako budućimgeneracijama ne bi ostavili svladavanje zagađenosti zraka i zagrijavanja klime, a pri tomu možete i zaraditi!

RasvjetasolaRne elektRične centRale

Bez kablova!Jedinstvena

konstrukcija sLED svjetiljkom na

prednjoj strani isolarnim kolektorom s

gornje strane.Na ovaj način ne treba

povlačiti kablove kaokod tradicionalnih

solarnih svjetiljki

ISKORISTITEBESPLATNU ENERGIJU SUNCA


dizali prije mise, a oko njik bi se okupili deboto svi muškikoji su došli na misu. jednu nedilju kad su dizali kamenstipan se toliko naprega da je u njen ništo puklo. teško jeobolija. bolova je misecin. njegova cura luce ga je posići-vala, samo što ni kod njega spavala. kažu da se ni micala odnjega. kad se već vidilo da će stipan umriti, iako je znala daje stipanu doša kraj, luce je molila stipana: „stipane moj,vinčaj me molin te.“ na to da joj je stipan odgovorija: „nemogu luce moja, ja ću brzo umriti.“ a ona njemu: „Vinčajme samo da se zna da san ti bila žena. meni je i to dosta“.

Do vinčanja ni nikad došlo. stipan je mlad umra u 26 go-dini, 1932. godine, a luce je ostala nevinčana.

nakon nikog vrimena lucu je zaprosija Zatonjanac Vla-dimir peša, rečeni miro. udala se luce i s miron rodilaosmero dice. kažu da je znala mužu reći: „ udala san se zatei rodila pustu dicu, ali nikad te nis volila. onaj kog san vo-lila odavno je umra. Volila san ga i voliti ću ga sve do smrti.“

luce je doživila dunboku starost. umrla je u 88 godini, ada stipana ni nikad prižalila.

LjuBAVi iVe PoVLjAnkinADid ive bašić, rečeni povljankin (1885.-1960.), stipana ru-kavine ujac, ni baš imaja puno sriće u ozbiljnin ljubavninvezan. na stranu ono što je proživija po svitu kad je navigaja.

mlad se zaljubija, reklo bi se do ušijuk, u matiju kapovu(1891.-1913.). matija je bila ćer pokojnoga Šime, mrtinacovai Šimice, rođene liverić. ni matija zapamtila ćaću, jer je Šimeumra 1891., iste godine kad se matija rodila. mate joj se priu-dala za matu picića, Grgečeva i odvela nju sobon u bašiće.

Volili se njik dvoje i u vrime kad je ive poša u vojsku. u tovrime matija je teško obolila i mlada umrla u 22 godini odrođenja. ive je doša iz vojske i ni zateka matiju živu. kažu daje poša u cimatorije i plakaja naricajući iz svega glasa. tugo-vaja je ive za matijon dugo. Gledala ga njegova mate matijapovljanka kako pati, pa mu je jednog dana rekla: „sine moj,nemoj toliko tugovati. ima Šimica još jednu ćer.“ mislila jena Šimičinu ćer Šimicu iz drugog braka s maton picićon.

u početku ni ive slušaja mate, nego se zaljubija u Šimicusubotićku, markovićku. Šimica je bila snažna mlada ženskakoja je ivi odgovarala posebno po stasu, jer je i ive bija ko-ščati, visoki i stasiti mladić. kažu da je to bila vatrena lju-bav. kad bi markovićka zapivala, un bi ostavija plugo i vole,motiku i težake i trčeći letija k njoj. neznan zašto, ali matemu povljanka ni ni sloviti dala da oženi markovićku.

na kraju ni moga odoliti materinon pritisku, ostavija je su-botićku i zaprosija Šimicu picićovu, koja je bila devet godinmlađa od njega (1894.-1981.). oženija je i s zakašnjenjen šnjon imaja sedmero dice. ne bi se reklo da je š njon bija sasvinsritan. prve dvi ljubavi ostavile su trag u njegovoj duši. sićanse i ja kad san bija dite, da se znaja srititi s markovićkon, kojaje bila udata za Šimu peruzu, i š njon dugo pričati na putu. imarkovićka je s peruzon imala tri sina. kažu da je znala mužuu ljutnji reći, da š njin ima dicu, ali da voli ivu povljankina.

TTAAJJNNAA PPOOVVIIJJEESSTT VVIIRRAA VV.. DDIIOO

TTeekksstt nnaappiissaajjaa:: IIvvee BBaassiiccNNaa vviirrsskkii ppoopprraavviijjaa:: JJoossoo OOlliicc,, MMiijjiinn

tako i Bojka, uz svu žalost, mislila je di će seudati. ni bilo dvojbe diće. Kad su je upitali: „Bojka, sad kad ti je umra ive, di ćeš se udati.“ a ona spremno, kaj is topa: „ u Bašića, pamakar i za tovara“. eto, toliko su moji Bašićibili na cini u no vrime. i dogodilo se, Bojka se udala za ivinog mlađeg brata antu, reklo bi se za naminjenog divera.

V olili se stipan i luce. stipan je bija sin ive rukavine,rečenog brble stipanov i Grgice bašića, povljankine,a luce, ćer marije budijine, stanine i jose Čepića.

kažu da je to bila velika ljubav s ozbiljnon namiron za že-nidbu, ali dogodila se velika nesrića. stipan je iznenadateško obolija, obilija toliko da je bija svisan da umire.

a što je ton bija uzrok?prid crkvon kod južnjik dvorskik vratiju bija je jedan ve-

liki kamen. toliko velik i težak da su ga samo dva mladićamogla podignuti. bili su to Vlade kapović, mare boškovei stipan rukavinov, najjači mladići iz toga doba. kamen su

tajna poVijest Vira 21

LjuBAVnA nesRićA iVe LiVeRićAive liverić (1907.-1980.) sin jose, rečenog pičkota, moči-vuna i božice Vučetića, od Čumburinik, velu da je bolovacilu mladost od vištule. a što je vištula? to je otvorena ranana tilu, koja je s vriminon znala nestati, pa se jopet otvoritii tako su niki ljudi bolovali cili život. radi toga je ive bijaslabušan mladić. a od puste dice koje je božica rodila, njikdevet, samo je un ostaja živ i sestra mu mare. ma je, imalisu još jednog polubrata, po ćaći močivuna, koga nikad nisutili priznati (slidi priča i o njemu).

i tako uzresa ive i pristiga za ženidbu. uvlakan nikakoda pođe za rukon da ga oženu. bila je to velika muka u fa-miji. bogata famija puno zemlje, trsja, oranice, još višeblaga sitnog zuba, po dva vola do kojik se gledalo kaj uboga. možete zamisliti da se sve živo sklanjalo dok su voliprolazili kroz kužinu u dija kuće koju su naminuli za jaru.Zemlje je bilo u jose, močivune, jer se ni razdilila. stari jejoso, rečeni petak (močivunov ćaća) prognaja zbabnu ne-vistu ivanicu božić, udovicu sina Šime (onoga što je otuženda je za među u lokvenjacin ubija josu radovoga, rečenogFljate, iz lozic) i ostavija nju i njezino dvoje dice bez ičeg.a naslidili su i dija imanja od buškulića, moljinik, za to štosu dogledali jednog njiovog starijeg. Velu da je umra odgladi. a i pranbaba Grgica subotić je u dotu donila dijaimetka.

eto, ni sve to bogastvo ni pomoglo da se ive lako oženi.najtužnija veče i noć plača u famiji se desila kad je mladićante radović (1901.-1926.), sin ivana Vrane, prvi konšija,doveja iz Vrsi lipu curu slavku božića (1900.-1934.). antei njegova famija su za razliku od močivune bili siromašni.antin ćaća, rečeni Vrana, je umra osan godin ranije, kadje anti bilo samo 15 godin. u famiji su uz antu ostale samoženske i mulac lavić. i zamislite taj jadni siromak dovejatako lipu curu, a ive iz, može se slobodno reći kulačke fa-mije, nikako do ženske glave.

kažu dok su se tu veče u Vraninik veselili, da se u moči-vune plakalo kaj nikad: „u nas puni ambari brašna ifrmente, ima kruva, sira, vina i svega božjega dara, vari seručak i večera, a kod Vraninik bida i un doveja curu bezpo muke, a naš ive nikako da se oženi“.

ma, ni prošlo puno vrimena i ivi su nafalili petrčkinju mi-licu-ljubicu pavlović (1903.-1991.), koja je bila četiri godinestarija od ive. ive je nju cili život zvaja stara curo. nemojtemisliti da su ive i milica bili tako stari. kad su se vinčali 10.zunja 1924. godine, ive je imaja samo 17, a milica 21 godinu.

ive je kašnje ojačaja. neznan što je bilo s vištulon. Činijase velikin gazdon, ali ni bija veliki radnik. sve je posle vo-dila petrčkinja. Za utihu ivinoj famiji, ante Vranin se ože-nija slavkon božić 21. zunja 1924. godine, 11 dan kašnjeod ive i milice. ante je umra samo nepone dvi godine ka-šnje nego se oženija, bilo je to 6.4.1926. godine. imaja jesamo ćer lucu. slavka se kašnje udala za juru Đurova, skojin je rodila još troje dice. i ona je mlada umrla. imala je34 godine. ive je umra u 73, a milica u 88 godini. nadživilaga je i bila udovica 11 godin. na svit su donili 11 dice iimaju veliko potomstvo.

Po DRugi PuT Bez sVogA čoVikAbožica Vučetića, iz torov (1884.-1980.), ćer blasulova imarije buškulića, blažove, rečenog brole (od antičevića),volila se s ivon bašićovin (1884.-1906.). ive je bija sin lukebašićova, rečenog Škroko i luce buškulića, od onik bu-škulićov što su se iz sela nastanili u lozican.

Volili se mladi i zaručili. i evo ti velike nesriće, ive obolija iubrzo u 22 godini umra, kaj neoženjen mladić. bila je to ve-lika žalost u obe famije, jednako u Škrokovik i u blasulovik natorin. a kako i ne bi kad bog uzma mladića u punoj snagi.

ali tribalo je dignuti glavu gori i živiti dalje. tako i bojka,uz svu žalost, mislila je di će se udati. ni bilo dvojbe diće.kad su je upitali: „ bojka, sad kad ti je umra ive, di ćeš seudati.“ a ona spremno, kaj is topa: „ u bašića, pa makar iza tovara“. eto, toliko su moji bašići bili na cini u no vrime.

i dogodilo se, bojka se udala za ivinog mlađeg brataantu, reklo bi se za naminjenog divera.

možete zamisliti za muža je dobila mladića tri godinemlađeg od sebe. ante je bija rođen 1887. godine.

rodila bojka s anton tri sina: luku, 1908., koji je nesta uČilan; josu (1911.-1994.), rečenog josko bojkin ili joskopipin (jer je kod pipe poša u vlaštvo) i petra-ivana-antuna,rečenog pere bojkin (1914.-1995.). bilo bi sigurno i više diceda joj i muž ante ni iznenada umra u 30-toj godini, 1917.godine, samo tri godine kašnjije nego se rodija sin pere.

i tako je bojka po drugi put ostala bez svoga čovika.imala je samo 33 godine. možete zamisliti, koliko je bojkavolila svoga antu, kad se nikad više ni udavala. živila jedvi trećine svog života, 66 godin, bez muža, kaj udovica idoživila duboku starost. umrla je u 96 godini. i svo tovrime bila je glava u famiji sina pere (o babi bojki će biti jošpriče, jer je ona obiližila puno toga dobra, ali i zločestoće.u njoj je varila vruća blasulova krv).

Udat se u Bašiće, pa makar i za tovara


Virske novosti

Virske noVosti 23

Mjesto radnje bila je Garešnica, protagonisti najmlađi članovi virskog KUD-a „Sveti Ivan“ uz podršku ostalih članica ičlanova, a poruka upućena prijateljima iz Garešnice kratka, jasna i nedvosmislena: dobrodošli na virsko more!

[ Foto Kažimir Škrbić ]

n a račun virske općinske tvrtke „Vodovod-Vir“ sko -ro se očekuje uplata od približno 4,2 milijuna kuna,od čega 2,3 milijuna za kanalizacijsku te 1,9 mili-

juna kuna za vodovodnu mrežu otoka Vira. riječ je o ta-kozvanim izvornim sredstvima državne tvrtke „Hrvatskevode“ čiji je generalni direktor Ivica Plišić zajedno sa di-rektorom vodnogospodarskog odjela „Hrvatskih voda“ zaslivove južnoga jadrana sa sjedištem u splitu, AnđelkomDrnasom, bio krajem ožujka u posjeti općini Vir.

„Znatna državna i sredstva lokalnih samouprava uloženasu u ovaj projekt. Za završetak radova također smo naba-vi li dio sredstava, dok će se preostali dio osigurati“, kazaoje generalni direktor plišić općenito govoreći o najvećemin frastrukturnom projektu u četiri dalmatinske županije.s druge strane, direktor regionalnih „Hrvatskih voda“ izspli ta naveo je dobru suradnju s jedinicama lokalne samo -upra ve, općinom Vir i virskim vodovodnim poduzećem

„Vodovod-Vir“ kao primjer uspješnog izvođenja radova naprvoj fazi:

„suradnja nikad nije bila problematična, kao ni dina-mika izvođenja radova. samo prošle godine realizirano je24 milijuna kuna za kanalizaciju, a to je iznos kojega nijelako ni osigurati ni realizirati. ovaj projekt u četiri dalma-tinske županije ima svojih porođajnih muka, ali i uspješanritam izvođenja radova pa je etapa petrčane-nin-Vir u svo-joj prvoj fazi skoro gotova“, kazao je Drnas.

goDinA osTVARenjA ViRskih snoVAu sklopu posjeta predstavnika tvrtke „Hrvatske vode“ odr-žana je u vijećnici općine Vir prezentacija radova na vo-dovodnoj i kanalizacijskoj mreži otoka Vira, a istaknut jezavršetak radova na crpnoj stanici magistralnog cjevovodate vodospremi na kojoj su preostali manji tehnički zahvatiu opremi postrojenja.


Otok Vir pred ostvarenjem snova

Znatna državna i sredstva lokalnih samouprava uložena su u ovaj projekt. Za završetak radova također smo nabavili dio sredstava, dok će se preostali dio osigurati, poručio je na Viru

generalni direktor „Hrvatskih voda“ Ivica Plišić

[ Postavljen je podmorski ispust u dužini od 1,4 tisuće metara, a preostalih 120 metara difuzora postavit će se tijekom mjeseca travnja ]

izgradnja vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira

noVosti 25

[ s lijeva na desno: Drnas, Plišić, kapović i Bašić na pressici u vijećnici općine Vir ]

„Vir je u ljetnom razdoblju ukupnim brojem žitelja većiod Dubrovnika ili Šibenika, a nema kanalizacijsku i vodo-vodnu mrežu. Zato je ova godina u kojoj će se okončati ra-dovi na prvoj fazi – godina naših snova. Vodovodni ikanalizacijski sustav bit će u pogonu“, rekao je načelnikopćine Vir Kristijan Kapović ukazujući kako će za kona-čnu realizaciju ovog sustava općina Vir uložiti 20 milijunakuna, uz nešto manje od 100 milijuna kuna državnih sred-stava. projekt izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže,odnosno takozvani Zapadni pravac, trajno će riješiti pita-nje opskrbe pitkom vodom, a on uključuje potez od petr-čana do krajnje točke – otoka Vira.

„u ovom dijelu županije od petrčana do Vira živi oko25 tisuća ljudi, a ljeti i preko 100 tisuća“, još je dodao na-čelnik kapović ističući važnost vodovodno-kanalizacijskogprojekta za sve njegove žitelje, posjetitelje, turiste i goste.

kada je riječ o otoku Viru i njegovoj vodovodnoj i kana-lizacijskoj mreži, radovi u okviru i. faze napreduju premapredviđanjima i zadanim rokovima pa se njihov završetakočekuje do 30. lipnja 2012. godine. konkretno, postavljen jepodmorski ispust u dužini od 1,4 tisuće metara, a preostalih120 metara difuzora postavit će se tijekom mjeseca travnja.unazad dva mjeseca radi se i na crpnoj stanici za kanaliza-cijski sustav centar-jug u predjelu suha punta, a početakopremanja objekta očekuje se u svibnju nakon završetka svihinternih radova na investiciji teškoj 1,7 milijuna kuna.

sVe je sPRemno zA ii. i iii. fAzu Do sada je ukupno izgrađeno 8,7 od 10 tisuća metara vir-skog vodovodnog cjevovoda u koji je uloženo ukupno oko

5,7 milijuna kuna, a postavljeno je i 11,7 od ukupno 13 ti-suća metara kanalizacijskih cijevi u i. fazi s troškovnikomod oko 37,3 milijuna kuna.

ukupno, riječ je o 43 milijuna kuna teškoj investiciji iprojektu za koji se očekuju daljnji modaliteti financiranjau njegovim kasnijim fazama. na tu je temu održan i radnisastanak načelnika kapovića i direktora tvrtke „Vodovod-Vir“ Hrvoja Bašića s plišićem i Drnasom, a uz zahvalu nadosadašnjoj potpori i suradnji upućenoj predstavnicima„Hrvatskih voda“, razgovaralo se o financiranju ii. i iii. fazevirske vodovodne i kanalizacijske mreže te o mogućno-stima financiranja radova kroz europske fondove na iV. i V.fazi virskog vodovodnog i kanalizacijskog projekta.

Dokumentacija za radove na ii. i iii. fazi mjesne vodo-vodne i kanalizacijske mreže otoka Vira u potpunosti je iz-rađena, a prikupljene su i sve potrebne dozvole pa se sradovima, ukoliko bude dovoljno financijskih sredstava,može započeti odmah po završetku radova na i. fazi. kakobilo, u 2012. godini Vir će ostvariti svoje snove.

Radni sastanak izvođača radova i predstavnika Općine Vir

nastavak radova na zgradi vrtića i ambulante Nakon izvršenog pregleda zgrade razgovaralo se o preostalim radovima na uređenju unutrašnjosti objekta,

a ovaj radni sastanak bio je ujedno i prilika za dogovaranje detalja po pitanju izgradnje mrtvačnice s kapelicom

s redinom ožujka održan je radni sastanak pred-stavnika građevinskog obrta „Špelić“, izvođačaradova na polivalentnom objektu nove ambu-

lante i dječjeg vrtića, glavnog nadzornog inženjeraBranka Bukulina te predstavnika općine Vir i virskogopćinskog poduzeća „Vir održavanje“.

sastanak je sazvan kako bi se posao oko završetka ra-dova na novom virskom objektu ambulante i dječjeg vr-tića priveo kraju, a nakon izvršenog pregleda zgrade

razgovaralo se o preostalim radovima na uređenju unu-trašnjosti objekta. ovaj radni sastanak bio je ujedno iprilika za dogovaranje detalja po pitanju izgradnje mrt-vačnice s kapelicom, jer je „Špelić“ kao najpovoljniji iz-vođač radova na nedavnom natječaju, dobio i ovajposao. Čitav projekt izgradnje mrtvačnice, kao i doda-tni koji je vezan za uređenje okoliša groblja i postavlja-nje javne rasvjete, provodi poduzeće „Vir održavanje“ učijoj je nadležnosti održavanje virskog mjesnog groblja.


ReportažaVETERANSKI

AUTOBUSNO-HOTELSKIPUTOPIS DO DOMBÓVÁRA I GAREŠNICE & NAZAD

P rve ranojutarnje zrake sunca rastjerale su maglu ot-krivajući ravničarski pejzaž mađarske. na granicismo. ispred nas na prijelazu s rampom jedan je au-

tobus, također zadarskih registracija.„paška gimnazija“ – kaže lulić s patosom, kao da je u pi-

tanju paški sir, čipka, nlo ili neka druga posebnost su-sjednog otoka. mađarski policajci zadržavaju nas skorocijeli sat, pa napokon nastavljamo put. koristeći blagodatiautoputa, paška gimnazija je valjda već u budimpešti dokse mi vrtimo po tko zna kojem rotoru na sporednim puto-vima prema Dombóváru. u autobusu je veselo.

„pođi sa mnom na Viiiir, što je moje bit će tvoje“, vrti sepjesma s cD-a. stiže marinov komentar iz pozadine: „boljebi bilo – što je tvoje bit će moje“.

kako bilo, nakon cjelonoćnog puta, čekanja na granici itruckanja posred nezanimljivih prizora polja šećernih repa ikukuruza, stižemo u Dombóvár. Helenin kuD s veterani ma„mornara“ smjestio se u preuređeni đački dom, službe na vir-ska delegacija u hotel „európa“ kod lječilišta Gunaras, a nasdesetak na staro mjesto – u hotel „Dombóvár“, ili „szállodaés Étterem“ kako je podnapisan na pročelju zgrade.

inače, spomenuta „európa“ ne nosi slučajno ime starogkontinenta i unije. jednim je dijelom financirana iz sred-stava eu fondova, pa je valjda u znak zahvalnosti premaeu hotelu dodijeljeno europsko ime, što je inače rijetkostu mađarskoj. Gotovo su svi natpisi na ulicama, trgovima,zgradama, institucijama ili obrtima na mađarskom jezikui nazivlju, bez manje ili više upadljive primjese i utjecajaanglizama ili germanizama.

[ Tišinu i mir noćnog Dombóvára remete tek rijetki sudionici u prometu ]

[ ovo je paška gimnazija – značajno primjećuje Lulić sadržaj autobusa na graničnom

prijelazu s mađarskom ]

�

Étterem je restoran, szálloda és étterem znači hotel i re-storan kao u slučaju našeg hotela, a imena restorana, kafićai obrta gotovo su uvijek – mađarska. ako primjerice uđeteu patiku naziva cipő, nećete naći na dućan s cipelama ilipatikama, već na ljekarnu s ortodontskim aparatima. Dru-gim riječima, poznavanje bilo kojeg stranog jezika nema

prevelikog efekta u ruralnoj mađarskoj, odnosno većemdijelu mađarske izuzev metropole budimpešte i većih gra-dova. mađari ponešto „šprehaju”, tu i tamo „spikaju”, aliuglavnom govore, pišu i označavaju na mađarskom. evo,čak i na službenim internetskim stranicama Grada Dom-bóvára pokušavao sam „linkati“ englesku verziju, ali ne ide.

s druge strane, u hrvatskom jeziku postoji dosta posu-đenica i usvojenica iz mađarskog jezika za koje, kao i u ve-ćini drugih kolonijalno-jezičnih slučajeva, nismo našliodgovarajuće jezične zamjene. beč, bitanga, bunda ili ci-pela, čizma, čopor, gulaš, karika, lopov, lopta, mačka, pan-dur, soba, tabla, teret, šator i brojne druge riječi, usvojilismo iz mađarskog jezika. Čak je i slavni „Hajduk“ udoma-ćio svoje ime i značenje iz mađarskog, a nemoćno obja-šnjenje naših jezikoslovaca kaže kako nemamo bolje riječi,dok bi one koje bi mogli „skockati“ na brzinu zvučale kaoda su ispale iz brixyjevog prijevoda „alan Forda“ ili jezi-koslovlja iz 19. stoljeća.

koliko je to dobro ili loše, drugi je par cipela – rekli bimađari.

reportaža 27

[ kakva sramota za mladiće u veteranskom klubu!

najstariji i najugledniji nose tešku torbu i lopte nakon utakmice ]

[ stiže bezbrižna gospođa Vojna iz šopinga ]

Nije kriv narod, kriv jeŽivko!

Opet smo u autobusu. Putujemo prema Garešnici gdje nas očekujupredstavnici prijateljskog Grada i svečaniprogram. Po dogovoru, stajemo u Kaposváruradi šopinga, i učas smo se razmiljeli kao rakova djeca… Podne je i kvarat i svi smo tu, osim gospođeVojne. Autoritetom predsjednice KUD-a Helena utipkava broj njezinog mobitela. „Broj koji ste nazvali je isključen“, kaže Vojnina mobilna tajnica. Podne i po…

sRećA u nesRećiuskoro se pridružujemo našim mađarskim prijateljima nanjihovoj „underground sceni“, odnosno odlazimo na ma-rendu u prostrani i dugački podrum na koji metar ispodzemlje nedaleko od hotela „Dombóvár“. kao i svaki put,čeka nas papreni gulaš. mađari ga za našu ljubav ublažujuzaprškom od horgoške paprike koja mu daje intenzivno cr-venu boju i relativnu slatkoću, ali „tona“ papra ispod te sla-tko-masne naslage podmuklo vreba na želudac. ipak, gladne pita… odnosno, pita me pivač Frane nakon punog pi-jata gulaša što se kasnije može očekivati. određeni pro-blemi, stručno dodajem.

malo kasnije nalazimo se kod spomen-ploče Franji Vla-šiću koju su naši prijatelji iz hrvatske samouprave Dom-bóvára podignuli prošle godine. Vlašić se 1766. godinerodio u Dombóváru i bio je barun, hrvatski ban i pokrovi-telj hrvatskog narodnog preporoda. iako je Vlašić onda-šnjoj mađarskoj politici predstavljao „trn u oku“ jer im je,među ostalim, uz lukavu manevarsku podršku cara Ferdi-nanda uspio onemogućiti uvođenje mađarskog jezika ujavni život Hrvatske, danas pušu neku drugi politički vje-trovi pa je Vlašić i od službenih mađarskih vlasti u Dom-bóváru priznat kao zajednički velikan. GradonačelnikDombóvára, njegov zamjenik, predstavnici hrvatske sa-mouprave u mađarskoj s nekoliko razina, predstavnici hr-vatskog konzulata iz pécsa ili pečuha, dombóvárski župnik,predstavnici drugih manjinskih samouprava iz Dombóvárai virska općinska delegacija, ponovno su dali stavljanju vi-jenaca ispod spomen-ploče službenu težinu. Zapivala je uuvodu i klapa „Vir“, pa se potom predsjednik hrvatske sa-mouprave i naš ljubazni domaćin Gábor dao na paralelnočitanje svečanog govora i simultano prevođenje.

„ima tri stranice gusto tipkane“, čulo se.na ovom mjestu dogodila se – sreća u nesreći. usred go-

vora odjednom se začulo kratko hropljanje i mrmljanje.župnik iz Dombóvára, koji je sjedio na stolici u hodnikuuvučenom na ulazu zgrade, odjednom se srušio. Došla sui ambulantna kola, no srećom, sve je prošlo bez težih po-sljedica osim ozbiljnih liječničkih upozorenja nesretnomžupniku kako o vlastitom zdravlju mora voditi više računa.

„sam pokriva nekoliko župa. radi neprestano bez od-mora i godišnjeg, a za nas Hrvate uvijek ima vremena idobre volje“, kaže dobri Gábor.

eto, na kraju je sve srećom dobro završilo, pa su pod doj-mom (ne)sretnog događaja i naši ljubazni domaćini skratiliprvi program. no, tu ljubaznost morali smo im uzvratiti.

sVe Po PRAViLimA sTRukeZapravo, uzvratili su im veterani „mornara“ osvježeni s ne-kolicinom juniora na malonogometnom igralištu gimnazijeu Dombóváru čija izraubovana umjetna trava, osim osvježa-vajućim koloritom, više daje na tepih nego na travnjak. utakvim uvjetima, idealnima za igru – kako bi to napisalispor tski žurnalisti, bolje su se snašli domaći. iako se virskimveteranima na prijateljskim utakmicama s mađarima gotovouvi jek omakne pretjerano rezultatsko čašćenje, časnu i džen -tl mensku namjeru prijateljskog popuštanja ipak ne treba do-voditi u pitanje. samo dan kasnije na velikom travnjaku uGarešnici bili su još ljubazniji, iako, opet, nitko objektivanne može osporiti virsku dominaciju u vlastitom šesnaestercu.

Čak smo, da velikodušnost prema prijateljima ode na jošveću razinu, namjerno zapucali jedanaesterac tradicionalnokriveći za promašaj suca, grbavi teren i slične stvari uobiča-jene iz Hnl-a. eto, i sâm sam se, poput sportskih žurnalista,na ovom mjestu poistovjetio s klubom o kojemu pišem.

Vratimo se zbivanjima iz Dombóvára.nakon malonogometnog sraza počastili smo se pizzom i

pićem u restoranu gradskog stadiona u Dombóváru. teško jene primijetiti koliko je spomenuti restoran dizajnerski na-predovao od prošle godine. jedan njegov dio, izvučen premaigralištu, nekad je bio tek skup stolova i stolica natkriven ša-torskim svodom, a sada nas je dočekao lijepo uređeni resto-ran natkriven po „pravilima struke“, kako bi to marasovićrekao. uz to je prostran, čist, ima ljubazno osoblje, brzuuslugu i iznimno je jeftin. jest da je pizza imala okus toplogsendviča, ali tko zna kako bi mađari komentirali naš poku-šaj spravljanja srnećeg gulaša. uostalom, najesti i napiti većuskupinu Virana s Vira, Virana iz Zadra te prijatelje Vira izsvih krajeva svijeta plus izvjestitelja, i to za samo 250 kuna,pothvat je kakvim se ne mogu podičiti naši restorani. moždabi jedino mile iz „kotarine“ uspio nešto slično, ali i njega biu ovim recesijskim vremenima zaustavio napor novog vodi-telja hrane i pića bašića da decentno i dodatno ukrašavanjejela prati odgovarajuća cijena.


[ hitnom intervencijom dombóvárskom župniku ukazana je pomoć ]

[ zdravica za Dan grada Dombóvára ]

sljedeće po protokolu bio je odlazak u Grad, odnosno naproslavu Dana Grada Dombóvára. stiješnjen pritiskom vir-skog Hsls-a i HDZ-a, ili između predsjednika Vijeća ra-dovića i njegovog zamjenika Glavana na zadnjem sjedištuopćinskog VW-a, razmišljao sam o jednoj ranijoj prigodi ubudimpešti, kada sam stiješnjen između načelnika kapo-vića i predsjednika radovića – također na zadnjem sjedištuistog prometala – razmišljao o njegovanju prijateljskih od-nosa s mađarima. izbor riječi poput „njegovanje“, „odnos“ili „zadnje sjedište“, nije nudio privlačnu sliku mog –polo-žaja. ops…

BRoj koji sTe nAzVALi je iskLjučen lijepo, decentno i svečano. tako je bilo na proslavi GradaDombóvára, kao i u dvorani Doma gdje su nastupili Vi-rani. prvo kuD-ovci, potom klapa „Vir“. nakon lijepe ve-čere, službena virska delegacija nastavila je druženje skolegama iz Dombóvára, neki su otišli u noćni život, a nekina spavanje. trebalo je prikupiti energiju za sutrašnji dan.

opet smo u autobusu. putujemo prema Garešnici gdjenas očekuju predstavnici prijateljskog Grada i svečani pro-gram. po dogovoru, stajemo u kaposváru radi šopinga, iučas smo se razmiljeli kao rakova djeca. lenko i ja idemodo „tesca“ promijeniti kune u forinte, pa za 150 kuna do-bivamo nešto sitno iznad 5 tisuća forinti. Dovoljno za parkutija cigareta, neke sitnice u „lidla“ i kavu. općinski VWpassati odlaze dok se mi još okupljamo oko autobusa.podne je i kvarat i svi smo tu, osim gospođe Vojne. auto-ritetom predsjednice kuD-a Helena utipkava broj njezi-nog mobitela.

„broj koji ste nazvali je isključen“, kaže Vojnina mobilnatajnica. podne i po. svjetioničar mimo vrti se po sicu, ne-rvozan je. ura manje kvarat i Vojna stiže s najlon-kesama.Damski se ispričava na kašnjenju od pola sata, što bi ome-kšalo i najtvrđa srca, ali ne i mima.

upliće se sportski direktor Čepić: „nije narod kriv, krivje živko“.

mimo ne odobrava ovu opasku svog suputnika i do Ga-rešnice ga slušamo u raznim verzijama: ljutog, nervoznog,

raspjevanog, veselog, s citarom i bez nje, te napokon sti-žemo pred hotel „Garić“. svima je laknulo, ali moram pri-mijetiti kako neiskusnoj virskoj mladeži i virskim damamanije bilo ni na kraj pameti kakvi su kapaciteti starog mor-skog vuka te kako do Vira imamo još cijeli dan plus po-vratak kući.

Hotel „Garić“ je renoviran i potpuno uređen, i to nije nitiiz daleka mjesto kao prošle godine. u centru Garešniceovaj hotel s tri zvjezdice nudi 12 jednokrevetnih i 14 dvo-krevetnih soba, ili taman toliko da se udobno smjesti našaekspedicija.

nakon smještaja i brzog ručka, idemo na utakmicu vete-rana. pokazujući gospodske manire, pojačali smo domaće izGarešnice šoferom autobusa i vođom puta što je odmah dalorezultata: 1-0, pa 2-0, pa 3-0… no, bilo bi manje da se vratarbuškulić prilikom jedne panterske intervencije nije ozlijedioskidajući gromovit šut gradonačelnika žuneca, i dok je takoozlijeđen ležao na travnjaku domaći su poentirali otkrivajućidotad skriveni talijanski nogometni princip – važan je re-zultat. Da „mornarima“ takva stvar nije niti na kraj pameti,pokazali su prilikom izvođenja pošteno odglumljenog i do-suđenog jedanaesterca. jedan mladac pokušao je što prije iz-vesti penal i smanjiti rezultatsko vodstvo veterana izGarešnice, ali je brzo ukoren i zamijenjen drugim izvođa-čem, veteranom kapovićem, nakon efikasne akcije sportskogdirektora Čepića. Što se dalje događalo, već smo opisali, alinismo spomenuli kako su na sramotu juniora veteranskogkluba, lopte nakon utakmice nosili najstariji i najugledniji –predsjednik Vučetić i vijećnik Glavan.

Do kraja večeri opet se plesalo, pivalo i zabavljalo, a su-tradan na putu do Vira pivalo se i u autobusu, iako nitijedna institucija jezika i pjesništva ne poznaje sadržaj i di-jalekt na kojemu je mimo uz podršku sportskog direktoraČepića opjevao ovaj događaj.

reportaža 29

[ Panterskim intervencijama Buškulić je spasio „mornare“ težeg poraza u garešnici]

[ na radost svih putnika mimo je zasvirao citaru ]


NaËelnik OpÊineKristijan KapoviÊMob. 098 303-042

Zamjenik naËelnikaTomislav BaπiÊ

Mob. 098 480-218

Predsjednik OpÊinskog vijeÊa

Mate RadoviÊMob. 098 480-183

e-poπta: [email protected]

ZamjeniCI predsjednika OpÊinskog vijeÊa

Miroslav GlavanMob. 099 80-22-657

&Veseljko OrliÊ

Mob. 099 80-22-656

Odsjek za upravu isamoupravu

Katarina RadoviÊvoditeljica odsjeka

Mob. 099 802-26-55e-poπta: [email protected]

Draæen Æepinasamostalni upravni referent za

informiranjee-poπta: [email protected]

Ana Lazanjaviπi struËni suradnik ∑ tajnik

OpÊinskog vijeÊa i Ureda naËelnika

Ante OrliÊviπi upravni referent ∑ vjeæbenik

Damir BuπkuliÊvozaË

Mob. 098 480-219

Valentin KapoviÊposluæitelj

Josip VuËetiÊvratar

Ljeposava KuæetËistaËica

Odsjek za financije

Ljiljana VuËetiÊvoditeljica odsjeka


Edita JuriÊstruËni raËunovodstveni referent

ODSJEK ZA PROSTORNO URE–ENJE, GRADITELJSTVO I

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Paola Æepinavoditeljica odsjeka


Davor BuπkuliÊsamostalni upravni refent

za prostorno ureenje,graditeljstvo i komunalno

redarstvo

Anita RadoviÊupravni referent za komunalne prihode

Elma OrliÊupravni referent za komunalne prihode

Ivan Begonjaupravni referent za komunalne prihode

Komunalno redarstvo

Petar VuËetiÊkomunalni redar

Mob. 098 480-185

Tihomir BuπkuliÊkomunalni redar

Mob. 098 480-184

Frane RudiÊkomunalni redar

Mob. 099 312-57-57

Alen TomiÊkomunalni redar

Ive Glavankomunalni redar

Igor Lipovackomunalni redar

Odsjek za financije ∑ lokalne poreze

Sanja »ulinavoditeljica odsjeka


Ninoslav DraæeviÊporezni referent

Glorija VuËetiÊporezni referent ∑ vjeæbenik

OP∆INA VIR

Trg Svetog Jurja 123 234 Virwww.vir.hr

Kontakt adrese e-poπ[email protected]

[email protected]

Kontakt e-poπta zaodnose s medijima

[email protected]

ViR infoBesPLATni infoRmATiVni LjeTni

VoDič kRoz oTok ViRsVi DogAđAji nA jeDnom mjesTu

BesPLATnA oBjAVA infoRmACijA o konCeRTimA, sPoRTskim susReTimA,

zABAVnim igRAmA i sVim LjeTnim DogAđAjimA BesPLATnA oBjAVA

infoRmACijA o RADu VAŠih TuRisTičko-ugosTiTeLjskih oBjekATA;

ResToRAnA, kAfićA i noćnih BARoVA PRVi PoTPuni i CjeLoViTi

LjeTni infoRmATiVni VoDič zA TuRisTe i gosTe oTokA ViRA

Telefon023/346-741

Mobitel098/18-15-211

E-poš[email protected]

info

i

tema 31

oDRŽAnA skuPŠTinA nk „moRnAR“

250 TisućA kunA zA 2012. goDinu

V eterani virskog „mornara“ održali su godišnju skup- štinu kluba i uz redovite stavke zasjedanja ponudilinovost – Veseljko Orlić izabran je za novog trenera

virske veteranske momčadi. o suštini i djelovanju u pro-tekloj godini govorio je predsjednik „mornara“ Živko Vu-če tić ističući osnovni cilj kroz okupljanje i druženje virskihnogometaša koje je pozvao na još aktivnije uključenje u radkluba, što je potvrdio i načelnik općine Vir Kristijan Ka-pović, kao predstavnik glavnog sponzora kluba i član iz-vršnog odbora nk „mornar“.

u financijskom izvješću predsjednik Vučetić spomenuoje prošlogodišnji budžet od približno 210 tisuća kuna i nje-govo povećanje za 40 tisuća kuna u 2012. godini, ali uz ma-ksimalan napor u štednji svake proračunske kune.

„najviše sredstava utrošit će se na gostoprimstvo prija-teljskim klubovima iz Dubrave, Garešnice, Velike Gorice iDombóvára“, kazao je Vučetić najavljujući aktivnosti klubaizvan natjecanja u veteranskoj županijskoj ligi u kojoj bi,nakon usvajanja izmjena i dopuna prostornog plana i po-četka izgradnje umjetnog travnjaka, „mornari“ vrlo skoromogli nastupati pred virskom publikom.

inicijativom izvršnog odbora za tajnika kluba izabran jeDamir Buškulić, sportski direktor je Zvonimir Čepić, dokje Mile Liverić izabran za počasnog člana nk „mornar“.

VirskiLISTmagazin za promidžbu otoka Vira

IZDAVA»Vir turizam d.o.o.

za turistiËko-ugostiteljske djelatnostiPut Mula 7, 23234 VirKontakt: 023 362-713

DirektorZdenko MiËiÊ

Glavni i odgovorni urednikKaæimir ©krbiÊ

Mob. 098 18-15-211e-pošta: [email protected]

SuradniciIve BašiÊ

Velid JakupoviÊZvonko KucelinAndrija LuËiÊDraæen Æepina

Samir HusiÊ ÆupanËiÊ

TisakPRINTERA GRUPA d.o.o., Zagreb

GrafiËka pripremaŽUPAN»I∆ H R d.o.o.

za nakladniËku i grafiËku djelatnoste-pošta: [email protected]

Naklada1000 komada

Izlazi mjeseËnoGodina V. Broj 26

Ožujak 2012.

VirskiLISTMAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA BROJ 26 CIJENA 10 KN GODINA V. OŽUJAK 2012.

vodovodna ikanalizacijska mreža

Ostvarenjevirskih snova

reportažaDombóvárGarešnica

tema broja

BRENDIRANJE

OTOKA VIRA

© VirskiLISTSva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi

u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki,mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez

prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

mATe RADoVić PReDsjeDnik ŽuPAnijskog VijećA hsLs-A

n ovi predsjednik županijskog vijeća Hsls-aZadar postao je Viranin Mate Radović, ar-he olog i voditelj muzeja ninskih starina u

ninu, kao i predsjednik općinskog vijeća općineVir. nakon izbornog debakla i posjete tajnice Hsls-a Dorice Nikolić izbornoj skupštini Hsls-a uožujku, izbor radovića za predsjednika pokazuje dasu među liberalima zapuhali novi vjetrovi kako bise stranka vratila na hrvatsku političku scenu s mar-gina na kojima se danas nalazi.

radović je na internim izborima liberala u dru-gom krugu glasovanja porazio protukandidata ipredsjednika zadarskog Hsls-a Željka Predovana,a pred radovićem i cijelim Hsls-om općenitopredstoji težak put vraćanja povjerenja kod hrvat-skih birača.

info

Virski listPrezida II23234 Vir+385 (0)23 346 [email protected]

Vir turizam d.o.o.Put Mula 723234 Vir+385 (0)23 362 [email protected] VL

KUPON ZA POPUSTOD

3355%

�

KAKO ISPUNITI OPĆU UPLATNICU?ispunite opću uplatnicu s uplatom na račun i adresu izdavača:UplatiteljVaše ime i prezime, adresa stanovanjaPrimateljVir turizam d.o.o.Put mula 723234 VirŠifra opisa plaćanja33Iznos101,00 knModel02Broj računa primatelja2402006-1100542287Poziv na broj odobrenjaupisati datum uplate (npr. 22012012)Opis plaćanjaPretplata na Virski list

za dodatne informacije, nazovitetel. +385 (0)23 346 741 mob. +385 (0)98 18 15 211

Pretplata se realizira na godišnjoj razini i uključuje 12 brojeva časopisa „Virski list“, bez posebnih izdanja časopisa koja ne nose numeričke redne oznake izdanja.

Pretplata za organizacijeOrganizacije, društva i institucije koje su zainteresirane za pretplatu na časopis„Virski list“, zahtjev za pretplatom trebaju poslati bez kupona poštanskim putemna adresu izdavača „Vir turizam“ d.o.o., Put Mula 7, 23234 Vir, s naznakom„Pretplata Virski list“ i kopijom opće uplatnice s iznosom od 156,00 kuna.

Cijena časopisa bez popustaCijena časopisa po jednom izdanju iznosi 10 kuna, a godišnja koja uključuje 12 brojeva iznosi 156 kuna uključujući poštanske troškove za Hrvatsku.

Pretplata za inozemstvoGodišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz zemalja Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Švicarske i Norveške iznosi 282,00 kune.Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Sjedinjenih Američkih Država iznosi 414,00 kuna.Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Australije iznosi 492,00 kune.

Vir turizam & Virski listpoklanjaju

35% popusta zapretplatu na Virski list

SAMO 101 KUNA ZA CIJELU GODINU + pokloni za pretplatnike!

Svakog mjeseca na Vašu kućnu adresu šaljemo Vaš primjerak „Virskog lista“ uzpopust od 35%! Dovoljno je samo odrezati kupon na dnu stranice i staviti ga ukovertu zajedno s kopijom uplate na općoj uplatnici, te poslati s naznakom naadresu: Vir turizam d.o.o. Pretplata Virski listPut Mula 723234 Vir

Documents

Virski list 26