Virski list ljetni dvobroj 2012

VirskiLISTMAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA LJETNI DVOBROJ GODINA V. SRPANJ / KOLOVOZ 2012.

POSEBNO BESPLATNO IZDANJENA 56 STRANICA

prilogLANTERNA &

LANTERNISTI

košarkaMORNARI

OPET PLOVE

općinsko vijećeUSVOJENI POTICAJI

ZA TURIZAM,POLJOPRIVREDU, OBRT

I PODUZETNIŠTVO

tema brojaREKONSTRUKCIJACESTE D-306od Virskog mosta do centra Vira

turizam na crnoPOJAČANI NADZORNELEGALNIHIZNAJMLJIVAČA

2 VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

Voda do kraja godine 4

Počeli radovi na mrtvačnici 5

Ljetna regulacija prometa 13

Prodaja zemljišta ili izvlaštenje 13

569 tisuća uoči špice sezone 17

Kazne od 5 do 150 tisuća kuna 18

Prihodi 2 milijuna kuna 19

Turistička ljepotica 26

Lanternist s cvitarom 28

Leganda o sabljarki 35

Sadržaj

8TEMA BROJA

Rekonstrukcija D-306Javni poziv za otkup zemljišta

na trasi od Virskog mosta do Centra

14 SIVA EKONOMIJA

Turizam na crnoPojačani nadzor nelegalnih

iznajmljivača u turističkoj djelatnosti

SADRŽAJ 3

Tajna povijest Vira 44

Ma, kakav Real iz Madrida?! 46

Usvojeni programi poticaja 53

3,2 milijuna kuna za Vodovod Vir 56

Rodoslovlje Budija i Kera 56

38 KOŠARKA

Zaplovili Mornari38 godina od osnutka,

KK Mornar ponovno igra Ljetnu ligu

21 PRILOG

Villa LanternaSvečanim otvaranjem Lanterne zaživio

prvi veliki projekt iz Master plana

URED TURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE VIRPut Mula 923234 Vir

Kontakt 023 362-196

DirektorŠime Vučetić

Mob. 091 362-3625

DjelatniceAndrea Olić

Elvira Rudić Buškulić

O d kraja lipnja ove godine otokVir bogatiji je za geoinforma-cijski sustav, jer je s ciljem što

kvalitetnijeg informiranja cjelokupnejavnosti na otoku te vlasnika objekatai zemljišta, izrađena interaktivna kartapodručja Općine Vir. Geoinformacij-ski sustav ili GIS, integrira prostorne itablične podatke u interaktivnu kartukoja omogućuje korisnicima stvaranjeinteraktivnih upita. Na ovaj je načinGIS, kojim se u radu koristi i Općinskauprava, postao dostupan cjelokupnojjav nosti. Korisnicima je za sada omo-gućeno kretanje po karti, identificiranjei traženje obilježja na karti, te ispis želje-nih prikaza karte u određenim mje ri-lima. Na karti je trenutno mogućepretraživati i identificirati ulice i kućnebro jeve, a njezinom će se nadogradnjom

mo ći u slojevima pregledavati cjelokup -na prostorno-plan ska dokumentacija,što će se implementirati odmah po iz-radi Izmjena i dopuna PPU-a.

Pored toga, postoji i mogućnost na-knadnog nadograđivanja ove interak-tivne karte slojevima koji donose prikazinformacija svih mogućih geodetskihpodloga sa snimkama iz zraka, detalj-nih planova uređenja, općinskih parcelai nekretnina, vodovoda i kanalizacije,zona komunalnog doprinosa i sustavajavne rasvjete. Geoinformacijski sustavOpćine Vir i interaktivnu kartu, koja jepreko interneta dostupna javnosti, izra-dio je Geodetski zavod Rijeka, a snima-nje iz zraka napravljeno je 2010. godine.Poveznicu na interaktivnu kartu možetepronaći na www.vir.hr – mrežnim stra-nicama Općine Vir.


AKTUALNOSTIDO KRAJA GODINE VODA UVIRSKOJ VODOSPREMI

U drugoj polovici srpnja uZadru je održan radni sa-stanak na kojemu je otvo-

rena Građevinska knjiga za radovena postavljanju podmorskog cje-vovoda u sklopu III. faze zapad-nog magistralnog vodoopskrbnogpravca. Na otvaranju Gra đevinskeknjige i radnom sa stanku bili suinvestitor zadarski „Vodovod“, iz-vođač radova „Pomgrad inženje-ring“ iz Splita, te čelnici OpćineVir i općinskog poduzeća „Vodo-vod-Vir“. Investitor ovih radova je„Vodovod“ Zadar sa sredstvimakoja su nedavno dobivena odstrane državnog poduzeća „Hr-vatske vode“. Ovim činom otvara-nja Građevinske knjige for malnosu počeli radovi na ovom preosta-lom dijelu zapadnog magistralnogvodoopskrbnog pravca.

Planirani rok izvođenja radovaiznosi 90 dana, što praktički značikako bi do kraja ove godine, nakonsvih nadzornih procedura, magi-stralnim cjevovodom voda trebalapoteći do virske vodospreme.

INTERAKTIVNA KARTA OTOKA VIRA

S ciljem što kvalitetnijeg informiranja cjelokupne javnosti na otoku te vlasnika objekata i zemljišta, izrađena je interaktivna karta

područja Općine Vir na kojoj je moguće pretraživati i identificirati ulice i kućne brojeve. Njezinom budućom nadogradnjom moći će se

pregledavati i cjelokupna prostorno-planska dokumentacija, koja će se implementirati po izradi Izmjena i dopuna PPU-a

AKTUALNOSTI 5

P olovicom srpnja postavljeni su temelji za budućuzgradu mrtvačnice na mjesnom groblju Vir, čimesu i formalno započeli radovi na projektu izgradnje

virske mrtvačnice i uređenju cijelog okoliša groblja. Ra-dove na mrtvačnici izvodi građevinski obrt „Špelić“ koji jena prethodno održanoj natječajnoj proceduri s ponudomod oko 1,4 milijuna kuna bez PDV-a izabran kao najboljiponuditelj. Investitor projekta je općinska tvrtka „Vir odr-žavanje“ u čiju nadležnost spada i održavanje mjesnoggroblja te upravljanje mrtvačnicom. Vrijednost cjelokupneinvesticije iznosi nešto manje od 1,8 milijuna kuna.

Prema arhitektonskom projektu bruto površina mrt-vačnice iznosi 269,43 m², od čega 114,20 m² otpada nazatvorene prostore. U objektu će se nalaziti kapelica, dvo-rana oproštaja i poseban prostor za rodbinu pokojnika, teprostor s hladnjačom koji ima poseban ulaz u dvoranuoproštaja. Između kapelice i dvorane oproštaja nalazit ćese prostor za oproštaj na otvorenom. U zgradi je predvi-đen i mali grobljanski ured za službenika groblja, te sani-tarni čvor i prostor za rashladne uređaje. Ispred samemrtvačnice bit će veća površina na otvorenom, takozvanapoljana oproštaja, s koje će kretati oproštajna kolona.

POČELI RADOVI NA VIRSKOJ MRTVAČNICI Investitor projekta je općinska tvrtka „Vir održavanje“ u čiju nadležnost spada i održavanje mjesnog groblja,te upravljanje mrtvačnicom. Za izvođača radova prethodno je javnim natječajem odabran građevinski obrt

“Špelić” iz Slunja, a vrijednost cjelokupne investicije iznosi nešto manje od 1,8 milijuna kuna

[ Postavljeni temelji za gradnju mrtvačnice ]

IZDVOJENO

Osim izgradnje mrtvačnice, posebnim arhitektonskimprojektom predviđeno je i uređenje čitavog prostora gro-blja: hortikulturno uređenje uz kompletne građevinskeposlove predviđene u projektu uređenja, te postavljanjejavne rasvjete. S prethodno otkupljenim zemljištem na 6,5tisuća kvadrata, javnim natječajem i odabirom izvođačaradova, ishođenom građevinskom dozvolom i sadašnjimpostavljanjem temelja za gradnju mrtvačnice, jedan odnajvažnijih projekata Općine Vir i općinske tvrtke „Virodržavanje“ približio se svojoj očekivanoj realizaciji.

DirektorŽeljko BuškulićMob. 091 362-8301

Zamjenica direktoraÐur�ica KapovićMob. 091 162-8301

Tehnički direktorTomislav ČepićMob. 091 362-8305

Knjigovodstvene djelatniceMarija KošutićTatjana Radović


Virski prizori

VIRSKI PRIZORI 7

Ovaj je borić već bio junak jednog Virskog lista, ali evo ga sada u novom ruhu: podšišan, uređen i spreman pružiti hladovinu turistima na ležaljkama ispred pošljunčene plaže. On je i glavni prizor gostima iz „Ville Lanterna“

[ Foto Kažimir Škrbić ]

8 VIRSKI LIST LIPANJ 2012.

tema broja

REKONSTRUKCIJACESTE D-306od Virskog mosta do centra Vira

projekt OpÊine Vir, Hrvatskih

cesta te opÊinskih tvrtki Vir

odræavanje i Vodovod Vir

LISTOPAD 2012.

REKONSTRUKCIJA D-306 9

javni poziv za otkup zemljiπta

REKONSTRUKCIJA

CESTED-306PROJEKT REKONSTRUKCIJE CESTE D306 KOJIKREĆE OD LISTOPADA 2012. GODINE U DUŽINI OD 4,3 KILOMETRA, UJEDNO JE I POZIV SVIMVLASNICIMA ZEMLJIŠTA NA POTEZU OD VIRSKOGMOSTA DO DUĆANA „SONIK“ ZA PRODAJOMZEMLJIŠTA S OTKUPNIM CIJENAMA PREMACJENIKU „HRVATSKIH CESTA“ KAKO BIREKONSTRUIRANA D306 ŠTO BRŽE I LAKŠEZASJALA U PUNOM PROFILU

S ukupnom dužinom od 4,3 kilometra, profilom od10,5 i koridorom od 12 metara, trotoarom s objestrane, javnom rasvjetom s 134 rasvjetna stupa u

punom profilu te s proširenjem ceste sa sadašnjih 6,15 na6,40 metara, rekonstruirat će se državna cesta D-306 odVirskog mosta do centra Vira.

Riječ je o zajedničkom projektu Općine Vir, državnogpoduzeća „Hrvatske ceste“, općinske tvrtke „Vir održava-nje“ i, posredno, virskog općinskog poduzeća „VodovodVir“ koji će se na ovu rekonstrukciju D-306 nadovezati spolaganjem kanalizacijskih cijevi u sklopu II. i III. faze iz-gradnje vodovodne i kanalizacijske mreže otoka Vira. Isto-vremeno, projekt rekonstrukcije ceste D-306 ujedno je ipoziv svim vlasnicima zemljišta na potezu od Virskogmosta do centra Vira, ili preciznije do dućana „Sonik“, zaprodajom zemljišta s otkupnim cijenama prema cjeniku„Hrvatskih cesta“ kako bi rekonstruirana D-306 što brže ilakše zasjala u punom profilu.

Početak radova na rekonstrukciji započet će od listopadaove godine s tri predviđena mjeseca za izvedbu te u pojasuod 8,15 metara kako eventualni imovinsko-pravni sporovine bi zaustavili izvedbu rekonstrukcije, no kako je riječ ovanjskim građevinskim i cestovnim radovima za očekivatije kako će se zbog meteoroloških nepogoda ili uobičajenihzastoja, radovi protegnuti i na 2013. godinu. Ono što je si-gurno i poznato, struktura je radova na rekonstrukciji ceste

D-306. Tako će se postojeća cesta u širini od 6,15 metaraproširiti na 6,40 metara, potom će se izvesti jarak za otje-canje vode, takozvani rigol, od 50 centimetara koji će sespajati na trotoar s lijeve i desne strane od 1,5 metara.

„Ovaj će profil ceste biti ucrtan u Prostorni plan sa za-štitnim pojasom od 5 metara, kako bilo koji objekt ne bibio bliže od 10 metara, pa ćemo nakon toga ići u razgovori otkup od vlasnika zemljišta“, najavljuje načelnik OpćineVir Kristijan Kapović skoru inicijativu.

OTKUPNA CIJENA OKO 100 EURAPitanje koja je vlasnicima zemljišta uz spomenutu dionicuceste sigurno najzanimljivije, otkupna je cijena zemljišta. Ka -ko državno poduzeće „Hrvatske ceste“ još uvijek nisu okon-čale postupak javne nabave, a time i zaokružile ukupnitro škovnik ovog projekta, precizan odgovor na ovo pitanje odgla snogovornika „Hrvatskih cesta“ nismo uspjeli dobiti.

U ele ktronskom priopćenju koje smo dobili od TamarePajić Mar ković, suradnice za odnose s javnošću poduzeća


„Hrvatske ceste“, navodi se spomenuti pripremni postupakjavne nabave za izvođenje radova:

„Trenutno je u fazi pripreme postupak javne nabave za iz-vođenje radova na obnovi državne ceste D-306, Vir-Virskimost. Otkup zemljišta će se temeljem Zakona o cestama vr-šiti u suradnji s Općinom Vir, a radovi će se izvoditi u okvirudodatnog programa investicijskog održavanja cesta. Infor-macije o vrijednosti projekta i roku izvođenja radova imatćemo po provedbi postupka javne nabave i ugovaranja“.

Ipak, kalkulaciju je jednostavno izvesti. Kada je rađenanova izmještena dionica državne ceste D-306 prema Viru udužini od 7,3 kilometara, otkupna cijena za vlasnike zemlji-šta unutar građevinske zone bila je oko 100 eura, pa je za oče-kivati kako će se ista ili slična cijena formirati i za virskevlasnike zemljišta. Posebnost virskog slučaja sadržana je učinjenici kako je na dionici od Virskog mosta do centra mno-štvo već izgrađenih objekata, no prave kritične točke pred-stavlja tek petnaestak objekata, od kojih su većina garaže, paće se na tim mjestima garaže najvjerojatnije rušiti dok će se


kuće jednostavno – zaobići. Njihova legalizacija ionako jeupitna zbog činjenice kako se u nalaze profilu državne cestei unutar zaštitnog pojasa od 10 metara, pa će i njihova even-tualna legalizacija ovisiti o suglasnosti državnog poduzeća„Hrvatske ceste“.

UREĐENJE OSTALIH VIRSKIH CESTAProstorni plan predviđa također i daljnje rekonstruiranjevirskih cesta, pa će se tako osim profila ceste D-306 od 12metara na dionici od Virskog mosta do dućana „Sonik“, re-konstruirati cesta od Trga Svetog Ivana do autobusnog ko-lodvora, potom na oba kolišta ispred restorana „Zvonimir“te duž Franje Tuđmana i Put Mula preko restorana „Kota-rina“ koji će se rušiti.

Ta će cesta biti u profilu od 8 metara i u spoju s cestomkod dućana „Sonik“, uz poštivanje postojećeg uskog grla nakojemu nije moguća intervencija. Put bunara, Put Lozica iPut Torova, te Put Velike Slatine prema Biskupljači, zaživjetće prema Prostornom planu rekonstrukciju u punom profilu

[ Uređenjem ceste D-306 na potezu od Virskog mosta do Centra osigurat će se sigurniji promet otokom, dobiti javna rasvjeta i moderna prometnica s boljim pristupom prema kućama ]

od 12 metara, no riječ je o projektima koji će se realiziratinakon rekonstrukcije D-306.

PROJEKT OD JAVNOG INTERESABez obzira na planirani koridor od 8 metara u samom cen-tru, zadržat će se jednosmjerna regulacija prometa za po-trebe pješačkih zona. Tako će uz 3,5 metra prometnice sobje strane ceste stajati trotoari veći od 2 metra, ili sukupno 4,5 metara pješačke površine. No, budućim otva-ranjem ceste od restorana „Kotarina“ prema Lovrićevoj,dobit će se alternativno rješenje za izlaz na isti način na kojije sada riješen izlaz od „Kotarine“ prema Mulu.

Izradu cijelog projekta kao i projekt pojačanog održavanjaceste D-306 financirala je Općina Vir u iznosu od 375 tisućakuna bez PDV-a. Njezina skora rekonstrukcija izvest će se,plastičnijim opisom, kao novouređena cesta na dionici odDikla do Nina. U cijeloj dužini od 4,3 kilometra, izuzev bi-ciklističke staze, imat će trotoar s obje strane i javnu rasvjetusa 134 rasvjetna stupa od 8 metara visine i takozvanom„produženom rukom“. Takvo rasvjetno tijelo osiguravadobru vidljivost na cijeloj širini ceste, dok će princip šte-dljive rasvjete zadovoljiti propisane kriterije EU. Po projek-tantskim predviđanjima, ovaj dio od ukupnog projektarekonstrukcije D-306 koštat će oko 1,8 milijuna kuna.

„Svi moramo shvatiti kako je riječ o vrlo važnom pro-jektu za otok Vir koji je od presudnog javnog interesa. Iz-gradnja ceste u punom profilu riješit će problem jednomza sva vremena, a to je svima u interesu. Imat ćemo tro-toar, kanal za otjecanje vode i javnu rasvjetu na glavnojprometnici kroz Vir, i to će donijeti novi kvalitet otoku ipoboljšanje njegovog ukupnog izgleda. Kako cestovnog,tako i turističkog. Zato se, mislim, svi oni sa zemljištem uzprometnicu moraju žrtvovati za javni interes. Uostalom,dobit će bolji pristup kućama“, zaključuje Ante Marasović,

direktor općinskog poduzeća „Vir održavanje“ uključenogu rekonstrukciju D-306.

U ovaj je projekt, kako smo naveli na samom početku, kaoinvestitor pridruženo i općinsko poduzeće „Vodovod Vir“koje će na trasu ceste D-306 izaći prije svih: s kopanjem ka-nala i postavljanjem 809 metara vodovodnih i 2,624 metrakanalizacijskih cijevi u sklopu II. i III. faze izgradnje vodo-vodne i kanalizacijske mreže otoka Vira. Izvođač ovih radovabit će zadarska „Vodoinstalacija“, a projekt je s radovima napripremi, te zemljanim, tesarskim, betonskim, armirano-be-tonskim, zidarskim, montažnim i završnim radovima, pro-cijenjen na 3,3 milijuna kuna bez PDV-a.


REKONSTRUKCIJA

CESTE D-306


HITNO IZVLAŠTENJE

U koliko se vlasnici zemljišta uz cestu D-306 na dionici Virskimost-Centar i „Hrvatske ceste“ ne uspiju dogovoriti oko otkupaprema ponuđenim cijenama, spomenuto državno poduzeće ima

pravnu mogućnost hitnog izvlaštenja. U tom slučaju i eventualnomsporu te uzimajući u obzir postojeću praksu, sud naknadno može odre-diti i znatno manju cijenu od one koja je prvotno ponuđena otkupom.

Prilikom radova na novoj izmještenoj dionici državne ceste D-306 odNina do Vira, preko zemljišta u Ninu i Privlaci, „Hrvatske ceste“ su zazemljišta u građevinskoj zoni nudile iznos od oko 100 eura.

LJETNA REGULACIJA PROMETAREGULACIJA PROMETA U LJETNOM PERIODU IZVODI SE PREMA PO SEBNO IZRAĐENOM DOKUMENTU „PROMETNO TEHNIČKI PRO JEKT

LJETNE REGULACIJE PROMETA U OPĆINI VIR, ZA CENTRAL NI DIO OTOKA“ KOJI JE IZRADILA TVRTKA „VIA FACTUM“ IZ BIOGRADA NA MORU

P osebna regulacija prometa na otoku Viru vrijediza vrijeme ljetne turističke sezone, pa se tako iz-nimno regulira promet u dijelu ulice Stari put, od

spoja sa Šetnicom Jadro do spoja s ulicom Borisa Krnče-vića, zatim u dijelu ulice Borisa Krnčevića od Starog putado Put Bunara, u dijelu ulice Put Bunara od spoja s uli-com Borisa Krnčevića do spoja s ulicom Laz II, čitavomdužinom ulice Laz II, te prometnicom na šetnici Jadro.Također se vrši regulacija parkirališta na prostoru šetniceJadro te uz zgradu Općinske uprave, pa je od srpnja po-čela i naplata parkiranja na ovom području. U sklopunove regulacije prometa za vrijeme turističke sezone bitće zatvoren dio ceste Put Mula, od spoja s ulicom Franje

Tuđmana do spoja sa Šetnicom Jadro, koji je u ovom pe-riodu pješačka zona. Regulacija prometa u ljetnom pe-riodu izvodi se prema po sebno izrađenom dokumentu„Prometno tehnički pro jekt ljetne regulacije prometa uOpćini Vir, za central ni dio otoka“ koji je izradila tvrtka„Via Factum“ iz Biograda na moru. Projektom je obuh-vaćeno postavljanje vertikalne i horizontalne signaliza-cije, kako na navedenim pravcima tako i u ulicama kojese spajaju s gore navedenim prometnicama. Projektomje, također, obuhvaćeno postavljanje uređaja za naplatuparkinga. Suglasnost na izrađeni projekt i novu regula-ciju prometa u ljetnom periodu dali su Odjel policije Po-licijske uprave Zadarske te Županijska uprava za ceste.


TURIZAM 15

ODZVONILO TURIZMU NA CRNO

DO MILIJUN NOĆENJASUZBIJANJEM SIVEEKONOMIJE U TURIZMU

Za ostvarenje cilja od milijun noćenja i ulaska Vira uTop 20 turističkih destinacija, dio odgovornosti leži i naiznajmljivačima soba, apartmana ili kuća za odmor.Riječ je zakonskoj obavezi plaćanja boravišne pristojbečije kršenje ili ignoriranje, upozorava Državniinspektorat, , može dovesti do neugodnih situacija zagoste i plaćanjem visokih novčanih kazni za vlasniketurističkih objekata, a u najgorem slučaju i pečaćenjemobjekta s dodatnim troškom od 30 tisuća kuna

J edan od ovogodišnjih turističkih ciljeva virske Turi-stičke zajednice, Općine Vir i tvrtke „Vir turizam“ kaoizravnih nositelja razvoja virskog turizma i svih nje-

govih projekata iz Master plana, nedvosmislen je i jedin-stven: ostvariti milijun noćenja i time postati jedna od Top20 turističkih destinacija u Hrvatskoj.

Prve brojke o turističkim dolascima i noćenjima, izne-sene polovicom srpnja i prema plaćenim paušalima proji-cirane na početak kolovoza, pokazuju kako je otok Virstatistički i turistički već dosegnuo oko 60% od prošlogo-dišnjeg rezultata s ostvarenih 911 tisuća noćenja. Razlog jeto za zadovoljstvo, ali i dodatni napor, poručuju virski tu-ristički stručnjaci.

SUZBIJANJE SIVE EKONOMIJE„Svi zajedno u turizmu moramo ostvariti taj cilj, jer je onnajbolja moguća promocija virskog turizma i izravna koristza sve koji se bave turizmom“, govori Šime Vučetić, direk-tor virske Turističke zajednice.

Osim dodatnog napora za uljepšanje i uređenje mjesta,vidljivog na asfaltiranim putovima, označenim prometni-cama, uređenim plažama s ponudama ležaljki, suncobranai programom animacije za kupače, općinskim poticajimaza uređenje kuća i okućnica, te brojnim zabavnim progra-mima, turističkom ponudom, izletima i tečajevima za sveposjetitelje otoka, dio odgovornosti leži i na iznajmljiva-čima soba, apartmana ili kuća za odmor.

Riječ je zakonskoj obavezi plaćanja boravišne pristojbečije kršenje ili ignoriranje, upozorava se, može dovesti doneugodnih situacija za goste i plaćanjem visokih novčanihkazni od tisuću do 3 ili 5 tisuća kuna za vlasnike turisti-čkih objekata, a u najgorem slučaju i pečaćenjem objekta sdodatnim troškom od 30 tisuća kuna.


Na nedavnom sastanku ministra turizma RH VeljkaOstojića i njegovih suradnika s predstavnicima Državnoginspektorata i glavnom inspektoricom Boženom Vrbanić,te predstavnicima Ministarstva unutarnjih poslova i Mini-starstva pravosuđa, tako su dogovorene mjere za učinkovi-tije sprječavanje nelegalnog rada u turističkom sektoru.

Zaključak je bio: uz redovite aktivnosti koje se provode ti-jekom turističke sezone, poduzet će se i izvanredne akcije sciljem suzbijanja sive ekonomije u turizmu. Drugim riječima,nadzor nad poslovanjem ugostitelja, hotelijera, putničkih

agencija, privatnih iznajmljivača i svih ostalih koji se baveugostiteljskom i turističkom djelatnošću provodit će se usvim hrvatskim regijama, a posebne akcije bit će usmjerenena područja sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana.

Na ovaj je način iz Ministarstva turizma, Državnog in-spektorata, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstvapravosuđa poslana jasna poruka svima koji nemaju namjeruposlovati u skladu sa zakonom, uz naglasak kako će prili-kom provođenja aktivnosti sve nadležne institucije, kao i su-stav hrvatskih turističkih zajednica, biti u stalnom kontaktu.

[ Ministar Ostojić poduzeo mjere za suzbijanje nelegalnog rada u turizmu ]

[ Legalizacija turističke djelatnosti svima će osigurati miran ljetni boravak ]

TURIZAM 17

BORAVIŠNA PRISTOJBA I KAZNE ZA NEPRIJAVLJIVANJE GOSTIJU

Z akonom o boravišnoj pristojbi propisano je kakoboravišnu pristojbu plaća vlasnik kuće ili stana zaodmor u turističkoj općini ili gradu za sebe i sve

osobe koje noće u toj kući ili stanu, a također je propi-sano da vlasnici kuće ili stana za odmor te sve osobekoje noće u toj kući ili stanu plaćaju boravišnu pristojbupo svakom ostvarenom noćenju. Propisano je da jevlasnik kuće ili stana za odmor u turističkoj općini iligradu obvezan u roku od 24 sata po dolasku prijavititurističkoj zajednici općine ili grada, ili njihovim po-družnicama, sve osobe koje borave u toj kući ili stanu tezadnjeg dana boravka odjaviti njihov boravak. Takođerje propisano da vlasnik kuće ili stana za odmor možeza sebe i članove uže obitelji boravišnu pristojbu platitiu paušalnom iznosu, te da je obvezan paušal uplatitinajkasnije do 15. srpnja tekuće godine.

Kada je riječ o Viru, boravišna pristojba utvrđena jeprema „B razredu“ turističkog mjesta i ona iznosi 6 kuna

po osobi i danu za domaće i strane goste; u punom iz-nosu plaćaju je punoljetne osobe, osobe od 12 do 18 go-dina starosti plaćaju 50% navedenog iznosa, dok mlađiod 12 godina ne plaćaju boravišnu pristojbu, ali se mo-raju evidentirati u turističkoj zajednici.

Kod paušalnog plaćanja na Viru, također prema „Brazredu“ turističkog mjesta, za prva dva člana plaća se45 kuna po osobi, za svaku sljedeću osobu po 20 kuna,dok mlađi od 12 godina ne ulaze u sustav plaćanja uz ra-nije spomenutu obavezu evidentiranja. Isti je Zakon uČlanku 27. propisao novčanu kaznu u iznosu od tisućudo 3 i 5 tisuća kuna za prekršaj ako vlasnik kuće ili stanaza odmor ne uplati paušalni iznos boravišne pristojbe do15. srpnja tekuće godine, ili ne uplati boravišnu pristojbupo svakom ostvarenom noćenju za sebe i osobe koje bo-rave u kući ili stanu zadnjeg dana boravka u turističkojopćini ili gradu, kao i prekršaj za osobu koja propusti upropisanim rokovima prijaviti ili odjaviti boravak osoba.

ISPUNITI ZAKONSKU OBAVEZUZato iz preventivnih razloga komunalno redarstvo OpćineVir zajedno s Policijom i Državnim inspektoratom od mje-seca srpnja i kolovoza vrši pojačani nadzor na terenu kakobi se na vrijeme izbjegle ovakve neugodnosti za goste i vla-snike objekata. Scenarij s plaćanjima kazni ili pečaćenjemobjekta, pogotovo ako ga stavimo u kontekst ostvarenjacilja od milijun noćenja, nikomu ne odgovora.

Također, ako uzmemo u obzir i činjenicu kako je još zavri jeme prošle ljetne sezone gotovo polovica od svih in-spektora Državnog inspektorata iz Zadra stalno kontroli-rala i vršila nadzor na Viru, a sada su pojačani i za virskokomunalno redarstvo i policijske djelatnike, neprijavljiva-nje gostiju čini se sve težom misijom, pa su i predviđenekazne – novčano veće.

„Da bi sve takve situacije i kazne izbjegle, apeliramo nasve ljude koji su obveznici plaćanja boravišne pristojbe iprijave gostiju, da što prije obave svoju zakonsku obavezu“,poručuje direktor Vučetić.

Uz naznačeno i obavezno poštivanje Zakona, opet se vra-ćamo i na priču o milijun noćenja. Jednostavnim izračunomvidljivo je kolika je rezerva i koliko je statistički praznog pro-stora kada je Vir u pitanju. Evo malo prošlogodišnje računice:virska Turistička zajednica u 2011. godini evidentirala je81,040 dolazaka i 911,117 ostvarenih noćenja stranih i do-maćih gostiju, ili nešto više od 20 tisuća vikend-gostiju u iz-nesenoj brojci. Uzmemo li u obzir činjenicu kako Vir imablizu 13 tisuća stanova, najjednostavnija matematika otkrivakako na jedan stan dolazi svega 1,5 vikendaš. Kako uobiča-jene prijave vikendaša koji borave na Viru govore o 7 ili 8

osoba, a za prosjek se može uzeti i znatno manje – 4 osobepo stanu – jasno je da Vir od dolaska vikendaša evidentira iostvaruje tek nešto više od 25%. Opet ćemo računati: prosjekod 4 osobe po stanu puta 13 tisuća stanova puta prosječnih 20dana boravka iznosi više od milijun noćenja, a statističkiobrađujemo samo činjenicu postojanja vikendaša. S ostalimgostima i turistima, Vir bi već odavno bio među hrvatskomdestinacijskom elitom s milijun noćenja, a od ostvarenih pri-hoda učinkovitije bi se punio državni i lokalni proračun, pa bii mogućnosti za daljnje uređenje Vira bila veće, konkretnije ina opću dobrobit svih koji posjećuju ili žive na otoku.

DO SADA 569,729 NOĆENJA

V ir je prema podacima od 13. srpnja već uočiturističke špice dosegnuo oko 60% od pro-šlogodišnjeg rezultata turističkih dolazaka i

noćenja. 569,729 noćenja ili 39,523 ukupnih dola-zaka domaćih i stranih gostiju – brojka je koja po-tvrđuje gore iznesenu tvrdnju, a dobivena jekalkulacijom 39,527 ukupnih dolazaka domaćih istranih gostiju te 197,115 do sada ostvarenih noće-nja uz dodani paušal za razdoblje do 5. kolovoza2012. Od stranih gostiju najviše je dolazaka Slove-naca, Nijemaca, Mađara, Čeha i Austrijanaca.


LEGALIZACIJA SMJEŠTAJNOG OBJEKTA ZA JEDAN DAN

Ima i dobra vijest: svima koji žele legalno poslo-vati pružena je mogućnost da vrlo brzo i u po-jednostavljenom upravnom postupku kod ureda

državne uprave nadležnog za poslove ugostiteljstvai turizma, prema mjestu sjedišta objekta, gotovo ujednom danu legaliziraju svoj smještajni objekt ilipružanje ugostiteljskih usluga.

Ovo vrijedi za sve slučajeve kada je riječ o pro-storu u kojemu se već obavljala ugostiteljska djelat-nost – za koji je postojalo rješenje o minimalnimuvjetima, odnosno da je u prethodnim godinamaveć pružana usluga smještaja u istoj kategoriji premarješenju o kategorizaciji objekta.

Tako je dana mogućnost svima koji žele legaliziratipružanje ugostiteljskih i usluga smještaja da to iučine, te na taj način izbjegnu izricanje inspekcijskihmjera zbog nezakonitog rada – poručuju iz Držav-nog inspektorata. Očekuje se kako će s olakšanim po-stupkom legalizacije smanjiti broj osoba ili subjekatakojima će inspektori izricati propisane upravne i kaz-nene mjere zbog nezakonitog rada.

KAZNE OD 5 I 10 DO 150 TISUĆA KUNA

Z akon o pružanju usluga u turizmu i provedbe -nih propisa „naoružao“ je inspektore Držav -nog inspektorata u borbi protiv sive ekonomije

u turističkoj djelatnosti, te im osigurao mogućnostbrojnih mjera zabrane rada, novčanog kažnjavanja ilimjere pečaćenja objekta ukoliko tijekom provedbein spekcijskog nadzora pružanja usluga u turizmuutvr de da se one vrše na nelegalan način.

Tako je u slučaju pečaćenja objekta ili prostorije,potrebno naknadno nadležnom inspektoru dostavitidokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz ouplati 30 tisuća kuna u korist državnog proračuna.

Za druge utvrđene prekršaje nelegalnog pružanjausluga u turizmu, gospodarski inspektori sukladnoodredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu po -red upravnih mjera poduzimaju i kaznene mjere ko-jima je propisana novčana kazna za prekršaj pravneosobe u iznosu od 10 do 150 tisuća kuna, a za odgo-vor nu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 5 do 15 ti-suća kuna, te za fizičku osobu u iznosu od 10 do 15tisuća kuna.

TURIZAM 19

2 MILIJUNA KUNA OD MJERE PEČAĆENJA

Z bog loše gospodarske situacije u državi i novih re-cesijskih pokazatelja, uoči nove turističke sezonegospodarskim inspektorima Državnog inspekto-

rata predložena je metodologija rada u slučajevimakada zateknu pravne ili fizičke osobe u pružanju ugo-stiteljske usluge, ili usluge u turizmu bez rješenja o ispu-njavanju propisanih uvjeta izdanog od nadležnog tijeladržavne uprave.

Imajući u vidu kako je nemogućnost ishođenja takvihrješenja u većini slučajeva vezana uz ishođenje građe-vinske ili uporabne dozvole, ili rješavanje imovinsko-pravnih sporova za čiju je provedbu potreban duživremenski period, inspektorima je predloženo da ma-ksimalno financijski sankcioniraju takve pravne i fizičke

osobe, ali uz izbjegavanje mjere pečaćenja kojom, kaonajtežim oblikom kazne, gube svi.

No, to se ipak ne odnosi na one koji pružaju usluge uturizmu bez registracije djelatnosti, za koje će se i daljepoduzimati mjera pečaćenja. Prošlogodišnje izmjene idopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona opružanju usluga u turizmu, osigurale su u 88 slučajevaotkup mjere pečaćenja, čime je državni proračun postaobogatiji za više od 2 milijuna kuna. U izvještajnom raz-doblju 2011. godine, gospodarski inspektori obavili su13,275 inspekcijskih nadzora objekata u kojima su gra-đani pružali ugostiteljske usluge u domaćinstvu, te nadprijavom i odjavom turista i naplatom i uplatom bora-višne pristojbe, a utvrđena je 3,681 povreda propisa.

INSPEKTORI UPRIHODILI VIŠE OD 18 MILIJUNA KUNA

G ospodarski inspektori u području ugostitelj-stva, pružanja usluga u turizmu te boravišnepristojbe obavili su prošle godine ukupno

39,913 inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđenogotovo 15 tisuća povreda propisa.

Protiv prekršitelja podneseno je 6,575 optužnihprijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka, agospodarski inspektori u području ugostiteljstva ipružanja usluga u turizmu neposredno su s raznihosnova uprihodili u državni proračun više od 18,4milijuna kuna.

20 MARKETING

.......... SADRŽAJ ..........

..... Otvorena Villa Lanterna .....

..... Lanternist Šime Radovic .....

..... Kronologija Lanterne .....

..... Virski lanternisti .....

..... Legenda o sabljarki .....

Prilog Virskog lista

Stara virska Lanterna prvi je luksuzno preuređenisvjetionik na hrvatskom Jadranu u kojega su Općina Vir i općinska tvrtka „Vir turizam“ uložili oko2,5 milijuna kuna, a osim četiri sobe s kupaonicama,kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka na ukupnodva kata svjetionika i 180 m², prvim gostima iz Mađarske nudi i vanjski wellness, raskošno uređen prostor hortikulture oko zgrade te osiguranuprivatnost na pošljunčenoj plaži ispred samogsvjetionika

P rije sedam mjeseci, u petak 16. prosinca 2011. u pro-storijama Općine Vir potpisan je ugovor o najmustarog virskog svjetionika. 13. srpnja sljedeće go-

dine, također u petak, sve je bilo gotovo: građevinski ra-dovi na preuređenju i obnovi, dizajn i opremanje interijera,radovi na okolišu i hortikulturi vanjskog dijela svjetionika,objekt wellnessa, plaža ispred svjetionika te na kraju i stariborić koji je podšišan, očišćen i dodatno uređen s ležalj-kama kako bi sadašnji i budući gosti „Ville Lanterna“ uži-vali u večernjim zalascima sunca. Staro kameno zdanje jošiz vremena austrijskog cara Franje Josipa I. koje sudbinskisvakih 60-ak godina svjedoči temeljitim rekonstrukcijama,tako je ponovno u punoj funkciji, ali ovog puta ne samokao svjetionik. Prije svega, sada kao prvi rezidencijalni tu-ristički objekt s pet zvjezdica; prvi na otoku Viru, prvi uZadarskoj županiji i prvi luksuzno preuređeni svjetionikna cijeloj istočnoj obali Jadranskog mora.

„Impresioniran sam. Ovo je zaista reprezentativni objekt,ne samo kada je u pitanju turistički standard otoka Vira.Zaista, riječ je o vanserijskom objektu koji će gostima osi-gurati vrhunski užitak“, ovim je riječima sažeo prvi dojampomoćnik ministra turizma RH Davor Ižaković nakonsvečanosti otvaranja i razgledavanja vanjskog dijela i unu-trašnjosti „Ville Lanterna“, rekonstruirane i pretvorene urezidencijalni objekt s pet zvjezdica.

22

[ Gosti i uzvanici ispred preuređenog svjetionika ]

Otvorena Villa Lanterna

[ Zadarski arhitekti i novinari na svečanosti otvaranja Lanterne ]

[ Vanjski dio „Ville Lanterna“ s uređenim prostorom hortikulture ]

[ Direktor Mičić daje intervju Majdi Mikulandri s HTV-a ]

Lanterna & lanternisti 23

„Impresioniran sam. Ovo je zaista reprezentativni objekt, ne samo kada je u pitanju turistički standard otoka Vira. Zaista,riječ je o vanserijskom objektu koji će gostima osigurati vrhunski užitak“.

Davor Ižaković, pomoćnik ministra turizma RH

[ Davor Ižaković i Kristijan Kapović pomogli su virskom svjetioničaru Šimi Radoviću pri svečanom otvorenju novouređenog svjetionika ]

Prvi preured−eni svjetionik na Jadranu

V irska „Villa Lanterna“ prvi je svjetionik nahrvatskom Jadranu preuređen i rekonstru -iran kao ekskluzivni turistički objekt s pet

zvjezdica temeljem ugovora o desetogodišnjem naj -mu između virske općinske tvrtke „Vir turizam“ idržavnog poduzeća „Plovput“. Njegovo unutarnjeure đenje izveo je arhitektonski studio „Rene“ iz Za -dra, četveromjesečne radove izvodila je građevinskatvrtka „Geo Oprema Ciglenečki“ iz Svetog Križa Za-čretja uz sudjelovanje tvrtki za proizvodnju i opre-manje interijera „Studio B“ iz Zadra te „Meblo“ i„Fero-Term“ iz Zagreba.

Za uređenje hortikulturnog prostora pobrinulazadarska tvrtka „Čičvarda Šindija“, a projektno-teh-ničku dokumentaciju izradila je splitska projektant-ska tvrtka „Gradal inženjering“. 3-D vizualizacijuinterijera temeljem dizajnerskog rješenja napravioje Daniel Dević iz zadarske tvrtke „3D Radionica“.

30 MILIJUNA EURA ZA VIRSKI TURIZAMU ovaj potpuno preuređeni objekt za turizam Općina Vir iopćinska tvrtka „Vir turizam“ uložili su oko 2,5 milijunakuna, a osim četiri luksuzno uređene sobe s kupaonicama,kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka na ukupno dvakata svjetionika i 180 m², prvim gostima iz Mađarske po-nudio je i vanjski wellness, raskošno uređen prostor horti-kulture oko zgrade te osiguranu privatnost na pošljunčenojplaži ispred samog svjetionika.

Projekt pretvaranja starog svjetionika u „Villu Lanterna“,kako je službeni naziv preuređenog rezidencijalnog ob-jekta, prvi je kapitalni projekt Općine Vir iz strategije turi-stičkog razvoja otoka Vira, usvojene prije nešto više odgodinu dana.

„S otvaranjem Lanterne strategija turističkog razvoja usvo- jena prije više od godinu dana počela je davati konkre tnerezultate, a oni će biti evidentni od 1. listopada kada ćemo,siguran sam, ostvariti 100 tisuća turističkih dolazaka i višeod milijun noćenja na Viru. No, mi tu ne stajemo, jer jeOpćina Vir za sve koji se žele baviti turizmom osigurala

24

„Lanterna simbolički predstavlja početak nove ere virskog turizma u kojega ćemo, u sklopu izvođenja našeg Master plana,uložiti 30 milijuna eura i dobiti sve ono što jedno turističko mjesto mora imati“.Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir

[ Pogled na objekt wellnessa i uređeni prostor hortikulture koji su radili

„Geo Oprema Ciglenečki“ i zadarska tvrtka „Čičvarda Šindija“ ]

Usluge od najma speedboata i osobnog kuhara

do klapskog pivanja

C ijena sedmodnevnog najma za maksimalnoosam osoba, ovisno o razdoblju u sezoni,kreće se od 1,790 do 2,490 eura.

U osnovnu cijenu uključene su usluge smještaja,boravišne pristojbe, korištenje osam bicikala i osamležaljki sa suncobranima na plaži ili na sunčalištu,Wi-Fi internet unutar, izvan objekta i na plaži.

Uz nadoplatu uključena je i dostava gotovih jela ipića À la carte iz vrhunskog virskog restorana „Ko-tarina“, catering od 08 do 24, angažman osobnogkuhara ili domaćice, angažman dalmatinske klape„Vir“ za glazbu uz večeru, najam speed boata ili kla-sičnog broda s ili bez skipera, masažu na masažnomstolu u prostoru uz saunu i whirlpool, te dodatno idječji krevetić.


„U ovom smo projektu sretno spojili zaštitu i sanaciju nultog spomenika kulture s njegovim puštanjem u turističku funkciju,jer će Lanterna pritom zadržati svoju funkciju sigurnosti plovidbe“.

Zdenko Mičić, direktor općinske tvrtke „Vir turizam“

znatne novčane poticaje kako bi cijeli otok bio na što lje pšemi većem turističkom standardu“, kazao je načelnik Općine VirKristijan Kapović, predstavljajući projekt „Villa Lanterna“ izahvaljujući se predstavnicima mini starstva turizma.

„Ministarstvo nam je pružalo podršku na početku izvo-đenja ovog projekta i sada na njegovom otvaranju, a to jedokaz kako smo na pravom putu konačnog rebrendiranjaotoka Vira kao turističke destinacije“, napomenuo je Kapo-vić. U tom kontekstu, načelnik Općine Vir još je istaknuo:

„Ne bježimo od činjenice kako smo u protekla četiri de-setljeća postali sinonim za divlju gradnju. Nemamo ni ve-like kampove, hotele ili marinu, ali sada je tomu došao kraj.Ovo je početak jedne nove priče i znak da se Vir ne razvijastihijski nego planski. Lanterna simbolički predstavlja po-četak nove ere virskog turizma u kojega ćemo, u sklopu iz-vođenja našeg Master plana turističkog razvoja, uložiti 30milijuna eura i dobiti sve ono što jedno turističko mjestomora imati: centralnu šetnicu, hotel, marinu, kamp, sport-ski centar i brojne druge turističke sadržaje“.

[ Virski svjetioničari Dražen Žepina, Zvone Čepić,Šime Radović, Nediljko Radović, Miro Radović,Nediljko Čepić i Miro Žepina, u društvu načelnikaKapovića i direktora Mičića ]

Brojni gosti na otvaranjuVille Lanterna

M eđu uzvanicima na otvaranju „Ville Lanter -na“ našli su se Davor Ižaković, pomo ćnikministra turizma Republike Hrvatske,

Zdenka Šutak, načelnica u Ministarstvu turizma izsektora destinacijskog menadžmenta, Hrvoje Man-deković, predstavnik državnog poduzeća „Plovput“,Emil Ćurko, gradonačelnik Nina, Dalibor Bile,predstavnik tvrtke „NOVASOL“, brojni predstavnicitvrtki izvođača radova i uređenja virskog svjetionika,općinski vijećnici, djelatnici Općine Vir i virskih op-ćinskih poduzeća, dok su posebni gosti bili virskisvjetioničari Nediljko Čepić, Zvone Čepić, AnteOlić, Miro Radović, Nediljko Radović, Dražen Že-pina i Miro Žepina, a Šimi Radoviću Mimu pripalaje čast svečanog otvorenja rezidencijalnog objekta spet zvjezdica. Pjevala je domaća klapa „Vir“ i zadar-ska klapa „Lanterna“.

26

Mediji rekli: turistička ljepotica

S večanost otvaranja „Ville Lanterna“ pratile susve medijske kuće u Hrvatskoj, od Hrvatskogradija i HTV-a do nacionalnih i lokalnih no-

vinskih, radijskih, internetskih i televizijskih kuća.Novinski izvještaji u „Slobodnoj Dalmaciji“ i „Za-darskom listu“, radijski na zadarskom HRT-u i„057“, televizijski na HTV-u i VOX-u, internetski na„ZNET-u“ i svi drugi, bili su nepodijeljenog mišlje-nja: Vir je dobio turističku ljepoticu!

[ Prostor blagovaonice s pogledom na dnevni boravak ]

Luksuzno ured−enje spomenika nulte kategorije

B ivši virski svjetionik spomenik je nulte katego-rije, 8 km udaljen od centra mjesta Vira i smje-šten na osami u borovoj šumi uz atraktivnu

modro-zelenu prirodnu pješčanu i stjenovitu plažu, teuz vlastitu rivu s vezom za manji brod.

Na dva kata „Ville Lanterne“ s ukupno 180 m², smje-štene su četiri uređene spavaće sobe s vlastitim kupati-lom, LCD TV-om i digitalnim SAT kanalima. Prizemljeje također opremljeno s LCD TV-om od 130 cm, toale-tom i garderobom, te luksuzno uređenim dnevnim bo-ravkom, aperitiv barom, kuhinjom i blagovaonicom.

Svi prostori su klimatizirani, a u dodatnim prostori-jama nalaze se sauna, whirlpool, teretana, vanjski grilli sunčalište, dok se ispred ulaza u objekt „Villa Lan-terna“ nalazi parking za 4 vozila.

Ukupno je u zahvat uređenja i rekonstrukcije reziden-cijalnog objekta s pet zvjezdica uloženo oko 2,5 milijunakuna, a na kon ljetne sezone izgradit će se montažnibazen sa sunčalištem i pratećim sadržajima.

„Villa Lanterna“ strujom se napaja pomoću solarnihploča i agregata, dok vodu crpi iz gusterne uz ugrađenibiopročišćivač otpadnih voda.

[ Unutrašnjost jedne od četiri sobe na katu „Ville Lanterna“ ]


[ Ižaković, Šutak i Kapović ]

Plan je 500 tisuća kuna od Ville Lanterna

E kskluzivni turistički objekt „Villa Lanterna“ već jebukiran za srpanj i kolovoz, a rezervacije stižu zaruj an i listopad. Sve ovo, odrađeno preko Turisti-

čke agencije „Vir turizam“ još u predsezoni i gotovo nane viđe no – dok su radovi na svjetioniku bili još u tijeku– najbo lje govori o rezervi i mogućnostima prvog re zi-dencijalnog virskog turističkog objekta s pet zvjezdica.

„Uz potporu velikih tour operatora specijaliziranih zaovakve objekte, pogotovo najvećeg tour operatora NO-VASOL, planiramo Lanternu staviti u turističku funkcijuizmeđu 150 i 200 dana godišnje, što u prihodima značiviše od 500 tisuća kuna“, naglašava direktor općinske

tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić mogućnosti novoot-vorenog turističkog objekta.

Danski tour operator „NOVASOL“ najveći je svjetskibrend kada su u pitanju posredovanja za privatni smje-štaj. Godišnje tiska oko 3 milijuna kataloga za 24 eu-ropske zemlje, a ostvaruje i najveći promet u Hrvatskojs kućama za odmor, rezidencijalnim objektima i ku-ćama s bazenom. „Villa Lanterna“ u sebi sjedinjava svenavedene usluge i kvalitete, pa će osim ljetnog odmoragostima nuditi i mogućnost održavanja raznih konfe-rencijskih sastanaka, svečanih večera, team buildinga,novogodišnjih i svih drugih proslava.

DODATNA ATRAKCIJA SVJETIONIKA„Villa Lanterna“ tako od 13. srpnja 2012. godine predstav-lja svojevrsni inicijalni „Dan D“ za virski turizam čije jeukupno poboljšanje vidljivo na svakom koraku.

„Uređenje Lanterne prekretnica je za virski turizam. Ko-liko je njezino renoviranje bilo komplicirano za izvedbu naj-bolje znaju svi koji su na tom projektu radili. No, najbitnijeje da gosti koji dođu na Vir i Lanternu osjete zadovoljstvokako bi nam se vratili i sljedeće godine“, kazao je ZdenkoMičić, direktor općinske tvrtke „Vir turizam“ posebno na-glašavajući perspektivu razvoja turizma na Viru:

„Imamo uređene plaže, turističku animaciju, brojne te-čajeve, izlete i usluge za goste koje do sada nisu postojale naotoku Viru, a uz sve to stvaramo turističke kadrove i osi-guravamo zaposlenost domaćih ljudi. Sve su to tek naznakenaših mogućnosti i onoga što se turistički može događatina Viru“.

Ovaj projekt svakako će podići razinu virskog turizmakako bi se odmakao od klasične apartmanske ponude i biopreteča onome što dolazi planiranjem i projektiranjem hotelai marine, kao i kamping turizma, a sama „Villa Lanterna“ kaonekadašnji svjetionik gostima nudi i dodatnu atrakciju.

„U ovom smo projektu sretno spojili zaštitu i sanacijunultog spomenika kulture s njegovim puštanjem u turisti-čku funkciju, jer će Lanterna pritom zadržati svoju funkcijusigurnosti plovidbe“, dodao je Mičić.

Svečanost otvorenja „Ville Lanterna“ bila je u 20 satiispred ulaza u preuređeni svjetionik uz domjenak za sveuzvanike i goste, a čast službenog presijecanja vrpce no-vootvorenog turističkog objekta, uz pomoć načelnika Ka-povića i pomoćnika ministra Ižakovića, pripala je ViraninuŠimi Radoviću, posljednjem svjetioničaru na Lanterni.

LANTERNISTs cvitarom

28

LANTERNISTs cvitarom

ReportažaUspomene posljednjeg stanovnika virske Lanterne

Šime Radović Mimo


D ok se mojim Renaultom strmoglavo spu-štamo prema virskom svjetioniku, raz-mišljam o prolaznosti prednjih ležajeva i

amortizera na čiju me dotrajalost upozorava auto-mehaničar. Moj suputnik, 69-godišnji LozičaninŠime Radović kojega svi Virani, pa čak i djeca, znajukao Mima, razmišlja naglas o drugim stvarima.

„Eh, nekad je sve ovo bilo puno kamenov, zarasloi neprohodno. Jedva si moga nogon kročit“.

Zaista, put prema Lanterni odnedavno je lijepo oči-šćen, poravnat i utaban. Sve što je bilo divlje i samo-niklo nekako je pripitomljeno i uredno podsječeno,šikara podšišana, panjevi izvađeni, a kažu svjedocikako je i barem 300 poskoka humano preseljeno sastaništa oko Lanterne prema vječnim lovištima.

„Amen“, dodaje Mimo.

S BATANOM ZA TRI SATADolazimo pred Lanternu koja je u oblaku dima zbogmoćne freze što ruje oko starog borića. Nedavno gaje Brane Begonja frizirao, pripremajući teren za bu-duće hortikulturno uređenje. Najmanje dvadesetakradnika predano kopa, zalijeva smjese, prenosidaske i materijal, vari, brusi, ukucava brukve i svešto se inače radi kada se uređuje budući rezidenci-jalni objekt s dodatnim wellnessom. Iako je barem35 Celzijusa u hladu, bauštela je žestoka kao da suradnici „Geo opreme Ciglenečki“ dobili plaće.

Mimo vadi svjetioničarsku šapku iz sedamdeset itreće, od prije nosi majicu „Plovputa“, pa krećemo usvečani obilazak Lanterne. Za Mima je to senti-mentalni trenutak, povratak na mjesto na kojemu jeprije dvanaest godina okončao karijeru lanternisteprije nego je zbog bolesti otišao u prijevremenu mi-rovinu. On je posljednji čuvar najvećih tajni virskeLanterne, iako me uvjerava kako svjetionici zapravoi nisu obavijeni nekom posebnom tajnovitošću.

„Jesu đavla. Nema tu tajni“, kaže.I kad su najudaljeniji – više su nego obični, a radno

vrijeme isto je kao u svakoj drugoj firmi. Zapravo,uvjerava me Mimo, svi su isti; veći ili manji, bliži iliudaljeni, neki s više skalina, neki s manje, neki nastruju, a nekad davno na petrolej. Tako je sve počelo,1973. godine s petrolejem na viškoj Stončici.

„Prvo su se punile flaše petroleja, onda se je pumpazrak, pa se palija grijač na feralu. Puno posla, ali život jebija odličan. Bolji nego na moru“, primjećuje Mimo.

Nakon tri godine života na Visu, svjetionik Sušacbio je sljedeća postaja. Dugih dvanaest godina i dvamjeseca.

30

„Penja san se na 82 metri visine s kantama petroleja.Svaki misec užaja san iznit na vrh hiljadu litara“, opisujeMimo svakodnevnu svjetioničarsku obavezu. Stončica, pasvjetionik Sušac, potom Tajer, Babac, Ražanj, Grujica, VeliRat, Blitvenica, Pokonji Dol kod Hvara, Puntamika, Rivanj,i napokon ga je posao odveo na svjetionik na rodnom Viruodakle je, opet, odlazio na zamjene uzduž Jadrana.

„Nisan ja tu bija ka drugi svjetioničarov. Mislin, jesan,ali san više užaja odlazit na zamjene. Tu ionako nije bilopuno posla. U to vrime sve je bilo automatizirano“, kaže.

Kad nije bilo jakog vjetra ili obaveza, otišao bi svojombatanom na kraj, u suprotnom bi mu društvo pravio malitelevizor na 12 volti.

„Uvik je bilo slobodnog vrimena za poć na more i riba-riti. Kad san bija bez obavez, otiša bi zimi na lignje, il naribe u lito. A jednom san batanom došaja s Dugog otoka zatri sata“, hvali Mimo svoje pomorske vještine.

SKALINE VIRSKOG SVJETIONIKAU ovom trenutku evociranja uspomena na davne svjetio-ničarske dane, primjećuju nas radnici „Ciglenečkog“ i „Čič-varde Šindije“ koji uređuju okoliš, pa s memoaristikeprelazim na dijalošku formu.

- Kapetan svjetionika došao je u inspekciju – obraćam sezačuđenim ljudima. Lucidni Mimo prihvaća igru, salutira,pa nastavlja gdje je stao.

- Bilo je svakakvih riba, jedanput i ovolika – širi ruke po-kazujući brancina od najmanje 5 kila.

- A vi ste, barba, živjeli ovdje? – pita jedan naivac. - Esss, da živija… Prije nije bilo vako. Tu je na južnjoj

strani bila šikara – objašnjava Mimo prstom pokazujući nared fino obrađenih kamenih blokova. Desnu ruku šeretskije naslonio na zid rezidencijalnog objekta pozirajući poputfilmskih glumaca iz pedesetih, dok su se oko njega oku-pljali znatiželjnici. Odjednom se pojavila i Ivana koja radihortikulturu, i u svakoj drugoj prilici ova stručnjakinja in-tenzivnog i komercijalnog uzgoja kultiviranih biljaka izaz-vala bi pažnju, ali ne i sada. Mimo je bio zvijezda dana.

- Koliko san ja tu skalinov napravija. Nisan ih na Viru iz-broja, ali znan da je na Velom Ratu bilo 185 skalinov. VeliRat i Savudrija su imali najveće kule – prisjeća se.

Nastavljamo ophodnju do ulaza u Lanternu diveći se kru-škama iz vrta koje ljepotom prkose buci postavljanja plo-čica u wellnessu. Ivanu kao da je opčinila elegantna bjelina

Mimove svjetioničarske šapke, pa nas slijedi u stopu. Da jese riješim, predlažem fotografiranje s Mimom.

- A vi ste, barba, živjeli ovdje? – pita Ivana. - Esss, da živija… Prije nije bilo vako. I na sjevernoj

strani bila je šikara – objašnjava Mimo prstom pokazujućina red fino obrađenih kamenih blokova ispred ulaza.

Već smo u Lanterni. Sjećanja ponovno pristižu iz polu-tame predsoblja.

Vraćamo se šezdesete kada je Mimo bio mladić zaposlenu riječkom brodogradilištu „3. Maj“. Šezdeset i šeste u Rijecije upoznao lijepu i vrijednu Ličanku, Desanku Jakšić, skojom se oženio i vratio na Vir. Desanka, u vrijeme udajedevetnaestogodišnja djevojka, a sada 65-godišnja gospođaRadović i majka njihove 45-godišnje kćerke Sandre te baka23-godišnjem Marinu Radoviću, nepogrešivo pamti svedetalje iz njihovog života. Precizno opisuje selidbe s otokana otok ili kopno, sa svjetionika na svjetionik, pa su poputnekih morskih nomada Radovići neprekidno bili u pokretu.

„Kako se stalno dežuralo na petrolej, bilo je dosta posla,pa sam i ja morala pomagati suprugu“, govori gospođa De-sanka. Dok je ona bila u poslu uz Mima, njihova kćerkaSandra igrala se s prijateljicama, ili bi vrijeme provodila sobitelji Viranina Zvone Čepića – kao na Sušcu gdje su služ-bovali zajedno. No, kako sam već napisao, Mimo nijepočeo kao svjetioničar.

Radio je na antikoroziji u brodogradilištu „3. Maj“, go-dinu dana i na maloj obalnoj plovidbi brodogradilišta„Cres“, pa onda i kao mornar četiri godine za dubrovačku„Atlantsku plovidbu“. S njom je prošao cijeli Mediteran,Crno more, doplovio do udaljenih porta u Rusiji, i sve tokao v.d. kormilar.

„Nisan tija polagat za kormilarov, jer san znaja da nećudugo navigat“.

No, i kao vršitelj dužnosti kormilara Mimo je bio vrstan,pa su ga eventualne nezgode zaobilazile u širokom luku,otprilike u istom rasponu u kojemu je jednom prilikomoplovio drugu najjužniju točku afričkog kontinenta, RtDobre nade.

„Sve zavisi ko je na kormilu, a ko je na mostu od pilotov.Kad uvažaš brod, moraš slušat sve njihove komande. Samo

Sjetne melodije iz mladosti polako se gube potisnute grubim brujanjima kutnih i drugih brusilica. Kao iz inata, Mimo iz sjećanja vadi cvitaru. Drži je jednom rukom između palca i kažiprsta, drugom podupire njezin vibrirajući efekt nadglasavajući stvarnost radova na Lanterni.

„Znaja san svirat još ka mladić. Nekad bi svira neku pismu, a nekad samo onako da ubijen vrime.Svira bi i na Lanterni kad bi mi bilo dosadno“, kaže

[ Gospođa Desanka uvijek je pomagala svom Mimu ]


jednom nisan poslušaja pilotov kod Rta Dobre nade. Išasan na svoju ruku, a da nisan, bili bi pošli u brdo“, prisjećase izbjegavanja udesa, te bespuća nepreglednog i uvijek va-lovitog mora.

„Atlantik je uvik uzburkan, ali mi smo bili toliko spori danam ni valovi nisu smetali. Svon forcon brod je vozija 11milja, a imaja je 150 metri i 15 hiljada tona. Vozili smo ipamuk i grbun i svakog vraga. Sve vrste tereta. To su bilibrodi lutalice, pa koji teret nađe – to i vozi“.

Sve u svemu…„Odličan je bija život na moru, ali samo za onoga komu

more ne smeta. Meni je malo smetalo na velikom brodu,zato nisan tija ostat. More smeta i onome ko je strašljiv.Neka njanka ne izlazi na more“, poručuje Mimo, iako je da-našnje uvjete plovidbe teško usporediti s nekadašnjima.Danas mornari jedva i vide more, a kamoli porat.

[ Kapetan svjetionika salutira začuđenim radnicima ] [ Iz mladosti: služba na svjetioniku Veli Rat ]

[ Brancin je imaja najmanje 5-6 kila, pokazuje Mimo ]

CVITAROM PROTIV BUKEBrzi pogled po predsoblju i dnevnom boravku rezidenci-jalnog objekta Mimu otkriva drukčiji raspored prostorijaod onoga u vrijeme njegovog službovanja. Nešto je, ipak,ostalo isto.

- Tu je bila gusterna – govori Mimo i prstom pokazujena uski prolaz uz podnožje stepeništa. Jedan radnik klimaglavom, pa Mimo nastavlja izlaganje.

- Ode san bija kući, a nisan kući. Pješke bi dolazija i odla-zija. Nije bilo ceste, nego preko brda uz okolnji put. Nisanimaja biciklo, a nisan ni znaja vozit. A kad ostariš, ko ćeonda učit vozit? – pita se.

Stečene navike teško se napuštaju, pa i danas Mimo sva-kodnevno pješke pregazi oko 15 kilometara. Od Lozica doSela, đir-dva okolo uz boćalište, pa nazad. Sve u nekom život-nom krugu. Unutar tog kruga, jedan je tragični događaj obi-lježio život lozičke obitelji Radović. Nesretnim slučajemizgubili su 7-godišnjeg sina Antu. Došao je tijekom školskograspusta na otočić Tri Sestrice, uplašio se aviona koji su nadli-jetali otok i život mu se zauvijek ugasio u morskim dubinama.

„Ne znan točno šta se dogodilo: je li pao u more odstraha pa se utopio, ili mu je prije otkazalo srce… Kad se iz-gubi dite, od tuge se čovik nikad ne može oporavit. Srce mije ostalo na Rivnju“, tužno priča Mimo.

Penjemo se dalje stepeništem Lanterne smetajući radni-cima „Ciglenečkog“. Mimo ih pozdravlja i sjetno gledaunutrašnjost. Obilazimo sobe, kupatila i usku terasu s kojegledamo na more. Iz daljine zajedno s morskim valovimanadiru mirisi i zvukovi mladosti, jer kakav bi to bio živo-tni krug, kada u njemu ne bi bilo i veselja?

„Za nas virske mladiće i divojke sviranje i plesanje kolabila je jedina zabava. Igrali smo od kamena do kamena, ska-kali ka vragovi isprid stare gostione i zadruge. Tu smo užaliigrat i na boće“, govori. Sjetne melodije iz mladosti polako segube potisnute grubim brujanjima kutnih i drugih brusilica.

32

Kao iz inata, Mimo iz sjećanja vadi cvitaru. Drži je jednomrukom između palca i kažiprsta, drugom podupire njezin vi-brirajući efekt nadglasavajući stvarnost radova na Lanterni.

„Znaja san svirat još ka mladić. Nekad bi svira nekupismu, a nekad samo onako da ubijen vrime. Svira bi i naLanterni kad bi mi bilo dosadno“, kaže.

Završili smo obilazak.

S DRUGE STRANE BANDIREVraćamo se prašnjavim Renaultom uzbrdo prema Lozi-cama, ovog puta novim biciklističkim stazama uz podnožjeBandire, i razmišljam o vječnosti. Unazad stotinjak i višegodina za sve generacije Virana svjetionik je bio dio iden-titeta otoka. Stari svjetionik na Rtu Vrulja odavno je zara-stao u spomenički baštinu, novi je izgrađen na mjestusadašnjeg rezidencijalnog objekta, pa obnovljen nakon ru-šenja, i sada opet renoviran kao jedinstveni turistički sim-bol novih virskih generacija.

Moj suputnik, 69-godišnji Lozičanin Šime Radović ko-jega svi Virani, pa čak i djeca, znaju kao Mima, razmišljanaglas o istim stvarima.

„Eh, moj su pokojni otac i stric zvani Ringo zidali Lan-ternu. I neki drugi Virani su radili na svjetioniku“.

Dok se približavamo Lozicama, prvi put s druge stranegledam na podnožje Bandire. Sunčane zrake zlate i oba-sjavaju nježne okolne bregove ispresijecane kamenim ni-zovima. Leptiri treperavo nadlijeću makiju i aromatičnobilje, mužjaci cvrčaka imaju previše energije pa stružu rit-mičke i prodorne zvukove, nešto poput cvitare, dok nekaptičurina lukavo nadlijeće oko čupavog grma.

„Orao! Vidija je zeca“, govori mi Mimo. Trenutak poslije, ptičurina se obrušila za žbun, pa ne-

stala u njegovoj razgranatoj podlozi. Žbun se prelio u kra-jolik koji nam prpošno otkriva plavetnilo morskog kanala.Vratili smo se u Lozice…

[ Mimo sjetno gleda prema nepreglednoj modrini Virskog mora ]

PROSINAC 2011. Projekt Lanterne

T ek što je prošlogodišnja ljetna sezona odrađena snovim direktorom na čelu općinske tvrtke „Vir turi-zam“ Zdenkom Mičićem, potpis na ugovor s drža-

vnim poduzećem „Plovput“ o najmu i rekonstrukciji virskogsvjetionika, usmjerio je virski turizam prema ekskluzivni-jim turističkim sadržajima određenima u Master planu.

„Tako uređen svjetionik bit će velika novost za Vir, tvrtkui Općinu Vir. Dobit će se rezidencijalni turistički i luksuzniobjekt koji će bez srama primati najzahtjevnije i najznačaj-nije goste s VIP tretmanom“, govorio je Mičić u prosincu2011. najavljujući novi virski turistički pravac prema kva-liteti i višoj kategoriji ponude.

PROSINAC 2011. Ugovor s Plovputom

P otpisanim ugovorom o najmu virskog svjetionika iz-među općinske tvrtke „Vir turizam“ i državnog po-duzeća „Plovput“, virsko općinsko poduzeće dobilo

je ekskluzivni objekt na desetogodišnje upravljanje. Za nje-govu obnovu, uređenje i opremanje te stavljanje u funkcijuuskoro se raspisao javni natječaj, a realizacija cijelog pro-jekta i svečanost otvaranja rezidencijalnog turističkog ob-jekta s pet zvjezdica prema prvim predviđanjima očekivalase u lipnju 2012. godine.

Ugovor su u petak 16. prosinca u prostorijama OpćineVir potpisali direktor tvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić irukovoditelj komercijalnog sektora tvrtke „Plovput“ SlavkoŠimić, uz prisustvo načelnika Općine Vir Kristijana Kapo-vića, zamjenika načelnika virske Općine Tomislava Bašića,te djelatnika „Plovputa“ iz Splita i Zadra Kruna Jakopovićai Damira Grbasa.

„U ovom smo projektu sretno spojili zaštitu i sanaciju nul-tog spomenika kulture s njegovim puštanjem u turističkufunkciju, jer će Lanterna pritom zadržati svoju funkciju

sigurnosti plovidbe“, kazao je Mičić dodajući kako je riječ oekskluzivnoj rezidenciji koja će cijenom i ponudom bitnopodići razinu virskog turizma.

S druge strane, Šimić je izrazio zadovoljstvo činjenicomkako će lijepi i ekskluzivni virski svjetionik svoj 131. ro-đendan proslaviti obnovom i uljepšanjem, i to upravo odstrane Virana koji su kao svjetioničari ostavili znatan tragu tvrtki „Plovput“. Obnovom i stavljanjem u turističkufunkciju svjetionika, bit će realiziran prvi od četiri velikaplanirana turistička projekta na Viru, o čemu je govorionačelnik Kapović:

„Prošle smo godine postavili petogodišnji cilj probijanjabrojke od milijun ostvarenih noćenja, a do nje bi moglidoći već iduće ljeto. Čekaju nas još i projekti hotela, ma-rine i turističkih kampova, pa je vrlo važno što smo stvo-rili kadrovske, materijalne i organizacijske preduvjete zanjihovu realizaciju u sljedećih deset godina, ali sve to ne bibilo moguće bez infrastrukturnog iskoraka 2012. godinekada će do centra Vira doći voda i kanalizacijski sustav“,kazao je istaknuvši još zadovoljstvo uspjehom u mijenja-nju percepcije imidža otoka Vira.

PROSINAC 2011. Primopredaja Lanterne

P regledom stanja i simboličnom primopredajomključeva virskog svjetionika, stavljena je „točka nai“ ugovora o najmu Lanterne između općinske tvr-

tke „Vir turizam“ i državnog poduzeća „Plovput“. Time vir-sko općinsko poduzeće krenulo u realizaciju najvažnijegprojekta 2012. godine: obnove, preuređenja i opremanjarezidencijalni turistički objekta s pet zvjezdica. Primopre-daju su izvršili Damir Grbas, šef zadarske pomorske regijedržavnog poduzeća „Plovput“ i Zdenko Mičić, direktorvirske općinske tvrtke „Vir turizam“.


Kronologija Lanterne

Iako je unutarnji prostor osmerokutne kamene kule izgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat ukupne površine180 m² bio u prilično zapuštenom stanju, obnovom i preu-ređenjem, naglašeno je, dobit će stari sjaj, ekskluzivne sa-držaje i novu turističku funkciju kao spoj zaštite i sanacijenultog spomenika kulture i njegovog puštanja na turisti-čka tržišta. Na katu Lanterne bit će izgrađene četiri dvo-krevetne sobe, u prizemlju će imati veliki dnevni boravak,kao i wellness, saunu, jacuzzi te roštilj uz predviđeno sun-čalište i hortikulturno uređenje cijelog prostora, ali će idalje zadržati svoju funkciju sigurnosti plovidbe.

OŽUJAK 2012. Radovi na svjetioniku

D jelatnici građevinske tvrtke „Geo Oprema Ciglene-čki“ iz Svetog Križa Začretja – izabrane na natječajuza izvođača radova na virskoj Lanterni – započeli

su 21. ožujka 2012. s građevinskim radovima na interijerusvjetionika. Rušili su se pregradni zidovi i širile prostorijena oba kata Lanterne kako bi budući rezidencijalni turisti-čki objekt dobio svoj funkcionalni unutarnji izgled.

Ukupna vrijednost građevinskih radova na unutrašnjo-sti virskog svjetionika procijenjena je na oko 1,3 milijunakuna bez PDV-a s predviđenim rokom za njihov završetakod 72 kalendarska dana. Paralelno s ovim radovima plani-ran je i početak vanjskih radova na uređenju hortikulturesvjetionika te nakon završetka definiranja interijera i nje-govo kompletno uređenje i opremanje. Prvog dana radovaobjekt Lanterne pregledali su direktor općinske tvrtke „Virturizam“ Zdenko Mičić, zamjenik direktora Marino Ruka-vina i nadzorni inženjer Bogdan Marov čiji je arhitekton-ski studio „Rene“ dobio posao dizajna i uređenja interijerabuduće „Ville Lanterna“.

TRAVANJ 2012. Lanterna u medijima

E vo i lijepe vijesti s jednog drugog otoka. Virska Lan-terna jedan je od najstarijih svjetionika na jadranskojobali. Ovih je dana počela njegova obnova, a namjera

je preurediti ga u ekskluzivan turistički objekt s pet zvjez-dica. Prvi gosti očekuju se već potkraj lipnja – tako je go-vorila voditeljica središnjeg Dnevnika HRT-a najavljujućiprilog o virskom svjetioniku. Prilog je emitiran u nedjelju8. travnja, na sam Uskrs, a nešto ranije sličan reportažniprilog emitiran je i na Dnevniku Nove TV. Interes za vir-skim svjetionikom koji se obnavlja i preuređuje u reziden-cijalni turistički objekt s pet zvjezdica pokazao je inacionalni dnevnik „Slobodna Dalmacija“ koji je dan ra-nije, 7. travnja, objavio tekst o virskoj Lanterni. Nakon in-teresa i pisanja lokalnih medija, prije svega dnevnika„Zadarski list“, o djelovanju tvrtke „Vir turizam“ i strategijiturizma Općine Vir, turistički Vir sa svojim projektima po-stao je sve zanimljiviji i ostalim medijima na nacionalnojrazini, ali i gostima koji su rezidencijalni objekt Lanterneveć bukirali za pet tjedana.

SVIBANJ 2012. Ministar posjetio Lanternu

U petak 4. svibnja otok Vir posjetio je ministar turizmaVeljko Ostojić u pratnji župana Zadarske županijeStipe Zrilića i gradonačelnika Zadra Zvonimira

Vrančića. Dolazak ministra Ostojića organiziran je nakonnjegovog boravka u Zadru i u sklopu posjeta Zadarskoj žu-paniji, te kao priznanje za uspjehe koje cijela regija postižeu turističkoj djelatnosti. Ostojić je sam odabrao Vir kaojedno od odredišta navodeći kako nikada do sada nije bio naViru i, još važnije, zbog želje da se upozna s projektom re-konstrukcije virskog svjetionika.

„Vir nikad nije imao pozitivnu percepciju u javnosti, alinakon današnjeg dana uvjeren sam kako sam vidio okidačenovog virskog zamaha u turističkom razvoju i kako Virmože postati otok s jednim licem – lijepim. Pri tomu svje-tionik vidim kao okidač tog novog Vira i nove životnepriče. U ime Ministarstva nudim suradnju i partnerskiodnos, jer vjerujem kako su Virani na pravom putu“, kazaoje Ostojić kojega su pred zgradom Općine Vir dočekali na-čelnik Općine Vir Kristijan Kapović, predsjednik Općin-skog vijeća Mate Radović i drugi virski vijećnici, direktortvrtke „Vir turizam“ Zdenko Mičić, direktor virske Turisti-čke zajednice Šime Vučetić te novinarske ekipe iz svih te-levizijskih centara i brojnih medijskih kuća. Svi zajednoobišli su virski svjetionik u rekonstrukciji uvjeravajući sena licu mjesta u atraktivnost virskog turističkog projekta.

„Ako je neka lokacija pogodna za nezaboravne životnedoživljaje i emocije onda je to sigurno virski svjetionik.Iako je nemoguće promijeniti sve, definitivno je sigurnokako otok Vir može značajno promijeniti svoje turističkeatribute. Ministarstvo može pomoći i to participiranjem unekim zakonima kojima ćemo osigurati bolji i uspješnijirazvoj turizma“, kazao je tada ministar Ostojić.

LIPANJ 2012. Pred otvaranje Lanterne

N a unutarnjim zidovima budućeg rezidencijalnogobjekta Lanterne nanosila se prva ruka boje i do-vršavalo krovište te vanjska ograda s podešavanjem

na standardnih 110 centimetara. Popjeskarena je i unutar-nja ograda uz stubište, pa je s preostalim unutarnjim i vanj-skim radovima na wellnessu i njegovoj nadstrešnici testavljanjem lajsni parketa i drugom rukom boje za zidove– nestrpljivo očekivana završnica radova na preuređenjuvirskog svjetionika.

„Dodatno šminkanje vanjskog dijela svjetionika traži jošstavljanje kamenog zida i naknadno hortikulturno uređe-nje, ali u principu radovi su vrlo skoro završeni“, govorioje krajem svibnja Hrvoje Ciglenečki, direktor tvrtke „Geooprema Ciglenečki“ iz Svetog Križa Začretje, izvođača ra-dova na virskom svjetioniku.

Paralelno su izvođeni i zahvati na uređenju hortikulturei okoliša, pa je sve skoro bilo spremno da „Villa Lanterna“kao prvi rezidencijalni objekt s pet zvjezdica, preuređena iušminkana, otvori svoja vrata prvim posjetiteljima na sve-čanosti otvaranja, a potom i prve goste iz Mađarske.

34

... Virska Lanterna ...

V irski svjetionik udaljen je oko 7 kilometaraod centra otoka Vira i 40-ak kilometara odZadra u smjeru sjeverozapada. Ako se plovi

iz smjera Zadra, usporedno s južnom obalom otokaVira, Lanterna je lako uočljiva na središnjem dijelujugozapadne obale između istočnog rta Pedinka izapadnog rta Vrulja.

Svjetionik je sagrađen 1881. godine na sjevernomulazu u Zadarski kanal, a i danas je u funkciji oda-šiljući svjetlosni snop vidljiv s udaljenosti od dese-tak nautičkih milja.

Lokaciju gradnje svjetionika odredio je austrou-garski ured sigurnosti plovidbe kako bi se za noćnunavigaciju obilježio plovni put prema luci Zadar, jermorsko dno u širem akvatoriju svjetionika blagoponire opasnim plićacima. Tijekom Drugog svjet-skog rata svjetionik je 1944. godine uništen gotovodo temelja, pa je nakon rata 1950. ponovno sagra-đen i obnovljen.

... Legenda o virskoj sabljarki ...

U z puste svjetionike često su vezane legende oblagu skrivenom u škrinjama, ali virski svje-tionik ponudio je jednu sasvim drukčiju le-

gendu: onu o sabljarki manjoj od 3 metra i teškoj 110kila. Ako je vjerovati ribičkim ili svjetioničarskim pri-čama, ulovio ju je osamdesetih godina svjetioničarZakarija Begić, nakon duge i iscrpljujuće borbe u Vir-skom moru.

„Četiri sata sam se zafrkavao s njom, a digao je napanulu. Vidio sam je danima prije kako skače i pitaose hoću li je možda moći uloviti. Imao sam muzgavcana udici, dobru ješku, a sama udica nije bila veća odone za parangal. Tunja je bila od milimetra i pol, pakada se sabljarka uhvatila, sve sam odmotao. Oko stometara, i još po prilici šest metara konopa. Sve sam tobacio zajedno s kantom za vodu. Kako je kanta punazraka, sabljarka je ne može potopiti. Poslije četiri sata

borbe uspio sam je odvući u pličinu i onda udariti ve-slom. Vraže, svu sam je prebio i napokon izvukaovani. Taman mi je tu s kraja došao pomoći Ive MerinVučetić. Riba je bila čudo za vidjeti. Duga 2 metra i60 centimetara. Ona od sto i deset kilograma, a jajedva šezdesetak …“ – ovim je riječima Begić opisi-vao epsku borbu u priči koju je prije desetak godinaobjavila „Slobodna Dalmacija“.

35Lanterna & lanternisti

36

... Virski lanternisti ...

B rojni svjetioničari i svjetioničarske obiteljislužbovale su na virskom svjetioniku, no tek unjegovo novije vrijeme stanovnici lijepe Lan-

terne postajali su i Virani, kazuje Ive Bašić u mono-grafiji „Vir, povijest mog otoka“. Tako su NediljkoČepić, Šime Radović i Miro Radović Pijažini bili prvimeđu njima, potom i Tomislav Bašić Jakovićev, IvicaBudija Radin te Miro Žepina i Dražen Žepina.

Na gotovo svim hrvatskim svjetionicima službu sujoš obavljali Zvonko Budija, Ante Olić, Branimir Olić,Ivica Vučetić Veliki, Vido Budija, Zvonko Čepić, Ne-diljko Radović, Veseljko Radović, Ante Budija Šljivinai Ante Budija Pere Sabaotova.

Za iznimne zasluge u spašavanju na moru „Plavuvrpcu“ nekadašnjeg zagrebačkog „Vjesnika“ dobio jesvjetioničar Ivica Budija, dok Bašić kao prve virskesvjetioničare navodi Antu Rukavinu Antinog i MatuVučetića Maštelića.

Virski listPrezida VII23234 Vir+385 (0)23 346 [email protected]

Vir turizam d.o.o.Put Mula 723234 Vir+385 (0)23 362 [email protected] VL

KUPON ZA POPUST

OD

35%�

Pretplata za organizacijeOrganizacije, društva i institucije koje su zainteresirane za pretplatu na časopis„Virski list“, zahtjev za pretplatom trebaju poslati bez kupona poštanskim putemna adresu izdavača „Vir turizam“ d.o.o., Put Mula 7, 23234 Vir, s naznakom„Pretplata Virski list“ i kopijom opće uplatnice s iznosom od 156,00 kuna.

Cijena časopisa bez popustaCijena časopisa po jednom izdanju iznosi 10 kuna, a godišnja koja uključuje 12 brojeva iznosi 156 kuna uključujući poštanske troškove za Hrvatsku.

Pretplata za inozemstvoGodišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz zemalja Europske unije te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Švicarske i Norveške iznosi 282,00 kune.Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Sjedinjenih Američkih Država iznosi 414,00 kuna.Godišnja pretplata uključujući troškove poštanskog slanja za pretplatnike iz Australije iznosi 492,00 kune.

Vir turizam & Virski listpoklanjaju

35% popusta zapretplatu na Virski list

SAMO 101 KUNA ZA CIJELU GODINU + pokloni za pretplatnike!

Svakog mjeseca na Vašu kućnu adresu šaljemo Vaš primjerak „Virskog lista“ uzpopust od 35%! Dovoljno je samo odrezati kupon na dnu stranice i staviti ga ukovertu zajedno s kopijom uplate na općoj uplatnici, te poslati s naznakom naadresu: Vir turizam d.o.o. Pretplata Virski listPut Mula 723234 Vir

KAKO ISPUNITI OPĆU UPLATNICU?Ispunite opću uplatnicu s uplatom na račun i adresu izdavača:UplatiteljVaše ime i prezime, adresa stanovanjaPrimateljVir turizam d.o.o.Put Mula 723234 VirŠifra opisa plaćanja33Iznos101,00 knModel02Broj računa primatelja2402006-1100542287Poziv na broj odobrenjaUpisati datum uplate (npr. 22012012)Opis plaćanjaPretplata na Virski list

Za dodatne informacije, nazovitetel. +385 (0)23 346 741 mob. +385 (0)98 18 15 211

Pretplata se realizira na godišnjoj razini i uključuje 12 brojeva časopisa „Virski list“, bez posebnih izdanja časopisa koja ne nose numeričke redne oznake izdanja.


NAKON 38 GODINA VIRSKIKOŠARKAŠKI KLUB PONOVNO IGRA U ŽUPANIJSKOJ LJETNOJ LIGI

MORNARIOPET PLOVEMomčad KK „Mornar“, popunjena mladim virskimigračima, veteranima i pojačana košarkašima iz Zadra i Zagreba,, od srpnja je startala u Ljetnoj ligi s obnovljenom tradicijom i nadom kako će već u prvoj sezoni dogurati do drugog mjesta u skupini

KK MORNAR VIR

OSNOVAN 1974. GODINE

OBNOVLJEN 2012. GODINE

BOJA KLUBA CRVENOPLAVA

IGRALIŠTE KOD AUTOBUSNOG KOLODVORA

PREDSJEDNIK FRED RADOVIĆ

DOPREDSJEDNIK VESELJKO ORLIĆ

TAJNIK MARINO RADOVIĆ

TRENER NJEGOMIR RADOVIĆ

POMOĆNIK ZDENKO MIČIĆ

O snivačka skupština KK „Mornar“ iz travnja ove go-dine učinila je otok Vir bogatijim za još jednusportsku udrugu, iako je zapravo tek obnovljena

tradicija začeta 1974. godine. Nakon 38 godina košarkašivirskog „Mornara“ opet plove, i to gotovo s istim koordi-natama kao i prije četiri desetljeća. Županijska ljetna ko-šarkaška liga ponudila je Viranima četiri gostovanja unutarGrupe B u Privlaci kod „Sabunjara“, na Murteru kod„Caffe bara Crni“, u Zadru kod „Maraska parka“ i „Broda-rice“, te četiri domaće uzvratne utakmice na renoviranomi za košarkaške utakmice preuređenom igralištu kod auto-busnog kolodvora.

Predsjednik Kluba Fred Radović, ujedno i kapetan vir-skog „Mornara“, Marino Radović kao tajnik i igrač Kluba,Zdenko Mičić kao član Upravnog odbora i pomoćnikprvog trenera Njegomira Radovića, te načelnik OpćineVir Kristijan Kapović kao član Upravnog odbora i pred-stavnik glavnog sponzora Kluba, učinili su ovu lijepu vir-sku košarkašku priču opet živom i dodatnom atrakcijomza sve domaće ljude i goste otoka.

Momčad KK „Mornar“, popunjena mladim virskim igra-čima, veteranima i pojačana košarkašima iz Zadra i Za-greba, od srpnja je startala u Ljetnoj ligi s obnovljenomtradicijom i nadom kako će već u prvoj sezoni dogurati dodrugog mjesta u skupini kako bi osigurala drugi dio natje-canja i završno razigravanje.

KK MORNAR VIR 39

[ Momčad KK „Mornar“ u Privlaci uoči premijernog nastupa u Županijskoj ljetnoj ligi ]

ANTONIO KRIZMAN NAJBOLJI STRIJELAC

KK MORNAR

N a četiri odigrane utakmice „Mornari“ su po-stigli 273 poena (68,3 u prosjeku), a primili320 (80,0) uz negativnu koš-razliku -47. S

ukupnim omjerom 1-3, ostvarenim na četiri gostu-juće utakmice, Virani se nalaze na četvrtom mjestuGrupe B iza vodeće „Bro darice“ (4-0), drugoplasi-ranog „Sabunjara“ (3-1) i trećeg „Maraska parka“(2-2). Posljednja je momčad „Caffe bar Crni“ s Mur-tera (0-4).

Evo svih strijelaca KK „Mornar“:Antonio Krizman 4 utakmice, 78 poena (19,5 u

prosjeku), Ivan Baždarić 4 utakmice, 55 poena(13,8 ), Josip Mrkić 3 utakmice, 40 poena (13,3),Dario Gazić 4 utakmice, 50 poena (12,5), JosipMičić 4 utakmice, 19 poena (4,8), Marino Radović4 utakmice, 12 poena (3,0 ), Njegomir Radović 2utakmice, 3 poena (1,5) i Miro Dundov 1 utakmica,16 poena (16,0).

[ Antonio Krizman, s 19,5 poena najbolji je strijelac „Mornara“ ]

Ivan Baždarić23 godine, Zadar

197 cmKrilni centar


Antonio Krizman23 godine, Zadar

183 cmBek / Bek-šuter

KK MORNAR4

Josip Mrkić21 godina, Zadar

200 cmKrilo / Krilni centar

KK MORNAR5

KK MORNAR7

Dario Gazić21 godina, Zagreb

203 cmCentar / Krilni centar

KK MORNAR6

REGISTRIRANI SU:Hrvoje Ivan Milošević, 18 godina, Zagreb, 188 cm, bek-šuter. Miro Dundov, 37 godina, Zadar, 194 cm, bek-šuter. Milan Krnčević, 36 godina, Vir, 201 cm, centar. Mate Kapović, 29 godina, Vir, 190 cm, krilo. Ante Bašić, 23 godina, Vir, 189 cm, bek-šuter.

[ Ivan Baždarić, s 13,8 poena drugi je strijelac momčadi ]

[ Dogovor u time-outu. Detalj s utakmice protiv „Brodarice“ ]

KK MORNAR VIR 41

Josip Mičić20 godina, Zadar

184 cmBek

KK MORNAR8

Marino Radović22 godine, Vir

189 cmKrilo

KK MORNAR10

Fred Radović48 godina, Vir

190 cmKrilo

KK MORNAR12

Zoran Voloder47 godina, Vukovar

183 cmBek

KK MORNAR14

Ante Bašić16 godina, Vir

187 cmBek-šuter

KK MORNAR9

Ive Glavan27 godina, Vir

200 cmKrilni centar

KK MORNAR11

Domagoj Rukavina21 godina, Vir

192 cmKrilo

KK MORNAR13

Njegomir Radović46 godina, Vir

193 cmBek-šuter

KK MORNAR15


UT. 2 POBJEDA NAKON DUGIH 38 GODINA

Velika večer Krizmana koji je uništio murterske „crno-cr-vene“ sa 8 trica! Ukupno je ubacio 28 poena uz 64% šuta i11 asista, Gazić je dodao 23 poena i 16 skokova uz takođervisokih 60% šuta, a Baždarić samo u drugom poluvremenu15 poena i 10 skokova. Tri igrača s double-double učin-kom, uz vrlo solidne Mičića i M. Radovića, bili su više negodovoljni da „Mornari“ nakon 38 godina osjete prvu slastpobjede koja niti jednog trenutka nije dolazila u pitanje, akako je dvije minute prije kraja bilo +20, priliku su dobiliveteran Voloder i mladi Bašić.

Virani su u prvom dijelu ponovno pokazivali znakoveslabosti u defanzivnom skoku, ali znatno manje nego naprvoj utakmici, dok su u napadu odigrali racionalnije i sviše rješenja nego protiv „Sabunjara“.

70KK CAFFE BAR CRNI MURTER

81KK MORNAR

VIR

[19-21] [18-21] [16-19] [17-20]

MURTER. GLEDATELJA: 10.

MORNAR: KRIZMAN 28, GAZIĆ 23, BAŽDARIĆ 15, J. MIČIĆ 8,BAŠIĆ, M. RADOVIĆ 4, GLAVAN, F. RADOVIĆ KAPETAN,RUKAVINA, NJ. RADOVIĆ 3, VOLODER. TRENER: NJ. RADOVIĆ.POMOĆNIK: Z. MIČIĆ.

80KK SABUNJAR

PRIVLAKA

58KK MORNAR

VIR

[17-20] [17-13] [20-15] [26-10]

PRIVLAKA. GLEDATELJA: 400.

MORNAR: KRIZMAN 14, MRKIĆ 17, GAZIĆ 9, BAŽDARIĆ 16, J. MIČIĆ, MILOŠEVIĆ, M. RADOVIĆ 2, GLAVAN, F. RADOVIĆ KAPETAN, NJ. RADOVIĆ, VOLODER. TRENER: NJ. RADOVIĆ.

UT. 1 PRVI PORAZ U SUSJEDSKOM DERBIJU

Prvi su se mačići bacili u Privlaci na najvećem derbiju sa„Sabunjarom“, iako konačnih -22 ne oslikava najbolje doga-đaje na privlačkom igralištu. Prve dvije četvrtine „Mornari“su bili u egalu, u drugoj i vodili +6, no sredinom treće če-tvrtine ostali su bez goriva pa su Privlačani tricama, lakimpoenima i s „bezbroj“ napadačkih skokova Viranima po-malo oduzimali svaku nadu. Iako se pobjeda nije očekivala,ostao je dojam da vrlo solidna momčad „Mornara“ možeodigrati bolje. Nije bilo prave kontrole reketa i defanzivnogskoka, a u napadačkim akcijama „Mornari“ su uglavnom so-lirali pa su Privlačani u četvrtoj dionici zatrpali koš gostiju.Najbolji u re dovima „crveno-plavih“ bili su Mrkić sa 17 po -ena, 9 skokova i 4 asista, te Baždarić sa 16 poena i 9 skokova.

[ Josip Mrkić, karakterističan prodor virskog krila ][ Marino Radović, preciznost s linije slobodnih bacanja ]

KK MORNAR VIR 43

86KK MARASKA PARK ZADAR

74KK MORNAR

VIR

[12-23] [26-21] [22-13] [26-17]

ZADAR. GLEDATELJA: 120.

MORNAR: KRIZMAN 24, MRKIĆ 17, GAZIĆ 8, BAŽDARIĆ 5, J. MIČIĆ 2, M. RADOVIĆ 2, GLAVAN, F. RADOVIĆ KAPETAN,DUNDOV 16, NJ. RADOVIĆ, VOLODER. TRENER: NJ. RADOVIĆ. POMOĆNIK: Z. MIČIĆ.

84KK BRODARICA

ZADAR

60KK MORNAR

VIR

[14-14] [15-12] [22-13] [33-21]

ZADAR. GLEDATELJA: 350.

MORNAR: KRIZMAN 12, MRKIĆ 6, GAZIĆ 10, BAŽDARIĆ 19, J. MIČIĆ 9, M. RADOVIĆ 4, F. RADOVIĆ KAPETAN, NJ. RADOVIĆ, VOLODER. TRENER: NJ. RADOVIĆ. POMOĆNIK: Z. MIČIĆ.

UT. 3 ZATAJILI U NASTAVKU SUSRETA

Debitirao je Dundov i ubacio 16 poena, Krizman dodao24, Mrkić 17, ali nije bilo dovoljno za pobjedu protiv „Ma-raska parka“. Početak utakmice nije odavao krajnji rasplet– dominirali su razigrani „Mornari“ i dvocifreno vodstvočuvali do pred kraj poluvremena. No, i skromnijih +6 na -kon prve dvije četvrtine davalo je pravo na optimizam. Se-rija grešaka u trećoj uz opet iskazanu slabost defanzivnogskoka, te pad koncentracije u četvrtoj uzrokovali su pot-puni preokret u drugom dijelu i sigurnu pobjedu domaćih.

„Istina je kako smo odigrali slabije u drugom poluvremenu,ali presudan je bio i kriterij suđenja. Sve su sudili za domaće“,nije krio razočarenje Marino Radović. Poraz je naštetio am-bicijama „Mornara“ i udaljio ih od željenog drugog mjesta.

UT. 4 DRUGO MJESTO SAMO TEORIJA

Ponovno su „Mornari“ dobro izgledali u prvom poluvreme -nu, i opet su potpuno podbacili u drugom dijelu dopustivšiponajboljoj momčadi Lige da se raspuca i serijom lakih poenasa svih pozicija dođe do konačnih +24. Tri i pol minute prijekraja izgledalo je i gore, jer je nakon trice domaćih semaforpokazivao +29, pa je „Brodarica“ prijetila rezultatskom kata-strofom „Mornara“, ali su defanzivna agresija Volodera i ve-zani poeni Mičića uspjeli spasiti goste od potpunog potopa.

Loša realizacija slobodnih bacanja, kao i na prethodnomsusretu protiv „Maraske“, defanzivna nemoć u drugom polu-vremenu, maleno i usko igralište na kojemu su se bolje snašlidomaći, uzrokovali su visok poraz i borbu za drugo mjestoučinili teorijom. Ipak, domaće igralište na Viru možda po-nudi sretniji rasplet.

[ Josip Mičić, brzina i pregled igre razigravača „Mornara“ ]

[ Dario Gazić, najbolji skakačvirske momčadi ]

44

U njegovon bližjen konšiluku umra konšija Niko. Ostalamlada udovica Marta u 32-oj godini, s petero dice. Teškavrimena, glad i bijeda. Dicu je dala po služban, oni starijiu Grad, a mlađa ćer je služila kaj čobanica u Lozican.

Vidija Marketo tote svoju priliku i stalno dojađivaja udo-vici. Ona ga dugo odbijala uz riči: „Poj z Bogon, to bi bilasramota zame, dica su mi već velika, pa ako se to pročuje, štoće mi unda reći.“ Ali ne bi se Marketo zvaja Marketo da nibija kurijož. I nakon osan godin od muževljeve smrti, udo-vica ostala noseća i ako joj je Marko obeća da se to neće do-goditi, niti će iko za to znati. Počelo se po Selu o ton ćakulati.Kad je za to čuja najstariji sin u Gradu, poručija je materi,ako je to istina što se po Selu govori, neka ga ne čeka doma.

TRUDNA POŠLA ZA NJINŠto će, kud će, pripovidala je kašnje sinovljevoj nevisti, negopoći za Marketon. A Marketo je u to vrime navigaja na šle-peru - Savon i Dunavon, a da joj se ni javljaja. Iša moj didŠimić na brod u Sušak. Put je vodija priko Povljane i Paga, pavaporon do Sušaka. Čula za to Marta i uputila se š njin. Fe-raton je nastavila put do Slavonije i pronašla šleper na kojenje bija Marketo. Molila Marketa da je primi k sebi i priznadite koje je napravija. Ali un ni tija ni čuti. Nikako ni prista.

Od toga dana počima Martina Kalvarija. S drobon do zubi,nadničarila je po slavonskin poljin, da bi priživila. Rađa se ićer Elizabeta. Mate s ćeron kopa tuđu zemlju, od salaša do sa-laša. Zaustavila se i nastanila u selu Tomaševci, kod Đakova.Vidija udovac Marko Markovanović vridnu ženu s ćeron izaprosija je. Udala se Marta za Marka, ne iz ljubavi, nego izpotribe, da dobije krov nad glavon zase i za ćer.

Svaka veza između Marte i njezine dice na Viru se izgu-bija, u vrimenu od 1923. do poslin Drugog svitskog rata.

MAJKO JA SAN TVOJ VICAPoslin rata, njezin mlađi sin Vica je radija kaj nakupac blagaza klanje. Put ga je nanija, s još jednin radnikon iz njegovogpoduzeća, u selo kod Đakova. Nabavili su blago kod jednogseljanina i molili ga da kod njega prispavaju. Un ik ni imajadi primiti, već ik je uputija kod svoje konšije, kako in je rekaDalmatinke. Kad su došli u kuću, žena in je rekla da ik moreprimiti, ali mora prije pitati svoga Staroga, koji je još na njivi.Neka svratu naveče. Tako je i bilo. Stari in je daja da kod njikprinoću. Poveja se i razgovor. Marta je pitala: „Dica moja, kadste od Zadra, iz kojeg ste sela.“ Vica joj je reka da je un iz Vira.Na to će Marta: „Kad si iz Vira znaš li ti Longa, Bakalarić i ...“Vi ca će na to: „Kako ik ne bi znaja, to su moji Virani.“ Martaće na to tužnin glason: „E, dco moja i ja san iz Vira. Tamo sanosta vila svoje petero dice. Bog zna, što je š njiman? Jesu li ži -vi?“ Vica je tek tad pripoznaja mate. Briznuja je u plač, uz riči:„Majko, ja san tvoj Vica!“ Bija je to dirljiv momenat. Oboje sulili suze radosnice.

Ispratila mete sina, uz obećanje da će se jopet viti. Kad seVica vratija u Zadar, ispripovidaja je tužni, ali i radosnu

TAJNA POVIJEST VIRA VIII. DIO

Tekst napisaja: Ive Bas ic

Na virski popravija: Joso Olic, Mijin

Ona ga dugo odbijala uz riči: „Poj z Bogon, tobi bila sramota zame, dica su mi već velika, paako se to pročuje, što će mi unda reći.“ Ali ne bise Marketo zvaja Marketo da ni bija kurijož. I nakon osan godin od muževljeve smrti,udovica ostala noseća i ako joj je Marko obećada se to neće dogoditi, niti će iko za to znati.Počelo se po Selu o ton ćakulati

M arketo Patin su ga zvali, a pravo ime mu je biloMar ko Vučetić (1904.-1976.). Bija je sin Mate,zva nog Pate i Lucije r. Subotić, zvane Patinica.

Pri povidali su mi da je Marketo bija veliki ženskar. Sada bise to reklo, bija je kaleb, ali ne onaj koji samo litin trče zažen skan. U no vrime un je to više činija zimin za dugik no -ći. Ni biraja samo cure (domaće i stranjske) kaj današnjika lebi, već se unigivaja i mornarušan i mladin udovican.A one su ga za tu dobrotu debelo darivale. Kako san već uje dnoj pripovidi napisaja, davale su mu i nove muževljevegaće i monturu, košulje, postole, kalcete i druge darove. „Amuž neka bati sinje more“, rekli bi naši stariji.

VIRSKI LIST LJETNI DVOBROJ

TAJNA POVIJEST VIRA 45

štoriju, bratu i sestran. Nakon kratkog vrimena materi su seupu tuli sin Mateo s ženon Maricon, Vica i sestra Luce. Po-sli n toga su se šempre viđali. Lipa cura, polusestra Elizabe -ta je dolazila braći i sestran na Vir, Azine, Zadar i u Beograd.

Pitali su Elizabetu, bili tila viti ćaću. U početku je odbi-jala, a unda je pristala da joj ga pokažu. S neviston Venkonje gledala prvi put ćaću kako iđe namore Zalinin Naceljon.Gledala ga je, a da un ni znaja. Teta Venka mi je rekla, daje u ton trenu rekla: „Vrag ga odnija, ni ružan.“

Udala se Elizabeta, zvana Beta, za Slavonca Ljepotić Matiju.Rodila mu troje dice. Dici nikad ni rekla ko joj je pravi ćaća.Umrla je u 73-ćoj godini, 1997. godine.

PRVA LJUBAV ZABORAVA NEMAKad je baba Marta jopet postala udovica, zaželila je da za-dnje svoje dane provede na Viru i bude pokopana s prvinmu žon Nikon, čovikon svoga života. Sin Mateo i njegova fa- mija ispunili su joj želju, makar joj nevista Marica ni bila sa- svin kutenta.

Rekla mi je teta Venka, Matejova nevista, da je baba Martabila vridna i u stare dane. Rano se dizala, mela bi dvor i uvikništo radila.

Kad je vidila kako puno Viranov na Mulu čeka vezu i stoiuz put, pitala je: „A što ovi ljudi nemaju što raditi ?“ Ni niču do kad je njezino cilo življenje bija samo rad, da bi moglapri živiti i priraniti famiju.

Umrla je 1964. godine. Bila joj je 77. godina života. Ispu-nila joj se i zadnja želja, zakopana je u cimitru na Prauljan, ugreb di počiva i njezin rano priminuli muž Niko, zvani Tuka.

Navraćaja se Marketo u Vir. Na dan 1.12.1929. godine vin -ča se s Šimicon Radović, zvanon Ljubica Jakovečina (1911.-1976.). Ljubica je bila ćer Šime,Jakovečina i Mare r. Ze kanović,zvane Zeka Jakovečina. Bilo je to pet godin na kon rođenjaMartine i Marketove ćere Elizabete. Poša Marketo ponovnona šlep. Nakon nikog vrimena više se ni ja vljaja Ljubici. Lju-bica odlučila vratiti se svojiman, a unda pošla trbuvon za kru-von u Grad, di je služila.

Mlada žena upoznaje Talijana Giovania Marconia s kojin je1942. godine rodila ćer Mariju. Kako je Ljubica s Marketonbila vinčana crkveno, brak s Giovaniem ni se moga sklopi ti.Ljubica je Mariju upisala na prvoga muža Marka Vu četića.Marija se zvala Vučetić sve do udaje za Matulić Brani mira, izMulata. Giovani Marconi je poginuja u ratu u Zadru.

Tek 1950. godine sucki su se razveli Marko i Ljubica. Pri-staja Marko da Ljubičina ćer Marija i dalje nosi njegovo pre-zime Vučetić. A kako i ne bi kad je i un bija u istoj situaciji.Marko je upoznaja i živija na šlepu s nevinčanon ženon

Daron Ševo (1915.-1989.). Rađaju se dica uzduž Dunava,od Budimpešte do Sombora: Marija, 1944.; Ruža, 1945.;Milan, 1946. i Slavica, 1950. godine. I sviman je u matičnuknjigu upisano ime matere, Ljubica Radović. Marko se nimoga vinčati s Daron, dok se ne rastavi s Ljubicon.

Prid sedan godin (2005. godine) Marija mi je ovo ispri-povidala i rekla kako je zahvalna Marketu što je odobrija danosi njegovo prezime. Možete zamisliti, kako bi se na njuu no vrime gledalo, kaj dite Talijana ili nezakonito. Reklami je da joj se mate kašnje udala za Rončević Milivoja, izOrehovice, čiji su stariji poriklon iz Rovanjske.

Eto to su samo nike pripovidi od života Marketa, Patina,koji je vodija buran ljubavni život u ono vrime, sličan da-našnjin kalebiman.

NA SILU OTEJA MARIJUMate, Litre Martinacova (1897.-1978.), službeno se ženijadva put. Bija je sin Nike Kapovića, zvanog Litra i Lucije Bu-dija, Sabotove sestre, zvane Tomica, Litrinica.

Mate je bija promućuran čovik. Pripovidalo se da bi uzejamotiku i priko Gaza sve do Arbanasi. Tamo je kopa vrtle injive. Mudri Mate, kad bi iskopa vrta, kleka bi i molija Bogada sime nikne i rodi. To se puno dopadalo bogomolećin Ar-banaškan, pa su Matu, kaj težaka, priporučivali jedna dru-goj. Bilo je toliko posla da je Mate kašnjije uz zase vodija jošnike Virane na nadnice. Spavali su u jednoj staroj napušte-noj gajeti, izvučenoj na suvon, uz brodogradilište (di je sadMarina).

Neznan je li Mate u to vrime u Diklu upoznaja svoju prvuženu Anu Špaleta, ćer Nike Špalete i Luce r. Živković. Mate ješ Lucon imaja dvi ćere, Ivanicu-Milenku (1924.-2003.) i Ne-diljku-Mariju (1926.-2009.?). Umre Ane, četvrti dan nakonporoda ćere Nede, u tridesetoj godini (1896.-1926.), tako daje ćere nisu ni zapamtile. Mate je posta udovac u 29-toj godini.

I unda nastane Matina muka, kako do druge žene. Dru-žija se Mate s velikin prijateljen Maton Kapovićen, zvaninMa teo Tukin. Mateo je imaja sestru Mariju, koja je još bilacu ra. Dogovorili se Mate i Mateo da Taular ukrade Mariju,jer svojevoljno ni tila poći za nj. To se i dogodilo. Jednu ve -če sačekaja Mate Mariju i odveja je na silu doma. Drža je ukući zatvorenu desetak dan. Marija se ni dala. Pročulo se tokroz Selo. Doznaja je za to Marijin brat Vica, koji je služijau Zadru. Doša je na Vir i sa sestron se naša ispod vrtal. Pri-dlo žija joj da pobigne od Mate i pođe š njin u Grad. Takose i dogodilo. I osta Taular brez Marije.

Marija je kašnje živila u Gradu i udala se za Stevu Verića,iz Biskupije, kod Knina, s kojin je rodila ćer Vesnu.

Kako je Marketo zaveja mladu udovicu


PRIJE 38 GODINA NA VIRU JE OSNOVAN KK MORNAR, A USPOMENE O STVARANJUMOMČADI, GRADNJI PRVOG VIRSKOGKOŠARKAŠKOG IGRALIŠTA I UTAKMICAMATADAŠNJE SJEVERNODALMATINSKE ZONSKE LIGE, IZNOSE NJEGOVI OSNIVAČITIHOMIR RADOVIĆ, IVICA RUKAVINA I ŽIVKO VUČETIĆ

[ Gore desnoZakucavanje ŽivkaVučetića.

Gore lijevoNavijači „Mornara“na staromzemljanom igralištu.

Dolje Momčad „Mornara“iz 1974. godine: Živko Vučetić, Pavić, Vladimir Begonja,Velimir Liverić, Tošić,Tihomir Radović, Branko Rukavina,Joško Pulja, Ivica Rukavina,Tomislav Bašić ]

Z a osnutak košarkaškog kluba na Viru, osim neiz-mjerne ljubavi prema košarci rođene sedamdesetihgodina u zadarskim Jazinama, nije trebalo puno;

dobri duh učitelja Nikše Šarića, vješte ruke Tihomira Ra-dovića pri gradnji konstrukcije koša, zarazni entuzijazamIvice Rukavine te pustolovnost i smionost Živka Vučetićakoji je spretno „posudio“ pravi košarkaški obruč s Dikla itrajno ga donio na Vir. Iako je učitelj Šarić bio centralnavirska sportska ličnost oko koje se, osim tek rođenih ko-šarkaša, okupila na otoku i prva registrirana odbojkaškamomčad u zadarskoj regiji, prava pokretačka snaga osnu-tka Košarkaškog kluba „Mornar“ bili su Radović, Rukavinai Vučetić.

Tako je nakon nogometa, tradicionalnog boćanja koje jei prije službenog osnutka Kluba okupljalo više stotina dru-kera pred gostionom, zadrugom ili bilo kojom kućom kojaje točila piće – Vir dobio novu fascinaciju i sportsku modukoja je trajala onoliko koliko modni trendovi inače potraju.Tijekom 1974. godine, ili u jednoj sezoni u Sjevernodal-matinskoj zonskoj ligi u konkurenciji s još pet momčadi iplasmanom na četvrto mjesto, virski „Mornari“ osvojili suvirska srca, bili prave sportske zvijezde na otoku i – napi-sali povijest.

Dio sjećanja na nekadašnje prvotimce i suigrače „Mor-nara“, nezaboravne utakmice i atmosferu koja se po vir-skom receptu „kuhala“ na domaćem, a uspješno prenosilai na gostujuće utakmice, evocirali smo s osnivačima Kluba.

VIRANI OPČINJENI KOŠARKOMPriča je počela 70-ih godina kada je Košarkaški klub„Zadar“ predvođen Pinom Giergijom i Krešimirom Ćo-sićem, s dva uzastopna naslova prvaka Jugoslavije i neza-boravnom polufinalnom utakmicom Kupa prvaka uJazinama protiv madridskog „Reala“, uvjetovao potpunukošarkašku zaluđenost cijele regije. Virski srednjoškolci bilisu također dio tog mita o gradu košarke.

OSNIVAČI MORNARA 47

VJEŠTE RUKE TIHOMIRA RADOVIĆA PRI GRADNJI KONSTRUKCIJE KOŠA,ZARAZNI ENTUZIJAZAM IVICE RUKAVINE TE PUSTOLOVNOST I SMIONOST

ŽIVKA VUČETIĆA KOJI JE NA VIR DONIO PRVI PROFESIONALNI OBRUČ,STVORILI SU KOŠARKAŠKI KLUB MORNAR I UDARILI TEMELJE

POVIJESTI KOŠARKE NA OTOKU

MA, KAKAV REAL?! SANJALI SMO PRVU

UTAKMICU U KALIMA!

„Gledali smo sve utakmice Zadra. Ma, ne samo utak-mice, nismo propuštali ni treninge. To je bila nevjerojatnaeuforija“, prisjeća se 55-godišnji Vučetić i bez muke na-braja igrače „Zadra“ koji su dominirali jednom od najbo-ljih košarkaških liga na svijetu. Pino, Krešo, Perinčić,Ostarčević, Marcelić, Bakija, Bjedov, Matulović, Matu-lović, Skroče, potom i dovedeni Amerikanac Richards kaoavangardni potez za tadašnje prilike, stvorili su sintagmu ozlatnom razdoblju zadarske košarke u kojem je 60-ih i 70-ih osvojeno pet naslova prvaka, te cijeloj regiji podarennovi sportski div i ljubav kakvu je do tada imao samo split-ski „Hajduk“.

No, Virani ne bi bili to što jesu da dio te ljubavi nisuodlučili prisvojiti samo za sebe.

Poneseni euforijom, virski mladići na školovanju uZadru igrali bi po zadarski „tešta-tešta“, dva na dva, tri natri, ili s onoliko igrača koliko ih se našlo na svakom slobo-dom gradskom prostoru improviziranom za košarku.

„Igrali smo pet, šest ili sedam sati svaki dan, ili onolikokoliko nam je vrijeme dopuštalo. Bili smo opčinjeni ko-šarkom“, prenosi 56-godišnji Rukavina svoje srednjoškol-ske zadarske uspomene.

Smješteni u Đački dom i naslonjeni na obližnje košarka-ško igralište, te u društvu mnoštva igrača koji su u raznimkategorijama nastupali za „Zadar“ i s Viranima dijelili sre-dnjoškolske klupe i Dom, Virani su polako slagali kockiceoko mozaika virskog košarkaškog kluba.

„Ako je Viranin kuhar, odmah će otvoriti svoj restoran.Ako je mehaničar, otvorit će vlastitu radnju. Neće Viranidugo raditi za drugoga, pa je tako i košarka brzo iz Zadraotišla na Vir“, objašnjava Vučetić dio virskog mentaliteta.

Kada su stečena ljubav i entuzijazam preneseni na Vir, tre-balo ju je organizirati, usmjeriti prema stvaranju kluba i datijoj – ime. S prvim inicijativama Klub je postao „Vir“, ali izVučetića i drugih osnivača progovorila je tradicija i aktual-nost pa je predloženo i na kraju usvojeno ime „Mornar“.


MORNARI PLOVILI JEDNO LJETO

K ako u tekstu o osnivačima KK „Mornar“ tvr-dimo da su virski košarkaši u Zonskoj ligiigrali samo jednu godinu ili jedno sezonsko

natjecanje, dužni smo pojasniti određene kontro-verze oko broja sezona i nastupa u spomenutoj Ligi.Sjećanja naših sugovornika, izuzev Rukavine, go-vore o dva uzastopna nastupa tijekom 1974. i 1975.godine, no arhiv „Slobodne Dalmacije“ i „Narod-nog lista“ s uvezima iz tih godina ne potvrđuje nji-hove tvrdnje. Povremeni izvještaji u obje tiskovine iz1974. godine dokazuju sudjelovanje KK „Mornar“u prvoj sezoni, ali u prosincu 1975. godine „Slobo-dna“ i „Narodni“ donose samo rezultat završnogturnira u zadarskim Jazinama i trijumf „Bokolja“

pred 1,500 gledatelja, te spomen klubova koji su su-djelovali na tom turniru i ostvarili plasman u viširang natjecanja.

Kako su tijekom srpnja, kolovoza, rujna i listopada1975. godine održane uvijek masovne Radničkesportske igre te Međuseoske općinske igre sa sudje-lovanjem 40 sela i mjesta iz Općine Zadar, Sjeverno-dalmatinska zonska liga najvjerojatnije je iz tihrazloga održana tek krajem godine što je utjecalo namanji broj momčadi i gotovo sigurno – nesudjelova-nje „Mornara“. Indikativno je, također, kako na ko-šarkaškom turniru Međuseoskih igara 1975. godinenije bilo momčadi iz Vira, što govori o privremenomobustavljanju košarkaških aktivnosti na otoku.

[ Živko Vučetić i Veseljko Orlić, na putu u Dobropoljane 1974. godine ]

Kako se većina Virana bavila pomorstvom, a velik brojvirskih obitelji živio od mornarskog kruha, izbor imena„Mornar“ za košarkaški klub bio je logičan, životno oprav-dan i u duhu sportske tradicije, jer je u 50-ima na Viru dje-lovao istoimeni nogometni klub.

Vučetić se po pričama i fotografijama starijeg brata prisje -ća kako su virski mornari nastupali na nogometnim utakmi -cama koje su se po raznim svjetskim portima, od Argentinedo Kuvajta, odigravale između brodova. Potom je inicijati-vom doajena virskog sporta Tomislava Bašića i Šime Bašićaiz Rijeke stasao i zaživio spomenuti NK „Mornar“, tako dase ime budućeg kluba nametalo samo po sebi. Kada je u pi-tanju odabrana boja dresa – crvena i plava, izbor je bio višestvar slučajnosti nego neke izrazite želje za crveno-plavomkombinacijom kakvu je u sportu proslavila „Barcelona“, ili usvojoj rezervnoj varijanti splitski „Hajduk“.

„Kao srednjoškolci, na satovima tjelesnog odgoja nosilismo mornarske plavo-bijele majice s crvenim sportskimgaćicama, pa smo takvu kombinaciju odabrali za dres. Me-đutim, kako nije bilo mornarskih majica za košarku, uzelismo plave majice“, priča 59-godišnji Tihomir Radović na-pominjući, ipak, kako je ova priča o nastanku crveno-plaveboje dresa najvjerojatnija, ali ne i pouzdano točna.

Kako bilo, ime je postojalo, dres je bio odabran, ali naj-teži dio posla tek je bio pred Radovićem, Rukavinom i Vu-četićem. Trebalo je kompletno urediti i opremiti igralište,okupiti igrače, stvoriti momčad i prijaviti je za natjecanje.

Ako je Vučetić prvi iznio ideju o osnutku kluba, agilniRukavina bio je virski spiritus movens. Službeno je prijavio

su se radile krečom, pa neprekidno iscrtavale za vrijeme utak-mice ako bi padala kiša kao protiv „Bokolja“ iz Ćosićevih Do-bropoljana, ubrzo je prenesen na ostatak Vira. Pripreme,uigravanje i momčad stvarani su kroz neprekidne igre naigralištu, a prvi treninzi odrađeni su s trenerom Šarićem.


[ Zajednička fotografija momčadi „Mornara“ i navijača virskog kluba u Kalima uoči prve povijesne utakmice ]

PRVI VIRSKI KOS I LOPTA

O prvom ikad napravljenom košu na Viru,prvoj pravoj košarkaškoj lopti i igrali-štima na kojima se igralo na otoku, po-

svjedočio nam je Ivica Rukavina:„Bio je kod pošte u mojem starom dvoru gdje

su mi živjeli roditelji. Odsjekao sam i skratioobruč od bačve te mu dodao isječenu ribarskumrežu. Sve sam montirao na veliki bor kod crkve,i to je bio prvi virski koš ikad napravljen“.

Sljedeća dva koša postavljena su na prostoru da-našnje terase restorana „Kotarina“, a pravo košar-kaško igralište s dva koša za službene utakmiceZonske lige napravljeno je na mjestu sadašnjegigrališta kod područne virske osnovne škole.

Za prvu košarkašku loptu također se pobrinuoRukavina, i to 1970. godine kada je iz dućana„Alkar“ na Vir donesena „Tigar“ košarkaška lopta.

KK „Mornar“ kod općinskog suca Stojana Urukala, kojije bio u strukturama Košarkaškog saveza Općine Zadar ikao novinar pisao sportske izvještaje za „Narodni list“, apotom je u KK „Zadar“ zatražio klupski statut kako bi seupoznao s nužnim ustrojem kluba.

Na kraju, Rukavina je plaćao i troškove „Mornara“ izsvog džepa.

„Nikad mi nije bilo žao novaca. Znao sam za Klub dati i ci-jelu plaću pokrivajući troškove goriva, putovanja i svega dru-gog, ali mi nikad nije bilo krivo jer sam volio košarku“, govori.

KOŠ S DIKLARukavina je još i ispleo mrežicu za koš, dok je prva kon-strukcija koša s obručem bio ručni Radovićev rad u željezu,a za drugi obruč pobrinuo se Vučetić na sličan način nakoji su nabavljene table. Kako je povratnik iz NjemačkeDavor Kapović u to vrijeme radio prvi virski turističko-ugostiteljski objekt „Katarina“, s 30-ak ležaja i restoranom,materijala od dasaka bilo je toliko da su se domišljatim vir-skim mladićima nudile same od sebe. Jednostavno su „od-šetale“ s gradilišta i zasjale kao košarkaške table. No, jednojje nedostajao obruč, i tu se vraćamo na Vučetićevu priču.

„Vidio sam pravi profesionalni koš na Diklu, serijskeproizvodnje, i odmah mi se rodila ideja. Posudio sam bicikl,našao još dvojicu-trojicu prijatelja, ponio alate i opremu sasobom te koš nakon skidanja s table strpao u vreću. Potomsam stavio vreću na volan od bicikla, i uz more odvozio svedo Zadra. Spremio sam ga u sobu, i u petak popodne posliješkole brodom prenio na Vir“, prepričava Vučetić događaj izpolovice lipnja 1974. godine. A kada je profesionalni obručstao na tablu, osjećaj je bio nenadmašan.

Neskriveni ponos, entuzijazam i „zarazna“ sreća zbog stva-ranja Kluba s igralištem na zemljanoj podlozi i linijama koje

„Čulo se da osnivamo košarkaški klub, pa se oko nas vrlobrzo okupilo društvo zaljubljenika u sport. Došlo je nekakosamo po sebi“, prisjeća se Radović.

Tako je spomenuta trojka s trenerom Šarićem i uz pomoćpridošlih Virana Vladimira Begonje, Maria Kapovića, Ve-seljka Orlića, čuvenog odbojkaša i profesionalnog treneraVelimira Liverića koji je na utakmice dolazio ma gdje senalazio, a jednom čak i avionom iz Skoplja, potom MarijaBačića iz Vrgade, Pavića iz Sukošana, braće Dragana iŽeljka Pribanovića i Tošića iz KK „Zadar“, te Joška Pulje,kasnijeg trenera mnogobrojnih prvoligaških momčadi uHrvatskoj i Bosni i Hercegovini te nacionalnog izbornikamlađih selekcija, stvorila prvu virsku košarkašku družinu.Prvi predsjednik Kluba bio je Veseljko Radović, ekono-mist i šef „Komercijalne banke“ u Zadru, kojega su mladiVirani izabrali za predsjednika kao mladog čovjeka s funk-cijom prema kojoj su gajili osjećaj poštovanja, a na član-skoj iskaznici tadašnjeg Košarkaškog saveza Hrvatske iSaveza Općine Zadar broj 28/74, prvog registriranog igračaŽivka Vučetića, krije se i službeni datum osnutka Kluba:10. srpnja 1974. godine.

Na taj su način prije 38 godina zaplovili „Mornari“, a snjima i brojni virski navijači koji su svoje nove sportskemezimce, na uvijek prekrcanom brodu „Rivanj“, pratili i nagostovanjima – oboružani trubama, loncima i transparen-tima na kojima je pisalo: „Uvijek vjerni svom Mornaru, na-vijači s otoka Vira“.

VIRSKE SPORTSKE ZVIJEZDEKrajem srpnja 1974. godine krenulo je prvo sezonsko natjecanje u Zonskoj ligi čiji je osnivač i organizator bio

Košarkaški savez Općine Zadar. Njezin puni naziv – Sje- verno dalmatinska zonska liga – nastao je zbog prvotne za-misli da Liga ima klubove iz zadarske i šibenske regije, nokako je murterski „Kornatar“ odustao od natjecanja i ka-snije se pridružio šibenskoj košarkaškoj ligi, šest klubova izzadarske regije činilo je spomenutu Ligu. Virani su se takonašli u društvu momčadi KK „Diklo“, KK „Bokolje“ Do-bropoljana, KK „Kali“, KK „Sukošan“ i KK „Zemunik“, aždrijeb je odredio da „Mornar“ prvu utakmicu igra u Ka-lima na otoku Ugljanu.

Rezultat? 36-32 za „Mornar“!„Na toj nas utakmici nije pratilo puno navijača, ali smo

pobijedili. Tko se tomu mogao nadati, pa tek smo počeliigrati košarku. Mi koji smo išli u školu i živjeli u Zadru, okošarci smo nešto znali. Drugi baš i ne“, prisjeća se Rado-vić prve pobjede, a Rukavina dodaje:

„Ma, kakav Real?! Sanjali smo prvu utakmicu u Kalima.Danima prije utakmice tresla nas je nervoza, a zadnju noćnisam mogao zaspati. Neprekidno sam iz sobe gledao hoćeli napokon svanuti zora. Uzbuđenje je bilo veće nego dadanašnja djeca idu u Madrid igrati protiv Reala“.

I kada je zora 28. srpnja 1974. godine napokon svanula,sa 7-metarskim brodom trenera Šarića virski „Mornari“zaplovili su prema Ugljanu, i u povijest. Utakmica je bilatvrda i izjednačena o čemu svjedoči konačni rezultat, a po-sljednji poen na utakmici za konačnih 36-32 postigao jeRukavina.

„Kaljani su izgubili loptu u posljednjem napadu, došla jedo mene i u kontri sam pogodio. Nakon toga sudac je svi-rao kraj. Bila je to prva naša utakmica i prva pobjeda“, pri-sjeća se Rukavina.


PETORKA U HRAMUKOSARKE

G ostovanje kod „Dikla“ i „Sukošana“ za sveje Virane bio poseban doživljaj, pravasvetkovina i gotovo religiozno-sportski

događaj. Na tim utakmicama „Mornar“ je igraou zadarskim Jazinama, na istom parketu na ko-jemu su nastupale prijašnje i kasnije generacijeslavnih zadarskih košarkaša. Biti dio takve sport-ske legende, osjetiti parket koji je trajno fascini-rao košarkaške zaljubljenike, ne da se s ničimusporediti.

„To je bila posebna čast. Događaj bez premca“,navodi Vučetić.

A na tim utakmicama, kao i na drugim liga-škim susretima, „Mornar“ je započinjao s petor-kom: Joško Pulja na mjestu organizatora igre,Ivica Rukavina kao bek, Živko Vučetić kaonisko krilo, Velimir Liverić na mjestu posta i kaoall-round igrač na vanjskim pozicijama te jedinidvometraš Pavić kao centar.

[ Ivica Rukavina raduje se s navijačima nakon pobjede protiv Zemunika ]

Uslijedila je na terenu kod sadašnje virske područneosnovne škole prva domaća utakmica protiv „Zemunika“,potom i uzvratna protiv dobropoljanske „Bokolje“, na kojojni engleski ritam kiše nije upropastio spektakl. U čestimprekidima, metlicama su se skidali nanosi vode i ponovnoiscrtavale linije igrališta, ali Viranima ništa nije smetalo.Okolni zidić poslužio je kao improvizirana tribina, dok suse mlađi penjali po ambulanti rušeći gurle – sve u želji dase uhvati što bolji položaj za gledanje košarkaša „Mornara“.

„Tko god je tog dana bio u Viru, nije ostao kući. To je zaVir bio veliki događaj, a mi smo bili prave sportske zvije-zde“, prepričava Vučetić.

O užarenoj atmosferi na virskim utakmicama i strastiprema novom sportskom klubu na otoku najbolje svjedočeoni koji su je uspoređivali s utakmicama „Zadra“ u Jazi-nama, ili anegdota kako je Pero Žepina Bepov, od kraja

Drugog svjetskog rata bez jedne noge, na štakama i bezičije pomoći sam dolazio od Lozica do Centra kako bi gle-dao virske „Mornare“.

Sa 4 pobjede i 6 poraza u prvoj i jedinoj odigranoj sezoniZonske lige, KK „Mornar“ se plasirao na četvrto mjesto.

„Sve smo stvorili entuzijazmom i vlastitim rukama, jersmo bili sretni da vlastitom otoku možemo pružiti događaji sportski se natjecati. No, kako smo stalno putovali brodomjer mosta u to vrijeme nije bilo, uvjeti za Klub postajali susve teži pa se Mornar ugasio“, objašnjava Radović kratko tra-janje virskog košarkaškog kluba.

Nakon izgradnje Virskog mosta 1976. godine na Vir jedošao i asfalt, pa je staro zemljano igralište renovirano i ure-đeno za igru. U novim okolnostima Virani su i dalje igra likošarku i natjecali se na Međuseoskim igrama, ali ne višepod imenom KK „Mornar“ i ne kao organiziran klub. Vir-ski su se košarkaši nakon prestanka djelovanja Kluba uglav-nom prebacili na nogometno igralište, dok je Rukavina idalje igrao košarku za „Bokanjac“ i ninskog „Grgura“, ali,kako sam priznaje, s nešto manje zanosa i entuzijazma ko-jega je unio u osnutak virskog košarkaškog kluba.

No, trideset i osam godina od izrade prve košarkaške kon-strukcije, domišljate nabavke tabli i obruča, prve pobjede uKalima i sjećanja koja smo podijelili sa sudionicima tog vre-mena i osnivačima Kluba, „Mornari“ opet plove s obnovlje-nom tradicijom i novom generacijom virskih košarkaša. Avijest o ponovnom osnutku KK „Mornar“, osim radosti zbogpostojanja još jednog sportskog kluba na otoku, za prvotneosnivače Tihomira Radovića, Ivicu Rukavinu i Živka Vuče-tića znači i ponos, poštivanje tradicije te potvrdu kako suprije gotovo četiri desetljeća bili na pravom putu.


ZADRANI U DRESUMORNARA

M asovna i nesputana ulična košarka, nje-zina energija, šmek i vitalnost, djelo-vala je poput blagoslova na zadarsku

košarku i dala cijeli niz igrača koji su daljnjimrazvojem u školi košarke, osim za matični KK„Zadar“, dali doprinos procvatu i popularnostikošarke u cijeloj zadarskoj regiji.

Nema kluba niti mjesta iz kojega se nije išloprema „Zadru“, ali isto tako gotovo da nema igrača„Zadra“ koji putem posudbe nije u drugim mom-čadima stjecao prvo igračko i natjecateljsko isku-stvo. Joško Pulja svoje je prve košarkaške korakenapravio na Viru, a osim njega dres „Mornara“oblačili su braća Dragan i Željko Pribanović teTošić, sve igrači KK „Zadar“.

„Braća Pribanović su s nama bili u Đačkom do -mu, često smo zajedno igrali, pa smo se lako dogo-vorili da igraju za nas, dok je Pulja rodbinski vezans virskim krajem“, prisjeća se Vučetić kompletiranjamomčadi „Mornara“ sa zadarskim igračima.

[ Isječak iz „Narodnog lista“ iz 1974. s konačnom tablicom Zonske lige ]

[ Virani na gostovanju u Dobropoljanima ]

52 MARKETING

L J E T N I P O P U S T : F O T O K O P I R A N J E V E Ć O D 0 , 4 0 k nS V E O S T A L E U S L U G E - 1 0 %

OPĆINSKO VIJEĆE 53

24. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VIR

USVOJENI POTICAJI ZA TURIZAM, POLJOPRIVREDU, OBRTNIKE I PODUZETNIKEOnaj tko je spreman uložiti 50 tisuća kuna po troškovniku radova koji se otvara na licu mjesta

s foto-dokumentacijom, nakon izvršenih radova te priloženih troškovnika i računa, dobit će povratno od strane Općine Vir 50% uloženih sredstava, ili maksimalno 25 tisuća kuna.

U slučaju većih investicija, primjerice gradnje obiteljskog hotela ili kampa, Općina Vir će takvu obitelj osloboditi komunalnog doprinosa i komunalne naknade, potom plaćanja naknade za

priključak na vodovod i kanalizaciju, a subvencionirat će se kamata kredita u cjelokupnom iznosu, što znači kako će investitor vraćati samo glavnicu

D eset virskih vijećnika prisutnih na 24. sjednici Op-ćinskog vijeća Općine Vir donijelo je neke od važ-nijih ovogodišnjih odluka, a jednu vjerojatno i

među najvažnijima u mandatu: usvojen je Pravilnik o pot-porama za turizam, obrtnike, poduzetništvo i poljopri-vredu, koji bi kroz deset godina trebao osigurati punuzaposlenost za virsko i stanovništvo okolnih mjesta, uljep-šati i urediti Vir te ga učiniti jednom od najpoželjnijih tu-rističkih destinacija za odmor, zabavu i rekreaciju te, nemanje važno, poticajnu sredinu za pokretanje novog posla.

Također su i osnovana dva nova općinska poduzeća odkojih se „Virsko komunalno gospodarstvo“ javlja kao kro-vna tvrtka drugih virskih gospodarskih društava, a pose-bno je istaknuto kako Općina Vir na računu s datumom23. srpnja 2012. ima više od 5,4 milijuna kuna, te kako uZadarskoj županiji ima najveći investicijski ciklus i jedinaje u financijskoj pozitivi, za razliku od mnogih drugih gra-dova i općina pred bankrotom.

POTICANJE PODUZETNIŠTVAPravilnik o potporama u turizmu, obrtu, poduzetništvu ipoljoprivredi izložen je vijećnicima Općine Vir kroz nacrtpotpora u turizmu, ali je s istim iznosima bio važeći i zadruge poticaje. Program u turizmu znači poboljšanje kvali-tete usluga u turizmu za treću, četvrtu i petu međunarodnukategoriju za apartmane i kuće, ili prvenstveno za vanjskuestetiku, uređenje fasada, okućnica, vrtova i gradnju bazena.

Drugim riječima, onaj tko je spreman uložiti 50 tisućakuna po troškovniku radova koji se otvara na licu mjesta sfoto-dokumentacijom, nakon izvršenih radova te priloženihtroškovnika i računa, dobit će povratno od strane Općine Vir50% uloženih sredstava, ili maksimalno 25 tisuća kuna. Istastvar vrijedi i za program poticaja u poljoprivredi: za kupljenipoljoprivredni stroj vrijednosti 50 tisuća kuna povratno ćese dobiti 25 tisuća kuna ili 50% investicije, kao i u slučaju sa-mostalnog pokretanja obrta, investiranja, ili za bilo koji oblikpoduzetništva. U svim slučajevima Općina će na investicijuod 50 tisuća kuna vratiti 50% uloženih sredstava.

Također, Općina Vir ima i program subvencija kamata nakratkoročne kredite u trajanju od 3 godine na maksimalniiznos od 110 tisuća kuna ili 15 tisuća eura. Kako kratkoročnikrediti iznose od 7 do 9%, njihovo trogodišnje podmirenjeod strane Općine Vir također daje iznos od maksimalno 25tisuća kuna. To mogu biti krediti za uređenje kuće, kupovinuopreme i slično.

U slučaju većih investicija na duži vremenski rok s iznosomod 1,1 milijun kuna ili 150 tisuća eura, Općina Vir će pokri-va ti kamatu u iznosu od 3%, a sve navedeno vrijedi u progra -mu poticaja za turizam, poljoprivredu, obrt i poduzetništvo.

Investicije s iznosima većima od 1,1 milijuna kuna ili 150tisuća eura, nisu uvjetovane gore spomenutim ograniče-njima, ali će u slučaju iznimno velikih investicijskih ulaga-nja, od primjerice 15 ili 20 milijuna eura, biti posebnorazmatrane od strane Općinskog vijeća.

POTICAJI ZA OBITELJSKE HOTELE I KAMPOVERiječ je o subvencioniranju novih smještajnih kapaciteta,većih i manjih obiteljskih hotela s recepcijom i kuhinjom tekampova, za koje će uvjet biti otvaranje 5 novih radnih mje-sta. To znači kako neka obitelj na Viru od pet članova možeotvoriti obiteljski hotel, ali svi moraju biti zaposleni i plaćenitijekom cijele godine. Po usvojenom programu potpora, Op-ćina Vir će takvu obitelj osloboditi komunalnog doprinosa ikomunalne naknade, potom plaćanja naknade za priključakna vodovod i kanalizaciju, a subvencionirat će se kamata kre-dita u cjelokupnom iznosu, što znači kako će investitor vra-ćati samo glavnicu.

Uvjet je da vlasnik u cjelokupnom vremenu vraćanja kre-dita ostaje isti, odnosno da ne može prodavati investiciju,te da uvijek ima 5 zaposlenih. U slučaju da dođe do izbje-gavanja izvršavanja ugovornih obaveza i kršenja propisanihuvjeta od strane korisnika potpore, Općina Vir bi imalapravo knjiženja na njegovu imovinu, ili bi korisnik potporesav dobiveni iznos morao vratiti Općini Vir.

Po prilici, netko tko bi investirao oko milijun eura, dobiobi po ovom programu od Općine Vir oko 200 tisuća eura.


Na ovaj način i s ovim programima realiziranima u sljede-ćih deset godina Općina Vir očekuje kako će se u poljopri-vredi, turizmu, obrtništvu i poduzetništvu dogoditi zna čajniiskoraci i velike stvari za Vir.

„Ovakav program nema nitko u Hrvatskoj i siguran samkako ćemo biti ponosni na njega, jer za deset godina nećemoimati dovoljno radne snage na Viru. To je i naš cilj: zaposlitisve Virane, potom Privlačane, Zatonjane, Ninjane i Vršane.Virani su generacijama odlazili raditi u Petrčane, Zadar, Ri-jeku ili Zagreb, a sada je došlo vrijeme da svi drugi dolaze naVir tražiti posao i svoju budućnost“, kazao je načelnik OpćineVir Kristijan Kapović predstavljajući program poticaja.

NOVA OPĆINSKA PODUZEĆAUsvojena je i Odluka o osnivanju trgovačkog društva sograničenom odgovornošću „Virsko komunalno gospo-darstvo“, ili skraćeno VKG, te Odluka o osnivanju trgova-čkog društva s ograničenom odgovornošću „Vir zaštita“.

S dvije javne ustanove kojima je osnivač – Turistička za-jednica Općine Vir i dječji vrtić „Smješko“, te četiri tvrtkeu vlasništvu Općine Vir – „Vodovod Vir“, „Vir održavanje“,„Čisti otok“ i „Vir turizam“, Općina Vir postala je bogatijaza još dva općinska poduzeća.

VKG-u će primarna djelatnost biti upravljačka, što značikako je osnovana krovna tvrtka za općinska poduzeća pouzoru na „Zagrebački holding“ ili riječko „Komunalno go-spodarstvo“ koje će na sebe prenijeti dio ovlasti direktoraopćinskih poduzeća. Unutar Društva osnovat će se i cen-tra lizirano računovodstvo za sve općinske tvrtke i javneustanove te sve udruge koje se financiraju iz proračuna Op-ćine Vir. VKG će također i centralizirati javnu nabavu zasva općinska poduzeća, te donositi strateške odluke koje ćeoperativno provoditi direktori poduzeća.

„Vir zaštita“ osniva se za potrebe čuvanja i osiguranja cje-lokupne imovine u opremi, zgradama i strojevima u vla-sništvu Općine Vir, općinskih tvrtki i javnih ustanovakojima je Općina osnivač, vrijedne više od 150 milijunakuna, te u skladu sa Zakonom o privatnoj zaštiti po kojemuse mora osnovati unutarnja čuvarska služba radi čuvanja iosiguranja zaštite imovine i zaposlenika.

U izboru godišnjeg plaćanja više stotina tisuća kuna pri-vat nim zaštitarskim tvrtkama iz Zadra ili Zagreba za osigu-ra nje i čuvanje imovine, te osnutka vlastite zaštitarske službei zapošljavanja virskih zaštitara, procijenjeno je kako je „Virza štita“ najoptimalnije rješenje koje bi nakon osposobljava-nja i izbora stručnih kadrova moglo zaživjeti do kraja 2013.

NASTAVAK SA STR. 53

DRUGE ODLUKE OPĆINSKOG VIJEĆA

D onesene su Odluke o izmjeni Izjave o osnivanjutvrtki „Vir turizam“ i „Vir održavanje“, i to za po-trebe gradnje sportskog centra na Prauljama.

Kako je promjenom zakona o gradnji i zahtjevom za ur-banističkim planom i građevinskom dozvolom prakti-čki onemogućena gradnja sportskog centra, kaodjelatnost i projekt tvrtke „Vir turizam“, ovom je Odlu-kom spomenuta djelatnost prebačena na tvrtku „Virodržavanje“. Održavanje sportskih igrališta klasična jekomunalna i neprofitabilna djelatnost koja se sufina-ncira iz općinskog proračuna, objašnjeno je, a kako tvr-tka „Vir turizam“ jedina iz cijelog sustava za sada djelujena tržišnoj osnovi, investiranje u sportski centar bio biveliki problem za njezino poslovanje.

Po Dnevnom redu usvojene su i Odluke o oslobađa-nju općinske tvrtke „Vodovod Vir“ od plaćanja komu-nalnog doprinosa za izgradnju vodoopskrbnog sustavaotoka Vira – 1A faza izgradnje, te od plaćanja komu-nalnog doprinosa za izgradnju odvodnje fekalnih ot-padnih voda za istu fazu izgradnje. Riječ je o pojasu odSuhe Punte do uvale Sapavac, ispod ulice Put Bunara,koji obuhvaća 100-tinjak objekata unutar nekoliko vir-skih ulica s troškovnikom od oko 7 milijuna kuna.

U Izmjenama i dopunama proračuna Općine Vir za2012. godinu utvrđena su sredstva pričuve u visini od

500 tisuća kuna, donesena je Odluka o pozajmici Za-darskoj nadbiskupiji od 400 tisuća kuna s rokom vraća -nja do 15. prosinca 2012. godine, također su povećanestavke za kulturu i socijalu u iznosu 50 tisuća kuna, dokse stavka prihoda od poreza povećala za 100 tisućakuna. U usporedbi s prošlom godinom Proračun Op-ćine Vir realiziran je za prvih šest mjeseci s oko 79%,odnosno ostvareno je nešto više od 8,6 milijuna kuna.Kao razlog navedena je naplata poreza na kuće zaodmor, koja još nije krenula, kao što se iz tehničkih raz-loga kasnilo s uručivanjem Rješenja o porezu. Također,promatrajući prvih šest mjeseci 2011. i 2012. godineistaknuto je povećanje rashoda za 133%, dok su rashodiza nabavu nefinancijske imovine porasli za 120%.

Na 24. sjednici jednoglasno su još usvojene i Odlukeo donošenju Plana zaštite i spašavanja i Plana civilneza štite Općine Vir, kao i Odluka o osnivanju Postrojbeci vilne zaštite opće namjene Općine Vir s predviđenih25 pripadnika spomenute postrojbe. Odlukom Općin-skog vijeća tvrtki „Vir turizam“ dodijeljeno je na uprav-lja nje zemljište u Biskupljači k.č. 1930 k.o. na kojemuse nalazi jedan od najljepših turističko-ugostiteljskihobjekata na cijelom otoku, a donesena je i Odluka o na-bavi idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja ure-đenja središta naselja Vir na otoku Viru.

TEMA 55

VirskiLISTmagazin za promidžbu otoka Vira

IZDAVA»Vir turizam d.o.o.

za turistiËko-ugostiteljske djelatnostiPut Mula 7, 23234 VirKontakt: 023 362-713

DirektorZdenko MiËiÊ

Glavni i odgovorni urednikKaæimir ©krbiÊ

Mob. 091 42-26-699e-pošta: [email protected]

SuradniciIve BašiÊ

Velid JakupoviÊZvonko KucelinAndrija LuËiÊDraæen Æepina

Samir HusiÊ ÆupanËiÊ

TisakPRINTERA GRUPA d.o.o., Zagreb

GrafiËka pripremaŽUPAN»IΔ H R d.o.o.

za nakladniËku i grafiËku djelatnoste-pošta: [email protected]

Naklada5000 komada

Izlazi mjeseËnoGodina V. Ljetni dvobrojSrpanj / Kolovoz 2012.

VirskiLISTMAGAZIN ZA PROMIDŽBU OTOKA VIRA LJETNI DVOBROJ GODINA V. SRPANJ / KOLOVOZ 2012.

POSEBNO BESPLATNO IZDANJENA 56 STRANICA

prilogLANTERNA &

LANTERNISTI

košarkaMORNARI

OPET PLOVE

općinsko vijećeUSVOJENI POTICAJI

ZA TURIZAM,POLJOPRIVREDU, OBRT

I PODUZETNIŠTVO

tema brojaREKONSTRUKCIJACESTE D-306od Virskog mosta do centra Vira

turizam na crnoPOJAČANI NADZORNELEGALNIHIZNAJMLJIVAČA

© VirskiLIST

Sva prava zadržana. Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati, pohraniti ili prenositi

u bilo kojem obliku ili bilo kojim putem, elektroniËki,mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjem ili drukËije bez

prethodnog pisanog dopuštenja vlasnika autorskoga prava.

ASFALTIRANJE ULICA

U svojena je Odluka o davanju ovlasti načelnikuOpćine Vir za potpisivanje Ugovora sukladnonatječaju u predmetu nabave: Pojačano odr-

ža vanje – asfaltiranje nerazvrstanih lokalnih cesta napo dručju Općine Vir. Ranijom Odlukom Općinskogvi jeća za prethodni natječaj asfaltiranja virskih ulicaovla sti su bile prenijete poduzeću „Vir održavanje“, štoje uobičajena praksa drugih jedinica lokalne samou-pra ve, no promjenom zakona i prakse plaćanja PDV-anije se, kako je bilo u planu, uštedjelo na tadašnjih23% poreza. Kako je, također, u međuvremenu pro-mijenjen i Zakon o cestama, sugestijom pravne službei temeljem revizijskog naloga ovlasti se nužno preba-cuju na jedinice lokalne samouprave koje sada jedinemogu upravljati nerazvrstanim cestama. U spomenu-tom predmetu nabave riječ je o sanaciji ulica Put Pro-gona, Put Smratine i zatvaranju virske kružnice odTorova do stare Lanterne, odnosno spajanju s posto-jećim asfaltom u Zapadnom polju, ili asfaltiranju oko30-ak ulica za koje su građani Vira već platili 75% iz-nosa. Vrijednost radova iznosi nešto manje od 2,2 mi-lijuna kuna bez PDV-a s najpovoljnijim izvođačemradova tvrtkom „Sarađen“ iz Stankovaca.

MILIJUN KUNA ZA VIR TURIZAM

O dlukom o pokrivanju troškova promicanjaturizma za 2011. i 2012. godinu, temeljen ra-nije odluke Općine Vir i podnesene doku-

mentacije troškova, općinskom poduzeću „Virturizam“ pokriveno je ulaganje od 600 tisuća kuna upromociji Općine Vir na turističkim sajmovima. Ta-kođer, donesena je i Odluka o kapitalnoj donacijitvrtki „Vir turizam“ u iznosu od 400 tisuća kuna zapokrivanje troškova nabavke suncobrana za virskeplaže Jadro i plažu kod Mula. Iako one zbog nedo-statka sanitarnog čvora i tuševa nemaju uvjete zadobivanje „plave zastavice“, uređenjem ovih plažaobogaćena je turistička ponuda otoka, a svim turi-stima i kupačima osigurani su pristojni uvjeti uži-vanja na moru. Kako se nabavljeni suncobrani nenaplaćuju gostima na plažama, ovaj dio troška usklopu kapitalne donacije pokriva Općina Vir.


U ZAGREBU POTPISAN UGOVOR O SUFINANCIRANJU IZGRADNJE I. FAZE VODOVODNE I KANALIZACIJSKE MREŽE OTOKA VIRA

VRIJEDNOST UGOVORA 3 MILIJUNA I 230 TISUĆA KUNANa svečanosti su bili prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva Radimir Čačić, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i generalni direktor „Hrvatskih voda“ Ivica Plišić.

S druge strane ugovore je potpisao 81 direktor komunalnih društava, među kojima i direktor općinskog poduzeća „Vodovod Vir“ Hrvoje Bašić

U prostorijama državnog poduzeća „Hrvatskevode“ u Zagrebu potpisan je Ugovor o sufina-nciranju izgradnje I. faze vodovodne i kanaliza-

cijske mreže otoka Vira i podmorskog ispusta, tenabave opreme u crpnoj stanici Centar-jug.

Vrijednost potpisanog ugovora iznosi 3 milijuna i 230tisuća kuna, a riječ je o nepovratnim sredstvima koja bitrebala biti dovoljna za dovršetak izgradnje cjelokupnogprojekta I. faze mjesne vodovodne i kanalizacijske mrežeotoka Vira, kao i crpne stanice i podmorskog ispusta.

Rok korištenja sredstava određen je do 14. prosinca2012. godine, što znači da bi do toga datuma kompletnaI. faza trebala biti završena. S obzirom na stanje izgrađe-nosti I. faze mjesne vodovodne i kanalizacijske mreže, si-gurno je kako će sve biti završeno i prije navedenog roka.U toj je fazi još preostalo postavljanje oko 120 metara vo-dovodnih i kanalizacijskih cijevi, te dovršetak opremanjacrpne stanice na početku podmorskog ispusta.

Ugovor je potpisan na maloj svečanosti potpisivanja158 ugovora o financiranju izgradnje sustava vodoop-skrbe i odvodnje otpadnih voda na području cijele Hr-vatske u ukupnoj vrijednosti od 400 milijuna kuna. Napotpisivanju su bili prvi potpredsjednik Vlade RepublikeHrvatske i ministar gospodarstva Radimir Čačić, mini-star poljoprivrede Tihomir Jakovina i generalni direktor„Hrvatskih voda“ Ivica Plišić. S druge strane ugovore jepotpisao 81 direktor komunalnih društava, među kojimai direktor općinskog poduzeća „Vodovod-Vir“ HrvojeBašić. Osim ovog ugovora, za vodoopskrbu otoka Viraznačajno je i sufinanciranje izgradnje III. faze zapadnogmagistralnog vodovodnog cjevovoda, odnosno podmor-skog dijela između Vira i kopna. Početak izgradnje ovogprojekta planiran je po završetku ljetne turističke sezone,a realizacijom svih preostalih radova na dijelu podmor-skog cjevovoda magistralnog pravca voda bi se u virskojvodospremi mogla očekivati krajem ove godine.

U spjeh virskih šokolara na de-setom izdanju ninske „Šoko-lijade“: Stipe i Goran Budija

podijelili su treće mjesto među re-kordnim brojem natjecatelja. Njih 69na jubilarnoj ninskoj manifestacijinatjecalo se polovicom srpnja naLjetnoj pozornici ispred srednjovje-kovne crkvice Svetog Križa za glavnunagradu, originalnu šokoloreznicu,koja je otišla u ruke apsolutnim pob-jednicima Šimi Skočiću iz Nina iIgoru Gulanu iz Zadra.

Dva žirija „Šokolijade“, vanjski ini n ski, potom su odabrali spome-nu te pobjednike, a drugo mjesto u

domicilnoj kategoriji pripalo je Ro-manu Marguću, dok su treće mje-sto podijelili Ninjani Josip Stulić iSla vko Dejanović.

Drugi žiri za najbolje vanjske šo-kole u konkurenciji 41 šokolara izsvih mjesta Županije, prvo mjestodo dijelio je prošlogodišnjem pobjed-niku Gulanu iz Zadra, drugo mjestopripalo je Mladenu Jurešku iz Mr-ljana na otoku Pašmanu, dok su trećemjesto osvojili spomenuti Virani.Drugoplasiranima i trećeplasiranimana ninskoj „Šokolijadi“ dodijeljeni supladnjevi za posluživanje šokola iprigodne čaše za vino.

NOVOSTI

PROFESOR IVE BAŠIĆ PREDSTAVLJA NOVU KNJIGU

RODOSLOVLJE BUDIJA I KERA

N akon povijesne monografijeotoka Vira u dva izdanja, broj-nih istraživačkih radova na

temu virskih prezimena i prošlosti Vi-rana, te niza objavljenih knjiga o rodo-slovljima virskih obitelji, neumorniistraživač prošlosti otoka i kolumnistnašeg magazina, profesor Ive Bašić, unedjelju 12. kolovoza s početkom u 18sati predstavit će svoju novu knjigu:„Rodoslovlja Budija i Kera, iz Vira“.

Predstavljanje spomenute knjige pro-fesor Ba šić održat će u Lozicama, predioPotok, a u zabavnom programu nastupitće virski KUD „Sveti Ivan“ i dalmatinskaklapa „Vir“.

DESETO IZDANJE TRADICIONALNE NINSKE „ŠOKOLIJADE“

Stipe i Goran Budija osvojili treće mjesto

Documents

Virski list ljetni dvobroj 2012