VISOKA POSLOVNA TEHNIČKA ŠKOLA

DOBOJ

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA OSNOVE POSLOVNE EKONOMIJE I

PONUDA I TRAŽNJA

Mentor : mr. Živko Erceg Student: Mirza Đonlagić ; 392-E-180/13

Doboj,decembar 2013

SADRŽAJ

UVOD...........................................................................................................................................................3

1.TRŽIŠTE.....................................................................................................................................................4

2.TRAŽNJA...................................................................................................................................................6

2.1 Povećanje I smanjenje traživane količine..............................................................................................6

2.2 Uzroci promjena tražnje........................................................................................................................7

2.3Elastičnost tražnje..................................................................................................................................8

2.4. Mjerenje elastičnosti potražnje............................................................................................................8

3.PONUDA...................................................................................................................................................9

3.1 Promjene ponuđene količine I promjene ponude.................................................................................9

3.2 Faktori ponude....................................................................................................................................10

3.3 Elastičnost ponude..............................................................................................................................12

3.4. Tržišna ravnoteža................................................................................................................................13

Zaključak …………………………………………………………………………………………………………………………………….…………14

Literatura……………………………………………………………………………………………………………………………….……………..15

2

UVOD

U našoj okolini poznata je činjenica kako su sva dobra u prirodi oskudna, ali svejedno svaki pojedinac sebi želi osigurati kvalitetan i lagodan život i priuštiti si sve što zamisli. Zakonoskudnosti koji nalaže da su sva dobra oskudna onemogučava zadovoljenje svih želja pojedinaca, gospodarskih subjekata ili država. Ljudi su od svog postanka nastojali riješiti problem kako iz oskudnih dobara zadovoljiti svoje potrebe. Potreba je osjećaj nelagode kod ljudi zbog nedostatka različitih proizvoda i usluga. Korištenje ekonomskih resursa omogućuje zadovoljenje ljudskih potreba. Kako su resursi raspoloživi u ograničenim količinama, temeljna je zadaća ekonomike proučavanje odluka koje društvo donosi u vezi s proizvodnjom dobara i usluga te njegovom distribucijom ( raspodjelom ) na pojedine članove društva. Gospodarstvo je vrlo složen mehanizam na kojega utječe velik broj činioca. Gospodarstvo je sustav koji podrazumijeva međudjelovanje različitih institucija i procesa te upravljanje dobarima u skladu s mogućnostima pojedinaca ili neke zajednice radi zadovoljavanja njihovih potreba i želja. Osnovna pitanja svakog gospodarstva su: što proizvoditi, kako proizvoditi te za koga proizvoditi- kako raspodijeliti. Što proizvoditi je pitanje opsega i strukture proizvodnje koja je društvu potrebna te gospodarski sustav odlučuje o potrebnim količinama pojedinih proizvoda i usluga. Kako proizvoditi je pitanje najboljeg načina proizvodnje odrešenih dobara i usluga, a gospodarski sustav će uz pomoć cijena odlučiti koje vrste i količine proizvodnih resursa, te koje kombinacije resursa i postupaka će biti upotrebljene u proizvodnji pojedinih proizvoda i usluga. Kako raspodijeliti je odluka o načinu na koje će članovi društva sudjelovati u ostvarenim rezultatima proizvodnje dobara i usluga. Budući da ni jedno društvo ne može svojom ukupnom proizvodnjom zadovoljiti sve želje svojih članova, mora pronaći pogodan način raspodjele svoje ograničene proizvodnje. U tržišnom gospodarstvu cijene pomažu prilikom donošenja odluke kako će se proizvodi i usluge raspodijeliti, odnosno omogućava da oskudnije proizvode i usluge dobiju oni kupci koji će za te proizvode ili usluge platiti višu cijenu. Tema našega rada biti će pobliže objasniti kakav utjecaj na tržištu imaju ponuda I potražnja te naznačiti sve njihove karakteristike kako bi nam ova tržišta koja su, naime,najbitnija za poznavanje ekonomske teorije, bila što logičnija i jasnija.

3

1. TRŽIŠTE

U privredi jedne zemlje cijene imaju vrlo važnu ulogu kada je u pitanju donošenje odgovora na temeljna ekonomska pitanja o tome što proizvoditi, kako proizvoditi i kako raspodijeliti dobra i usluge. Najvažnije sile koje pri tome djeluju na tržištu su ponuda I tražnja, odnosno njihov međusobni odnos izmedu količine dobara spremnih za prodaju I količine dobara za kupnju.

Tržište je mjesto na kojem se susreću kupci ( koji su zapravo nositelji potražnje ) I prodavatelji ( koji su nositelji ponude ) određenih dobara i usluga i obavljaju razmjenu putem cijena. Tržište se može podijeliti na: tržište proizvoda i zemljopisno tržište.Na tržištu proizvoda nalaze se razni proizvodi i usluge, a kupac izmedu njih može slobodno birati.Zemljopisno tržište se definira određivanjem granica zemljopisnog područija na kojem proizvođači i ponuđači nude odredeni proizvod ili uslugu. Dobra i usluge nekog porizvođača koja mogu slobodno međusobno konkurirati pripadaju istom zemljopisnom tržištu.

Definiranje nekog stvarnog tržišta proizvoda i zemljopisnog tržišta zahtjevaju utvrđivanje raspona proizvoda i usluga koji su međusobno konkurentni i između kojih kupac može birati odnosno u slučaju da kupac nije zadovoljan proizvodom jednog proizvođača, slobodno može birati između velikog broja drugih proizvodača. Na taj način proizvođači se prisiljavaju da drže niske cijene i visoku kvalitetu svoga proizvoda.

Tržišta se mogu bitno razlikovati po veličini, strukturi, funkcioniranju i predmetu razmjene.

Prema veličini tržišta najmanja su lokalna tržišta koja zbog visokih transportnih troškova ( tržište kruha ) ili nemogućnosti transporta ( tržište nekretnina ) obuhvaća samo subjekte jednog naseljenog mjesta. Najveća tržišta su međunarodna ili svjetska tržišta ( zlata, nafte,dijamanata )

Strukturu tržišta čine ponuda ( prodavatelji ) i potražnja ( kupci ). Prodavateljli su poduzeća koja prodaju proizvode i usluge, te radnici koji prodaju svoj rad i vlasnici resursa koji poduzećima prodaju ili daju u najam prirodna dobra i zemlju. Kupci su potrošaći koji kupuju dobra i usluge za svoje potrebe, kao i poduzeća koja nabavljaju rad, kapital i sirovine za potrebe vlastite proizvodnje dobara i usluga.

Osim izravnih subjekata na tržištu postoje i različiti posrednici kao što su agenti, mešetari, komisionari i sl.

4

Funkcioniranje tržišta povezano je sa strukturom tržišta:

SAVRŠENO KONKURENTSKA – sudjeluje velik broj kupaca i prodavatelja I proizvodi su homogeni ( istovrsni ), a pritome niti jedan nema značajan utjecaj nacijenu.

NESAVRŠENO KONKURENTSKA – na takvim tržištima prodavatelji predlažu cijenu dobra ili usluge koju prodaju, te takva tržišta čine najveći dio ukupnog tržišta.

Predmet razmjene na tržištu čine dvije skupine materijalnih vrijednosti, a to su proizvodni činioci ( resursi ) i dobra i usluge, stoga tržište dijelimo na tržište resursa i tržište dobara I usluga.

1. Tržište resursa je uvjet za normalno funkcioniranje proizvodnje. Na tom se tržištu zaključuje velik broj kupnji i prodaja rada, kapitala i prirodnih dobara. Na tom su tržištu kućanstva prodavatelji i čine izvor ponude , a poduzeća kupci proizvodnih resursa i čine izvor potražnje.

2. Tržište dobara i usluga omogućuje zadovoljavanje potreba društva. Proizvodači prodaju rezultate svoje proizvodnje kućanstvima, poduzećima i drugim kupcima koji na taj način dolaze do potrebnih dobara i usluga. Na tom su tržištu poduzeća prodavatelji i čine izvor ponude, a kućanstva su kupci i čine izvor potražnje.

Ova dva dijela tržišta međusobno su povezana procesima stvaranja dohodaka i njihovim trošenjem ( što znači da kupci moraju steći svoje dohotke na tržištu resursa kako bi ih istrošila na tržištu dobara i usluga dok za poduzeća vrijedi obrnuto)

5

2. TRAŽNJA

Tražnja je spremnost neke osobe da u određenom trenutku i na određenom mjestu kupi određenu vrstu dobara ili usluga uz različite cijene. Spremnost osobe znači da ta osoba ima sposobnost kupnje odnosno da posjeduje kupovnu moć.Odnos između potraživane količine i cijene je takav da se te dvije veličine uvijek kreću u suprotnom smjeru što predstavlja pravilo. Budući da svako pravilo ima i iznimku, tako je i sa potražnjom. Neke od iznimki su sljedeće:

GIFFENOV PARADOKS- javlja se kod inferiornih dobara odnosno dobra koja imaju slabiju kvalitetu. Kada raste cijena inferiornih dobara za posljedicu ima rast potražnje za tim dobrom. Najčešće se javlja kod ljudi sa niskim dohotkom.

VEBLENOV EFEKT ( snobovski učinak )- javlja se kod ekskluzivnih dobara koja svom vlasniku pribavljaju simbol materijalnog statusa. Kada njihova cijena pada za posljedicu ima i pad potražnje za njima.

NEELASTČNA POTRAŽNJA- kod nekih dobara iskrivljuje značenje krivulje potražnje budući da promjene njihovih cijena nemaju nikakav utjecaj na potraživanu količinu. Krivulja potražnje za takvim dobrima su savršeno neelastične ( okomite ).

ŠPEKULACIJA- predstavlja aktivnost kupnje ili prodaje vrjednosnica u sadašnjosti u nadi da će ostvariti dobit u budućnosti. Znači da danas kupuju jeftinije kako bi u budućnosti prodali skuplje

CIJENA KAO MJERILO KVALITETE- predstavlja uzrok zbog kojeg se ponašanje kupca razlikuje u odnosu na zakon potražnje. Porast cijene rezultira povećanjem kupnje nekog proizvoda.

2.1 Povećanje I smanjenje traživane količine

Krivulja potražnje prikazuje maksimalnu cijenu koju je potrošač spreman platiti za različlite kolilčine proizvoda, uz stalnu tendenciju da plati što nižu cijenu. Kada kupci kupuju više proizvoda uz svaku moguću cijenu, tako da se krivulja pomiče u desno, kažemo da je došlo dopovećanja potražnje.

Povećanje potražnje može biti uvjetovano djelovanjem različlitih činilaca. Promjena bilo kojeg činioca koi djeluje na povećanje potražnje, osim proizvoda, uvjetuje pomak cijele krivulje u desno. Sniženje cijene povlači posljedicu povećanja potražnje za odredenim dobrom ili uslugom, tj. kretanje prema dolje niz nepromijenjenu krivulju potražnje.Smanjenje potražnje ima suprotna kretanja krivulje potražnje u odnosu na povećanje potražnje. Kada se potražnja za nekim proizvodom ili uslugom smanji što znači da se manje tog proizvoda ili usluge kupuje po bilo kojoj mogućoj cijeni, krivulja potražnje se pomiče u

6

lijevo pa kažemo da je došlo do smanjenja potražnje. Povećanje cijene uvjetuje samo smanjenje potraživane količine u okviru postojeće krivulje potražnje, tj. kretanje prema gore uz krivulju potražnje.

2.2 Uzroci promjena tražnje

U prethodnom odlomku vidjeli smo da na povećanje i smanjenje potraživane količine utječe cijena, a u ovom odlomku reći ćemo koji su uzroci promjene potražnje.Neki od tih uzroka su : ukusi potrošaca, dohodak potrošaca, cijene ovisnih dobara, potrošačka očekivanja, uvjeti razmjene te promjene broja kupaca:

Ukousi potrošača –Kada se želje ili navike ljudi promjene u odnosu na dosadašnje, to bi značilo da su oni spremni kupiti više nekog drugog proizvoda uz bilo koju moguću cijenu nego dosadašnjeg proizvoda. Promjene u ukusima potrošača mogu biti potaknute reklamama, širenjem nekih informacija ili promjenom dizajna samog proizvoda ili jednostavno uslijed promjene godišnjih doba u kojima potošaci zbog nedostatka dosadašnjeg proizvoda kupuju drugi proizvod.Dohodak potrošača -Ako se potrošačima dohodak smanji to znači da kupcima ostaje mogučnost da kupe manje proizvoda nego li što su ga kupovali ranije.Cijene ovisnih dobara -Ako bi se cijena nekog proizvoda značajno smanjila u odnosu na njihovu raniju cijenu,, to bi izazvalo želju u potrošačima da kupe više jeftinijeg proizvoda nego proizvoda kojega su kupovali ranije. Razlikujemo ovisna i neovisna dobra. Ovisna dobra su ona dobra kod kojih povečanje cijene jednog dobra utjece na povečanje ili smanjenje drugog dobra. Ovisna dobra se dijele na supstitute (nadomjestak za pravo dobro) i komplementarna dobra ( nadopune npr. cipele i vezice, benzin i automobil). Neovisna dobra su ona dobra kod kojih cijene i potraživane količine dvaju dobara nisu medusobno ovisne.Potrošačka očekivanja -Ako potrošaci očekuju da ce cijena nekog proizvoda u budučnosti znatno porasti to može izazvati njihovu povecanju kupnju u sadašnjosti kako bi stvorili odredenu zalihu.

Uvjeti razmjene -Dobra i usluge mogu imati pozitivan utjecaj na rast potražnje, a kao rezultat poboljšanja u transportu i otklanjanja trgovinskih barijera. Uvodenje mjera koje ogranicavaju trgovinu kao što su carine i sl može utjecati na smanjenje potražnje za određenim proizvodima.

Promjena broja kupaca-Ukupni rast broja stanovnika može biti osnovica za opce povecanje potražnje za različitim dobrima, vrijedi i obrnuto.

7

2.3 Elastičnost tražnje

Kako bismo dobili odgovore od kupaca koliko su osjetljlivi na promjenu cijena određenog dobra potrebne su nam odredene spoznaje. Kako bismo otkrili kako kupci odgovaraju na prmjenu cijene koristi se pojam elastičnosti ili neelestičnosti.Elastična potražnja je ona kada kupci značajno mjenjaju svoje kupovine uslijed promjenecijena nekog dobra.

Neelastična potražnja je ona kada kupci ne mjenjaju svoje kupovine uslijed promjene cijene nekog dobra ili usluge.Što je potražnja manje elastična krivulja je strmija i obrnuto.Krajnji slučajevi krivulje potražnje jesu oni prikazi savršeno elastične potražnje- kada je krivulja vodoravna i savršeno neelastične potražnje- kada je krivulja okomita.

2.4. Mjerenje elastičnosti potražnje

Elastičnost se izražava kroz koeficijent elstičnosti. Koeficijent elastičnosi je mjerilo stupnja osjetljivosti jedne ovisne varijable na promjene druge neovisne varijable. Elastičnost se dijeli na cijenovnu, križnu i dohodovnu elastičnost.CJENOVNA ELASTIČNOST- iskazuje stupanje reagiranja potraživane količine odredenog dobra ili usluge na promjenu cijene istog dobra. Izračunava se dijeljenjem postotka promjene potraživane količine nekog dobra s postotkom promjene cijene tog dobra.

% povečanje ( smanjenje ) količine dobra X Ec= --------------------------------------------------------------- % povečanje ( smanjenje ) cijene dobra X

a) Elastična potražnja ima koeficijent veči od 1, savršeno elastična ima koeficijent beskonačno razmjerno elastična ima koeficijent između 1 I beskonačno

b) Neelastična potražnja ima koeficijent manji od 1 savršeno neelastična ima koeficijent 0 razmjerno neelastična ima koeficijent između 0 i 1

c) Jedinicno elastična ( stabilna) potražnja ima koeficijent 1

8

3. PONUDA

Poduzeca proizvode dobra i pružaju usluge svojim kupcima, te na taj nacin njihova djlatnost omgocuje oblikiovanje ponude odredenih dobara i usluga na tražištu.

Ponuda je spremnost proizvođača da u određeno vrijeme i na određenom mjestu ponudi radi prodaje određenu količinu neke robe ili usluga uz različite cijene. Kolilčina dobara koju su poduzeča spremna prodati naziva se ponudena količina tog dobra. To ne mora biti količina koju su poduzeća uspjela prodati na tržištu. Stvarno prodana količina objašnjava ono što su poduzeča stvarn uspjela prodati.

Kupnja i prodaja su dvije strane jednog i istog procesa razmjene na tražištu. Sa stajališta kupca rijec je o kupnji, a sa stajališta prodavatelja riječ je o prodaji. Cijena po kojoj je izvršena razmjena za kupca je kupovna, a za prodavatelja prodajna. U stvarnosti se željene kupovine ne moraju podudarati sa željenim prodajama, no stvarno kupljene količine uvijek su jednake stvarno prodanim količinam.

Temeljna je ekonomska pretpostavka koja vrijedi za večinu dobra da viša cijena dobra uvjetuje veču ponudenu količinu, dok niža cijena dobra uvjetuje manju ponudenu količinu, ukoliko ostale činjenice ostanu nepromijenjene.

Kada se mjenjaju ponudene količine zbog promjene cijene, svi drugi činioci ostaju nepormjenjeni, promjene se dogadaju uzduž postoječe krivulje ponude. Promjene ponude znače pomicanje cijele krivulje ponude. To se dogada kada se mijenjaju činioci ponude. Svako povečanje cijene teži prouzročiti povečanje ponudene količine. Time je iskazan zakon ponude prema kojemu se cijene i ponudene količine dobara i usluga kreču u istom smjeru. Kako cijene rastu tako se povecava ponudena količina.

3.1 Promjene ponuđene količine I promjene ponude

U konkurentskim granama povečanje cijena utjece na povečanje količine ponuđene na prodaju. No, za razliku od njih u nekonkurentskim granama(monopol ili oligopol), ponuđena količina se ne bi nužno povečala kao odgovor na porast cijene. Naime, takav proizvođač ili više njih u stanju su ograničiti ponudu, držeći cijenu i dobit na visokoj razini. U konkurentskim granama proizvođači ne mogu kontrolirati ponudu ili cijenu zbog velikog broja neorganiziranih prodavatelja, te jednostavnosti ulaska novih proizvođača u granu.Monopolistički prodavatelji nazivaju se price-makers (određivači cijena), sto označava poduzeča koja određuju cijenu proizvoda. Mali proizvodači u konkurentskoj grani nazivaju se price-takers (preuzimatelji cijena) jer je riječ o pojedinačnim, malim proizvođačima koji nisu u položaju utjecati na cijenu njihova proizvoda, te su prisiljeni prihvatiti cijenu koja je formirana na tržištu.

9

S obzirom da pojedinačni proizvodač ne može kontrolirati cijenu, ekonomski poticaj za svakog proizvodača je proizvesti što je moguče više, koliko je moguče učinkovitije i prodati po tekučoj cijeni. U slučaju da poraste cijena pojedinačnog proizvoda, što ce povečati profitabilnost, može se očekivati da proizvodači povečaju svoju proizvodnju tog proizvoda.Postoječa poduzeča ce proizvoditi više, a nova poduzeča ce biti privučena u granu.

Od izuzetnog je značaja uočiti razliku koja postoji između promjena cijene(koje mogu biti uvjetovane samo promjenom ponuđene količine u okviru iste ponude) i promjena ponude(koje nastaju djelovanjem necjenovnih činioca ponude).

Sama promjena cijene nikad ne pomiće krivulju ponude proizvoda. Povečanje cijene izaziva kretanje po krivulji ponude prema gore, što predstavlja povečanje ponudene količine. Smanjenje cijene ima za posljedicu kretanje po krivulji ponude prema dolje, što predstavlja smanjenje ponuđene količine.

3.2 Faktori ponude

Prethodno smo spomenuli da promjena cijene ne utječe na promjenu ponude, nego na promjenu ponuđene količine u okviru iste krivulje ponude,a cijena je sastavi dio ponude. Takvo kretanje uzduž krivulje ponude naziva se statičko promatranje ponude. Nasuprot tome, dinamičko promatranje ponude obuhvača povečanje i smanjenje ponude, što uzrokuje pomicanje cijele krivulje ponude, koje uvjetuju različiti necjenovni činioci.Moramo uzeti u obzir pretpostavku ceteris paribus i pojedinačni utjecaj svakog činioca na promjenu ponude, jer je nemoguče objasniti posljedice djelovanja ako se više činioca istovremeno promijeni.

U činioce ponude ubrajamo sve okolnosti koje utječu na volju i sposobnost ponuđača da proda odredeno dobro ili uslugu. Praktično, činioce ponude su okolnosti koje utječu na stvarne ili očekivane veličine prihoda i troškova u nekoj proizvodnji, ako ponuđači žele maksimalizirati svoju dobit. Bilo koji nepredvidivi događaj koji može utjecati na proizvodnju utjece i na ponudu.

Možemo spomenuti sljedeče činjenice:

Tehnologija proizvodnje stalno napreduje što podrazumijeva povečanje proizvodnih mogučnosti uz korištenje iste količine upotrebljivih resursa. Naprednija i poboljšana tehnologija donosi veči učinak po jedinici ljudskog rada, te omogučuje snižavanje troškova proizvodnje. Upravo to omogučuje pojedinačnom proizvodaču povečanje proizvodnje tj. ponude na tržištu.

Cijene resursa svojim promjenama utječu na veličinu ponude odredenog proizvoda.Promjena cijene bilo kojeg resursa koji proizvodac koristi u proizvodnji nekog dobra(kao što su materijal, rad ili strojevi) može utjecati na visinu troškova proizvodnje, a time i na dobit koja se očekuje iz te proizvodnje.

10

Sniženje cijene resursa pomiće krivulju ponude u desno, prema vecim ponudenim količinama. Povečanje cijene resursa izaziva pad ponude, te pomicanje krivulje ponude u lijevo, prema manjim ponudenim količinama.

Cijena drugih proizvoda može utjecati na ponudu odredenog proizvoda ako su ti proizvodi za proizvodača međusobno zamjenjivi. Riječ je o supstitutima i komplementarima.

Pristojbe i poticaji su izravno povezani s veličinom ponude pojedinih proizvoda. Porezi, carine i druga propisna davanja koja ovise o opsegu ili vrijednosti prodaje posebno utjecu na ponudu. Povečanje takvih pristojbi izravno povečava promjenjive troškove proizvodnje što izaziva smanjenje ponude. Vrijedi i obrnuto. Fiksni porezi koji utječu na visinu stalnih troškova ne mijenjaju ponudu u kratkom roku. Naknade (regresi) proizvodacima od strane države za određene proizvode (mlijeko, maslinovo ulje i sl.) izazivaju samo povečanje ponudene količine i kretanje uzduž krivulje ponude.

Očekivanja ponuđača o buducim ekonomskim uvjetima vezanim za kretanje cijena proizvoda, troškovima i porezima mogu utjecati na tekuću ponudu.

Promjene ciljeva proizvođača utjecu na njegovu spremnost da proda neki proizvod po određenoj cijeni. Primarni cilj svakog proizvođača jeste maksimalizacija dobitka, no uz taj on može imati i neke dodatne ciljeve npr. povečanje tržišnog udjela, izbjegavanje izlaganja vecem riziku i dr.

Stanje zaliha dobra također utjece na spremnost proizvođača za prodaju tog dobra po odredenoj cijeni. Veče zalihe neprodane robe omogučavaju spremnost ponuđača da proda veče količine proizvoda. Vrijedi i obrnuto.

Potreba za likvidnim sredstvima jedan je od činioca koji utjecu na pomicanje ponude. Ukoliko ponuđač ima veliku potrebu za likvidnim sredstvima tj. gotovim novcem, bit ce spremniji prodati vece količine tog dobra po istoj cijeni. Vrijedi i obrnuto.

Promjena broja ponudaca utjece na pomicanje ponude kroz ulazak i izlazak ponudaca iz grane. Razina dobiti koja se ostvaruje u grani može biti poticaj novim ponudacima za ulazak u granu čime se krivulja ponude pomiće u desno. Gubici pojedinih proizvođača potaknut ce njihov izlazak iz grane čime se smanjuje broj ponuđača, a time I tržišna ponuda, te se krivulja pomiće u lijevo.

11

3.3 Elastičnost ponude

Kako je več ranije utvrđeno s porastom cijene proizvoda proizvedenog u odredenoj konkurentskoj grani raste i njegova ponudena količina. No, važno je znati do kojeg stupnja će ponudena količina rasti kao odgovor na višu cijenu.Cjenovna elastičnost ponude jest intenzitet reagiranja količine ponuđenog dobra na promjenu cijene tog dobra. Ona predstavlja stupanj prilagođavanja količine dobra i usluge promjenama njihovih cijena.

% povećanja(smanjenja) ponudene količine dobra X Ep= ----------------------------------------------------------------------- % smanjenja (povećanja) cijene dobra Y

Kao što se vidi iz prethodne formule, razina elastičnosti odnosno neelastičnosti iskazuje se koeficijentom elastičnosti, koji se izračunava kao koeficijent postotka promjene ponuđene količine nekog dobra i postotka promjene cijene tog dobra. Važno je napomenuti da su ponuđene količine i cijene uvijek istosmjerne, tako da koeficijent elastišnosti ima pozitivan predznak. Ponuda može imati sljedeče razine elastičnosti:

Elastična ponuda ima koeficijent veci od 1. Krajnji slučaj savršeno elastične ponude, pri kojoj se ponudena količina mijenja pri beskonačno malim promjenama , te je u ovom slučaju koeficijent elastičnosti beskonačan. O razmjerno elastičnoj ponudi govori se kada se ponudena količina značajno mijenja pri promjeni cijene. Tada je koeficijent elastičnosti veci od 1.

Neelastična ponuda ima koeficijent manji od 1. Savršeno neelasticča ponuda se javlja kada se ponuđena količina uopče ne mijenja na promjenu cijene, a koeficijent elastičnosti jednak je nuli. Kod razmjerno neelastične ponude ponuđena količina se neznatno mijenja, a koeficijent ima vrijednost izmedu 0 i 1.

Jedinično elasticna ponuda predstavlja stabilnu ponudu koja ima koeficijent elastičnosti 1. Osim cjenovne elastičnosti, u ekonomskoj analizi koristi se i porezna elastičnost ponude jer ponuđena količina može reagirati na promjene porezne stope.

Porezna elastičnost ponude predstavlja omjer postotne promjene ponudene količine i postotne promjene porezne stope. U ovom slučaju ponudena količina i porezna stopa se kreču uvijek u suprotnom smjeru, te je stoga koeficijent porezne elastičnosti negativan, al obično se izražava samo njegova apsolutna vrijednost (minus se izostavlja).

12

3.4. Tržišna ravnoteža

Nakon što smo razmotrili potražnju i ponudu odvojeno, sada ih možemo zajedno spojiti I utvrditi kako one međusobno djeluju kako bi dovele do ravnotežne cijene i ravnotežne količine, ili tržišne ravnoteže.Tržišna ravnoteža se ostvaruje pri onoj cijeni i količini pri kojima su snage ponude I potražnje izjednačene. U tački gdje se sijeku ponuda i potražnja, tj. gdje su one izjednačene nema potrebe da se cijena smanji ili poveča, te zbog toga tu cijenu nazivamo ravnotežnom ili cijenom čišćenja tržišta. Pri ravnotežnoj cijeni količina koju kupci žele kupiti jednaka je količini koju prodavatelji žele prodati.

Tržišnu ravnotežu nalazimo traženjem cijene pri kojoj je tražena količina jednaka ponudenoj količini. Ravnotežna se cijena i ravnotežna količina ostvaruju na onoj razini na kojoj je dragovoljno ponudena količina jednaka dragovoljno traženoj količini. Na konkurentnom tržištu ta ravnoteža se nalazi u sječištu krivulja ponude i potražnje. Pri ravnotežnoj cijeni nema ni manjkova ni viškova. U situaciji kada je aktualna cijena viša od ravnotežne postoji očiti višak dobara, jer je ponudena količina veca od potraživane, koji „gura“ cijenu prema dolje tj. prema ravnoteži. U suprotnom slučaju, kada je aktualna cijena niža od ravnotežne očiti manjak dobara, zbog veče potraživane u odnosu na ponudenu količinu, „gura“ cijenu prema gore ,prema ravnotežnoj cijeni.

Racionirajuća funkcija cijena temelji se na pretpostavci da svaki kupac koji je u mogucnosti i želi platiti ravnotežnu cijenu steci ce željeno dobro. Nasuprot tome, svaki prodavatelj koji je u stanju proizvesti i ponuditi dobro po njegovoj ravnotežnoj cijeni to ce i učiniti.

Kako smo spomenuli ranije, postoje činjenice koji utječu na promjenu i pomicanje krivulje ponude i krivulje potražnje. I u ovom slucaju vrijedi pravilo da mijenjanje nekog od činjenica na kojima se temelji ponuda i potražnja dovodi do pomaka krivulja, te promjene cijene i količine u tržišnoj ravnoteži.Prikazat čemo učinke promjena potražnje i ponude na ravnotežnu cijenu i količinu.

Ukoliko mijenjamo tržišnu potražnju, uz neizmijenjenu tržišnu ponudu, izazvat čemo istosmjerno i usklađeno kretanje cijene i količine. Povečanje tržišne potražnje imat će za posljedicu povečanja cijene i količine, dok će pad tržišne potražnje izazvati smanjenja cijene i količine.

U stvarnom svijetu večina je ekonomskih problema mnogo složenija od naših jednostavnih, školskih primjera. U takve situacije upleteno je nekoliko snaga koje djeluju u isto vrijeme. Pomaci se često istodobno javljaju i na potražnoj i na ponuđenoj strani, te je stoga potrebno razvrstati te snage, inače prethodno obradena i navedena pravila ne vrijede. Da bismo pravilno upotrebljavali analizu ponude i potražnje moramo razlikovati promjenu potražnje ili ponude i smatrati da se druge stvari ne mijenjaju, a to zahtjeva razlikovanje utjecaja promjena drugih elemenata.

13

ZAKLJUCAK

Čovjekove želje i potrebe su neograničene, dok su njegove mogućnosti ograničene. Upravo iz tog razloga temeljna zadaća ekonomike jeste proučavanje odluka koje društvo donosi u vezi s proizvodnjom dobara i usluga, te njihovom raspodjelom na pojedine članove društva.Na donošenje odluka na temeljna ekonomska pitanja o tome što proizvoditi, kako proizvoditi i kako raspodijeliti dobra i usluge, utječu brojni cinitelji. No, ipak su najvažnije tržišne sile, potražnja i ponuda, ciji međusobni odnos određuje ravnotežu izmedu količine dobara spremnih za prodaju i količine dobara za kupnju.

Tržište je mjesto na kojem se susreću kupci ( koji su zapravo nositelji potražnje ) I prodavatelji ( koji su nositelji ponude ) odredenih dobara i usluga i obavljaju razmjenu putem cijena.Potražnja je spremnost neke osobe da u odredenom trenutku i na odredenom mjestu kupi odredenu vrstu dobara ili usluga uz različite cijene. Spremnost osobe znači da ta osoba ima sposobnost kupnje odnosno da posjeduje kupovnu moc.

Ponuda je spremnost proizvodača da u odredeno vrijeme i na određenom mjestu ponudi radi prodaje određenu količinu neke robe ili usluga uz razlicite cijene. Količina dobara koju su poduzeća spremna prodati naziva se ponudena količina tog dobra. To ne mora biti količina koju su poduzeća uspjela prodati na tržištu. Stvarno prodana količina objašnjava ono što su poduzeća stvarno uspjela prodati.

Tržišna ravnoteža se ostvaruje pri onoj cijeni i količini pri kojima su snage ponude I potražnje izjednačene. U točki gdje se sijeku ponuda i potražnja, tj. gdje su one izjednačene nema potrebe da se cijena smanji ili poveča, te zbog toga tu cijenu nazivamo ravnotežnom ili cijenom čišćenja tržišta. Pri ravnotežnoj cijeni količina koju kupci žele kupiti jednaka je kolicini koju prodavatelji žele prodati.

U stvarnom svijetu večina je ekonomskih problema mnogo složenija od naših jednostavnih, školskih primjera. Da bismo pravilno upotrebljavali analizu ponude i potražnje moramo razlikovati promjenu potražnje ili ponude i smatrati da se druge stvari ne mijenjaju, a to zahtjeva razlikovanje utjecaja promjena drugih elemenata.

14

LITERATURA

http://www.estudy-oet.net/wp-content/uploads/2012/10/poglavlje-4.pdf

http://oliver.efos.hr/nastavnici/iferencak/02_ponuda_potraznja.pdf

15