VISOKOGRADNJE - grad.unizg.hr · PDF fileSituacija M1:500, Idejni projekt, tlocrt prizemlja ... Oblikovanje temelja i naponi u temelju su prema istim uvjetima kao kod temeljnih

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Zavod za zgradarstvo - VISOKOGRADNJE

VISOKOGRADNJE

VISOKOGRADNJE

nastavnici i suradnici docenti dr.sc. Silvio Bašić

dr.sc. Nikolina Vezilić Strmo

predavači Ivana Senjak

Marinko Sladoljev

oblik izvođenja nastave 3 + 3

oblici nastave predavanja

vježbe (auditorne, konstrukcijske)

konzultacije

kolokviji (pismeni)

polaganje kolokvija ukupno 2 8. i 14. tjedan predavanja

popravni kolokvij 15. tjedan predavanja

način polaganja ispita pismeni i usmeni

ispitni termini prema planu ispitnih rokova

konzultacije petkom od 10 do 11 sati; SOBA D123a

popis literature Peulić, Đ.: Konstruktivni elementi zgrada I. i II., Tehnička knjiga, Zagreb,1980.

ili

Peulić, Đ.: Konstruktivni elementi zgrada, Croatia knjiga, Zagreb, 2002.

Neufert, P.: Elementi arhitekt. projektiranja, Golden marketing, Zagreb, 2002.

Separat Predavanja


PREDAVANJA

Redni

broj predavanjaNastavna jedinica

1. Uvod, Temelji, Hidroizolacije

2. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

3. Kameno ziđe

4. Betonske stijene

5. Pregradne stijene

6. Završne obloge zidova

7.Stropovi I

8. 1. kolokvij

9. Stropovi II

10. Podovi

11. Krovišta

12. Pokrovi

13. Stubišta

14. 2. kolokvij

15. Popravni kolokvij


VJEŽBE

Redni broj

vježbi

Auditorne,

konstruktivne,

predaja

Nastavna jedinica Program

1. auditorne

Situacija M1:500, Idejni projekt, tlocrt prizemlja

M1:200, Glavni projekt, tlocrt prizemlja, M1:1001. program

2.

konstrukcijske3.

4.

5.predaja 27.-31.3.2017.

6. auditorne

Izvedbeni tlocrt prizemlja, M1:50 2. program

7.

konstrukcijske8.

9.

10.predaja 1.-5.5.2017.

11. auditorne

Izvedbeni presjek, stubište i krov, M1:503. program

12.

konstrukcijske13.

14.

15.predaja 5.-9.6.2017.


1. UVOD


1. UVOD

Graditeljstvo čovjek mijenja prirodnu okolinu uzimajući materijale iz

prirode (najstarija čovjekova aktivnost)

prirodni materijali + umjetni materijali

= novi predmeti i objekti (ZGRADE)

Graditeljska tehnika oblikovanje i materijalizacija s prirodnim i umjetnim

materijalima čovjekove okoline

Graditeljska tehnika 1. VISOKOGRADNJE

2. NISKOGRADNJE

3. HIDROGRADNJE


1. UVOD

URBANIZAM

urbanističko planiranje

PROJEKTIRANJE

projektni zadatak

idejni projekt

lokacijska dozvola

glavni projekt

potvrda glavnog projekta

građevinska dozvola

izvedbeni projekt

GRAĐENJE I IZVOĐENJE

nadzorni inženjer

tehnički pregled

uporabna dozvola


1. UVOD


Sudionici u gradnji su:

- investitor

- projektant

- izvođač

- nadzorni inženjer

- revident

ZGRADA = KONSTRUKCIJE + INSTALACIJE + OPREMA

Idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, tipski projekt…

Glavni projekt sadrži:

1. Arhitektonski projekt

2. Građevinski projekt

3. Elektrotehnički projekt

4. Strojarski projekt

5. Geodetski projekt

Elaborat zaštite od požara, zaštite na radu, Krajobrazni elaborat…

1. UVOD


1. UVOD

Zemljište za građenje – GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

Parcela k.č.br. 288, k.o. ČRNOMEREC

Stambena, javna ili društvena, gospodarska namjena

Stambena – obiteljska kuća

dvojna kuća

niz

višestambena zgrada

blok

neboder

Javna vrtići, škole, bolnice, kazališta, muzeji…

Gospodarska tvornice, hale, silosi…

UVJETI GRAĐENJA

GRAĐEVINSKA LINIJA

REGULACIJSKA LINIJA

PLOČNIK

KOLNIK


1. UVOD

Organizacija gradilišta

Pripremni radovi

Nacrt organizacije građenja – uštede

- shema gradilišta

- predmjer i predračun pripremnih i završnih radova

- nacrt vanjskog transporta

- organizacije procesa građenja s terminskim planom – GANTOGRAM

- higijensko-tehničke zaštitne mjere

Prethodni radovi na gradilištu

- rušenje postojeće zgrade

- čišćenje terena

- iskolčenje tla

- zemljani radovi



2. TEMELJI


2. TEMELJI


Temelji su najniži konstruktivni dijelovi zgrade u neposrednom kontaktu s

tlom, koji preuzimaju cjelokupno opterećenje zgrade i prenose ga na tlo.

Ispod donje plohe temelja u tlu se javljaju naponi pritiska te se tlo sabija.

Preduvjet za početak projektiranja je poznavanje kvalitete temeljnog tla što može

odlučiti o izboru konstruktivnog sustava zgrade, izboru oblika temeljenja i dubini

temeljenja.

Kvaliteta temeljnog tla se utvrđuje sondiranjem (bušenjem tla i uzimanjem

uzoraka tla).

GEOMEHANIČKI ELABORAT – rezultat ispitivanja tla

U odnosu na dubinu temeljenja razlikujemo:

- PLITKO TEMELJENJE (< 2,0 m dubine)

najčešće u arhitekturi, za uobičajena opterećenja i standardne kvalitete tla

- DUBOKO TEMELJENJE (> 2,0 m dubine)

rjeđe u visokogradnji, uglavnom za velika opterećenja temelja, kod slabo

nosivih tla, kod temeljenja u vodi i sl.

2. TEMELJI


PLITKO TEMELJENJE

oblici temeljenja

1 temeljna traka

2 temelj samac

3 temeljni nosač

4 temeljna ploča

5 temeljni roštilj

Temeljni roštilj

za sustav

nosivih zidova

Temeljna ploča

za skeletni

sustav

2. TEMELJI


PLITKO TEMELJENJE

temeljna traka

2. TEMELJI


PLITKO TEMELJENJE

temelj samac

2. TEMELJI


PLITKO TEMELJENJE

temeljna ploča

2. TEMELJI


DUBOKO TEMELJENJE

Svi oblici temeljenja na većim dubinama.

Primjenjuje se ako je nosivo tlo u većoj dubini ili su posebno velika opterećenja

(silosi, strojarnice termocentrala, stupovi mostova, ...)

Oblici: PILOTI, BUNARI I KESONI

PILOTI

TEMELJENJE DO

NOSIVOG TLA

TEMELJENJE U

SLABO NOSIVOM

TLU – NOŠENJE

NA TRENJE

2. TEMELJI


DUBOKO TEMELJENJE

Bunari i kesoni su temelji koji se izvode na površini i “spuštaju” na predviđenu

dubinu potkopavanjem iznutra i izvlačenjem iskopanog tla. Spuštaju se u suho ili

vlažno tlo (voda se crpi).

Kesoni se najčešće koriste u vodi gdje se zemlja iskapa u radnoj komori koja je

pod tlakom zraka kojim se istiskuje voda .

BUNAR KESON

Zašiljeno dno temelja da

lakše prodire kroz zemlju

2. TEMELJI


DUBOKO TEMELJENJE

- prikaz mogućih varijanti

2. TEMELJI


IZBOR VRSTE TEMELJA

ovisi o:

- opterećenju zgrade

veličina i namjena zgrade, materijali zgrade

- izabranom konstruktivnom sustavu

temeljne trake kod sustava punih nosivih stijena, temelji samci kod sustava

stupova i greda, ...

- kvaliteti tla

nosivost i struktura tla, visina podzemne vode

- izboru materijala za temelje

beton i armirani beton, nekad kamen i opeka

2. TEMELJI


DUBINA TEMELJENJA

pravilo je: temeljiti do nosivog tla

Kada se nosivo tlo nalazi odmah ispod površine (nakon otkopa humusnog sloja)

treba odrediti minimalnu dubinu koja ovisi o:

- opasnosti od klizanja površinskih slojeva

ovisi o sastavu tla i povećava se s povećanjem vlažnosti tla

- vrsti tla

na stijenama nije ograničena dubina ukoliko nema dotoka vode u dno temelja u

zoni smrzavanja, na šljunku i pijesku dubina temeljenja može biti 50 cm ako je

nivo podzemne vode niži.

- opasnosti od smrzavanja tla

dubina smrzavanja tla u Hrvatskoj:

- u primorskim krajevima: 40 – 60 cm

- u nizinskim kontinentalnim krajevima: 80 – 120 cm

- u planinskim krajevima: do 140 cm

2. TEMELJI


DUBINA TEMELJENJA

U području smrzavanja tlo je nestabilno:

Kod zamrzavanja vlage u zemlji dolazi do nadizanja tla, a kod otopljenja do

spuštanja. Ovaj neprekidni proces rada tla može izazvati nejednako sjedanje

temelja i pucanje konstrukcije.

Zbog toga dno temelja treba biti ispod granice smrzavanja.

2. TEMELJI


VRSTE TLA (KATEGORIZACIJA TLA):

I. stijene (monolitne i nemonolitne)

II. nevezana tla (šljunak i pijesak)

III. les (nastao taloženjem)

IV. vezana tla (gline i pjeskovite gline)

NENOSIVA TLA:

mulj, humus, razorene stijene, stijene s kosim slojevima, klizišta, nasipana tla.

2. TEMELJI


ŠIRENJE OPTEREĆENJA KROZ TLO

Rasprostiranje opterećenja u tlu je teško točno odredivo jer su linije jednakih napona

u tlu zakrivljene. Zbog složenih matematičkih operacija za izračun napona u tlu po

takvim, zakrivljenim linijama, prihvaćeno je da je rasprostiranje opterećenja

pravocrtno pod kutom od 60 °.

Naponi u tlu ne smiju biti

veći od najvećih dopuštenih

za određenu vrst tla.

Dimenzioniranje temelja

određuje se na temelju

opterećenja i nosivosti tla

(dopuštenog opterećenja tla

σ dop) prema izrazu za

izračun napona ispod dna

temelja:

Izraz za izračun minimalne ploštine dna temelja:

Amin= F / σdop

σ - napon tla

F - opterećenje (sila)

A ploština dna temelja

2. TEMELJI


MATERIJALI ZA IZVEDBU TEMELJA

Danas: beton – armirani i nearmirani, iznimno čelik, nekada: opeka i kamen (zidani)

U odnosu na vrstu materijala najveće dubine temelja su kod zidanih temelja,

najmanje dubine kod armiranobetonskih.

NAJČEŠĆI OBLICI PLITKOG TEMELJENJA

temeljne trake, temelji samci, temeljne ploče

TEMELJNE TRAKE

Izvode se od običnog (nearmiranog) i armiranog betona

TEMELJI SAMCI

Izvode se od običnog (nearmiranog) i armiranog betona

TEMELJNE PLOČE

Izvode se od armiranog betona

2. TEMELJI


2. TEMELJI


NEARMIRANI TEMELJI

TEMELJNE TRAKE

Izvode se ispod sustava punih nosivih sijena.

Obzirom na širenje opterećenja, kod većih dimenzija, temelji su oblikovani pomoću

linije širenja opterećenja u betonu (trake trapeznog ili stepenastog oblika).

Kod nearmiranih temelja u temeljima nema vlačnih naprezanja. Opterećenje je

jednoliko djeluje po cijelom dnu temelja.

2. TEMELJI


NEARMIRANI TEMELJI

TEMELJNE TRAKE

2. TEMELJI


NEARMIRANI TEMELJI

TEMELJI SAMCI

Izvode se ispod skeletnih sustava.

Oblikovanje temelja i naponi u temelju su prema istim uvjetima kao kod temeljnih

nearmiranih traka

Temelji samci se iz razloga ukrućenja trebaju međusobno povezati užim temeljnim

trakama ili temeljnim armiranobetonskim gredama.

2. TEMELJI


ARMIRANI TEMELJI

Kada se u temeljima pojavljuju vlačna

naprezanja potrebno je temelje armirati.

Razlog pojave vlačnih naprezanja leži u

nejednolikom opterećenju dna temelja

nastalom zbog velike potrebne dimenzije

temelja (široki temelji).

Glavna armatura se postavlja u vlačnu zonu

temelja.

VLAČNA ZONA

TLAČNA ZONA

GLAVNA ARMATURA

RAZDJELNA ARMATURA

PODLOŽNI BETON

2. TEMELJI


ARMIRANI TEMELJI

Armirani temelji se izvode na prethodno izvedenoj betonskoj podlozi minimalne

debljine 5 cm, (izvodi se češće u debljini 10 cm).

Betonska podloga je potrebna kao podloga za postavu armature.

glavna armatura je u oba smjera

2. TEMELJI


2. TEMELJI


ARMIRANI TEMELJI

TEMELJ SAMAC – dimenzije temelja prate dimenzije stupa.

2. TEMELJI


ARMIRANI TEMELJI

TEMELJ SAMAC

Zbog ukrućenja je potrebno

sve temelje samce

međusobno povezati.

Povezivanje se izvodi s

armirano betonskim

gredama za ukrutu

(VEZNE GREDE).

Oblik i položaj grede za

ukrutu može biti različit

(pravokutan, kao

kontragreda i sl.)..

2. TEMELJI

ARMIRANA BETONSKA STOPA AB STUPA


NASTAVNO ŽELJEZO (SIDRA)

NEARMIRANA BETONSKA

STOPA AB STUPA

MRŠAVI BETON

(PODLOGA)

ARMIRANA BETONSKA

STOPA AB STUPA

2. TEMELJI


ČELIČNI TEMELJI

TEMELJ SAMAC

2. TEMELJI


ARMIRANI TEMELJI

TEMELJNE PLOČE

Izvode se:

- kada na relativno malu ploštinu ispod zgrade treba prenijeti znatno

opterećenje

(potrebne ploštine temelja bi zauzimale velik dio tlocrtne površine zgrade)

- kod slabije nosivih tla

(potrebne ploštine temelja bi zauzimale velik dio tlocrtne površine zgrade)

- kod visokog nivoa podzemne vode

(izvodi se temeljna ploča u obliku korita - zgrade s podrumima)

2. TEMELJI


ARMIRANI TEMELJI

TEMELJNE PLOČE

Temeljnom pločom se ujedinjuju svi temelji u jednu kontinuiranu temeljnu ploču.

Temeljna ploča ravnomjerno raspoređuje opterećenje na tlo ispod cijele

zgrade čime se osigurava jednoliko sjedanje zgrade.

Debljina temeljne ploče se proračunava, a za uobičajena opterećenja debljina

se kreće od 30 do 50 cm.

Kod vrlo velikih opterećenja

mogu se izvesti ojačanja ispod

ploče s rebrima ili roštiljem

rebara ispod oslonaca

vertikalnih nosivih elemenata.

2. TEMELJI


ARMIRANI TEMELJI

OBLICI TEMELJNIH PLOČA

Oblici temeljnih ploča su ravne ploče i ploče s pojačanjima (gredama i sl.).

RAVNA TEMELJNA PLOČA

Kod zgrada bez podruma dno temeljne ploče često se treba izvesti dublje nego li to

zahtjeva konstruiranje temelja zbog razloga izvedbe dna temelja na dubini

smrzavanja.

U tim slučajevima se između slojeva poda i temeljne ploče izvodi nasip.

2. TEMELJI


ARMIRANI TEMELJI

TEMELJNA PLOČA S POJAČANJIMA

U slučajevima većeg opterećenja izvodi se ploča

s ležajnim pojačanjima (grede ili gljive),

razlikujemo:

a/ grede iznad ploče

b/ grede ispod ploče

c/ gljivaste ploče

2. TEMELJI


ARMIRANI TEMELJI

TEMELJNA PLOČA S POJAČANJIMA

2. TEMELJI


TEMELJENJE DJELOMIČNO PODRUMLJENIH ZGRADA I ZGRADA NA

TERENU U NAGIBU

Osnovno pravilo da se temelji na istoj dubini nije uvijek moguće jer se zgrade

izvode i na kosom terenu ili su djelomično podrumljene.

Svi temelji trebaju biti međusobno povezani.

Pri određivanju dubine temelja osnovno pravilo je i da su svi temelji ispod granice

smrzavanja.

Kod djelomično

podrumljene zgrade i kod

temeljenja na kosom terenu

treba izvesti međusobno

povezivanje temelja

na različitim dubinama

postupnim spuštanjem

dna temelja.

2. TEMELJI



TERENU U NAGIBU

Spuštanje dna temelja se izvodi postupno, sa skokovima visine 40-60 cm.

Nagib β kojim se određuje mjesto spuštanja dna temelja ovisi o vrsti tla:

- za nevezana tla β= 35º (šljunak i pijesak)

- za vezana tla β= 20 do 30º (pjeskovite gline i gline)

Prema uobičajenoj praksi nagib β se određuje s odnosom horizontale prema

vertikali 3:2.

2. TEMELJI



TERENU U NAGIBU

Moguće je izbjeći postupno spuštanje dna temelja ukoliko se zidovi

nepodrumljenog dijela zgrade oslone na armiranobetonsku temeljnu gredu koja se

oslanja na temelj nepodrumljenog dijela zgrade i konstrukciju podrumljenog dijela

zgrade (podrumski zid ili zaseban zid –potporanj kojemu treba temelj).

2. TEMELJI


PRIMJERI TEMELJENJA U RAZLIČITIM UVJETIMA

2. TEMELJI



2. TEMELJI

PODRUM

PLOČNIK



PRIZEMLJE

2. TEMELJI


IZVEDBA TEMELJA ZGRADA UZ POSTOJEĆU ZGRADU ILI IZMEĐU

POSTOJEĆIH ZGRADA (INTERPOLACIJA)

Prije početka projektiranja ugrađene zgrade potrebno je utvrditi dubinu temeljenja

postojećih zgrada s kojima će nova zgrada biti u kontaktu. Nova zgrada se od

postojeće odvaja dilatacijom, a izvedbom se ne smije narušiti stabilitet

postojećih zgrada.

a) Ukoliko je nova zgrada na većoj

dubini od postojeće zgrade,

potrebno je temelj postojeće

podbetonirati do iste dubine na kojoj

je temelj nove zgrade.

b) Ukoliko je postojeća zgrada na većoj

dubini, tada se temelj nove zgrade

izvodi na istu dubinu na kojoj je

temelj postojeće.

a) b)

2. TEMELJI


IZVEDBA TEMELJA ZGRADA UZ POSTOJEĆU ZGRADU ILI IZMEĐU

POSTOJEĆIH ZGRADA (INTERPOLACIJA)

Izvedba temeljenja nove zgrade uz postojeću treba biti s osiguranjem postojeće

zgrade pomoću podupora ili izvedbom potpornih zidova, a otkopavanje i

betoniranje se radi u točno određenim naizmjeničnim odsječcima tzv.

kampadama.

(ne otkopava se istovremeno cijela dužina uz postojeću zgradu, već u određenim

dužinskim i vremenskim razmacima).

2. TEMELJI


IZVEDBA KAMPADA

Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

ZAVOD ZA ZGRADARSTVO, VISOKOGRADNJE

2. TEMELJI

2. TEMELJI


2. TEMELJI


PRIKAZ TEMELJA U NACRTIMA

Temelji se prikazuju s tlocrtom temelja kao zasebnim nacrtom, te u sklopu svih

presjeka.

Prikaz je različit ovisno o vrsti projekta, odnosno mjerilu prikaza:

U glavnom i izvedbenom projektu tlocrt temelja se crta na sljedeći način:

U GLAVNOM PROJEKTU:

• tankim crtkanim, točka-crta ili punim linijama crtaju se osovine nosivog sustava

(mreža)

• tankim linijama crtaju se svi vertikalni elementi ispod kojih je potreban temelj

(konstruktivni zidovi, pregradni, nadtemeljni zidovi, dimnjaci, ... ).

• debelim linijama crta se vanjska kontura temelja.

• tankim crtkanim linijama crta se promjena dubine dna temelja

• kotiraju se:

osovine temelja, širine temelja i međurazmaci (glavne kote), promjene gabarita,

ukupna kota, visinske kote dna temelja.

2. TEMELJI



TLOCRT PRIZEMLJA

PRESJEK A-A

TLOCRT TEMELJAA-A

2. TEMELJI



U IZVEDBENOM PROJEKTU:

• u svemu isto kao u glavnom projektu uz dodatno:

• crtaju se prevaljeni presjeci u tlocrtu (s kotama dimenzija i visinskim kotama)

• kotiraju se i svi dodatni elementi u tlocrtu (proširenja temelja za dimnjake ili sl.).


2. TEMELJI


2. TEMELJI

2. TEMELJI


ISKOPI ZA TEMELJE

PLITKI ISKOP JE ISKOP DO DUBINE 2 m,

ISKOP NA DUBINI VEĆOJ OD 2 m

SMATRA SE DUBOKIM ISKOPOM.

Bočne stranice iskopa mogu biti vertikalne, bez opasnosti od urušavanja, do

dubine 1 m za sve vrste tla, a za čvrsta vezana tla 1,5 -2 m.

Za veće dubine iskopa bočne stranice se izvode u nagibu (široki iskop):

za nevezana tla i poluvezana tla nagib je 1:1 do 1:1,25, s prekidima kosine

bankinom

2. TEMELJI


2. TEMELJI


ISKOPI ZA TEMELJE

ŠIROKI ISKOP (GRAĐEVNA JAMA)

Široki iskopi se izvode kod zgrada s podrumom.

Široki iskop treba biti širi od zgrade za širinu obodnog radnog (manipulativnog)

prostora (obodno najmanje 50 cm). Ovaj prostor omogućava iskope za temelje i

izvedbu podrumskih zidova.

Varijanta 1

temeljna traka

Varijanta 2:

temeljna ploča

2. TEMELJI


2. TEMELJI


2. TEMELJI


2. TEMELJI


LIBELA

NIVELIR

2. TEMELJI


2. TEMELJI


Ukoliko se građevinska jama izvodi s vertikalnim stranicama iskopa postoji opasnost

od urušavanja zemlje i zatrpavanja već izvedenih radova (onečišćenje betonskih

dijelova koji se nastavljaju s drugim betonskim dijelovima).

Urušavanje se najčešće događa nakon obilnih kiša.

2. TEMELJI


PODUPIRANJE BOČNIH STRANICA ŠIROKOG ISKOPA

U nekim slučajevima kad postoji opasnost od klizanja

slojeva zemlje na pokošenim bočnim stranicama širokog

iskopa potrebno je osigurati bočne stranice slojem betona.

Danas se kosina često osigurava od urušavanja s

posebnim tkaninama.

Ukoliko se bočne stranice ne mogu izvesti u nagibu tada se

vertikalni iskop osigurava od urušavanja. Osiguranje

bočnih stranica izvodi se s oplatom (drvena, čelična,

kombinacija čelika i betonskih ploča) koja je dobro

učvršćena – sidrena.4. Drvena oplata

2. TEMELJI


2. TEMELJI


2. TEMELJI


Izvedba podrumskog zida i temeljne ploče pretpostavlja izvedbu sa širokim iskopom.

U određenim se slučajevima konstrukcija

podrumskog zida izvodi s dodatnim

potpornim zidom (dijafragmom) koji ima

ulogu konsolidacije tla koje je na višoj

razini.

Kasnije nasipano tlo na mjestu širokog

iskopa nije nosivo tlo, te ne može preuzeti

opterećenje temelja smještenog na višoj

razini.

2. TEMELJI


TEMELJENJE POMOĆU DIJAFRAGME (potpornog zida)

U slučaju neposredne

blizine susjednih zgrada

kada je dubina iskopa

znatno veća od susjednih

temelja iskop građevne

jame se treba osigurati

armirano betonskom

dijafragmom.

CENTAR-KAPTOL, Zagreb

Izvedba zgrada (garaža) uz

postojeću zgradu u sredini

(nekad tvornica cipela “Astra”)

NOVA POSTOJEĆA NOVA

ZGRADA ZGRADA ZGRADA

DIJAFRAGMA

2. TEMELJI


POSLJEDICE TEMELJENJA

ZBIJANJE TLA (“SJEDANJE” ZGRADE)

Zbog opterećenja od zgrade dolazi do deformacije tla ispod temelja. Veličina

sjedanja zgrade ovisi o opterećenju i vrsti tla (sklonosti tla zbijanju).

Srednje dobro građevinsko tlo: zbijanje tla 3 - 4 mm pod opterećenjem 150 -300 kPa.

“Sjedanje”zgrade ne možemo spriječiti.

“Sjedanje”zgrade nije štetno ako je ravnomjerno.

Neravnomjerno sjedanje zgrade može dovesti do dodatnih naprezanja u

konstrukcijama zgrade i temelja koja mogu dovesti do pucanja.

2. TEMELJI


POSLJEDICE TEMELJENJA

Posebno treba obratiti pozornost na međusobnu udaljenost temelja.

Temelji na maloj međusobnoj udaljenosti imaju značajnije zbrajanje

opterećenja od susjednih temelja u malim dubinama gdje je opterećenje tla veće.

Na tim dijelovima može se dogoditi neravnomjerno zbijanje tla (pravilan izbor vrste

temelja je temeljna ploča).

2. TEMELJI


UVJETI ZA POSTIZANJE RAVNOMJERNOG SJEDANJA TEMELJA

- tlo dovoljne nosivosti

- izbjegavanje zbrajanja opterećenja od susjednih temelja u malim dubinama

- temeljenje na isti način na istoj vrsti tla

- ujednačeno opterećenje cijele zgrade

- temeljenje na istu dubinu

- postignut isti napon tla

Trajanje sjedanja:

- duže kod vezanog tla,

- kraće kod nevezanog.

Ukoliko se ne može postići ravnomjerno opterećenje tla, izvodimo dilatacije i u

području temelja.

Dilatacija u temeljima je potrebna kada postoje etape izgradnje (dijelovi zgrade se

izvode s vremenskim pomakom.

2. TEMELJI


IZVEDBA DILATACIJA KOD ZGRADA

2. TEMELJI


NEPOVOLJNI UVJETI KOD TEMELJENJA

a) zgrada velike dužine;

b) nejednolika kvaliteta

temeljnog tla;

c) nejednolika opterećenja

zbog zbrajanja

opterećenja;

d) različite dubine temelja;

e) isušenje tla zbog

promjene nivoa

podzemne vode;

f) dodatno opterećenje

od dogradnji

2. TEMELJI



TEMELJENJE NA POBOLJŠANOM TLU

Tlo koje nije dobro zbijeno i nema dovoljnu nosivost može se poboljšati na nekoliko

načina:

- postupkom dubokog vibracijskog zbijanja tla

- izvedbom šljunčanih stupova

- izvedbom šljunčanih stupova sa cementnom suspenzijom

- postupkom mlaznog injektiranja tla sa cementnom suspenzijom

- izvedbom betonskih stupova

2. TEMELJI



- izvedba šljunčanih stupova

- - izvedba betonskih stupova

2. TEMELJI



- Temeljenje na šljunčanim stupovima – Crkva Presvetog srca Isusova,

Karlovac 1997.

Documents

VISOKOGRADNJE - grad.unizg.hr · PDF fileSituacija M1:500, Idejni projekt, tlocrt prizemlja ... Oblikovanje temelja i naponi u temelju su prema istim uvjetima kao kod temeljnih