Vjebe iz Uvoda u graansko pravo

Vjebe iz Poslovnog pravaDoc. dr. sci. Albin MUSLI

Biha, 2014.Materija koja e se obraditiZakon o obligacionim odnosima (lanovi 46. 102.)

lan 46.Kakav mora biti predmet obaveze(1) Ugovorna obaveza moe se sastojati u davanju, injenju, neinjenju ili trpljenju. (2) Ona mora biti mogua, doputena i odreena, odnosno odrediva.

lan 47.Nitavost ugovora zbog predmetaKad je predmet obaveze nemogu, nedoputen, neodreen ili neodrediv, ugovor je nitav.

lan 48.Naknadna nemogunostUgovor zakljuen pod odlonim uslovom ili rokom punovaan je ako je predmet obaveze koji je u poetku bio nemogu postao mogu prije ostvarenja uslova ili isteka roka.

lan 49.Kad je predmet obaveze nedoputenPredmet obaveze je nedoputen ako je protivan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim obiajima.

lan 50.Kad je predmet odrediv (1) Predmet obaveze je odrediv ako ugovor sadri podatke pomou kojih se moe odrediti ili su strane ostavile treem licu da ga odredi.

(2) Ako to tree lice nee ili ne moe da odredi predmet obaveze, ugovor je nitav.

lan 51.Doputen osnov(1) Svaka ugovorna obaveza mora imati doputen osnov.

(2) Osnov je nedoputen ako je protivan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim obiajima.

(3) Pretpostavlja se da obaveza ima osnov iako nije izraen.

lan 52.Nitavost ugovora zbog osnovaAko osnov ne postoji ili je nedoputen, ugovor je nitav. --------------------------------lan 53.Pobude za zakljuenje ugovora(1) Pobude iz kojih je ugovor zakljuen ne utiu na njegovu punovanost. (2) Ali, ako je nedoputena pobuda bitno uticala na odluku jednog ugovaraa da zakljui ugovor i ako je to drugi ugovara znao ili morao znati, ugovor e biti bez dejstva. (3) Ugovor bez naknade nema pravno dejstvo i kad drugi ugovara nije znao da je nedoputena pobuda bitno uticala na odluku njegovog saugovaraa. ------------------------------------

lan 54.Ugovori pravnog lica(1) Pravno lice moe zakljuivati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. (2) Ugovor zakljuen protivno odredbi stava 1. ovog lana nema pravno dejstvo. (3) Savjesna strana moe zahtjevati naknadu tete koju je pretrpjela uslijed zakljuenja ugovora koji nema pravno dejstvo.

lan 55.Suglasnost za zakljuenje ugovora(1) Kad je opim aktom pravnog lica odreeno i u registar upisano da njegov zastupnik moe zakljuiti odreeni ugovor samo uz saglasnost nekog organa, saglasnost se moe dati prethodno, istovremeno ili naknadno, ako ta drugo nije upisano u registar. (2) Druga strana ima pravo da pozove pravno lice da se njegov ovlateni organ u primjerenom roku izjasni da li se daje saglasnost, pa ako to ovaj ne uini, smatrat e se da saglasnost nije data. (3) Naknadna saglasnost ima povratno dejstvo, ako drukije nije ugovoreno. (4) Ako saglasnost nije data, smatra se da ugovor nije ni zakljuen. (5) Kad se prema odredbama ovog lana smatra da ugovor nije zakljuen, savjesna strana moe zahtjevati od pravnog lica pravinu naknadu. (6) Odredbe prethodnih stavova primjenjuju se i u sluaju kad je opim aktom pravnog lica odreeno da zastupnik moe zakljuiti neki ugovor samo zajedno s odreenim organom tog pravnog lica.

lan 56.Ugovor poslovno nesposobnog lica(1) Za zakljuenje punovanog ugovora potrebno je da ugovara ima poslovnu sposobnost koja se trai za zakljuenje tog ugovora. (2) Ogranieno poslovno sposobno lice moe bez odobrenja svog zakonskog zastupnika zakljuivati samo one ugovore ije mu je zakljuivanje zakonom dozvoljeno. (3) Ostali ugovori tih lica ako su zakljueni bez odobrenja zakonskog zastupnika ruljivi su, ali mogu biti osnaeni njegovim naknadnim odobrenjem. --------------------------------------Stav 2. >> Dijete koje je navrilo 14 godina ivota ako je zasnovalo radni odnos moe zakljuivati pravne poslove moe raspolagati svojom platom i imovinom koju je steklo svojim radom.

lan 57.Pravo saugovaraa poslovno nesposobnog lica(1) Saugovara poslovno nesposobnog lica koji nije znao za njegovu poslovnu nesposobnost moe odustati od ugovora koji je zakljuio sa njim bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika. (2) Isto pravo ima i saugovara poslovno nesposobnog lica koji je znao za njegovu poslovnu nesposobnost, ali je bio prevaren od njega da ima odobrenje svog zakonskog zastupnika. (3) Ovo pravo se gasi po isteku trideset dana od saznanja za poslovnu nesposobnost druge strane, odnosno za odsustvo odobrenja zakonskog zastupnika, ali i ranije ako zakonski zastupnik bude odobrio ugovor pre nego to taj rok istekne.

lan 58.Pozivanje zakonskog zastupnika da se izjasni(1) Saugovara poslovno nesposobnog lica koji je zakljuio ugovor sa njim bez odobrenja njegovog zakonskog zastupnika moe pozvati zakonskog zastupnika da se izjasni da li odobrava taj ugovor.

(2) Ako se zakonski zastupnik ne izjasni u roku od trideset dana od ovog poziva da ugovor odobrava, smatrat e se da je odbio da da odobrenje.

lan 59.Kad ugovara stekne poslovnu sposobnost poslije zakljuenja ugovoraPoslovno sposobno lice moe zahtijevati da se poniti ugovor koji je bez potrebnog odobrenja zakljuilo za vrijeme svoje ograniene poslovne sposobnosti samo ako je tubu podnijelo u roku od tri mjeseca od dana stjecanja potpune poslovne sposobnosti.

V Mane voljelan 60.Prijetnja(1) Ako je ugovorna strana ili neko trei nedoputenom prijetnjom izazvao opravdani strah kod druge strane tako da je ova zbog toga zakljuila ugovor, druga strana moe traiti da se ugovor poniti.

(2) Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili treeg lica.

lan 61.Bitna zabluda (1) Zabluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, na lice sa kojim se zakljuuje ugovor ako se zakljuuje s obzirom na to lice, kao i na okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae zakljuila ugovor takve sadrine. (2) Strana koja je u zabludi moe traiti ponitaj ugovora zbog bitne zablude, osim ako pri zakljuenju ugovora nije postupala s panjom koja se u prometu zahtijeva. (3) U sluaju ponitaja ugovora zbog zablude, druga savjesna strana ima pravo da trai naknadu pretrpljene tete bez obzira na to to strana koja je u zabludi nije kriva za svoju zabludu. (4) Strana koja je u zabludi ne moe se na nju pozivati ako je druga strana spremna da izvri ugovor kao da zablude nije bilo.

lan 62.Zabluda o pobudi kod ugovora bez naknadeKod ugovora bez naknade bitnom zabludom se smatra i zabluda o pobudi koja je bila odluna za preuzimanje obaveze.

lan 63.NesporazumKad strane vjeruju da su saglasne, a u stvari meu njima postoji nesporazum o prirodi ugovora ili o osnovu ili o predmetu obaveze, ugovor ne nastaje.--------------------------Nema saglasnosti voljaZablude preprekeJedna strana misli da prodaje stvar, a druge strana misli da je dobija na poklonJedno lice zakljui ugovor o osiguranju vozila ne znajui da je vozilo ve osigurano.Jedna strana misli da prodaje jednu stvar, a druga misli da prodaje drugu stvarlan 64.Posredna izjavaZabluda lica preko koga je strana izjavila svoju volju smatra se isto kao i zabluda u vlastitom izjavljivanju volje.

lan 65.Prijevara(1) Ako jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi u namjeri da je time navede na zakljuenje ugovora, druga strana moe zahtijevati ponitenje ugovora i onda kada zabluda nije bitna.

(2) Strana koja je zakljuila ugovor pod prevarom ima pravo da zahtjeva naknadu pretrpljene tete. (3) Ako je prevaru uinilo tree lice, prevara utie na sam ugovor ako je druga ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili morala znati za prevaru. (4) Ugovor bez naknade moe se ponititi i kad je prevaru uinilo tree lice, bez obzira na to da li je druga ugovorna strana u vrijeme zakljuenja ugovora znala ili morala znati za prevaru.

lan 66.Prividan ugovor(1) Prividan ugovor nema dejstva meu ugovornim stranama. (2) Ali, ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi vai ako su ispunjeni uslovi za njegovupravnu valjanost. (3) Prividnost ugovora ne moe se isticati prema treem savjesnom licu. -------------------------------------

VI Forma ugovoralan 67.Neformalnost ugovora(1) Zakljuenje ugovora ne podlee nikakvoj formi, osim ako je zakonom drukije odreeno. (2) Zahtjev zakona da ugovor bude zakljuen u odreenoj formi vai i za sve kasnije izmjene ili dopune ugovora. (3) Ali su punovane kasnije usmene dopune o sporednim takama o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno ukoliko to nije protivno cilju radi koga je forma propisana. (da je rije o sporednim takama, da o njima nita nije reeno u formalnom ugovoru, da nije protivno cilju forme)(4) Punovane su i kasnije usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obaveze jedne ili druge strane, ako je posebna forma propisana samo u interesu ugovornih strana.-----------------------------------------Ugovori se zakljuuju prostom saglasnou voljaELI SE POSTII NEKI CILJUgovor o graenju (lan 630), ugovor o licenci (lan 687), ugovor o trgovinskom zastupanju (lan 791), ugovor o angaovanju ugostiteljskih kapaciteta - alotman (lan 886), ugovor o osiguranju (lan 901), ugovor o jemstvu (lan 1066, 1070), bankarska garancija (lan1083).

Ukoliko su stranke USLOVILE PUNOVANOST UGOVORA, ispunjenjem odreene forme UGOVOR POSTAJE FORMALAN (LAN 69)lan 630 (1) Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje da prema odreenom projektu sagradi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili da na takvom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvri kakve druge graevinske radove, a naruilac se obavezuje da mu za to isplati odreenu cijenu. (2) Ugovor o graenju mora biti zakljuen u pismenoj formi.

lan 886 Ugovor o alotmanu mora biti zakljuen u pismenoj formi.

lan 901 (1) Ugovor o osiguranju je zakljuen kad ugovarai potpiu polisu osiguranja ili listu pokria. (2) Pismena ponuda uinjena osiguravau za zakljuenje ugovora o osiguranju vezuje ponudioca, ako on nije odredio krai rok, za vrijeme od osam dana od dana kad je ponuda prispjela osiguravau, a ako je potreban ljekarski pregled, onda za vrijeme od trideset dana. (3) Ako osigurava u tom roku ne odbije ponudu koja ne odstupa od uslova pod kojima on vri predloeno osiguranje, smatrat e se da je prihvatio ponudu i da je ugovor zakljuen. (4) U tom sluaju ugovor se smatra zakljuenim kad je ponuda prispjela osiguravau.

lan 73. Zakona o notarimaPravni poslovi za koje je obavezna notarska obrada ispravaPravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava odnose se na:1. pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa izmeu branih drugova, kao i izmeu lica koja ive u vanbranoj ivotnoj zajednici,2. raspolaganje imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica,3. pravne poslove kojima se obeava neka inidba kao poklon s tim to se nedostatak notarske forme, u ovom sluaju, nadomjeta izvrenjem obeane inidbe,4. pravne poslove, iji je predmet prenos ili sticanje vlasnitva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, 5. osnivaka akta privrednih drutava i utvrivanje njihovih statuta, kao i svaka promjena statuta.Pravni poslovi, za koje, protivno stavu 1. ovog lana, nisu sainjene notarski obraene isprave, nitavi su.Neovisno od odredbe stava 1. ovog lana, obaveze notarske obrade isprava mogu biti predviene i u drugim zakonima.Stranke imaju pravo zahtijevati notarsku obradu isprava i za druge pravne poslove, koji nisu navedeni u stavu 1. ili 3. ovog lana.Odredbe ovog lana vrijede samo tako dugo dok ne budu zamijenjene posebnom regulativom o obavezi notarske obrade isprava, koje ih izriito u cjelini ili u dijelovima stavlja van snage.

lan 68.Raskidanje formalnih ugovoraFormalni ugovori mogu biti raskinuti neformalnim sporazumom, izuzev ako je za odreeni sluaj zakonom predvieno to drugo, ili ako cilj zbog koga je propisana forma za zakljuenje ugovora zahtjeva da raskidanje ugovora bude obavljeno u istoj formi. ------------------------------------Diskutabilno pitanje / stavovi pro i contraOgranieno dejstvo ovih stipulacija

lan 69.Ugovorena forma(1) Ugovorne strane mogu se sporazumjeti da posebna forma bude uslov punovanosti njihovog ugovora. (2) Ugovor za ije je zakljuenje ugovorena posebna forma moe biti raskinut, dopunjen ili na drugi nain izmijenjen i neformalnim sporazumom. (3) Ako su ugovorne strane predvidjele posebnu formu samo da osiguraju dokaz svoga ugovora, ili da postignu to drugo, ugovor je zakljuen kad je postignuta saglasnost o njegovoj sadrini, a za ugovarae je u isto vrijeme nastala obaveza da ugovoru daju predvienu formu.

lan 70.Sankcija nedostatka potrebne forme(1) Ugovor koji nije zakljuen u propisanoj formi nema pravno dejstvo ukoliko iz cilja propisa kojim je odreena forma ne proizlazi to drugo.

(2) Ugovor koji nije zakljuen u ugovorenoj formi nema pravno dejstvo ukoliko su stranke punovanost ugovora uslovile posebnom formom.

lan 71.Pretpostavka potpunosti isprave(1) Ako je ugovor zakljuen u posebnoj formi, bilo na osnovu zakona bilo po volji stranaka, vai samo ono to je u toj formi izraeno. (2) Ipak, bie punovane istovremene usmene pogodbe o sporednim takama o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno, ukoliko nisu u suprotnosti sa njegovom sadrinom ili ako nisu protivne cilju zbog koga je forma propisana. (3) Punovane su i istovremene usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obaveze jedne ili obe strane ako je posebna forma propisana samo u interesu ugovornih strana. ---------------------------------------- >> Ovdje moramo istumaiti cilj forme: Ako se tite javni interesi (Zakon o notarima i nepokretnost), nema primjene gore navedenog pravila u stavu 3. >> U drugim sluajevima, ako je forma postavljena u interesu stranaka, onda e biti mogue da se stranke usmenim pogodbama olakavaju interese stranaka

lan 72.Sastavljanje isprave(1) Kad je za zakljuenje ugovora potrebno sastaviti ispravu, ugovor je zakljuen kad ispravu potpiu sva lica koja se njim obavezuju. (2) Ugovara koji ne zna pisati stavit e na ispravu rukoznak ovjeren od dva svjedoka ili od suda, odnosno drugog organa. (3) Za zakljuenje dvostranog ugovora dovoljno je da obe strane potpiu jednu ispravu ili da svaka od strana potpie primjerak isprave namijenjen drugoj strani. (4) Zahtjev pismene forme je ispunjen ako strane izmjenjaju pisma ili se sporazumiju teleprinterom ili nekim drugim sredstvom koje omoguava da se sa izvjesnou utvrde sadrina i davalac izjave.

lan 73.Kad je izvren ugovor kome nedostaje formaUgovor za ije se zakljuenje zahtjeva pismena forma smatra se punovanim iako nije zakljuen u toj formi ako su ugovorne strane izvrile, u cjelini ili u pretenom dijelu, obaveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog koga je forma propisana oigledno ne proizlazi to drugo. ---------------------------------------Ugovor o pometu nepokretnosti ne proizvodi uinak ako nije zakljuen u pismenoj formi i notarski obraenaSud mora prethodno da utvrdi svrhu forme da bi mogao ocijeniti valjanost ovih radnji.

VII Uslovlan 74.Uslovi i njihovo dejstvo(1) Ugovor je zakljuen pod uslovom ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od neizvjesne injenice. (2) Ako je zakljuen pod odlonim uslovom pa se uslov ispuni, ugovor djeluje od trenutka njegovog zakljuenja, osim ako iz zakona, prirode posla ili volje strana ne proizilazi neto drugo. (3) Ako je zakljuen pod raskidnim uslovom, ugovor prestaje vaiti kad se uslov ispuni. (4) Smatra se da je uslov ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, sprijei strana na iji je teret odreen, a smatra se da nije ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno naelu savjesnosti i potenja, prouzrokuje strana u iju je korist odreen.

lan 75.Nedoputen ili nemogu uslov(1) Nitav je ugovor u kome je postavljen odloni ili raskidni uslov protivan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim obiajima. (2) Ugovor zakljuen pod nemoguim odlonim uslovom je nitav, a nemogu raskidni uslov smatra se nepostojeim.

lan 76.Obezbjeenje uslovnog pravaAko je ugovor zakljuen pod odlonim uslovom, povjerilac ije je pravo uslovljeno moe zahtjevati odgovarajue obezbjeenje tog prava ako je njegovo ostvarenje ugroeno. ----------------------------------Davalac leasinga (prodava) je vlasnik predmeta leasinga sve dok primalac leasinga (kupac) ne isplati posljednji obrok cijene.

VIII Roklan 77.Raunanje vremena(1) Rok odreen u danima poinje tei prvog dana poslije dogaaja od koga se rok rauna, a zavrava se istekom posljednjeg dana roka. (2) Rok odreen u nedjeljama, mjesecima ili godinama zavrava se onog dana koji se po imenu i broju poklapa sa danom nastanka dogaaja od koga rok poinje da tee, a ako takvog dana nema u posljednjem mjesecu, kraj roka pada na posljednji dan tog mjeseca. (3) Ako posljednji dan roka pada u dan kada je zakonom odreeno da se ne radi, kao posljednji dan roka rauna se sljedei radni dan. (4) Poetak mjeseca oznaava prvi dan u mjesecu, sredina - petnaesti, a kraj - posljednji dan u mjesecu, ako to drugo ne proizlazi iz namjere stranaka ili iz prirode ugovornog odnosa.

lan 78.Primjena pravila o uslovuKad dejstvo ugovora poinje od odreenog vremena, shodno se primjenjuju pravila o odlonom uslovu, a kad ugovor prestaje da vai po isteku odreenog roka, shodno se primjenjuju pravila o raskidnom uslovu.

IX Kapara i odustanicalan 79.Vraanje i uraunavanje kapare(1) Ako je u trenutku zakljuenja ugovora jedna strana dala drugoj izvjestan iznos novca ili izvjesnu koliinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor zakljuen (kapara), ugovor se smatra zakljuenim kad je kapara data, ako nije to drugo ugovoreno. (2) U sluaju ispunjenja ugovora, kapara se mora vratiti ili uraunati u ispunjenje obaveze. (3) Ako to drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora ostavljajui kaparu drugoj strani, niti to moe uiniti druga strana vraanjem udvojene kapare.

lan 80.Neizvrenje ugovora(1) Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je DALA KAPARU (KUPAC), druga strana (PRODAVAC) moe po svom izboru traiti izvrenje ugovora, ako je to jo mogue ili traiti naknadu tete, a kaparu uraunati u naknadu ili vratiti, ili se zadovoljiti primljenom kaparom. (2) Ako je za neizvrenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu (prodavac), druga strana moe, po svom izboru, traiti izvrenje ugovora, ako je to jo mogue, ili traiti naknadu tete i vraanje kapare, ili traiti vraanje udvojene kapare. (3) U svakom sluaju, kad druga strana trai izvrenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog zakanjenja. (4) Sud moe na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu.

lan 81.Sluaj djeliminog ispunjenja obaveze(1) U sluaju djeliminog ispunjenja obaveze, povjerilac ne moe zadrati kaparu, nego moe traiti ispunjenje ostatka obaveze i naknadu tete zbog zakanjenja, ili traiti naknadu tete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba sluaja kapara uraunava u naknadu. (2) Ako povjerilac raskine ugovor i vrati ono to je primio kao djelimino ispunjenje, on moe birati izmeu ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je ugovor ostao neizvren krivicom druge. lan 82.Uloga odustanice(1) Sporazumom ugovornih strana moe se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustane od ugovora davanjem odustanice. (2) Kad strana u iju je korist ugovorena odustanica izjavi drugoj strani da e dati odustanicu, ona vie ne moe zahtjevati izvrenje ugovora. (3) Strana ovlaena da odustane duna je dati odustanicu istovremeno sa izjavom o odustajanju. (4) Ako ugovarai nisu odredili rok do koga ovlatena strana moe odustati od ugovora, ona to moe uiniti sve dok ne protekne rok odreen za ispunjenje njene obaveze. (5) Ovo pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u iju je korist ugovoreno pone ispunjavati svoje obaveze iz tog ugovora ili primati ispunjenje od druge strane.

lan 83.Kapara kao odustanica(1) Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra kao odustanica i svaka strana moe odustati od ugovora. (2) U ovom sluaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, ona je gubi, a ako odustane strana koja je kaparu primila, ona je udvojeno vraa.

ZASTUPANJE

lan 84.Mogunost zastupanja (1) Ugovor kao i drugi pravni posao moe se poduzeti i preko zastupnika.

(2) Ovlatenje za zastupanje zasniva se na zakonu, opem aktu pravnog lica, aktu nadlenog organa ili na izjavi volje zastupanog (punomo).

lan 85.Dejstva zastupanja (1) Ugovor koji zakljui zastupnik u ime zastupanog lica i u granicama svojih ovlatenja obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu. (2) Pod istim uslovima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravno dejstvo neposredno prema zastupanom licu. (3) Zastupnik je duan obavjesititi drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kad on to ne uradi ugovor proizvodi pravno dejstvo za zastupanog i drugu stranu, ako je ova znala ili je iz okolnosti mogla zakljuiti da on istupa kao zastupnik.

lan 86.Prenoenje ovlatenja(1) Zastupnik ne moe prenijeti svoja ovlatenja na drugog, izuzev kad mu je to dozvoljeno zakonom ili ugovorom. (2) Izuzetno, on to moe uiniti ako je sprijeen okolnostima da posao lino obavi, a interesi zastupanog zahtijevaju neodlono poduzimanje pravnog posla.

lan 87.Prekoraenje granica ovlatenja(1) Kad zastupnik prekorai granice ovlatenja, zastupani je u obavezi samo ukoliko odobri prekoraenje. (2) Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocjeni, smatrat e se da je odobrenje odbijeno. (3) Odobrenje iz prethodnog stava ima povratno dejstvo, ako strane ne odrede drukije. (4) Ako druga strana nije znala niti morala znati za prekoraenje ovlatenja, moe odmah po saznanju za prekoraenje, ne ekajui da se zastupani o ugovoru izjasni, izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. (5) Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za tetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekoraenje ovlatenja.

lan 88.Zakljuenje ugovora od strane neovlatenog lica (1) Ugovor koji neko lice zakljui kao punomonik u ime drugoga bez njegovog ovlatenja obavezuje neovlateno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. (2) Strana sa kojom je ugovor zakljuen moe zahtjevati od neovlateno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava. (3) Ako neovlateno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni zakljuen. (4) U tom sluaju, strana sa kojom je ugovor zakljuen moe od lica koje je kao punomonik bez ovlatenja zakljuilo ugovor traiti naknadu tete, ako u trenutku zakljuenja ugovora nije znala niti je morala znati da to lice nije imalo ovlatenje za zakljuenje ugovora.

Punomolan 89.Davanje punomoi(1) Punomo je ovlatenje za zastupanje koje vlastodavac pravnim poslom daje punomoniku.

(2) Postojanje i obim punomoi su nezavisni od pravnog odnosa na ijoj je podlozi punomo data.

(3) Punomonik moe biti i pravno lice.

lan 90.Posebna forma punomojaForma propisana zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao vai i za punomo za zakljuenje tog ugovora, odnosno za poduzimanje tog posla.

lan 91.Obim ovlatenja(1) Punomonik moe poduzimati samo one pravne poslove za ije je poduzimanje ovlaten. (2) Punomonik kome je data opa punomo moe poduzimati samo pravne poslove koji dolaze u redovno poslovanje. (3) Posao koji ne dolazi u redovno poslovanje moe punomonik poduzeti samo ako je posebno ovlaten za poduzimanje tog posla, odnosno vrste poslova meu koje on spada. (4) Punomonik ne moe bez posebnog ovlatenja za svaki pojedini sluaj preuzeti mjeninu obavezu, zakljuiti ugovor o jemstvu, o poravnanju, o izbranom sudu, kao ni odrei se nekog prava bez naknadelan 92.Opozivanje i suavanje punomoja(1) Vlastodavac moe po svojoj volji suziti ili opozvati punomo, ak i ako se ugovorom odrekao tog prava. (2) Opozivanje i suavanje svake punomoi moe se uiniti izjavom bez posebne forme. (3) Ako je opozivanjem ili suavanjem punomoi povrijeen ugovor o nalogu, ili ugovor o djelu, ili neki drugi ugovor, punomonik ima pravo na naknadu time nastale tete.

lan 93.Dejstvo prestanka i suavanja punomoi prema treim licima(1) Opozivanje punomoja kao i njegovo suavanje nema dejstvo prema treem licu koje je zakljuilo ugovor sa punomonikom, ili obavilo drugi pravni posao, a nije znalo niti je moralo znati da je punomoje opozvano, odnosno sueno. (2) U tom sluaju, vlastodavac ima pravo zahtijevati od punomonika naknadu tete koju bi zbog toga pretrpio, izuzev kad punomonik nije znao ni morao znati za opozivanje, odnosno za suavanje punomoja. (3) Isto vai i u ostalim sluajevima prestanka punomoja.

lan 94.Drugi sluajevi prestanka punomoja(1) Punomoje prestaje prestankom pravnog lica kao punomonika, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Punomoje prestaje smru punomonika. (3) Punomoje prestaje prestankom pravnog lica, odnosno smru lica koje ga je dalo, osim ako se zapoeti posao ne moe prekinuti bez tete po pravne sljedbenike ili ako punomoje vai i za sluaj smrti davaoca, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirodu posla.

lan 95.Ko moe dati punomo i njegova sadrina (1) Poslovno punomoje moe dati, u granicama zakona, preduzee, odnosno drugo pravno lice, i njime ovlastiti punomonika da zakljuuje ugovore i obavlja ostale poslove koji su uobiajeni u vrenju njihove poslovne djelatnosti. (2) Poslovni punomonik ne moe otuiti ili opteretiti nepokretnosti, preuzeti mjenine obaveze ili obaveze jemstva, uzeti zajam i voditi spor, ako nije dobio posebno punomoje za svaki takav posao. (3) Poslovno punomoje moe biti ogranieno na odreenu vrstu poslova, ili na odreene poslove, ali ova ogranienja imaju dejstvo prema treem samo ako je za njih znao ili morao znati.

lan 96.Poslovna punomo imaoca radnje (1) Odredbe o poslovnom punomoju shodno se primjenjuju na poslovno punomoje imaoca radnje.

(2) Poslovno punomoje ne prestaje smru imaoca radnje, kao ni kad on bude lien poslovne sposobnosti. ------------------------Zanatske i ugostiteljske radnjelan 97.Ovlatenja trgovinskog putnika(1) Trgovinski putnik preduzea ovlaten je preduzimati samo one poslove koji se odnose na prodaju robe i koji su navedeni u punomoju koje mu je preduzee dalo. (2) U sluaju neizvjesnosti, smatra se da trgovinski putnik nije ovlaten da zakljuuje ugovore, nego samo da prikuplja porudbine, ali e ipak ugovor koji je zakljuio ostati na snazi ako ga vlastodavac naknadno odobri. (3) Trgovinski putnik koji je ovlaten da prodaje robu nije ovlaten da naplati cjenu, kao ni da prodaje na kredit, osim ako ima posebno ovlatenje za prodaju na kredit. (4) Trgovinski putnik je ovlaten da za vlastodavca prima reklamacije zbog nedostatka robe i ostale izjave u vezi sa izvrenjem ugovora zakljuenog njegovim posredovanjem, kao i da u ime vlastodavca poduzima potrebne mjere za ouvanje njegovih prava iz tog ugovora.

lan 98.Ovlatenja lica koja obavljaju odreene poslove Lica koja rade na takvim poslovima ije je obavljanje vezano za zakljuenje i ispunjenje odreenih ugovora, kao to su prodavci u prodavnicama, lica koja obavljaju odreene usluge u ugostiteljstvu, lica na poslovima alterske slube u poti, u banci i sl. ovlateni su samim tim na zakljuenje i ispunjenje tih ugovora.

Tumaenje ugovoralan 99.Primjena odredaba i tumaenje spornih odredaba(1) Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. (2) Pri tumaenju spornih odredbi ne treba se drati doslovnog znaenja upotrijebljenih izraza, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovaraa i odredbu tako razumjeti kako to odgovara naelima obligacionog prava utvrenim ovim zakonom.

lan 100.Nejasne odredbe u posebnim sluajevimaU sluaju kad je ugovor zakljuen prema unaprijed odtampanom sadraju, ili kad je ugovor bio na drugi nain pripremljen i predloen od jedne ugovorne strane, nejasne odredbe tumait e se u korist druge strane.--------------------------------- Adhezioni ugovoriOvi ugovori se tumae na tetu strane koja ih je sainilalan 101.Dopunsko praviloNejasne odredbe u ugovoru bez naknade treba tumaiti u smislu koji je manje teak za dunika, a u teretnom ugovoru u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih davanja.

lan 102.Vansudsko tumaenje ugovora(1) Ugovorne strane mogu predvidjeti da e, u sluaju nesaglasnosti u pogledu smisla i domaaja ugovornih odredbi, neko trei tumaiti ugovor. (2) U tom sluaju, ako ugovorom nije drukije predvieno, strane ne mogu pokrenuti spor pred sudom ili drugim nadlenim organom dok prethodno ne pribave tumaenje ugovora, osim ako tree lice odbije da da tumaenje ugovora. Latinska sentencaDa mihi factum dabo tibi jus ---

Daj mi injenice, dat u ti pravo (rei u ti to je pravo). Hvala na panji