3
VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA Upravljanje znanjem predstavlja osnovu u informatičkoj eri organizacije. Upravljanje znanjem podrazumjeva procese proizvođenja, održavanja i obogaćivanja baze znanja organizacije radi prenošenja i korištenja tih znanja u upravljanju organizacijom i njenim procesima. Vještačka inteligencija ima značajan udio u zahvatanju i modifikovanju znanja neke organizacije za bazu znanja. Vještačka inteligencija (VI) je disciplina koja izučava mehanizme inteligentnog ponašanja kroz analizu, razvoj i evaluaciju vještačkih tvorevina u koje se ugrađuju ti mehanizmi. Računarska disciplina čiji je zadatak da stvori računare koji mogu da rezonuju na način sličan ljudskom rezonovanju. Kada su američki naučnici prije četrdeset godina stvorili pojam Vještačka inteligencija imali su cilj da istraže mišljeje čovjeka i da ga pomoću računara simuliraju. Vještačka inteligencija bilježi prve uspehe akademske prirode kao što su prvi program za igranje šaha (Shannonn, 1955) ili dama (Samuel, 1963), automatsko dokazivanje teorema (,,Logic Theorist", Simon i Newell, 1972), kao i ambiciozan pokušaj ostvarivanja opšteg sistema rješavanje problema GPS (General Problem Solver - Newell, 1960) baziran na traženju razlika i operatora između ciljnog i trenutnog stanja u bazi činejnica i operatora koji se pokazao ipak slabim za složenije probleme. VI

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

vjestacka

Citation preview

VJETAKA INTELIGENCIJAUpravljanje znanjem predstavlja osnovu u informatikoj eri organizacije. Upravljanje znanjem podrazumjeva procese proizvoenja, odravanja i obogaivanja baze znanja organizacije radi prenoenja i koritenja tih znanja u upravljanju organizacijom i njenim procesima.Vjetaka inteligencija ima znaajan udio u zahvatanju i modifikovanju znanja neke organizacije za bazu znanja.Vjetaka inteligencija (VI) je disciplina koja izuava mehanizme inteligentnog ponaanja kroz analizu, razvoj i evaluaciju vjetakih tvorevina u koje se ugrauju ti mehanizmi. Raunarska disciplina iji je zadatak da stvori raunare koji mogu da rezonuju na nain slian ljudskom rezonovanju.Kada su ameriki naunici prije etrdeset godina stvorili pojam Vjetaka inteligencija imali su cilj da istrae miljeje ovjeka i da ga pomou raunara simuliraju.

Vjetaka inteligencija biljei prve uspehe akademske prirode kao to su prvi program za igranje aha (Shannonn, 1955) ili dama (Samuel, 1963), automatsko dokazivanje teorema (,,Logic Theorist", Simon i Newell, 1972), kao i ambiciozan pokuaj ostvarivanja opteg sistema rjeavanje problema GPS (General Problem Solver - Newell, 1960) baziran na traenju razlika i operatora izmeu ciljnog i trenutnog stanja u bazi inejnica i operatora koji se pokazao ipak slabim za sloenije probleme. VI je nakon poetnih uspjeha i popularnosti dola u krizu poetkom sedamdesetih godina 20. stoljea kada je shvaeno da nisu dovoljni algoritmi pretraivaja i simboliki programski jezici sa simbolikom reprezentacijom (baze) znanja da bi se rijeili kompleksniji problemi (uveni primjer prevoenja sa jednog prirodnog jezika na drugi i nazad, tj. da za automasko prevoenje nije dovoljna samo sintaksna analiza i rijenik. Prvi uspjeni ekspertni sistemi kao to je to bio DENDRAL oznaili su izlazak iz te krize.Osobine vjetake inteligencije:

- Nauna disciplina, izuava prirodu ljudskog znanja, razumjevanja i vjetina;- Praktina, inenjerska disciplina, bavi se projektovanjem i razvojem programa;- Procesiranje znanja, a ne podataka;- Razvoj inteligentnih sistema povratno utie na saznanja o ljudskom inteligentnom ponaanju;Istaraivanja u veoma heterogenom podruju vjetake inteligencije (VI) se bave uglavnom slijedeim oblastima: prirodno-jeziki problemi korisnika (izdavanje naredbi raunaru i izdavanje rezultata preko raunara na prirodnom jeziku), programiranje inteligentnih igara i rjeavanje problema, raunarom podrana nastava, prepoznavanje slike (prepoznavanje predmeta i uzoraka na slikama), prepoznavanje rukopisa, tehnika robota (istraivanje i razvoj raunarom upravljanih manipulatora), prepoznavanje jezika (razumijevanje prirodnih jezika i pretvaranje u tekst; ovdje spada i primanje i tampanje diktata), deduktivni sistemi (automatsko dokazivanje kod kompleksnih matematikih i logikih problema); automatski sistemi prevoenja iz jednog jezika u drugi; ekspertni sistemi i neuronske mree.[footnoteRef:1] [1: http://www.lecad.unze.ba/nastava/cadteh/CAD10VIntEkspSistemi/CAD10Exp-sistemi-Prezen.pdf]