Vladimir Paar, Tesla vizionar 21. stoljeća

Embed Size (px)

DESCRIPTION

tesla

Text of Vladimir Paar, Tesla vizionar 21. stoljeća

Paar V.: Tesla - vizionar 21. stoljea, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varadin br. 18, 2007., str. 199 219

RADOVI Zavoda za znanstveni rad HAZU Varadin

UDK: 929Tesla, N.:621.3-05 Tesla, N.20" Izvorni znanstveni lanak Original Scientific Paper

VLADIMIR PAAR Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zagreb

Primljeno: 26.06.2007. Prihvaeno: 26.10.2007.

TESLA VIZIONAR 21. STOLJEA*U svjetskoj povijesti Tesla ima visoko ope priznato mjesto po svojim brojnimtehnikim otkriima na polju elektrotehnike, elektronike, energetike i strojarstva, a posebno u primjeni izmjenine elektrine struje, kojapredstavljaju stoerni doprinosdrugoj tehnolokoj revoluciji u 20. stoljeu.Tesla je takoer prethodnik ideje niza tehnikih dostignua koja su kasnije realizirana, kao to sunpr. robotika, radioveza, globalna komunikacijska mrea (internet), televizor, kompjutor, zrakoplovi s vertikalnim uzlijetanjem, laser, nuklearni akceleratori i koritenje estinih zraka za tehnike i vojne primjene, krstaree rakete, novi tipovi turbina, koncept radara, vakuumska cijev, fluorescentna svjetiljka, Zemljini sateliti u geostacionarnoj orbitiitd. No manje je poznato da je Tesla takoer prvi uoio niz znaajnih fizikalnih pojava za koje su kasnije drugi znanstvenici dobivali Nobelove nagrade.

Tesla: ovjek-izumitelj-fiziar za sva vremena to bi Tesla rekao danas, vie od est desetljea nakon svog odlaska iz svijeta ivih? Sigurno bi bio zauen i zapanjen kad bi u znanstvenoj i strunoj literaturi potraio svoje ime. U znanstvenim i strunim knjigama objavljenim poetkom 21. stoljea posvuda bi nalazio svoje ime, vie nego recimo ime Teslinog poznanika Einsteina, koji je jo u Teslino vrijeme a i danas smatran najveim znanstvenim imenom 20. stoljea. Tesla bi svoje ime naao napisano milijune puta u asopisima i knjigama, vie nego Einsteinovo. Ali bez Tesline direktne zasluge. Jer dva desetljea nakon to Tesle vie nije bilo, svjetski su znan* Predavanje koje je autor odrao 27.11.2006. godine u Gradskoj knjinici i itaonici Metel Oegovi u Varadinu.

199

Paar V.: Tesla - vizionar 21. stoljea, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varadin br. 18, 2007., str. 199 219

stvenici odluili da njemu u ast jedinicu za magnetno polje imenuju Tesla, sa znakom T. A kako je magnetno polje sve vie prisutno posvuda, u fizici, kemiji, biologiji, astronomiji, elektrotehnici, mikroelektronici, geofizici, medicini, ...jasno da se i jedinica tesla sve vie koristi. Tesla bi sigurno s poneto cinizma primijetio da su znanstvenici pri izboru njegova imena za jednu od osnovnih fizikalnih jedinica eljeli ispraviti mnoge stare nepravde koje su mu uinjene tijekom ivota. Tesla bi s ponosom gledao na svoj izbor meu etrnaest svjetskih znanstvenika kojima je pripala rijetka ast da se po njima nazovu fizikalne jedinice u meunarodnom sustavu: to su Pascal, Newton, Coulomb, Volt, Ohm, Joule, Watt, Amper, Faraday, Henry, Weber, Hertz, Kelvin i Tesla. U tom elitnom drutvu najstariji je Pascal (roen 1623.) a najmlai Tesla (roen 1856.), koji je jedini uz Kelvina za ivota doekao novogodinju proslavu na poetku 20. stoljea, ali je od Kelvina bio ak trideset godina mlai. Moda bi ga jo vie obradovalo kad bi uo da je uao u jo jedno elitno drutvo, meu velikanima po kojima su astronomi dali imena brdima na Mjesecu. Tu je Tesla u drutvu Newtona, Bokovia, Einsteina, Julije Cezara,... Tesla bi se sigurno eznutljivo prisjetio djetinjstva u rodnoj Lici gdje je daleko od svjetlosnog zagaenja velegrada promatrao Mjesec i matao, ne slutei da e tamo dobiti itavo brdo. Dobiti brdo na Mjesecu bilo je mnogo vee i tee ostvarivo priznanje od Nobelove nagrade! Malo je nobelovaca koji se time mogu pohvaliti! Tesla bi zacijelo bio polaskan statusom koji uiva u 21. stoljeu, osjetio bi to kao satisfakciju za sva razoaranja, nerazumijevanja i nepravde koja je doivljavao tijekom ivota. U svjetskoj znanstvenoj povijesti Tesla zauzima visoko mjesto svojim izumima iz elektrotehnike: dao je mnoga poboljanja elektrotehnikih ureaja, elektromotora, generatora, transformatora, posebno u primjeni izmjenine elektrine struje. Iako su njegova tehnika otkria znaajno pridonjela drugoj tehnolokoj revoluciji na podruju primjene elektrine energije u 20. stoljeu, Tesla bi danas bio oprezniji u ocjeni daljnjih perspektiva svojih izuma. Hoe li se oni primjenjivati i na poetku 22. stoljea? Ili e tada svi ti njegovi veliki izumi, zajedno s elektrinom mreom na izmjeninu struju imati svoje mjesto samo u muzeju starina, pored kolovrata i bronane sjekire? Tesla bi se sada prisjetio svojih konfrontacija s Edisonom, koji je svoju varijantu elektrifikacije vidio u primjeni istosmjerne struje, koja tee stalno u istom smjeru. Edison je izgubio. A Tesla i njegovi istomiljenici pobijedili, jer je izmjenina struja, koja stalno mijenja svoj smjer amo-tamo prikladnija za upotrebu, s manjim gubitkom en200

Paar V.: Tesla - vizionar 21. stoljea, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varadin br. 18, 2007., str. 199 219

ergije. Meutim, Tesla je itekako bio svjestan da je izmjenina struja u prednosti pred istosmjernom zbog elektrinog otpora i da bi se situacija mogla sasvim izmijeniti kad bi se elektrini otpor bitno smanjio, a pogotovo ako bi pao na nulu. A upravo se to deava kod supravodia materijala koji ispod odreene temperature gube elektrini otpor, pa struju vode bez gubitka energije. Tesla bi odmah pomislio da e intenzivna istraivanja koja su poetkom 21. stoljea u tijeku dati nove vrste supravodia, jeftine i supravodljive na obinim temperaturama, pa e na mjesto Tesline elektrotehnike s ureajima na izmjeninu struju doi nova elektrotehnika na istosmjernu struju. Tesla bi vjerojatno bio skeptian u pogledu budunosti svoje elektrotehnike. Zato bi danas bio moda rezerviran da o tome razgovara. Ali odmah bi prepoznao mnoga znanstveno-tehnoloka otkria dananjice kao to su: internet, televizor, roboti, daljinsko upravljanje, krstaree rakete, snopovi brzih estica, lebdei vlakovi s magnetnom levitacijom, elektrina osnova fiziolokih procesa, ... pa sve je to bilo u Teslinim vizijama prije jednog stoljea! U djetinjstvu su se Tesli priviale slike, esto praene jakim bljeskovima koji su mu mutili pogled na okolne predmete i utjecale mu na misli i djela. I obratno, kad bi uo neku rije, priviala bi mu se iva slika predmeta koju je ta rije opisivala u njegovoj viziji. Tesla kae: Ponekad nisam mogao razluiti je li ono to vidim opipljivo ili nije. Stvorio sam teoriju prema kojoj te slike izaziva refleksno djelovanje mozga na mrenicu u oku. Ako je moje objanjenje tono, tada bi se i na ekranu mogla projicirati slika bilo kojeg predmeta i postati vidljivom. Bio sam uvjeren da je takvo udo mogue. Takva su razmiljanja vodila na ideju televizora. Tesla bi se danas osjeao kao praotac internet-a. Prije sto godina zalagao se za ideju svjetskog sustava za povezivaje komunikacija u jedan sustav. Tesla bi odmah prepoznao da je na prijelazu izmeu 20. i 21. stoljea njegova ideja realizirana pod nazivom internet. Veliki vizionar Tesla razvijao je ideju da se pomou elektrinih i magnetnih polja ubrzavaju elektrino nabijene estice do vrlo velikih brzina. Predlagao je da se te zrake koriste za znanstvene i industrijske primjene kao sredstvo visoke tehnologije, s velikim mogunostima razvoja. Predlagao je takoer da se takve zrake od izvanredno brzih elektrino nabijebih estica koriste i kao mono oruje, koje bi se moglo koristiti i u svemiru kao svemirsko oruje. Potkraj 20. stoljea ta je Teslina ideja postala aktualna u okviru velikog amerikog projekta razvoja svemirskog oruja, poznatog pod nazivom rat zvijezda. S povijesne distance ironija je sudbine koliko je Tesla razmiljao o novim orujima zasnovanim na znanosti. Razvijao je ideje zrakoplova bez propelera i krila, podmornice koje ispaljuju raketne projektile koji upravljani radiovezom201

Paar V.: Tesla - vizionar 21. stoljea, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varadin br. 18, 2007., str. 199 219

tono pogaaju ciljeve udaljene tisue kilometara. Krstaree rakete Teslina su ideja. Tesla kao praotac robotike iznosio ideju daljinskog upravljanja i izgradnju automata-robota, koji misle i mogu zamijeniti ovjeka u tekim okolnostima. Roboti bi zamijenili ljude u mnogim tekim i dosadnim poslovima. Ali roboti bi mogli zamijeniti ljude i u nehumanoj djelatnosti ratovanju. A istodobno, Teslina je ideja bila da e ovjeanstvo u budunosti ivjeti u miru bez ratova. Vjerovao je da su mona oruja upravo najefikasnije sredstvo koje e ljude odvratiti od ratovanja. I sam je kasnije sumnjao nije li se prevario, kao i jedan drugi veliki pacifist, Alfred Nobel, koji je mislio da e svojim otkriem dinamita velike razorne snage pridonijeti uspostavi svjetskog mira. No kao i kod Nobela, tako i kod Tesle, sve se lomilo na jednostavnom ljudskom pitanju: Moemo li vjerovati da e se ljudi, suoeni s opasnou od razornog oruja, odrei njegove primjene. Rijetko koji je zanstvenik u povijesti imao toliko krupnih otkria kao Tesla, a da su glavne plodove ubrali drugi. Najbolniji za Teslu bio je sluaj Marconi. Taj Talijan skromnih stvaralakih mogunosti uspostavio je 1901. godine radiotelegrafsku vezu izmeu Europe i SAD i za to dobio Nobelovu nagradu. A beini sustav kakav je koristio Marconi zapravo je bio Teslin izum, to je bilo sasvim jasno po ranijim Teslinim patentima. Tesla je nakon dugtrajnog sudskog procesa koji je pokrenuo dobio i sudsku zadovoljtinu: ameriki sud je presudio da je otkrie Teslino, a Marconi plagijator. Ali sudska je odluka stigla mnogo, mnogo prekasno, kad pitanje znanstvenog prioriteta radioprijenosa gotovo nikoga nije zanimalo. Tesla bi rekao: Marconi me je pokrao i izveo uspjean medijski spektakl. Pa svi znaju da sam nekoliko godina prije Marconija demonstrirao radiovezu i da sam je koristio za daljinsko upravljanje modelima brodova i podmornica! To smatram svojim najveim otkriem. Tesla je bolno doivljavao to to su mu gospoda iz Nobelovog povjerenstva i ira struna javnost osporava