Vladimir Solovjev - Smisao Ljubavi Ulomak

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/26/2019 Vladimir Solovjev - Smisao Ljubavi Ulomak

    1/4

    Vladimir Solovjev Smisao ljubavi? (ulomak)

    Vladimir Solovjev (1853.-1900.)

    Premo oveka nad ostalim biima rirode ! sosobnost da sa"naje i ostvar#je istin# ! nijesamo rodovna$ ve i individ#alna% svakiovek je sosoban da sa"naje i ostvar#je istin#$svaki mo&e da ostane &ivi odra" asol#tno 'elo$ svesni i samostalni oran vaseljensko&ivota. # ostaloj rirodi je istina (ili lik *o&iji)$ ali samo # svojoj objektivnoj o+tosti$ "akoj# ne "naj# ojedinana bia, riroda i ormira i del#je # njima i reko nji ! kao atalnasila$ kao njima samima neo"nat "akon bia$ kome se ona sontano i nesvesno okoravaj#,"a sebe same$ # svom #n#tra+njem oseanj# i svesti$ ona se ne mo# #"dii i"nad svo dato

    ojedinano ostojanja/, "bo toa istina ili sveo+te mo&e da trij#m#je ovde samo# smeni okolenja$ # &ivot# roda i # smrti individ#alno &ivota$ koji # sebe ne rima istin#.ovekova individ#alnost$ me#tim$ #ravo "bo toa +to mo&e da nosi # sebi istin#$ ne

    #kida se njome$ ve se #va i jaa sa njenom obedom.

    2li$ da bi individ#alno bie na+lo # istini ! svejedinstv# ! svoje oravdanje i otvrd#$ nijedovoljno da ono samo so"na istin#$ ! ono mora da b#de # istini, me#tim$ rvobitno

  • 7/26/2019 Vladimir Solovjev - Smisao Ljubavi Ulomak

    2/4

    i neosredno ovek ! ojedina'$ kao i &ivotinja$ nije # istini% on do&ivljava sebe kaoi"olovan# esti'# kosmike 'eline i to svoje delimino bie otvr#je # eoi"m# kao 'elini"a sebe$ &eli da b#de sve # odvojenosti od svea$ ! van istine. oi"am$ kao realno osnovnonaelo individ#alno &ivota$ ro&ima i #smerava itav &ivot$ sve # njem# konkretnoodre#je$ i "bo toa eoi"am nikako ne mo&e da nadjaa i #kine samo teorijsko sa"nanjeistine. 4ok se &iva sila eoi"ma ne s#kobi # ovek# sa dr#om &ivom silom$ njoj s#rotnoj$

    sa"nanje istine je samo solja+nje osve+enje$ odbljesak t#e svetlosti. ada bi ovek moaosamo # ovom smisl# da rima istin#$ onda ve"a i"me# njeove individ#alnosti i te istine nebi bila #n#tra+nja i neraskidiva, njeovo vlastito bie$ ostaj#i$ kao &ivotinja$ van istine$ bilobi$ kao ona$ os#eno (# svojoj s#bjektivnosti) na smrt i sa#valo bi se samo kao ideja # misliasol#tno #ma.

    stina koja kao &iva sila ovladava #n#tra+njim ovekovim biem i koja a istinski #va odla&ne samo#verenosti "ove se lj#bav. 6j#bav kao stvarno reva"ila&enje eoi"ma je istinskooravdanje i sasenje individ#alnosti. 6j#bav je i"nad ra"#msko sa"nanja$ ali be" njea onane bi mola da del#je kao #n#tra+nja sasonosna snaa koja #"di&e$ a ne oni+tava

    individ#alnost. Samo "avalj#j#i ra"#mskom sa"nanj# (ili$ +to je isto$ sa"nanj# istine)$ovek mo&e da ra"lik#je sebe samoa$ tj. svoj# rav# individ#alnost od svo eoi"ma$ i "ato$&rtv#j#i taj eoi"am i redavaj#i se lj#bavi$ on nala"i # njoj ne samo &iv#$ ve i &ivotvorn#sil# i ne #bi "ajedno sa svojim eoi"mom i svoje individ#alno bie$ ve a$ narotiv$ovekove#je. 7 &ivotinjskom svet#$ #sled ods#stva vlastito ra"#msko sa"nanja$ istina$koja se ostvar#je # lj#bavi$ o+to ne nala"i # njima #n#tra+nji oslona' "a svoje delovanje$mo&e da del#je samo neosredno$ kao solja+nja$ "a nji atalna$ sila$ koja njima vlada kaosleim or#ima "a svetske$ njima t#e 'iljeve, ovde se lj#bav redstavlja kao jednostranitrij#m o+te$ rodovsko nad individ#alnim$ jer se kod &ivotinja njiova individ#alnost

    od#dara s eoi"mom # neosrednosti njiovi delimini bia$ a "ato i roada "ajedno snjim.

    Smisao oveije lj#bavi #o+te jeste opravdavanje i spasavanje individualnosti putemrtvovanja egoizma. a ovoj o+toj osnovi mo&emo re+iti i na+ oseban "adatak%da objasnimo smisao olne lj#bavi. ije be" osnova +to se olni odnosi na"ivaj# lj#bavlj#,+tavi+e$ oni redstavljaj#$ o o+tem mi+ljenj#$ lj#bav re svea$ ti i ideal svake dr#elj#bavi (vidi Pesma nad esmama$ 2okalisa).

    6a& i "lo eoi"ma nikako nis# # tome +to ovek sebe re'enj#je$ +to sebi ridaje asol#tni"naaj i najvi+# vrednost% # tome je on # rav#$ jer svaki lj#dski s#bjekt kao samostalnosredi+te &ivi sila$ kao oten'ija (mo#nost) beskrajno savr+enstva$ kao bie koje je #stanj# da svojom sve+# i &ivotom rimi asol#tn# istin#$ ! svaki ovek kao takav imaasol#tni "naaj i vrednost$ on jeste ne+to asol#tno ne"amenljivo i$ rema tome$ on ne mo&eda re'eni sebe (rema reima evanelja% +ta e dati ovek # "amen# "a d#+# svoj#:).

    eri"navanje sebi ovakvo be"#slovno "naaja isto je +to i neiranje lj#dske vrednosti, toje osnovna "abl#da i naelo svako neverovanja% on je toliko malod#+an da ak nije # stanj#da ver#je # sebe ! kako onda mo&e da over#je # ne+to dr#o: ;snovna la& i "lo eoi"manije # toj asol#tnoj samosvesti i samoo'eni s#bjekta$ ve # tome +to$ oravdano riis#j#i

    sebi be"#slovan "naaj$ on neravedno dr#ima osorava taj "naaj, ri"naj#i sebe "asredi+te &ivota$ +to on$ # stvari$ i jeste$ eoi"am dr#e stavlja na marin# svo ostojanja$

    ri"naj#i im samo solja+nj# i relativn# vrednost.

  • 7/26/2019 Vladimir Solovjev - Smisao Ljubavi Ulomak

    3/4

    aravno$ sa astraktno$ teorijsko stanovi+ta$ svaki ovek koji nije i"#bio ra"#m #vekdo#+ta da s# dr#i ot#no ravnoravni s njim, ali$ # raktinom &ivot#$ # svom#n#tra+njem oseanj# i na del#$ on otvr#je beskrajn# ra"lik#$ asol#tn# nesamerljivostsebe sa dr#ima% on je sam o sebi sve$ a oni sami o sebi ! ni+ta.

  • 7/26/2019 Vladimir Solovjev - Smisao Ljubavi Ulomak

    4/4

    istovetno isoljavanje$ da odnos jedno rema dr#om b#de ot#na i stalna ra"mena$ot#no i stalno otvrivanje sebe # dr#om$ ot#no #"ajamno delovanje i o+tenje.=ek tada e eoi"am biti olj#ljan i savladan ne samo # nael#$ ve # svoj svojoj konkretnojstvarnosti. Samo je ri ovakvom$ takorei emijskom jedinjenj# dva bia iste vrste iisto "naaja$ alipotpunora"liite orme$ mo#e (kako # rirodnom$ tako i # d#ovnom

    oretk#) stvaranje novo oveka$ stvarna reali"a'ija istinske ovekove

    individ#alnosti. =akvo sjedinjenje$ ili$ bar$ najbli mo#nost "a to$ mi nala"imo # olnojlj#bavi$ "bo ea joj i ridajemo i"#"etan "naaj ! kao neoodnoj i ne"amenljivoj osnoviitavo dalje #savr+avanja$ kao nei"be&nom i trajnom #slov# od kojim jedino ovek mo&e"aista da b#de # istini. (/)

    *ilo bi ot#no neravedno ori'ati ostvarivost lj#bavi samo na osnov# toa +to ona do sadanikada nije bila ostvarena, jer s# se # istom olo&aj# nekada nala"ile i mnoe dr#e stvari$ na

    rimer$ sve na#ke i #metnost$ raansko dr#+tvo$ #ravljanje silama rirode. ak je i samora"#msko sa"nanje$ re no +to je ostalo injeni'a "a oveka$ bilo tek nejasna i be"#se+nate&nja # &ivotinjskom svet#. oliko je eolo+ki i biolo+ki eoa ro+lo # ne#se+nim

    ok#+ajima da se stvori mo"ak koji bi bio sosoban da ostane oran "a ovaloenjera"#msko mi+ljenja. 6j#bav "a oveka je "asada isto +to je #m bio "a svet &ivotinje% ona

    ostoji # svom "ametk# ili "aetk#$ ali ne jo+ i stvarno.

    #lomak i" Vladimir Serejevi Solovjov$ Smisao lj#bavi$ *eorad 1995.$ link$i"vornik% @ABCDE FDG HIGJIE IKDL HMAMKNOK$ HFQA ARKD (189T.)

    https://znakovi.files.wordpress.com/2011/05/vladimir-sergejevic48d-solovjov-smisao-ljubavi.pdfhttps://znakovi.files.wordpress.com/2011/05/vladimir-sergejevic48d-solovjov-smisao-ljubavi.pdf