SVRHA I SMISAO IBADETASTA JE IBADET?

IBADET Prije svega poku a emo dati odgovor na pitanje ta je ibadet. Jedan od velikih islamskih u enjaka Ibni Tejmijje, za ibadet ka e: Sve ono to Allah voli i sa ime je zadovoljan je ibadet, bez razlike da li to bilo djelo ili rije , bilo skriveno ili javno, bio to govor srca i jezika, bila to djela srca i udova, sve spomenuto je ibadet. Ibadet je izvr avanje Allahovih naredbi i uvanje od Njegovih zabrana, tj. izvr avanje obaveza (farzova) i klonjenje od zabrana (harama). Namaz, zekat, post i had su vrste ibadeta. . Namaz predstavlja vrstu

sr anih djela istovremeno kao i djela udova. Sr ano djelo je iskrenost u obavljanju namaza radi Allaha d . . s jedne strane, a s druge strane djelo jezika kroz u enje Kur'ana, veli anje Allaha (tekbiri) kao i izgovaranje tehlila (la ilahe illallah) i td. Zekat je tako e materijalno davanje ali je glavni poticaj tog davanja vrsta vjera, post je sustezanje od prohtjeva sa nijetom da se postigne Allahovo zadovoljstvo.

Prva svrha i smisao na ih ibadeta mora biti te nja ka Allahovom zadovoljstvu, o i ena od primjesa bilo kakvog irka, odnosno te nje da se uz to postigne i neki drugi cilj, da se ugodi nekom drugom, stekne njegovo povjerenje ili ostvari neka materijalna korist. irk je otrov koji dobro djelo pretvara u njegovu suprotnost, pa mu rik umjesto nagrade od Allaha d . . za takvo djelo dobija Njegovu srd bu. Svi ljudi su du ni da se pokoravaju jedino svome Gospodaru, Allahu d . .: O ljudi, klanjajte se Gospodaru svome, koji je stvorio vas i one prije vas, da biste se kazne sa uvali. (ElBekare, 21).

Krajnji cilj erijata je: Pribavljanje koristi i otklanjanje tete , pa zato pokornost Stvoritelju zna i: u potpunosti ostvariti sve ono to je korisno za ljudski ivot, a u isto vrijeme sa uvati se svega onoga to je po ljudski ivot tetno: Onome ko ini dobro, bio mu karac ili ena, a vjernik je, Mi emo dati da pro ivi lijep ivot i, doista, emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zaslu ili. (En-Nahl, 97) A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e te kim ivotom ivjeti i na Sudnjem danu emo ga slijepim o ivjeti. (Taha, 124).. Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! Ne volite ne to, a ono mo e biti dobro za vas; ne to volite, a ono ispadne zlo po vas. Allah zna, a vi ne znate. (El-Bekare, 216)

Svaki propisani farz je koristan ljudima a svaki haram vodi ljude u propast. Namaz, post, zekat, had d i sve druge to nam je u islamu nare eno ili preporu eno je korisno za na e du e ali i za na a tijela, to je dokazano kroz historiju. Na drugoj strani: alkohol, droga, prostitucija, homoseksualizam i drugi grijesi vode u propast ljude i na ovom i na budu em svijetu.

Vrijednosti i smisao nekih ibadeta u Islamu: U enje Kurana Poslanik je rekao: U ite Kur'an, jer e on do i na Sudnjem danu da se zauzima ( efaat ini) za svoje u a e. (Muslim) Najbolji me u vama je onaj koji Kur'an nau i, a zatim njemu druge pou ava. (Buhari) Onaj ko vje to u i Kur'an, bit e u dru tvu sa pisarima (melekima) asnim i estitim, a ko ga u i zamuckuju i i s pote ko om, imat e dvije nagrade. (Muttefekun alejhi) Ko prou i jedan harf slovo iz Allahove Knjige (Kur'ana), imat e nagradu, a nagrada se desetorostruko uve ava. Ja ne ka em da je Elif Lam-Mim harf, nego Elif je harf, Lam je harf i Mim je harf. (Tirmizi, Hasen-sahih) Ne inite va e ku e grobovima (ne u e i i ne klanjaju i u njima), jer ejtan zaista bje i od ku e u kojoj se u i Suretul-Bekare. (Muslim)..

U a Kurana zna da su to rije i Svevi njeg, potsje a se na Njegove naredbe i zabrane, pa naredbe izvr ava a zabrana se kloni. Kuran je utjeha u a u u nevolji i drug u samo i na ovom svijetu i na ahiretu.

U Kur'anu, Allah (d . .) objavljuje: Zna enje ibadeta i bogo tovanja a) Lingvisti ki : Ibadet je apsolutna pokornost i robovanje. Ibadet i bogo tovanje se moraju initi jedino Uzvi enom Allahu, d . ., ak nije prikladno svoje sluge ili slu kinje zvati robovima. Lingvisti ki ili jezi ki, ibadet ozna ava apsolutnu pokornost koja je propra ena ponizno u i skru eno u. Ponekad, ibadet zna i slije enje metoda, vjeroispovjesti.

b) Terminolo ki: Neki su rekli da se ibadet sastoji od krajnjeg ukazivanja po tovanja, to niko drugi ne zaslu uje osim Svevi njeg Allaha, jer najve i nivo po tovanja nije dozvoljeno iskazivati osim prema onom koji posjeduje apsolutnu dare ljivost i milosr e, a osim uzvi enog Allaha niko drugi ne posjeduje ova svojstva.[4] Ova definicija nije kompletna, jer sa jedne strane ne obuh-vata namaz obi nih ljudi koji jeste ibadet, ali bez najvi eg ste-pena po tovanja, a, sa druge strane, obuhvata po tovanje prema mezarima evlija koje ujedno sadr i i najvi i stupanj po tovanja, dok se to ne ubraja u ibadet. Neki smatraju daje ibadet radnja ili in koji se protivi eljama du e sa ciljem ukazivanja po tovanja na em stvoritelju, Uzvi enom Allahu.[5]

Rahmetli Had e Nasrudin Tusi, ka e: Ibadet je apsolutna pokornost i glorifikovanje Uzvi enog Gospodara, zatim poslu nost i slije enje Njegovih najbli ih ro bova kao to su to poslanici i iskreni vjernici, te pozivanje na dobro i zabranjivanje zla kao to je to naredio Bo iji Poslanik (s.a.v.s.), i na kraju, bogobojaznost se mora shvatiti kao li ni tit vjernika."[6]..

Samo je Allah (d . .) dostojan ove vrste komuniciranja. Iba-det Uzvi enom Allahu se dijeli na dvije vrste : 1) Ibadet jezikom, tj. injenje ibedeta izgovaranjem ili o itovanjem jezikom. Jedan dio ove vrste ibadeta su pohvale i veli anje Svemogu eg Allaha, u enje na rukuu, sedzdi, izgov aranje ehadeta na namazu te izgovaranje "Labeik" na had u. 2) Prakti ni ibadet, tj. injenje radnji i djela koja su pokaza telj ibadeta. Kijam, ruku, sed da na namazu, stajanje na Arefatu, okupljanje i injenje tavvafa oko Ka'be ubraja se u ovu vrstu radnji. Ibadet bilo koje vrste pokazuje da se neka osoba predala i pokorila svom Stvoritelju.

Priznanje o jedinstvu i neuporedivosti Allaha (d . .), te isklju ivom podobno u i zaslu no u da Mu se ibadet ini.[7] U svakom slu aju, u definisanju ibadeta postoje razlike, me utim, ovako se mo e protuma iti: Ibadet se sastoji od poko rnosti i poniznosti pred drugim bi em, s tim da je to bi e Bog ili Gospodar, ili da je neovisno od bilo koga ili bilo ega.

REFERAT RADILE: Esma Zekotic Ilhana (J)Prijic Selma Muratovic