UDK 8127114 81111181116342]8127114

Izvorni znanstveni rad

Vlasta Erdeljac

Filozofski fakultet SveuCiliste u Zagrebu (Hrvatska)

GOVORNE GRESKE - POGLED U STRUKTURU MENTALNOGA LEKSIKONA

Sazetak

Govorne greske primanzi su izvor podataka 0 govornoj produkciji jer omogucavaju uvid u aktualne procese kojima se neki koncept realizira kao poruka BuduCi da govorne gresake de facto uvijek predstavIjaju neuspjeh u zahvacanju Ierne u mentalnome leksikonu (Levelt 1989 i Clahsen 1999) jer se rach 0 greskama koje nastaju istovremenom aktivacijmn dvaju elemenata na temelju analize razliCitih tipova govornih greSaka u hrvatskom - mijeSanja zamjena premjestanja a u usporedbi s adekvatnim analizama raaenim za engleski jezik pokazat ce se da razlika u tipu greske svjedoCi 0 razliCitim temeljnim mehanizmima mentalnoga leksikona koji ometaju pravilan odabir leme

Kljucne rijeCi govorne greske mentalni leksikon hrvatski engleski jezik

Granić Jagoda ur (2005) Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike Zagreb ndash Split Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku 213-222

Semantikll prirodllog jfziw i I1lctajczik sEmantike

1 Uvod

Leksicko procesiranje jedan je od izuzetno brzih i efikasnih kognitivnih procesa koji se odvijaju u mentalnome leksikonu Unutar psiholingvistike tek se zapocelo s razvijanjem odgovarajuCih teorijskih modela za razumijevanje tih procesa Mentalni leksikon nije puka lista leksickih jedinica nego je strukturirani skup Cija organizacija u nacelu odgovara idejama lingvista 0 vaznosti semanticke slicnosti kategorizacije i leksicke reprezentacije ali pokazuje i karakteristike zbog kojih u temelje njegova modeliranja treba ugraditi i nelingvisticke komponente - memoriju i ucestalost uporabe

2 Mentalni leksikon - jedinice model

U men tal nome su leksikonu pohranjeni leksicki ulazni podaci leksemi (lexical liItrics) koji sadriavaju odredeni broj odvojenih ali medusobno povezanih razina (Clahsen 1999)

Jedan moguCi model mentalnog leksikona ponudio je W M Levelt (Slika 1)

r lema ~ znacenje sintaksa I

I

~ leksicki pokazivac ~

Imorfo-fonoloski oblik ~ morfologija fonologija

Slika 1 Model mentalnoga leksikona prema Leveltu (1989)

Promatramo li mentalni leksikon iz perspektive jezicne produkcije svaka leksicka jedinica sadrZava najmanje cetiri tipa obiljezja znacenjsko sintakticko morfolosko i fonolosko

Dakle postoje podaci za specifikaciju znacenja leksema tj odredivanje konceptucllnih uvjeta koji moraju biti ispunjeni u poruci da bi odredena leksicka jedinica bila izdvojena Sintakticko odredenje obuhvaca sintakticke informacije shykategoriju sintakticke argumente ili funkcije Treca je komponenta u mentalnome leksikonu morfoloska odnosi se na morfolosku speciHkaciju pojedine jedinice (radi li se 0 korijenu fleksijskom morfemu i dr ) a cetvrta je fonoloska bllduCi da su u leksickom procesiranju nuzni i podaci kojima se precizno lltvrduje fonoloski oblik jedinice njezini fonoloski segmenti slogovna i naglasna struktunl Meehl informacijama sadrzanima u navedenim cetirima sastavnicama vladaju isprepleteni unutrasnji odnosi

Moze se pretpostaviti da su u leksikonu pohranjene i druge dodah1e osobine jedinica npr pragmaticke iIi stilisticke koje se aktiviraju koristenjem posebnih jezicnih registara

Jos uvijek je aktualna diskusija 0 tome koje su jedinice u mentalnome leksikonu doistaleksemi (Butterworth 1983 Levelt 1989) a mozemo se slozitis idejom da razliCiti

Vlasta Erdeljac Govorne greske - pagled Ii strukturu mentalnoga leksikollll

infleksijski oblici nisu zasebne jedinice vee da pripadaju istom leksemu te se tako mogu razlikovati odnosi koji vladaju unutar jednoga leksema od odnosa koji vladaju izmedu dvaju leksema Odnosi medu pojedinim leksemima mogu biti intrinsieni i asocijativni Intrinsicni su oni koji se izvode iz cetiriju navedenih vrsta obiljezja leksema Naime leksemi su povezani u menta1nome leksikonu ako dije1e neka zajednicka obi1jezja Na primjer znacenjska zajedniCka obiljezja povezuju rijeci u semantickim po1jima rijeci i njihove hiperonime kohiponime medusobno ili sa zajednickim hiperonimom te rijeci i njihove (priblizne) sinonime Morfoloske veze razaznaju se primjerice u derivacijskoj povezanosti a fonoloske u istim glasovnim pocecima ili zavrsecima rijeci Govorne greske cesto otkrivaju upravo takve veze Iako neki autori (Levelt 1989 184) sumnjaju u uvjerljivost eksperimentahrih dokaza 0 sintakticki uvjetovanoj povezanosti leksema u mentalnome leksikonu u ovome ee radu biti prikazani primjeri koji pokazuju na koji nacin se mogu protumaciti sintakticke greske

Asocijativni odnosi koji u menta1nome 1eksikonu vladaju medu 1eksemima nisu nuzno zasnovani samo na semantickim obiljezjima nego mogu biti posljedica ucestaloga supojavljivanja rijeCi u jezicnoj upotrebi (kolokacije tipa - ratsmrt istina ljepota) Premda su te veze inicijalno posredovane kompleksnim konceptualnim relacijama one postaju direktne asocijacije medu leksemima u mentalnome leksikonu tako 5to jedna jedinica upucuje na drugu (tzv priming efekt)

Unutrasnja slozenost samoga leksema kao jedinice mentalnoga leksikona moze se vidjeti u predlozenoj shemi (Slika 2)

LEKSEVI lLEMA LEMA-LEKSJKON~I I

I LEKSICKI POKAZIVACr [I

FORMA-LEKSIKON MORFO-FOlOLOSKl -

OBLlK

Slika 2 Strulctura lelcsema u mentalnom lelcsikonu (dopunjeno prema Radford i sur1999)

G1edajuci s aspekta jezicne proizvodnje 1eksem se moze podijeliti u dva dijela - jedan dio leksema sadrzava Iema-informacije (semanticko-sintakticke odnosno semanticku reprezentaciju 1eksema) a drugi forma-informacije (morfo-fono1oska svojstva lekserna) Ovakva se teorijska podje1a moze prosiriti na menta1ni leksikon u cjelini tako da onda Ierne pripadaju Ierna-Ieksikonu a rnorfo-fono1oski oblik ulazi u leks ikon formi

--------

---- ---- - ------

Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike

Koncepti su entiteti razliciti od lekserna konceptualna specifikacija rijeCi (njezino znacenje) nije jednoznacna nego je neka vrsta srnjese konceptualnih kornponenata iIi obiljezja koja se moraju provjeriti s obzirom na pojedine dijelove poruke Unutar kornponencijalnog shvacanja znacenja prerna tzv proceduralnoj teoriji (Miller i Johnson-Laird 1976) svaka je kornponenta predikat i1i funkcija Cija se istinitost s obzirorn na odredeni koncept procjenjuje u proceduri provjere Garett (1980) u svorn modelu jezicne proizvodnje predlaze blisko podudaranje konceptualnoga inventara od kojega se poruka sastoji i rijeCi u jeziku

Neki koncepti ne preslikavaju se nuzno na pojediname rijeCi nego se preslikavaju direktno na fraze (idiorne) koje se razlikuju od slozenica i po naglasku (jedan) i po neprozirnosti znacenja (nije zbroj pojedinacnih znacenja nego je izvedeno radi se 0

idiornatskom znacenju npr hot dog) U Leveltovu modelu lema-leksikon (lemma lexicon) i forma-leksikon (form lexicon)

povezani su leksickim pokazivaCima (lexical pointers) koji ukazuju na adresu na kojoj je pohranjena odgovarajuca inforrnacija 0 obliku lekserna (vise se rnisli na samo mjesto negoli na jedan konkretan oblik) Svaka lema upucuje na odgovarajucu formu odnosno na pohranjene morfo-fonoloske osobine te leme Podjela mentalnoga leks ikon a u dva dijela zapravo je model njegove interne organizacije strukturiranost prema znaeenju i prema obliku jedinica koje sadriava no ne moze se sa sigurnoscu tvrditi da se neki leksemi ne zahvacaju kao cjelina ne doseze se uvijek lerna neke leksicke jedinice prije njezine forme

Znacenje neke Ierne obuhvaca semanticke inforrnacije kojirna je odredeno koji su konceptualni uvjeti morali biti ispunjeni u poruci da bi lema bila aktivirana

Malo se zna 0 tome kako se leme aktiviraju pojedinim dijelovima poruke tini se da naCin na koji se do lema dolazi (kojim se one dosizu u procesu leksickoga pristupa dakle u percepciji govora) predstavlja kljue i za uspostavljanje teorija jezicne produkcije Osnovno je pitanje teorije pristupa lema rna kako se uspostavlja veza izmedu konceptualne specifikacije glagola irnenice ili pridjeva ili neke druge pune rijeci i pojedinih fragmenata poruke te na koji se nacin donose tako brze i tome odluke u izboru upravo jedne odgovarajuce leme s obzirom na tako brzi tempo procesiranja Velika brzina kojom se leme zahvacaju i relativno rnalen broj leksickih gresaka u spontanorne govoru (eksperirnentalna istrazivanja ukazuju na ornjer od priblizno 1 2000 ~ u korpusu od 200 000 reliziranih rijeci pojavilo se 86 leksickih greSaka Aitchison 1994) upucuje na opravdanost teorija paralelnog procesiranja u turnacenju leksickoga pristupa Dakle i teorijski zahvi i ernpirijski podaci u torn su srnisiu podudarni

Govorne greske osobito rnjesavine cesto otkrivaju istovrerneno aktiviranje bliskoznacnica (iIi istoznacnica) - npr stUnllllY lt tummy trbuh (kol) + stomack trbuh (Fromkin 1973)

RazliCiti funkcionaini dijelovi poruke (koji inaee dolaze u slijedu dakIe serijski) takoder rnogu potaknuti paralelno aktiviranje nekoliko lema - ako su odredeni konceptualni fragrnenti istovremeno na raspolaganju u govornikovoj svijesti svaki od tih koncepata priziva svoju lemu stoga se istovrerneno odvija nekoliko leksickih pristupa koji se medusobno preklapaju u tijeku govorne produkcije npr the page fits the text lt the text fits the page

216

---------------------------------Vlasta Erdcljac Govorne greske - )Joglcd II strukturu 111cntl1lnoga leksikona

Opravdanost predlozene dvojne strukture rnentainoga Ieksikona irna opravdanje u neuspjehu u Ieksickorn pristupu kao 5tO se to dogada kod govornih greSaka Greske u govoru osim 0 unutrasnjoj organizaciji mentainoga Ieksikona svjedoce i 0

procesirna koji se odvijaju u tijeku govorne proizvodnje

3 Govorne greske

Tri tipa govornih gresaka koje su obradene u ovome tekstu rnedusobno se razlikuju u porijeklu ili uzrocima koji su do njih doveli u tijeku jezicne produkcije no svi se oni mogu opisati kao pogreSno zahvacanje Ierne u mentalnome leksikonu (Govornim greSkama u hrvatskom jeziku bavio se D Horga (1996) a unutar njegove podjele mjesavine i zamjene rijeci definirane su kao i u ovome radu) Svi krivi odabiri zbog kojih dolazi do grijesenja svaki su put vodeni drugaCijirn unutrasnjirn rnehanizmima Dva su 05novna uzroka zbog kojih dolazi do gresaka u selekciji rijeci - u nacelu se radi iIi 0 konceptualnim smetnjarna u slucajevima kad su istovremeno aktivirana dva koncepta iIi vise njih iIi se moze govoriti 0 asocijativnim smetnjama koje nastaju kad se u odabir jedne Ierne uplecu asocijacije medu sarnim lemama Pogresan element moze ali i ne mora biti u znacenjskilTI odnosima s elementom koji je trebao biti odabran sto znaci da i koncepti medu50bno ali i s njima povezane Ierne mogu i ne moraju biti u znacenjskoj vezi

31 Mjesavine

Mjesavine su takve govorne greske u kojima se dvije rijeCi stapaju u jednu U mentalnome Ieksikonu zahvacaju se istovremeno dvije Ierne koje konkuriraju za istu sintakticku poziciju Dvije rijeCi koje predstavljaju OSllOVU mjesavine imaju pribIizno podudarna znacenja u kontekstu poruke te se moze zakIjuciti da je selekcija Ierne ornetena istovremenom aktivacijom bliskih elemenata

1 Primieri mjesavina u engleskom i hrvatskom jeziku engleski (prema Fromkin ] 973 Garrett 1975) (1) clear lt close + near Irvine is quite clear (2) lection lt lecture + lesson At the end of todays lection (3) whatch lt what + which to determinate wbatch

hrvatski (Primjeri govornih gresaka u hrvatskom jeziku prikupIjeni su u okviru izbornih

kolegija s ternarna iz podruCja istrazivanja rnentainoga Ieksikona odrzanirn na Odsjeku za lingvistiku FiIozofskoga fakulteta u Zagrcbu)

(4) J7rirnjerka lt primjcr + zamjerka To mu je najveca primjerka (5) prekoredno lt prcko rcda + izvanrcdno ani su se svi upisivali prekoredno (6) krabila lt krava + kobiia Tamo su krabilakrava i kobila (7) dotovo lt dobra + gotovo Je Ii Gelo) dotovo (8) terorije lt teror + teorije Na planu terorije

-------------------------------------------------------------------- 217

Semantika prirodnog jczika i mctajczik sClllalltikc

(9) literalni lt literarni + liberalni njihovi literalni pogledi u stvari nisu uvijek dobri

Pitanje je na kojoj se raZll11 procesiranja to dogada na konceptualnoj ilili na razini leme Ovi se primjeri mogu protumaCiti i konceptualnim odnosima odnosno konceptualnim smetnjama koje nastaju bliskoscu zeljenoga i nezeljenoga koncepta kao i asocijacijama mellu samim lemama sto bi upuCivalo na vrl0 blisku asocijacijsku povezanost dviju u mjesavini stopljenih lema Da bi se odgovorilo na postavljeno pitanje treba pazljivije razmotriti znacenjske odnose meau pomijei3anim elementima

RijeCi koje Cine mjesavine bliske su po znacenju i najcesce su iste sintakticke kategorije gotovo nikad nisu antonimi a osim toga vrlo rijetko su dva pomijesana dijela u medusobnom odnosu subordinacije (hipohiperonimije)

Cinjenica da su antonimne mjesavine izuzetno rijetke medu govornim greskama a antonimija je jedan od nabliskijih asocijacijskih odnosa meau rijeCima i njihovim lemama (PalermoiJenkins 1964) govori u prilog tumacenjukojeupravo konceptualno nadmetanje u mentalnome leksikonu uzima kao temelj ovakvoga hpa greske

Nisu rijetki ni primjeri mjesavina tzv distrakcijske mjesavine u kojima nije jasno vidljiv semanticki odnos izmedu odabrane i zeljene jedinice niti su koncepti povezani nih postoje veze mellu lemama kao u navedenim hrvatskim primjerima 7 8 9 i u primjeru iz njemackog jezika - Vorsclzwcin lt Vorschein+Schweinerei Dann aber sind Tatsachcn zum Vorschwcin (Meringer i Mayer 1895 Freud 1904 prema Fromkin 1980)

32 Zamjene

Zamjene rijeci mogu biti vylo razliCitih vrsta a svima je zajednicko zamjenjivanje jedne cijele rijeCi nekom drugom odnosno u svim se zamjenama radi 0 krivoj selekciji leme koja se dogada u mentalnome leksikonu

2 Primjeri zamjena u engleskom i hrvatskom jeziku

engleski (Fromkin 1973) (10) Hes a high grader (low) (11) Dont burn your toes (fingers) (12) I just put it in the oven at a very low speed (temperature)

hrvatski (13) General D podnio se (ponio) (14) Moj tocan odgovor (zadnji) (15) Sesta osobna pogreska (dvostruka) (16) Njezin zaostatak je 75 sekundi (prcdnost) (17) PoniiavajuCi mene mislis da je to cudno (pozJlajuCi) (18) U kantini nude koypus varivo (kupus) (19) Ovo je muz moje zene (doktoricc) (20) Mislila sam da to napisemo na grafit (transparent)

V]asta Erdeljac Govorne greske - pogled u strukturu mentalnoga leksikona

Najcesce su zamjene one kod kojih postoji neka vrsta semantickoga odnosa izmeau ciljane (zeljene) rijeci i upotrijebljene pogresne rijeci Analizom se utvrduje je Ii greska konceptualna ili asocijativna

U supstitucijama se vrlo cesto pojavljuju antonimi (ili neki drugi tip semanticke opozicije 16) i kohiponimi (15) odnosno pojmovi iz is tog semantickog polja (20) ali zato nema sinonima i hiperonima (Primjer pod brojem 19 treba analizirati kao kohiponimiju jer je pogresna rijec iena upotrijebljena u smislu supruga pa je stoga u

istom odnosu hiponimije prema nadreaenome hiperonimu - zena u smislu ljudsko bice zenskoga spola)

Prema Leveltu (1989) zamjene za razliku od mjesavina cesce odrazavaju asocijacijske odnose Dakle neki koncept aktivira sebi pripadajucu lemu ali se aktivira i njoj bliska lema koja prema nekom od moguCih kriterija npr frekvenh10sti upotrebe slicnosti glasovnog oblika i dr nadvladava pravu lemu i biva odabrana te tako dolazi do greske (Ovakvo se tumacenje u smislu bdeg dosezanja praga frekventnijih rijeCi oslanja i na Mortonov logogenski model leksickoga pristupa Morton 1969)

U greskama zamjene ne nalazimo sinonime odnosno rijeCi koje bi bile konceptualni ekvivalenti u istom kontekstu i to zato sto ih je zapravo nemoguce otkriti buduCi da postaje svejedno koja ce lema biti u konacnom odabiru zahvacena kad svaka odgovara kontekstu I u ovakvom slucaju a osobito u slucaju greske zamjenjivanja hiperonima hiponimom i obrnuto moze se zakljuCivati 0 aktivacijskim procesima tek ako dode do samoispravljanja govornika Iako su meau zamjenama cesce asocijacijske smetnje u odabiru lema treba spomenuti i moguCnost da upravo konceptualno upletanje bude razlogom greskama zamjcnjivanja rijeCi npr Hes not that happy ill HawaiUIlinois) (prema Fromkin 1973) gdje govornik u recenici koja slijedi nakon greske navodi da je upravo razmisljao 0 Havajima

U greskama zamjenjivanja rijeci posebno se istice ucinak frekventnosti njihove upotrebe manje frekventna rijec zamjenjuje se frekventnijom (2674 svih supstitucija)

33 Premjestanje

Govorne greske u kojima dolazi do premjestanja rijeCi ili promjene njihova poretka u iskazu posljedica su istovremene aktivnosti razlicitih dijelova poruke

~ 3 Primjeri premjestanja u engleskom i hrvatskom jeziku engleski (21) You can cut rain in the trees II trees in the rain (22) This spring has a seat in it II seat - - - spring (Garett 1980 prema Levelt 1989)

hrvatski (23) Bilo bi ti bolje da radis ito paziS II pnzii Sto radii (24) Odnesi tetu torti II tortu teti (25) Pogledaj kako mi kuce srca II srce kuca (26) Stavi tu repu u kos II kosu u rep (27) Visimo u zid II zidamo u vis

219

Selllalltika prirodnog jezika i metaiczik scmantikc

Elementi kojima je promijenjen redoslijed u nacelu nisu ni u kakvom znacenjskom odnosu dapace oni gotovo u pravilu izrazavaju sasvim razlicite koncepte pa se moze zakljuCiti da greske premjestanja rijeCi drasticno odudaraju od ostalih dvaju tipova jer nastaju kad su istovremeno aktivna dva razlicita funkcionalna recenicna segmenta Dakle buduCi da su kandidati za popunjavanje tih dvaju mjesta istovremeno aktivni otvara se moguenost za pogresku u premjestanju Od hrvatskih primjera s engleskima je formalno usporediv primjer pod brojem 23 u kojem su u svojem slijedu unutar recenice zamijenjene rijeci (glagoli radis i pazis) zadrZale svoj isti morfoloski oblik (kao sto je to i u primjerima 21 22) Razlika u strukhlri navedenih primjera premjestanja jest u tome sto greska u cngleskim primjerima proizlazi iz zamjene redoslijeda rijeCi unutar iste sintagme a u hrvatskom se radi 0 zamjeni poretka rijeci koje su istovremeno dijelovi (zavisno )slozene recenice

U ostalim je hrvatskim primjerima temeljni obrazac zamjenjivanja u osnovi jednak (istovremeno aktivirane rijeCi u recenici zamjenjuju svoje pozicije) ali je i jasno vidljiva razlika u morfoloskim oblicima zamijenjenih rijeci Naime odredene pozicije-funkcije rijeci u recenicama hrvatskog jezika imaju svoj zadani morfoloski oblik tako da rijeci koje su u recenici zamijenile mjesto zapravo time zamjenjuju i svoju sintakticku funkciju Leksicka se greska najcesee i vidi upravo u laquokrivimraquo oblicima rijeCi koje su zamijenile redoslijed jer zbog relativno slobodnog poretka rijeCi-recenicnih dijelova u hrvatskom jeziku sama zamjena redoslijeda ne bi nuzno znacilo da se radi 0 gresci (na primjer Odncsi teti tortu kao zamjena redoslijeda rijeci u recenici Odllesi tortu teti)

Da kle u hrvatskim primjerima postaje oCito da element koji je premjestanjem uvrsten na mjesto predikata objekta ili nekog drugog dijela u recenici poprima iIi zadrZava morfoloske karakteristike toga recenicnog dijela (24 tetu lt teti torti lt tortu 2526 repu lt rep 27 Lisilllo lt vis)

Za premjestanje kao tip govorne greske vazno je da dva premjestena elementa nisu ni u konceptualnome ni u asocijacijskome semantickom odnosu vee je njihov odnos iskljucivo sintakticki Oni pripadaju razlicitim recenicnim dijelovima a slican moze biti njihov poloZaj u frazi iii slicna moze biti njihova sintakticka funkcija

4 Zakljucak

N a temelju analize priklpljenih govornih gresaka u hrvatskom jeziku i njihovom usporedbom s istim tipom gresaka u engleskom moze se zakljuCiti da govorne greske osim jezicnospecificnih iskazuju i neke univerzalne karakteristike te da nikako nisu slucajni fenomeni Pokazalo se da se mjesavine i zamjene dogadaju meau znacenjski relativno bliskim jedinicama zbog konceptuainoga iIi asocijativnoga nadmetanja a da za premjestanja nije kIjucna semanticka vee sintakticka komponenta leksicke jedinice OCito jc ipak da se razlicitost osobito morfoloske i sintakticke strukture engleskoga i hrvatskoga jezika oCihlje i u manifestaciji govornih gresaka prije svega u greskama premjestanja

Upravo se uz pomoc govornih gresaka razotkriva razliCitost mehanizama koji su odgovorni za jezicnu produkciju Prikazani primjeri posebno su ukazali na neke aspekte semanticke strukture mentalnoga leksikona

middot2iif

------ --- -- - -

Vlasta Erdeljac Govorne greske - pugled u strukturu mentalnoga leksikona

Referencije

Aitchison J (1994) Words in the mind an introdllction to the mental lexicon Oxford Blackwell

Butterworth B (1983) Lexical representation V Butterworth B (ur) Language production Vol2 Development writing and other language processes London Academic Press

Clahsen H (1999) Lexical processing and the mental lexicon U Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) Linguistics An introduction Cambridge Cambridge Vniversity Press

Fromkin V (1973) (ur) Speech errors as linguistic evidence The Hague Mouton Fromkin V (1980) (ur) Errors in linguistic performance Slips of the tongue ear pen and

hand New York Academic Press Garett M (1975) The analysis of sentence production U Bower B (ur) Psychology of

learning and motivation Vol 9 New York Academic Press Garett M F (1980) Levels of processing in sentence productionV Butterworth B (ur)

Language production tlll Speech and Talk London Academic Press Horga D (1996) Obrada fonetskih obauijesti Zagreb Znanstvena biblioteka Hrvatskog

filoloskog druStva Levelt W J M (1989) Speaking from intention to articulation Cambridge Mass The

MIT Press Miller G A Johnson-Laird P N (1976) Language and perceprtion Cambridge MA

Harvard University Press Morton J (1969) The interaction of information in word recognition Psychological Review

76 165-178 Palermo D S Jenkins J ] (1964) Word association norm Mineapolis Vniversity of

Minnesota Press Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) (1999) Linguistics

An introduction Cambridge Cambridge University Press

221

Semantika prirodnog jezika i ImI semantike

Vlasta Erdeljac

Faculty of Philosophy University of Zagreb (Croatia)

SPEECH ERRORS A VIEW INTO THE STRUCTURE OF MENTAL LEXICON

Abstract

Speech errors are primary source of information on speech production because they ensure an insight into the actual processes through which some concept becomes realized as a message Since the speech errors de facto always account for failure of lemma retrieval il1 nzel1 tal lexicon (Leveit 1989 i Clahsen 1999) here we speak oferrors which arise by simultaneous activation of two elements based on analysis ofvarious types ofspeech errors in Croatian language such as blends substitution and exchanges In comparison to adequate analysis made for English language we will show that the difference in error type points to the different underlying mechanisms which obstruct the correct choice of lemma

Key words mental lexicon speech errors Croatian English

Vlasta Erdeljac Govorne greske - pagled Ii strukturu mentalnoga leksikollll

infleksijski oblici nisu zasebne jedinice vee da pripadaju istom leksemu te se tako mogu razlikovati odnosi koji vladaju unutar jednoga leksema od odnosa koji vladaju izmedu dvaju leksema Odnosi medu pojedinim leksemima mogu biti intrinsieni i asocijativni Intrinsicni su oni koji se izvode iz cetiriju navedenih vrsta obiljezja leksema Naime leksemi su povezani u menta1nome leksikonu ako dije1e neka zajednicka obi1jezja Na primjer znacenjska zajedniCka obiljezja povezuju rijeci u semantickim po1jima rijeci i njihove hiperonime kohiponime medusobno ili sa zajednickim hiperonimom te rijeci i njihove (priblizne) sinonime Morfoloske veze razaznaju se primjerice u derivacijskoj povezanosti a fonoloske u istim glasovnim pocecima ili zavrsecima rijeci Govorne greske cesto otkrivaju upravo takve veze Iako neki autori (Levelt 1989 184) sumnjaju u uvjerljivost eksperimentahrih dokaza 0 sintakticki uvjetovanoj povezanosti leksema u mentalnome leksikonu u ovome ee radu biti prikazani primjeri koji pokazuju na koji nacin se mogu protumaciti sintakticke greske

Asocijativni odnosi koji u menta1nome 1eksikonu vladaju medu 1eksemima nisu nuzno zasnovani samo na semantickim obiljezjima nego mogu biti posljedica ucestaloga supojavljivanja rijeCi u jezicnoj upotrebi (kolokacije tipa - ratsmrt istina ljepota) Premda su te veze inicijalno posredovane kompleksnim konceptualnim relacijama one postaju direktne asocijacije medu leksemima u mentalnome leksikonu tako 5to jedna jedinica upucuje na drugu (tzv priming efekt)

Unutrasnja slozenost samoga leksema kao jedinice mentalnoga leksikona moze se vidjeti u predlozenoj shemi (Slika 2)

LEKSEVI lLEMA LEMA-LEKSJKON~I I

I LEKSICKI POKAZIVACr [I

FORMA-LEKSIKON MORFO-FOlOLOSKl -

OBLlK

Slika 2 Strulctura lelcsema u mentalnom lelcsikonu (dopunjeno prema Radford i sur1999)

G1edajuci s aspekta jezicne proizvodnje 1eksem se moze podijeliti u dva dijela - jedan dio leksema sadrzava Iema-informacije (semanticko-sintakticke odnosno semanticku reprezentaciju 1eksema) a drugi forma-informacije (morfo-fono1oska svojstva lekserna) Ovakva se teorijska podje1a moze prosiriti na menta1ni leksikon u cjelini tako da onda Ierne pripadaju Ierna-Ieksikonu a rnorfo-fono1oski oblik ulazi u leks ikon formi

--------

---- ---- - ------

Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike

Koncepti su entiteti razliciti od lekserna konceptualna specifikacija rijeCi (njezino znacenje) nije jednoznacna nego je neka vrsta srnjese konceptualnih kornponenata iIi obiljezja koja se moraju provjeriti s obzirom na pojedine dijelove poruke Unutar kornponencijalnog shvacanja znacenja prerna tzv proceduralnoj teoriji (Miller i Johnson-Laird 1976) svaka je kornponenta predikat i1i funkcija Cija se istinitost s obzirorn na odredeni koncept procjenjuje u proceduri provjere Garett (1980) u svorn modelu jezicne proizvodnje predlaze blisko podudaranje konceptualnoga inventara od kojega se poruka sastoji i rijeCi u jeziku

Neki koncepti ne preslikavaju se nuzno na pojediname rijeCi nego se preslikavaju direktno na fraze (idiorne) koje se razlikuju od slozenica i po naglasku (jedan) i po neprozirnosti znacenja (nije zbroj pojedinacnih znacenja nego je izvedeno radi se 0

idiornatskom znacenju npr hot dog) U Leveltovu modelu lema-leksikon (lemma lexicon) i forma-leksikon (form lexicon)

povezani su leksickim pokazivaCima (lexical pointers) koji ukazuju na adresu na kojoj je pohranjena odgovarajuca inforrnacija 0 obliku lekserna (vise se rnisli na samo mjesto negoli na jedan konkretan oblik) Svaka lema upucuje na odgovarajucu formu odnosno na pohranjene morfo-fonoloske osobine te leme Podjela mentalnoga leks ikon a u dva dijela zapravo je model njegove interne organizacije strukturiranost prema znaeenju i prema obliku jedinica koje sadriava no ne moze se sa sigurnoscu tvrditi da se neki leksemi ne zahvacaju kao cjelina ne doseze se uvijek lerna neke leksicke jedinice prije njezine forme

Znacenje neke Ierne obuhvaca semanticke inforrnacije kojirna je odredeno koji su konceptualni uvjeti morali biti ispunjeni u poruci da bi lema bila aktivirana

Malo se zna 0 tome kako se leme aktiviraju pojedinim dijelovima poruke tini se da naCin na koji se do lema dolazi (kojim se one dosizu u procesu leksickoga pristupa dakle u percepciji govora) predstavlja kljue i za uspostavljanje teorija jezicne produkcije Osnovno je pitanje teorije pristupa lema rna kako se uspostavlja veza izmedu konceptualne specifikacije glagola irnenice ili pridjeva ili neke druge pune rijeci i pojedinih fragmenata poruke te na koji se nacin donose tako brze i tome odluke u izboru upravo jedne odgovarajuce leme s obzirom na tako brzi tempo procesiranja Velika brzina kojom se leme zahvacaju i relativno rnalen broj leksickih gresaka u spontanorne govoru (eksperirnentalna istrazivanja ukazuju na ornjer od priblizno 1 2000 ~ u korpusu od 200 000 reliziranih rijeci pojavilo se 86 leksickih greSaka Aitchison 1994) upucuje na opravdanost teorija paralelnog procesiranja u turnacenju leksickoga pristupa Dakle i teorijski zahvi i ernpirijski podaci u torn su srnisiu podudarni

Govorne greske osobito rnjesavine cesto otkrivaju istovrerneno aktiviranje bliskoznacnica (iIi istoznacnica) - npr stUnllllY lt tummy trbuh (kol) + stomack trbuh (Fromkin 1973)

RazliCiti funkcionaini dijelovi poruke (koji inaee dolaze u slijedu dakIe serijski) takoder rnogu potaknuti paralelno aktiviranje nekoliko lema - ako su odredeni konceptualni fragrnenti istovremeno na raspolaganju u govornikovoj svijesti svaki od tih koncepata priziva svoju lemu stoga se istovrerneno odvija nekoliko leksickih pristupa koji se medusobno preklapaju u tijeku govorne produkcije npr the page fits the text lt the text fits the page

216

---------------------------------Vlasta Erdcljac Govorne greske - )Joglcd II strukturu 111cntl1lnoga leksikona

Opravdanost predlozene dvojne strukture rnentainoga Ieksikona irna opravdanje u neuspjehu u Ieksickorn pristupu kao 5tO se to dogada kod govornih greSaka Greske u govoru osim 0 unutrasnjoj organizaciji mentainoga Ieksikona svjedoce i 0

procesirna koji se odvijaju u tijeku govorne proizvodnje

3 Govorne greske

Tri tipa govornih gresaka koje su obradene u ovome tekstu rnedusobno se razlikuju u porijeklu ili uzrocima koji su do njih doveli u tijeku jezicne produkcije no svi se oni mogu opisati kao pogreSno zahvacanje Ierne u mentalnome leksikonu (Govornim greSkama u hrvatskom jeziku bavio se D Horga (1996) a unutar njegove podjele mjesavine i zamjene rijeci definirane su kao i u ovome radu) Svi krivi odabiri zbog kojih dolazi do grijesenja svaki su put vodeni drugaCijirn unutrasnjirn rnehanizmima Dva su 05novna uzroka zbog kojih dolazi do gresaka u selekciji rijeci - u nacelu se radi iIi 0 konceptualnim smetnjarna u slucajevima kad su istovremeno aktivirana dva koncepta iIi vise njih iIi se moze govoriti 0 asocijativnim smetnjama koje nastaju kad se u odabir jedne Ierne uplecu asocijacije medu sarnim lemama Pogresan element moze ali i ne mora biti u znacenjskilTI odnosima s elementom koji je trebao biti odabran sto znaci da i koncepti medu50bno ali i s njima povezane Ierne mogu i ne moraju biti u znacenjskoj vezi

31 Mjesavine

Mjesavine su takve govorne greske u kojima se dvije rijeCi stapaju u jednu U mentalnome Ieksikonu zahvacaju se istovremeno dvije Ierne koje konkuriraju za istu sintakticku poziciju Dvije rijeCi koje predstavljaju OSllOVU mjesavine imaju pribIizno podudarna znacenja u kontekstu poruke te se moze zakIjuciti da je selekcija Ierne ornetena istovremenom aktivacijom bliskih elemenata

1 Primieri mjesavina u engleskom i hrvatskom jeziku engleski (prema Fromkin ] 973 Garrett 1975) (1) clear lt close + near Irvine is quite clear (2) lection lt lecture + lesson At the end of todays lection (3) whatch lt what + which to determinate wbatch

hrvatski (Primjeri govornih gresaka u hrvatskom jeziku prikupIjeni su u okviru izbornih

kolegija s ternarna iz podruCja istrazivanja rnentainoga Ieksikona odrzanirn na Odsjeku za lingvistiku FiIozofskoga fakulteta u Zagrcbu)

(4) J7rirnjerka lt primjcr + zamjerka To mu je najveca primjerka (5) prekoredno lt prcko rcda + izvanrcdno ani su se svi upisivali prekoredno (6) krabila lt krava + kobiia Tamo su krabilakrava i kobila (7) dotovo lt dobra + gotovo Je Ii Gelo) dotovo (8) terorije lt teror + teorije Na planu terorije

-------------------------------------------------------------------- 217

Semantika prirodnog jczika i mctajczik sClllalltikc

(9) literalni lt literarni + liberalni njihovi literalni pogledi u stvari nisu uvijek dobri

Pitanje je na kojoj se raZll11 procesiranja to dogada na konceptualnoj ilili na razini leme Ovi se primjeri mogu protumaCiti i konceptualnim odnosima odnosno konceptualnim smetnjama koje nastaju bliskoscu zeljenoga i nezeljenoga koncepta kao i asocijacijama mellu samim lemama sto bi upuCivalo na vrl0 blisku asocijacijsku povezanost dviju u mjesavini stopljenih lema Da bi se odgovorilo na postavljeno pitanje treba pazljivije razmotriti znacenjske odnose meau pomijei3anim elementima

RijeCi koje Cine mjesavine bliske su po znacenju i najcesce su iste sintakticke kategorije gotovo nikad nisu antonimi a osim toga vrlo rijetko su dva pomijesana dijela u medusobnom odnosu subordinacije (hipohiperonimije)

Cinjenica da su antonimne mjesavine izuzetno rijetke medu govornim greskama a antonimija je jedan od nabliskijih asocijacijskih odnosa meau rijeCima i njihovim lemama (PalermoiJenkins 1964) govori u prilog tumacenjukojeupravo konceptualno nadmetanje u mentalnome leksikonu uzima kao temelj ovakvoga hpa greske

Nisu rijetki ni primjeri mjesavina tzv distrakcijske mjesavine u kojima nije jasno vidljiv semanticki odnos izmedu odabrane i zeljene jedinice niti su koncepti povezani nih postoje veze mellu lemama kao u navedenim hrvatskim primjerima 7 8 9 i u primjeru iz njemackog jezika - Vorsclzwcin lt Vorschein+Schweinerei Dann aber sind Tatsachcn zum Vorschwcin (Meringer i Mayer 1895 Freud 1904 prema Fromkin 1980)

32 Zamjene

Zamjene rijeci mogu biti vylo razliCitih vrsta a svima je zajednicko zamjenjivanje jedne cijele rijeCi nekom drugom odnosno u svim se zamjenama radi 0 krivoj selekciji leme koja se dogada u mentalnome leksikonu

2 Primjeri zamjena u engleskom i hrvatskom jeziku

engleski (Fromkin 1973) (10) Hes a high grader (low) (11) Dont burn your toes (fingers) (12) I just put it in the oven at a very low speed (temperature)

hrvatski (13) General D podnio se (ponio) (14) Moj tocan odgovor (zadnji) (15) Sesta osobna pogreska (dvostruka) (16) Njezin zaostatak je 75 sekundi (prcdnost) (17) PoniiavajuCi mene mislis da je to cudno (pozJlajuCi) (18) U kantini nude koypus varivo (kupus) (19) Ovo je muz moje zene (doktoricc) (20) Mislila sam da to napisemo na grafit (transparent)

V]asta Erdeljac Govorne greske - pogled u strukturu mentalnoga leksikona

Najcesce su zamjene one kod kojih postoji neka vrsta semantickoga odnosa izmeau ciljane (zeljene) rijeci i upotrijebljene pogresne rijeci Analizom se utvrduje je Ii greska konceptualna ili asocijativna

U supstitucijama se vrlo cesto pojavljuju antonimi (ili neki drugi tip semanticke opozicije 16) i kohiponimi (15) odnosno pojmovi iz is tog semantickog polja (20) ali zato nema sinonima i hiperonima (Primjer pod brojem 19 treba analizirati kao kohiponimiju jer je pogresna rijec iena upotrijebljena u smislu supruga pa je stoga u

istom odnosu hiponimije prema nadreaenome hiperonimu - zena u smislu ljudsko bice zenskoga spola)

Prema Leveltu (1989) zamjene za razliku od mjesavina cesce odrazavaju asocijacijske odnose Dakle neki koncept aktivira sebi pripadajucu lemu ali se aktivira i njoj bliska lema koja prema nekom od moguCih kriterija npr frekvenh10sti upotrebe slicnosti glasovnog oblika i dr nadvladava pravu lemu i biva odabrana te tako dolazi do greske (Ovakvo se tumacenje u smislu bdeg dosezanja praga frekventnijih rijeCi oslanja i na Mortonov logogenski model leksickoga pristupa Morton 1969)

U greskama zamjene ne nalazimo sinonime odnosno rijeCi koje bi bile konceptualni ekvivalenti u istom kontekstu i to zato sto ih je zapravo nemoguce otkriti buduCi da postaje svejedno koja ce lema biti u konacnom odabiru zahvacena kad svaka odgovara kontekstu I u ovakvom slucaju a osobito u slucaju greske zamjenjivanja hiperonima hiponimom i obrnuto moze se zakljuCivati 0 aktivacijskim procesima tek ako dode do samoispravljanja govornika Iako su meau zamjenama cesce asocijacijske smetnje u odabiru lema treba spomenuti i moguCnost da upravo konceptualno upletanje bude razlogom greskama zamjcnjivanja rijeCi npr Hes not that happy ill HawaiUIlinois) (prema Fromkin 1973) gdje govornik u recenici koja slijedi nakon greske navodi da je upravo razmisljao 0 Havajima

U greskama zamjenjivanja rijeci posebno se istice ucinak frekventnosti njihove upotrebe manje frekventna rijec zamjenjuje se frekventnijom (2674 svih supstitucija)

33 Premjestanje

Govorne greske u kojima dolazi do premjestanja rijeCi ili promjene njihova poretka u iskazu posljedica su istovremene aktivnosti razlicitih dijelova poruke

~ 3 Primjeri premjestanja u engleskom i hrvatskom jeziku engleski (21) You can cut rain in the trees II trees in the rain (22) This spring has a seat in it II seat - - - spring (Garett 1980 prema Levelt 1989)

hrvatski (23) Bilo bi ti bolje da radis ito paziS II pnzii Sto radii (24) Odnesi tetu torti II tortu teti (25) Pogledaj kako mi kuce srca II srce kuca (26) Stavi tu repu u kos II kosu u rep (27) Visimo u zid II zidamo u vis

219

Selllalltika prirodnog jezika i metaiczik scmantikc

Elementi kojima je promijenjen redoslijed u nacelu nisu ni u kakvom znacenjskom odnosu dapace oni gotovo u pravilu izrazavaju sasvim razlicite koncepte pa se moze zakljuCiti da greske premjestanja rijeCi drasticno odudaraju od ostalih dvaju tipova jer nastaju kad su istovremeno aktivna dva razlicita funkcionalna recenicna segmenta Dakle buduCi da su kandidati za popunjavanje tih dvaju mjesta istovremeno aktivni otvara se moguenost za pogresku u premjestanju Od hrvatskih primjera s engleskima je formalno usporediv primjer pod brojem 23 u kojem su u svojem slijedu unutar recenice zamijenjene rijeci (glagoli radis i pazis) zadrZale svoj isti morfoloski oblik (kao sto je to i u primjerima 21 22) Razlika u strukhlri navedenih primjera premjestanja jest u tome sto greska u cngleskim primjerima proizlazi iz zamjene redoslijeda rijeCi unutar iste sintagme a u hrvatskom se radi 0 zamjeni poretka rijeci koje su istovremeno dijelovi (zavisno )slozene recenice

U ostalim je hrvatskim primjerima temeljni obrazac zamjenjivanja u osnovi jednak (istovremeno aktivirane rijeCi u recenici zamjenjuju svoje pozicije) ali je i jasno vidljiva razlika u morfoloskim oblicima zamijenjenih rijeci Naime odredene pozicije-funkcije rijeci u recenicama hrvatskog jezika imaju svoj zadani morfoloski oblik tako da rijeci koje su u recenici zamijenile mjesto zapravo time zamjenjuju i svoju sintakticku funkciju Leksicka se greska najcesee i vidi upravo u laquokrivimraquo oblicima rijeCi koje su zamijenile redoslijed jer zbog relativno slobodnog poretka rijeCi-recenicnih dijelova u hrvatskom jeziku sama zamjena redoslijeda ne bi nuzno znacilo da se radi 0 gresci (na primjer Odncsi teti tortu kao zamjena redoslijeda rijeci u recenici Odllesi tortu teti)

Da kle u hrvatskim primjerima postaje oCito da element koji je premjestanjem uvrsten na mjesto predikata objekta ili nekog drugog dijela u recenici poprima iIi zadrZava morfoloske karakteristike toga recenicnog dijela (24 tetu lt teti torti lt tortu 2526 repu lt rep 27 Lisilllo lt vis)

Za premjestanje kao tip govorne greske vazno je da dva premjestena elementa nisu ni u konceptualnome ni u asocijacijskome semantickom odnosu vee je njihov odnos iskljucivo sintakticki Oni pripadaju razlicitim recenicnim dijelovima a slican moze biti njihov poloZaj u frazi iii slicna moze biti njihova sintakticka funkcija

4 Zakljucak

N a temelju analize priklpljenih govornih gresaka u hrvatskom jeziku i njihovom usporedbom s istim tipom gresaka u engleskom moze se zakljuCiti da govorne greske osim jezicnospecificnih iskazuju i neke univerzalne karakteristike te da nikako nisu slucajni fenomeni Pokazalo se da se mjesavine i zamjene dogadaju meau znacenjski relativno bliskim jedinicama zbog konceptuainoga iIi asocijativnoga nadmetanja a da za premjestanja nije kIjucna semanticka vee sintakticka komponenta leksicke jedinice OCito jc ipak da se razlicitost osobito morfoloske i sintakticke strukture engleskoga i hrvatskoga jezika oCihlje i u manifestaciji govornih gresaka prije svega u greskama premjestanja

Upravo se uz pomoc govornih gresaka razotkriva razliCitost mehanizama koji su odgovorni za jezicnu produkciju Prikazani primjeri posebno su ukazali na neke aspekte semanticke strukture mentalnoga leksikona

middot2iif

------ --- -- - -

Vlasta Erdeljac Govorne greske - pugled u strukturu mentalnoga leksikona

Referencije

Aitchison J (1994) Words in the mind an introdllction to the mental lexicon Oxford Blackwell

Butterworth B (1983) Lexical representation V Butterworth B (ur) Language production Vol2 Development writing and other language processes London Academic Press

Clahsen H (1999) Lexical processing and the mental lexicon U Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) Linguistics An introduction Cambridge Cambridge Vniversity Press

Fromkin V (1973) (ur) Speech errors as linguistic evidence The Hague Mouton Fromkin V (1980) (ur) Errors in linguistic performance Slips of the tongue ear pen and

hand New York Academic Press Garett M (1975) The analysis of sentence production U Bower B (ur) Psychology of

learning and motivation Vol 9 New York Academic Press Garett M F (1980) Levels of processing in sentence productionV Butterworth B (ur)

Language production tlll Speech and Talk London Academic Press Horga D (1996) Obrada fonetskih obauijesti Zagreb Znanstvena biblioteka Hrvatskog

filoloskog druStva Levelt W J M (1989) Speaking from intention to articulation Cambridge Mass The

MIT Press Miller G A Johnson-Laird P N (1976) Language and perceprtion Cambridge MA

Harvard University Press Morton J (1969) The interaction of information in word recognition Psychological Review

76 165-178 Palermo D S Jenkins J ] (1964) Word association norm Mineapolis Vniversity of

Minnesota Press Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) (1999) Linguistics

An introduction Cambridge Cambridge University Press

221

Semantika prirodnog jezika i ImI semantike

Vlasta Erdeljac

Faculty of Philosophy University of Zagreb (Croatia)

SPEECH ERRORS A VIEW INTO THE STRUCTURE OF MENTAL LEXICON

Abstract

Speech errors are primary source of information on speech production because they ensure an insight into the actual processes through which some concept becomes realized as a message Since the speech errors de facto always account for failure of lemma retrieval il1 nzel1 tal lexicon (Leveit 1989 i Clahsen 1999) here we speak oferrors which arise by simultaneous activation of two elements based on analysis ofvarious types ofspeech errors in Croatian language such as blends substitution and exchanges In comparison to adequate analysis made for English language we will show that the difference in error type points to the different underlying mechanisms which obstruct the correct choice of lemma

Key words mental lexicon speech errors Croatian English

--------

---- ---- - ------

Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike

Koncepti su entiteti razliciti od lekserna konceptualna specifikacija rijeCi (njezino znacenje) nije jednoznacna nego je neka vrsta srnjese konceptualnih kornponenata iIi obiljezja koja se moraju provjeriti s obzirom na pojedine dijelove poruke Unutar kornponencijalnog shvacanja znacenja prerna tzv proceduralnoj teoriji (Miller i Johnson-Laird 1976) svaka je kornponenta predikat i1i funkcija Cija se istinitost s obzirorn na odredeni koncept procjenjuje u proceduri provjere Garett (1980) u svorn modelu jezicne proizvodnje predlaze blisko podudaranje konceptualnoga inventara od kojega se poruka sastoji i rijeCi u jeziku

Neki koncepti ne preslikavaju se nuzno na pojediname rijeCi nego se preslikavaju direktno na fraze (idiorne) koje se razlikuju od slozenica i po naglasku (jedan) i po neprozirnosti znacenja (nije zbroj pojedinacnih znacenja nego je izvedeno radi se 0

idiornatskom znacenju npr hot dog) U Leveltovu modelu lema-leksikon (lemma lexicon) i forma-leksikon (form lexicon)

povezani su leksickim pokazivaCima (lexical pointers) koji ukazuju na adresu na kojoj je pohranjena odgovarajuca inforrnacija 0 obliku lekserna (vise se rnisli na samo mjesto negoli na jedan konkretan oblik) Svaka lema upucuje na odgovarajucu formu odnosno na pohranjene morfo-fonoloske osobine te leme Podjela mentalnoga leks ikon a u dva dijela zapravo je model njegove interne organizacije strukturiranost prema znaeenju i prema obliku jedinica koje sadriava no ne moze se sa sigurnoscu tvrditi da se neki leksemi ne zahvacaju kao cjelina ne doseze se uvijek lerna neke leksicke jedinice prije njezine forme

Znacenje neke Ierne obuhvaca semanticke inforrnacije kojirna je odredeno koji su konceptualni uvjeti morali biti ispunjeni u poruci da bi lema bila aktivirana

Malo se zna 0 tome kako se leme aktiviraju pojedinim dijelovima poruke tini se da naCin na koji se do lema dolazi (kojim se one dosizu u procesu leksickoga pristupa dakle u percepciji govora) predstavlja kljue i za uspostavljanje teorija jezicne produkcije Osnovno je pitanje teorije pristupa lema rna kako se uspostavlja veza izmedu konceptualne specifikacije glagola irnenice ili pridjeva ili neke druge pune rijeci i pojedinih fragmenata poruke te na koji se nacin donose tako brze i tome odluke u izboru upravo jedne odgovarajuce leme s obzirom na tako brzi tempo procesiranja Velika brzina kojom se leme zahvacaju i relativno rnalen broj leksickih gresaka u spontanorne govoru (eksperirnentalna istrazivanja ukazuju na ornjer od priblizno 1 2000 ~ u korpusu od 200 000 reliziranih rijeci pojavilo se 86 leksickih greSaka Aitchison 1994) upucuje na opravdanost teorija paralelnog procesiranja u turnacenju leksickoga pristupa Dakle i teorijski zahvi i ernpirijski podaci u torn su srnisiu podudarni

Govorne greske osobito rnjesavine cesto otkrivaju istovrerneno aktiviranje bliskoznacnica (iIi istoznacnica) - npr stUnllllY lt tummy trbuh (kol) + stomack trbuh (Fromkin 1973)

RazliCiti funkcionaini dijelovi poruke (koji inaee dolaze u slijedu dakIe serijski) takoder rnogu potaknuti paralelno aktiviranje nekoliko lema - ako su odredeni konceptualni fragrnenti istovremeno na raspolaganju u govornikovoj svijesti svaki od tih koncepata priziva svoju lemu stoga se istovrerneno odvija nekoliko leksickih pristupa koji se medusobno preklapaju u tijeku govorne produkcije npr the page fits the text lt the text fits the page

216

---------------------------------Vlasta Erdcljac Govorne greske - )Joglcd II strukturu 111cntl1lnoga leksikona

Opravdanost predlozene dvojne strukture rnentainoga Ieksikona irna opravdanje u neuspjehu u Ieksickorn pristupu kao 5tO se to dogada kod govornih greSaka Greske u govoru osim 0 unutrasnjoj organizaciji mentainoga Ieksikona svjedoce i 0

procesirna koji se odvijaju u tijeku govorne proizvodnje

3 Govorne greske

Tri tipa govornih gresaka koje su obradene u ovome tekstu rnedusobno se razlikuju u porijeklu ili uzrocima koji su do njih doveli u tijeku jezicne produkcije no svi se oni mogu opisati kao pogreSno zahvacanje Ierne u mentalnome leksikonu (Govornim greSkama u hrvatskom jeziku bavio se D Horga (1996) a unutar njegove podjele mjesavine i zamjene rijeci definirane su kao i u ovome radu) Svi krivi odabiri zbog kojih dolazi do grijesenja svaki su put vodeni drugaCijirn unutrasnjirn rnehanizmima Dva su 05novna uzroka zbog kojih dolazi do gresaka u selekciji rijeci - u nacelu se radi iIi 0 konceptualnim smetnjarna u slucajevima kad su istovremeno aktivirana dva koncepta iIi vise njih iIi se moze govoriti 0 asocijativnim smetnjama koje nastaju kad se u odabir jedne Ierne uplecu asocijacije medu sarnim lemama Pogresan element moze ali i ne mora biti u znacenjskilTI odnosima s elementom koji je trebao biti odabran sto znaci da i koncepti medu50bno ali i s njima povezane Ierne mogu i ne moraju biti u znacenjskoj vezi

31 Mjesavine

Mjesavine su takve govorne greske u kojima se dvije rijeCi stapaju u jednu U mentalnome Ieksikonu zahvacaju se istovremeno dvije Ierne koje konkuriraju za istu sintakticku poziciju Dvije rijeCi koje predstavljaju OSllOVU mjesavine imaju pribIizno podudarna znacenja u kontekstu poruke te se moze zakIjuciti da je selekcija Ierne ornetena istovremenom aktivacijom bliskih elemenata

1 Primieri mjesavina u engleskom i hrvatskom jeziku engleski (prema Fromkin ] 973 Garrett 1975) (1) clear lt close + near Irvine is quite clear (2) lection lt lecture + lesson At the end of todays lection (3) whatch lt what + which to determinate wbatch

hrvatski (Primjeri govornih gresaka u hrvatskom jeziku prikupIjeni su u okviru izbornih

kolegija s ternarna iz podruCja istrazivanja rnentainoga Ieksikona odrzanirn na Odsjeku za lingvistiku FiIozofskoga fakulteta u Zagrcbu)

(4) J7rirnjerka lt primjcr + zamjerka To mu je najveca primjerka (5) prekoredno lt prcko rcda + izvanrcdno ani su se svi upisivali prekoredno (6) krabila lt krava + kobiia Tamo su krabilakrava i kobila (7) dotovo lt dobra + gotovo Je Ii Gelo) dotovo (8) terorije lt teror + teorije Na planu terorije

-------------------------------------------------------------------- 217

Semantika prirodnog jczika i mctajczik sClllalltikc

(9) literalni lt literarni + liberalni njihovi literalni pogledi u stvari nisu uvijek dobri

Pitanje je na kojoj se raZll11 procesiranja to dogada na konceptualnoj ilili na razini leme Ovi se primjeri mogu protumaCiti i konceptualnim odnosima odnosno konceptualnim smetnjama koje nastaju bliskoscu zeljenoga i nezeljenoga koncepta kao i asocijacijama mellu samim lemama sto bi upuCivalo na vrl0 blisku asocijacijsku povezanost dviju u mjesavini stopljenih lema Da bi se odgovorilo na postavljeno pitanje treba pazljivije razmotriti znacenjske odnose meau pomijei3anim elementima

RijeCi koje Cine mjesavine bliske su po znacenju i najcesce su iste sintakticke kategorije gotovo nikad nisu antonimi a osim toga vrlo rijetko su dva pomijesana dijela u medusobnom odnosu subordinacije (hipohiperonimije)

Cinjenica da su antonimne mjesavine izuzetno rijetke medu govornim greskama a antonimija je jedan od nabliskijih asocijacijskih odnosa meau rijeCima i njihovim lemama (PalermoiJenkins 1964) govori u prilog tumacenjukojeupravo konceptualno nadmetanje u mentalnome leksikonu uzima kao temelj ovakvoga hpa greske

Nisu rijetki ni primjeri mjesavina tzv distrakcijske mjesavine u kojima nije jasno vidljiv semanticki odnos izmedu odabrane i zeljene jedinice niti su koncepti povezani nih postoje veze mellu lemama kao u navedenim hrvatskim primjerima 7 8 9 i u primjeru iz njemackog jezika - Vorsclzwcin lt Vorschein+Schweinerei Dann aber sind Tatsachcn zum Vorschwcin (Meringer i Mayer 1895 Freud 1904 prema Fromkin 1980)

32 Zamjene

Zamjene rijeci mogu biti vylo razliCitih vrsta a svima je zajednicko zamjenjivanje jedne cijele rijeCi nekom drugom odnosno u svim se zamjenama radi 0 krivoj selekciji leme koja se dogada u mentalnome leksikonu

2 Primjeri zamjena u engleskom i hrvatskom jeziku

engleski (Fromkin 1973) (10) Hes a high grader (low) (11) Dont burn your toes (fingers) (12) I just put it in the oven at a very low speed (temperature)

hrvatski (13) General D podnio se (ponio) (14) Moj tocan odgovor (zadnji) (15) Sesta osobna pogreska (dvostruka) (16) Njezin zaostatak je 75 sekundi (prcdnost) (17) PoniiavajuCi mene mislis da je to cudno (pozJlajuCi) (18) U kantini nude koypus varivo (kupus) (19) Ovo je muz moje zene (doktoricc) (20) Mislila sam da to napisemo na grafit (transparent)

V]asta Erdeljac Govorne greske - pogled u strukturu mentalnoga leksikona

Najcesce su zamjene one kod kojih postoji neka vrsta semantickoga odnosa izmeau ciljane (zeljene) rijeci i upotrijebljene pogresne rijeci Analizom se utvrduje je Ii greska konceptualna ili asocijativna

U supstitucijama se vrlo cesto pojavljuju antonimi (ili neki drugi tip semanticke opozicije 16) i kohiponimi (15) odnosno pojmovi iz is tog semantickog polja (20) ali zato nema sinonima i hiperonima (Primjer pod brojem 19 treba analizirati kao kohiponimiju jer je pogresna rijec iena upotrijebljena u smislu supruga pa je stoga u

istom odnosu hiponimije prema nadreaenome hiperonimu - zena u smislu ljudsko bice zenskoga spola)

Prema Leveltu (1989) zamjene za razliku od mjesavina cesce odrazavaju asocijacijske odnose Dakle neki koncept aktivira sebi pripadajucu lemu ali se aktivira i njoj bliska lema koja prema nekom od moguCih kriterija npr frekvenh10sti upotrebe slicnosti glasovnog oblika i dr nadvladava pravu lemu i biva odabrana te tako dolazi do greske (Ovakvo se tumacenje u smislu bdeg dosezanja praga frekventnijih rijeCi oslanja i na Mortonov logogenski model leksickoga pristupa Morton 1969)

U greskama zamjene ne nalazimo sinonime odnosno rijeCi koje bi bile konceptualni ekvivalenti u istom kontekstu i to zato sto ih je zapravo nemoguce otkriti buduCi da postaje svejedno koja ce lema biti u konacnom odabiru zahvacena kad svaka odgovara kontekstu I u ovakvom slucaju a osobito u slucaju greske zamjenjivanja hiperonima hiponimom i obrnuto moze se zakljuCivati 0 aktivacijskim procesima tek ako dode do samoispravljanja govornika Iako su meau zamjenama cesce asocijacijske smetnje u odabiru lema treba spomenuti i moguCnost da upravo konceptualno upletanje bude razlogom greskama zamjcnjivanja rijeCi npr Hes not that happy ill HawaiUIlinois) (prema Fromkin 1973) gdje govornik u recenici koja slijedi nakon greske navodi da je upravo razmisljao 0 Havajima

U greskama zamjenjivanja rijeci posebno se istice ucinak frekventnosti njihove upotrebe manje frekventna rijec zamjenjuje se frekventnijom (2674 svih supstitucija)

33 Premjestanje

Govorne greske u kojima dolazi do premjestanja rijeCi ili promjene njihova poretka u iskazu posljedica su istovremene aktivnosti razlicitih dijelova poruke

~ 3 Primjeri premjestanja u engleskom i hrvatskom jeziku engleski (21) You can cut rain in the trees II trees in the rain (22) This spring has a seat in it II seat - - - spring (Garett 1980 prema Levelt 1989)

hrvatski (23) Bilo bi ti bolje da radis ito paziS II pnzii Sto radii (24) Odnesi tetu torti II tortu teti (25) Pogledaj kako mi kuce srca II srce kuca (26) Stavi tu repu u kos II kosu u rep (27) Visimo u zid II zidamo u vis

219

Selllalltika prirodnog jezika i metaiczik scmantikc

Elementi kojima je promijenjen redoslijed u nacelu nisu ni u kakvom znacenjskom odnosu dapace oni gotovo u pravilu izrazavaju sasvim razlicite koncepte pa se moze zakljuCiti da greske premjestanja rijeCi drasticno odudaraju od ostalih dvaju tipova jer nastaju kad su istovremeno aktivna dva razlicita funkcionalna recenicna segmenta Dakle buduCi da su kandidati za popunjavanje tih dvaju mjesta istovremeno aktivni otvara se moguenost za pogresku u premjestanju Od hrvatskih primjera s engleskima je formalno usporediv primjer pod brojem 23 u kojem su u svojem slijedu unutar recenice zamijenjene rijeci (glagoli radis i pazis) zadrZale svoj isti morfoloski oblik (kao sto je to i u primjerima 21 22) Razlika u strukhlri navedenih primjera premjestanja jest u tome sto greska u cngleskim primjerima proizlazi iz zamjene redoslijeda rijeCi unutar iste sintagme a u hrvatskom se radi 0 zamjeni poretka rijeci koje su istovremeno dijelovi (zavisno )slozene recenice

U ostalim je hrvatskim primjerima temeljni obrazac zamjenjivanja u osnovi jednak (istovremeno aktivirane rijeCi u recenici zamjenjuju svoje pozicije) ali je i jasno vidljiva razlika u morfoloskim oblicima zamijenjenih rijeci Naime odredene pozicije-funkcije rijeci u recenicama hrvatskog jezika imaju svoj zadani morfoloski oblik tako da rijeci koje su u recenici zamijenile mjesto zapravo time zamjenjuju i svoju sintakticku funkciju Leksicka se greska najcesee i vidi upravo u laquokrivimraquo oblicima rijeCi koje su zamijenile redoslijed jer zbog relativno slobodnog poretka rijeCi-recenicnih dijelova u hrvatskom jeziku sama zamjena redoslijeda ne bi nuzno znacilo da se radi 0 gresci (na primjer Odncsi teti tortu kao zamjena redoslijeda rijeci u recenici Odllesi tortu teti)

Da kle u hrvatskim primjerima postaje oCito da element koji je premjestanjem uvrsten na mjesto predikata objekta ili nekog drugog dijela u recenici poprima iIi zadrZava morfoloske karakteristike toga recenicnog dijela (24 tetu lt teti torti lt tortu 2526 repu lt rep 27 Lisilllo lt vis)

Za premjestanje kao tip govorne greske vazno je da dva premjestena elementa nisu ni u konceptualnome ni u asocijacijskome semantickom odnosu vee je njihov odnos iskljucivo sintakticki Oni pripadaju razlicitim recenicnim dijelovima a slican moze biti njihov poloZaj u frazi iii slicna moze biti njihova sintakticka funkcija

4 Zakljucak

N a temelju analize priklpljenih govornih gresaka u hrvatskom jeziku i njihovom usporedbom s istim tipom gresaka u engleskom moze se zakljuCiti da govorne greske osim jezicnospecificnih iskazuju i neke univerzalne karakteristike te da nikako nisu slucajni fenomeni Pokazalo se da se mjesavine i zamjene dogadaju meau znacenjski relativno bliskim jedinicama zbog konceptuainoga iIi asocijativnoga nadmetanja a da za premjestanja nije kIjucna semanticka vee sintakticka komponenta leksicke jedinice OCito jc ipak da se razlicitost osobito morfoloske i sintakticke strukture engleskoga i hrvatskoga jezika oCihlje i u manifestaciji govornih gresaka prije svega u greskama premjestanja

Upravo se uz pomoc govornih gresaka razotkriva razliCitost mehanizama koji su odgovorni za jezicnu produkciju Prikazani primjeri posebno su ukazali na neke aspekte semanticke strukture mentalnoga leksikona

middot2iif

------ --- -- - -

Vlasta Erdeljac Govorne greske - pugled u strukturu mentalnoga leksikona

Referencije

Aitchison J (1994) Words in the mind an introdllction to the mental lexicon Oxford Blackwell

Butterworth B (1983) Lexical representation V Butterworth B (ur) Language production Vol2 Development writing and other language processes London Academic Press

Clahsen H (1999) Lexical processing and the mental lexicon U Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) Linguistics An introduction Cambridge Cambridge Vniversity Press

Fromkin V (1973) (ur) Speech errors as linguistic evidence The Hague Mouton Fromkin V (1980) (ur) Errors in linguistic performance Slips of the tongue ear pen and

hand New York Academic Press Garett M (1975) The analysis of sentence production U Bower B (ur) Psychology of

learning and motivation Vol 9 New York Academic Press Garett M F (1980) Levels of processing in sentence productionV Butterworth B (ur)

Language production tlll Speech and Talk London Academic Press Horga D (1996) Obrada fonetskih obauijesti Zagreb Znanstvena biblioteka Hrvatskog

filoloskog druStva Levelt W J M (1989) Speaking from intention to articulation Cambridge Mass The

MIT Press Miller G A Johnson-Laird P N (1976) Language and perceprtion Cambridge MA

Harvard University Press Morton J (1969) The interaction of information in word recognition Psychological Review

76 165-178 Palermo D S Jenkins J ] (1964) Word association norm Mineapolis Vniversity of

Minnesota Press Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) (1999) Linguistics

An introduction Cambridge Cambridge University Press

221

Semantika prirodnog jezika i ImI semantike

Vlasta Erdeljac

Faculty of Philosophy University of Zagreb (Croatia)

SPEECH ERRORS A VIEW INTO THE STRUCTURE OF MENTAL LEXICON

Abstract

Speech errors are primary source of information on speech production because they ensure an insight into the actual processes through which some concept becomes realized as a message Since the speech errors de facto always account for failure of lemma retrieval il1 nzel1 tal lexicon (Leveit 1989 i Clahsen 1999) here we speak oferrors which arise by simultaneous activation of two elements based on analysis ofvarious types ofspeech errors in Croatian language such as blends substitution and exchanges In comparison to adequate analysis made for English language we will show that the difference in error type points to the different underlying mechanisms which obstruct the correct choice of lemma

Key words mental lexicon speech errors Croatian English

---------------------------------Vlasta Erdcljac Govorne greske - )Joglcd II strukturu 111cntl1lnoga leksikona

Opravdanost predlozene dvojne strukture rnentainoga Ieksikona irna opravdanje u neuspjehu u Ieksickorn pristupu kao 5tO se to dogada kod govornih greSaka Greske u govoru osim 0 unutrasnjoj organizaciji mentainoga Ieksikona svjedoce i 0

procesirna koji se odvijaju u tijeku govorne proizvodnje

3 Govorne greske

Tri tipa govornih gresaka koje su obradene u ovome tekstu rnedusobno se razlikuju u porijeklu ili uzrocima koji su do njih doveli u tijeku jezicne produkcije no svi se oni mogu opisati kao pogreSno zahvacanje Ierne u mentalnome leksikonu (Govornim greSkama u hrvatskom jeziku bavio se D Horga (1996) a unutar njegove podjele mjesavine i zamjene rijeci definirane su kao i u ovome radu) Svi krivi odabiri zbog kojih dolazi do grijesenja svaki su put vodeni drugaCijirn unutrasnjirn rnehanizmima Dva su 05novna uzroka zbog kojih dolazi do gresaka u selekciji rijeci - u nacelu se radi iIi 0 konceptualnim smetnjarna u slucajevima kad su istovremeno aktivirana dva koncepta iIi vise njih iIi se moze govoriti 0 asocijativnim smetnjama koje nastaju kad se u odabir jedne Ierne uplecu asocijacije medu sarnim lemama Pogresan element moze ali i ne mora biti u znacenjskilTI odnosima s elementom koji je trebao biti odabran sto znaci da i koncepti medu50bno ali i s njima povezane Ierne mogu i ne moraju biti u znacenjskoj vezi

31 Mjesavine

Mjesavine su takve govorne greske u kojima se dvije rijeCi stapaju u jednu U mentalnome Ieksikonu zahvacaju se istovremeno dvije Ierne koje konkuriraju za istu sintakticku poziciju Dvije rijeCi koje predstavljaju OSllOVU mjesavine imaju pribIizno podudarna znacenja u kontekstu poruke te se moze zakIjuciti da je selekcija Ierne ornetena istovremenom aktivacijom bliskih elemenata

1 Primieri mjesavina u engleskom i hrvatskom jeziku engleski (prema Fromkin ] 973 Garrett 1975) (1) clear lt close + near Irvine is quite clear (2) lection lt lecture + lesson At the end of todays lection (3) whatch lt what + which to determinate wbatch

hrvatski (Primjeri govornih gresaka u hrvatskom jeziku prikupIjeni su u okviru izbornih

kolegija s ternarna iz podruCja istrazivanja rnentainoga Ieksikona odrzanirn na Odsjeku za lingvistiku FiIozofskoga fakulteta u Zagrcbu)

(4) J7rirnjerka lt primjcr + zamjerka To mu je najveca primjerka (5) prekoredno lt prcko rcda + izvanrcdno ani su se svi upisivali prekoredno (6) krabila lt krava + kobiia Tamo su krabilakrava i kobila (7) dotovo lt dobra + gotovo Je Ii Gelo) dotovo (8) terorije lt teror + teorije Na planu terorije

-------------------------------------------------------------------- 217

Semantika prirodnog jczika i mctajczik sClllalltikc

(9) literalni lt literarni + liberalni njihovi literalni pogledi u stvari nisu uvijek dobri

Pitanje je na kojoj se raZll11 procesiranja to dogada na konceptualnoj ilili na razini leme Ovi se primjeri mogu protumaCiti i konceptualnim odnosima odnosno konceptualnim smetnjama koje nastaju bliskoscu zeljenoga i nezeljenoga koncepta kao i asocijacijama mellu samim lemama sto bi upuCivalo na vrl0 blisku asocijacijsku povezanost dviju u mjesavini stopljenih lema Da bi se odgovorilo na postavljeno pitanje treba pazljivije razmotriti znacenjske odnose meau pomijei3anim elementima

RijeCi koje Cine mjesavine bliske su po znacenju i najcesce su iste sintakticke kategorije gotovo nikad nisu antonimi a osim toga vrlo rijetko su dva pomijesana dijela u medusobnom odnosu subordinacije (hipohiperonimije)

Cinjenica da su antonimne mjesavine izuzetno rijetke medu govornim greskama a antonimija je jedan od nabliskijih asocijacijskih odnosa meau rijeCima i njihovim lemama (PalermoiJenkins 1964) govori u prilog tumacenjukojeupravo konceptualno nadmetanje u mentalnome leksikonu uzima kao temelj ovakvoga hpa greske

Nisu rijetki ni primjeri mjesavina tzv distrakcijske mjesavine u kojima nije jasno vidljiv semanticki odnos izmedu odabrane i zeljene jedinice niti su koncepti povezani nih postoje veze mellu lemama kao u navedenim hrvatskim primjerima 7 8 9 i u primjeru iz njemackog jezika - Vorsclzwcin lt Vorschein+Schweinerei Dann aber sind Tatsachcn zum Vorschwcin (Meringer i Mayer 1895 Freud 1904 prema Fromkin 1980)

32 Zamjene

Zamjene rijeci mogu biti vylo razliCitih vrsta a svima je zajednicko zamjenjivanje jedne cijele rijeCi nekom drugom odnosno u svim se zamjenama radi 0 krivoj selekciji leme koja se dogada u mentalnome leksikonu

2 Primjeri zamjena u engleskom i hrvatskom jeziku

engleski (Fromkin 1973) (10) Hes a high grader (low) (11) Dont burn your toes (fingers) (12) I just put it in the oven at a very low speed (temperature)

hrvatski (13) General D podnio se (ponio) (14) Moj tocan odgovor (zadnji) (15) Sesta osobna pogreska (dvostruka) (16) Njezin zaostatak je 75 sekundi (prcdnost) (17) PoniiavajuCi mene mislis da je to cudno (pozJlajuCi) (18) U kantini nude koypus varivo (kupus) (19) Ovo je muz moje zene (doktoricc) (20) Mislila sam da to napisemo na grafit (transparent)

V]asta Erdeljac Govorne greske - pogled u strukturu mentalnoga leksikona

Najcesce su zamjene one kod kojih postoji neka vrsta semantickoga odnosa izmeau ciljane (zeljene) rijeci i upotrijebljene pogresne rijeci Analizom se utvrduje je Ii greska konceptualna ili asocijativna

U supstitucijama se vrlo cesto pojavljuju antonimi (ili neki drugi tip semanticke opozicije 16) i kohiponimi (15) odnosno pojmovi iz is tog semantickog polja (20) ali zato nema sinonima i hiperonima (Primjer pod brojem 19 treba analizirati kao kohiponimiju jer je pogresna rijec iena upotrijebljena u smislu supruga pa je stoga u

istom odnosu hiponimije prema nadreaenome hiperonimu - zena u smislu ljudsko bice zenskoga spola)

Prema Leveltu (1989) zamjene za razliku od mjesavina cesce odrazavaju asocijacijske odnose Dakle neki koncept aktivira sebi pripadajucu lemu ali se aktivira i njoj bliska lema koja prema nekom od moguCih kriterija npr frekvenh10sti upotrebe slicnosti glasovnog oblika i dr nadvladava pravu lemu i biva odabrana te tako dolazi do greske (Ovakvo se tumacenje u smislu bdeg dosezanja praga frekventnijih rijeCi oslanja i na Mortonov logogenski model leksickoga pristupa Morton 1969)

U greskama zamjene ne nalazimo sinonime odnosno rijeCi koje bi bile konceptualni ekvivalenti u istom kontekstu i to zato sto ih je zapravo nemoguce otkriti buduCi da postaje svejedno koja ce lema biti u konacnom odabiru zahvacena kad svaka odgovara kontekstu I u ovakvom slucaju a osobito u slucaju greske zamjenjivanja hiperonima hiponimom i obrnuto moze se zakljuCivati 0 aktivacijskim procesima tek ako dode do samoispravljanja govornika Iako su meau zamjenama cesce asocijacijske smetnje u odabiru lema treba spomenuti i moguCnost da upravo konceptualno upletanje bude razlogom greskama zamjcnjivanja rijeCi npr Hes not that happy ill HawaiUIlinois) (prema Fromkin 1973) gdje govornik u recenici koja slijedi nakon greske navodi da je upravo razmisljao 0 Havajima

U greskama zamjenjivanja rijeci posebno se istice ucinak frekventnosti njihove upotrebe manje frekventna rijec zamjenjuje se frekventnijom (2674 svih supstitucija)

33 Premjestanje

Govorne greske u kojima dolazi do premjestanja rijeCi ili promjene njihova poretka u iskazu posljedica su istovremene aktivnosti razlicitih dijelova poruke

~ 3 Primjeri premjestanja u engleskom i hrvatskom jeziku engleski (21) You can cut rain in the trees II trees in the rain (22) This spring has a seat in it II seat - - - spring (Garett 1980 prema Levelt 1989)

hrvatski (23) Bilo bi ti bolje da radis ito paziS II pnzii Sto radii (24) Odnesi tetu torti II tortu teti (25) Pogledaj kako mi kuce srca II srce kuca (26) Stavi tu repu u kos II kosu u rep (27) Visimo u zid II zidamo u vis

219

Selllalltika prirodnog jezika i metaiczik scmantikc

Elementi kojima je promijenjen redoslijed u nacelu nisu ni u kakvom znacenjskom odnosu dapace oni gotovo u pravilu izrazavaju sasvim razlicite koncepte pa se moze zakljuCiti da greske premjestanja rijeCi drasticno odudaraju od ostalih dvaju tipova jer nastaju kad su istovremeno aktivna dva razlicita funkcionalna recenicna segmenta Dakle buduCi da su kandidati za popunjavanje tih dvaju mjesta istovremeno aktivni otvara se moguenost za pogresku u premjestanju Od hrvatskih primjera s engleskima je formalno usporediv primjer pod brojem 23 u kojem su u svojem slijedu unutar recenice zamijenjene rijeci (glagoli radis i pazis) zadrZale svoj isti morfoloski oblik (kao sto je to i u primjerima 21 22) Razlika u strukhlri navedenih primjera premjestanja jest u tome sto greska u cngleskim primjerima proizlazi iz zamjene redoslijeda rijeCi unutar iste sintagme a u hrvatskom se radi 0 zamjeni poretka rijeci koje su istovremeno dijelovi (zavisno )slozene recenice

U ostalim je hrvatskim primjerima temeljni obrazac zamjenjivanja u osnovi jednak (istovremeno aktivirane rijeCi u recenici zamjenjuju svoje pozicije) ali je i jasno vidljiva razlika u morfoloskim oblicima zamijenjenih rijeci Naime odredene pozicije-funkcije rijeci u recenicama hrvatskog jezika imaju svoj zadani morfoloski oblik tako da rijeci koje su u recenici zamijenile mjesto zapravo time zamjenjuju i svoju sintakticku funkciju Leksicka se greska najcesee i vidi upravo u laquokrivimraquo oblicima rijeCi koje su zamijenile redoslijed jer zbog relativno slobodnog poretka rijeCi-recenicnih dijelova u hrvatskom jeziku sama zamjena redoslijeda ne bi nuzno znacilo da se radi 0 gresci (na primjer Odncsi teti tortu kao zamjena redoslijeda rijeci u recenici Odllesi tortu teti)

Da kle u hrvatskim primjerima postaje oCito da element koji je premjestanjem uvrsten na mjesto predikata objekta ili nekog drugog dijela u recenici poprima iIi zadrZava morfoloske karakteristike toga recenicnog dijela (24 tetu lt teti torti lt tortu 2526 repu lt rep 27 Lisilllo lt vis)

Za premjestanje kao tip govorne greske vazno je da dva premjestena elementa nisu ni u konceptualnome ni u asocijacijskome semantickom odnosu vee je njihov odnos iskljucivo sintakticki Oni pripadaju razlicitim recenicnim dijelovima a slican moze biti njihov poloZaj u frazi iii slicna moze biti njihova sintakticka funkcija

4 Zakljucak

N a temelju analize priklpljenih govornih gresaka u hrvatskom jeziku i njihovom usporedbom s istim tipom gresaka u engleskom moze se zakljuCiti da govorne greske osim jezicnospecificnih iskazuju i neke univerzalne karakteristike te da nikako nisu slucajni fenomeni Pokazalo se da se mjesavine i zamjene dogadaju meau znacenjski relativno bliskim jedinicama zbog konceptuainoga iIi asocijativnoga nadmetanja a da za premjestanja nije kIjucna semanticka vee sintakticka komponenta leksicke jedinice OCito jc ipak da se razlicitost osobito morfoloske i sintakticke strukture engleskoga i hrvatskoga jezika oCihlje i u manifestaciji govornih gresaka prije svega u greskama premjestanja

Upravo se uz pomoc govornih gresaka razotkriva razliCitost mehanizama koji su odgovorni za jezicnu produkciju Prikazani primjeri posebno su ukazali na neke aspekte semanticke strukture mentalnoga leksikona

middot2iif

------ --- -- - -

Vlasta Erdeljac Govorne greske - pugled u strukturu mentalnoga leksikona

Referencije

Aitchison J (1994) Words in the mind an introdllction to the mental lexicon Oxford Blackwell

Butterworth B (1983) Lexical representation V Butterworth B (ur) Language production Vol2 Development writing and other language processes London Academic Press

Clahsen H (1999) Lexical processing and the mental lexicon U Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) Linguistics An introduction Cambridge Cambridge Vniversity Press

Fromkin V (1973) (ur) Speech errors as linguistic evidence The Hague Mouton Fromkin V (1980) (ur) Errors in linguistic performance Slips of the tongue ear pen and

hand New York Academic Press Garett M (1975) The analysis of sentence production U Bower B (ur) Psychology of

learning and motivation Vol 9 New York Academic Press Garett M F (1980) Levels of processing in sentence productionV Butterworth B (ur)

Language production tlll Speech and Talk London Academic Press Horga D (1996) Obrada fonetskih obauijesti Zagreb Znanstvena biblioteka Hrvatskog

filoloskog druStva Levelt W J M (1989) Speaking from intention to articulation Cambridge Mass The

MIT Press Miller G A Johnson-Laird P N (1976) Language and perceprtion Cambridge MA

Harvard University Press Morton J (1969) The interaction of information in word recognition Psychological Review

76 165-178 Palermo D S Jenkins J ] (1964) Word association norm Mineapolis Vniversity of

Minnesota Press Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) (1999) Linguistics

An introduction Cambridge Cambridge University Press

221

Semantika prirodnog jezika i ImI semantike

Vlasta Erdeljac

Faculty of Philosophy University of Zagreb (Croatia)

SPEECH ERRORS A VIEW INTO THE STRUCTURE OF MENTAL LEXICON

Abstract

Speech errors are primary source of information on speech production because they ensure an insight into the actual processes through which some concept becomes realized as a message Since the speech errors de facto always account for failure of lemma retrieval il1 nzel1 tal lexicon (Leveit 1989 i Clahsen 1999) here we speak oferrors which arise by simultaneous activation of two elements based on analysis ofvarious types ofspeech errors in Croatian language such as blends substitution and exchanges In comparison to adequate analysis made for English language we will show that the difference in error type points to the different underlying mechanisms which obstruct the correct choice of lemma

Key words mental lexicon speech errors Croatian English

Semantika prirodnog jczika i mctajczik sClllalltikc

(9) literalni lt literarni + liberalni njihovi literalni pogledi u stvari nisu uvijek dobri

Pitanje je na kojoj se raZll11 procesiranja to dogada na konceptualnoj ilili na razini leme Ovi se primjeri mogu protumaCiti i konceptualnim odnosima odnosno konceptualnim smetnjama koje nastaju bliskoscu zeljenoga i nezeljenoga koncepta kao i asocijacijama mellu samim lemama sto bi upuCivalo na vrl0 blisku asocijacijsku povezanost dviju u mjesavini stopljenih lema Da bi se odgovorilo na postavljeno pitanje treba pazljivije razmotriti znacenjske odnose meau pomijei3anim elementima

RijeCi koje Cine mjesavine bliske su po znacenju i najcesce su iste sintakticke kategorije gotovo nikad nisu antonimi a osim toga vrlo rijetko su dva pomijesana dijela u medusobnom odnosu subordinacije (hipohiperonimije)

Cinjenica da su antonimne mjesavine izuzetno rijetke medu govornim greskama a antonimija je jedan od nabliskijih asocijacijskih odnosa meau rijeCima i njihovim lemama (PalermoiJenkins 1964) govori u prilog tumacenjukojeupravo konceptualno nadmetanje u mentalnome leksikonu uzima kao temelj ovakvoga hpa greske

Nisu rijetki ni primjeri mjesavina tzv distrakcijske mjesavine u kojima nije jasno vidljiv semanticki odnos izmedu odabrane i zeljene jedinice niti su koncepti povezani nih postoje veze mellu lemama kao u navedenim hrvatskim primjerima 7 8 9 i u primjeru iz njemackog jezika - Vorsclzwcin lt Vorschein+Schweinerei Dann aber sind Tatsachcn zum Vorschwcin (Meringer i Mayer 1895 Freud 1904 prema Fromkin 1980)

32 Zamjene

Zamjene rijeci mogu biti vylo razliCitih vrsta a svima je zajednicko zamjenjivanje jedne cijele rijeCi nekom drugom odnosno u svim se zamjenama radi 0 krivoj selekciji leme koja se dogada u mentalnome leksikonu

2 Primjeri zamjena u engleskom i hrvatskom jeziku

engleski (Fromkin 1973) (10) Hes a high grader (low) (11) Dont burn your toes (fingers) (12) I just put it in the oven at a very low speed (temperature)

hrvatski (13) General D podnio se (ponio) (14) Moj tocan odgovor (zadnji) (15) Sesta osobna pogreska (dvostruka) (16) Njezin zaostatak je 75 sekundi (prcdnost) (17) PoniiavajuCi mene mislis da je to cudno (pozJlajuCi) (18) U kantini nude koypus varivo (kupus) (19) Ovo je muz moje zene (doktoricc) (20) Mislila sam da to napisemo na grafit (transparent)

V]asta Erdeljac Govorne greske - pogled u strukturu mentalnoga leksikona

Najcesce su zamjene one kod kojih postoji neka vrsta semantickoga odnosa izmeau ciljane (zeljene) rijeci i upotrijebljene pogresne rijeci Analizom se utvrduje je Ii greska konceptualna ili asocijativna

U supstitucijama se vrlo cesto pojavljuju antonimi (ili neki drugi tip semanticke opozicije 16) i kohiponimi (15) odnosno pojmovi iz is tog semantickog polja (20) ali zato nema sinonima i hiperonima (Primjer pod brojem 19 treba analizirati kao kohiponimiju jer je pogresna rijec iena upotrijebljena u smislu supruga pa je stoga u

istom odnosu hiponimije prema nadreaenome hiperonimu - zena u smislu ljudsko bice zenskoga spola)

Prema Leveltu (1989) zamjene za razliku od mjesavina cesce odrazavaju asocijacijske odnose Dakle neki koncept aktivira sebi pripadajucu lemu ali se aktivira i njoj bliska lema koja prema nekom od moguCih kriterija npr frekvenh10sti upotrebe slicnosti glasovnog oblika i dr nadvladava pravu lemu i biva odabrana te tako dolazi do greske (Ovakvo se tumacenje u smislu bdeg dosezanja praga frekventnijih rijeCi oslanja i na Mortonov logogenski model leksickoga pristupa Morton 1969)

U greskama zamjene ne nalazimo sinonime odnosno rijeCi koje bi bile konceptualni ekvivalenti u istom kontekstu i to zato sto ih je zapravo nemoguce otkriti buduCi da postaje svejedno koja ce lema biti u konacnom odabiru zahvacena kad svaka odgovara kontekstu I u ovakvom slucaju a osobito u slucaju greske zamjenjivanja hiperonima hiponimom i obrnuto moze se zakljuCivati 0 aktivacijskim procesima tek ako dode do samoispravljanja govornika Iako su meau zamjenama cesce asocijacijske smetnje u odabiru lema treba spomenuti i moguCnost da upravo konceptualno upletanje bude razlogom greskama zamjcnjivanja rijeCi npr Hes not that happy ill HawaiUIlinois) (prema Fromkin 1973) gdje govornik u recenici koja slijedi nakon greske navodi da je upravo razmisljao 0 Havajima

U greskama zamjenjivanja rijeci posebno se istice ucinak frekventnosti njihove upotrebe manje frekventna rijec zamjenjuje se frekventnijom (2674 svih supstitucija)

33 Premjestanje

Govorne greske u kojima dolazi do premjestanja rijeCi ili promjene njihova poretka u iskazu posljedica su istovremene aktivnosti razlicitih dijelova poruke

~ 3 Primjeri premjestanja u engleskom i hrvatskom jeziku engleski (21) You can cut rain in the trees II trees in the rain (22) This spring has a seat in it II seat - - - spring (Garett 1980 prema Levelt 1989)

hrvatski (23) Bilo bi ti bolje da radis ito paziS II pnzii Sto radii (24) Odnesi tetu torti II tortu teti (25) Pogledaj kako mi kuce srca II srce kuca (26) Stavi tu repu u kos II kosu u rep (27) Visimo u zid II zidamo u vis

219

Selllalltika prirodnog jezika i metaiczik scmantikc

Elementi kojima je promijenjen redoslijed u nacelu nisu ni u kakvom znacenjskom odnosu dapace oni gotovo u pravilu izrazavaju sasvim razlicite koncepte pa se moze zakljuCiti da greske premjestanja rijeCi drasticno odudaraju od ostalih dvaju tipova jer nastaju kad su istovremeno aktivna dva razlicita funkcionalna recenicna segmenta Dakle buduCi da su kandidati za popunjavanje tih dvaju mjesta istovremeno aktivni otvara se moguenost za pogresku u premjestanju Od hrvatskih primjera s engleskima je formalno usporediv primjer pod brojem 23 u kojem su u svojem slijedu unutar recenice zamijenjene rijeci (glagoli radis i pazis) zadrZale svoj isti morfoloski oblik (kao sto je to i u primjerima 21 22) Razlika u strukhlri navedenih primjera premjestanja jest u tome sto greska u cngleskim primjerima proizlazi iz zamjene redoslijeda rijeCi unutar iste sintagme a u hrvatskom se radi 0 zamjeni poretka rijeci koje su istovremeno dijelovi (zavisno )slozene recenice

U ostalim je hrvatskim primjerima temeljni obrazac zamjenjivanja u osnovi jednak (istovremeno aktivirane rijeCi u recenici zamjenjuju svoje pozicije) ali je i jasno vidljiva razlika u morfoloskim oblicima zamijenjenih rijeci Naime odredene pozicije-funkcije rijeci u recenicama hrvatskog jezika imaju svoj zadani morfoloski oblik tako da rijeci koje su u recenici zamijenile mjesto zapravo time zamjenjuju i svoju sintakticku funkciju Leksicka se greska najcesee i vidi upravo u laquokrivimraquo oblicima rijeCi koje su zamijenile redoslijed jer zbog relativno slobodnog poretka rijeCi-recenicnih dijelova u hrvatskom jeziku sama zamjena redoslijeda ne bi nuzno znacilo da se radi 0 gresci (na primjer Odncsi teti tortu kao zamjena redoslijeda rijeci u recenici Odllesi tortu teti)

Da kle u hrvatskim primjerima postaje oCito da element koji je premjestanjem uvrsten na mjesto predikata objekta ili nekog drugog dijela u recenici poprima iIi zadrZava morfoloske karakteristike toga recenicnog dijela (24 tetu lt teti torti lt tortu 2526 repu lt rep 27 Lisilllo lt vis)

Za premjestanje kao tip govorne greske vazno je da dva premjestena elementa nisu ni u konceptualnome ni u asocijacijskome semantickom odnosu vee je njihov odnos iskljucivo sintakticki Oni pripadaju razlicitim recenicnim dijelovima a slican moze biti njihov poloZaj u frazi iii slicna moze biti njihova sintakticka funkcija

4 Zakljucak

N a temelju analize priklpljenih govornih gresaka u hrvatskom jeziku i njihovom usporedbom s istim tipom gresaka u engleskom moze se zakljuCiti da govorne greske osim jezicnospecificnih iskazuju i neke univerzalne karakteristike te da nikako nisu slucajni fenomeni Pokazalo se da se mjesavine i zamjene dogadaju meau znacenjski relativno bliskim jedinicama zbog konceptuainoga iIi asocijativnoga nadmetanja a da za premjestanja nije kIjucna semanticka vee sintakticka komponenta leksicke jedinice OCito jc ipak da se razlicitost osobito morfoloske i sintakticke strukture engleskoga i hrvatskoga jezika oCihlje i u manifestaciji govornih gresaka prije svega u greskama premjestanja

Upravo se uz pomoc govornih gresaka razotkriva razliCitost mehanizama koji su odgovorni za jezicnu produkciju Prikazani primjeri posebno su ukazali na neke aspekte semanticke strukture mentalnoga leksikona

middot2iif

------ --- -- - -

Vlasta Erdeljac Govorne greske - pugled u strukturu mentalnoga leksikona

Referencije

Aitchison J (1994) Words in the mind an introdllction to the mental lexicon Oxford Blackwell

Butterworth B (1983) Lexical representation V Butterworth B (ur) Language production Vol2 Development writing and other language processes London Academic Press

Clahsen H (1999) Lexical processing and the mental lexicon U Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) Linguistics An introduction Cambridge Cambridge Vniversity Press

Fromkin V (1973) (ur) Speech errors as linguistic evidence The Hague Mouton Fromkin V (1980) (ur) Errors in linguistic performance Slips of the tongue ear pen and

hand New York Academic Press Garett M (1975) The analysis of sentence production U Bower B (ur) Psychology of

learning and motivation Vol 9 New York Academic Press Garett M F (1980) Levels of processing in sentence productionV Butterworth B (ur)

Language production tlll Speech and Talk London Academic Press Horga D (1996) Obrada fonetskih obauijesti Zagreb Znanstvena biblioteka Hrvatskog

filoloskog druStva Levelt W J M (1989) Speaking from intention to articulation Cambridge Mass The

MIT Press Miller G A Johnson-Laird P N (1976) Language and perceprtion Cambridge MA

Harvard University Press Morton J (1969) The interaction of information in word recognition Psychological Review

76 165-178 Palermo D S Jenkins J ] (1964) Word association norm Mineapolis Vniversity of

Minnesota Press Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) (1999) Linguistics

An introduction Cambridge Cambridge University Press

221

Semantika prirodnog jezika i ImI semantike

Vlasta Erdeljac

Faculty of Philosophy University of Zagreb (Croatia)

SPEECH ERRORS A VIEW INTO THE STRUCTURE OF MENTAL LEXICON

Abstract

Speech errors are primary source of information on speech production because they ensure an insight into the actual processes through which some concept becomes realized as a message Since the speech errors de facto always account for failure of lemma retrieval il1 nzel1 tal lexicon (Leveit 1989 i Clahsen 1999) here we speak oferrors which arise by simultaneous activation of two elements based on analysis ofvarious types ofspeech errors in Croatian language such as blends substitution and exchanges In comparison to adequate analysis made for English language we will show that the difference in error type points to the different underlying mechanisms which obstruct the correct choice of lemma

Key words mental lexicon speech errors Croatian English

V]asta Erdeljac Govorne greske - pogled u strukturu mentalnoga leksikona

Najcesce su zamjene one kod kojih postoji neka vrsta semantickoga odnosa izmeau ciljane (zeljene) rijeci i upotrijebljene pogresne rijeci Analizom se utvrduje je Ii greska konceptualna ili asocijativna

U supstitucijama se vrlo cesto pojavljuju antonimi (ili neki drugi tip semanticke opozicije 16) i kohiponimi (15) odnosno pojmovi iz is tog semantickog polja (20) ali zato nema sinonima i hiperonima (Primjer pod brojem 19 treba analizirati kao kohiponimiju jer je pogresna rijec iena upotrijebljena u smislu supruga pa je stoga u

istom odnosu hiponimije prema nadreaenome hiperonimu - zena u smislu ljudsko bice zenskoga spola)

Prema Leveltu (1989) zamjene za razliku od mjesavina cesce odrazavaju asocijacijske odnose Dakle neki koncept aktivira sebi pripadajucu lemu ali se aktivira i njoj bliska lema koja prema nekom od moguCih kriterija npr frekvenh10sti upotrebe slicnosti glasovnog oblika i dr nadvladava pravu lemu i biva odabrana te tako dolazi do greske (Ovakvo se tumacenje u smislu bdeg dosezanja praga frekventnijih rijeCi oslanja i na Mortonov logogenski model leksickoga pristupa Morton 1969)

U greskama zamjene ne nalazimo sinonime odnosno rijeCi koje bi bile konceptualni ekvivalenti u istom kontekstu i to zato sto ih je zapravo nemoguce otkriti buduCi da postaje svejedno koja ce lema biti u konacnom odabiru zahvacena kad svaka odgovara kontekstu I u ovakvom slucaju a osobito u slucaju greske zamjenjivanja hiperonima hiponimom i obrnuto moze se zakljuCivati 0 aktivacijskim procesima tek ako dode do samoispravljanja govornika Iako su meau zamjenama cesce asocijacijske smetnje u odabiru lema treba spomenuti i moguCnost da upravo konceptualno upletanje bude razlogom greskama zamjcnjivanja rijeCi npr Hes not that happy ill HawaiUIlinois) (prema Fromkin 1973) gdje govornik u recenici koja slijedi nakon greske navodi da je upravo razmisljao 0 Havajima

U greskama zamjenjivanja rijeci posebno se istice ucinak frekventnosti njihove upotrebe manje frekventna rijec zamjenjuje se frekventnijom (2674 svih supstitucija)

33 Premjestanje

Govorne greske u kojima dolazi do premjestanja rijeCi ili promjene njihova poretka u iskazu posljedica su istovremene aktivnosti razlicitih dijelova poruke

~ 3 Primjeri premjestanja u engleskom i hrvatskom jeziku engleski (21) You can cut rain in the trees II trees in the rain (22) This spring has a seat in it II seat - - - spring (Garett 1980 prema Levelt 1989)

hrvatski (23) Bilo bi ti bolje da radis ito paziS II pnzii Sto radii (24) Odnesi tetu torti II tortu teti (25) Pogledaj kako mi kuce srca II srce kuca (26) Stavi tu repu u kos II kosu u rep (27) Visimo u zid II zidamo u vis

219

Selllalltika prirodnog jezika i metaiczik scmantikc

Elementi kojima je promijenjen redoslijed u nacelu nisu ni u kakvom znacenjskom odnosu dapace oni gotovo u pravilu izrazavaju sasvim razlicite koncepte pa se moze zakljuCiti da greske premjestanja rijeCi drasticno odudaraju od ostalih dvaju tipova jer nastaju kad su istovremeno aktivna dva razlicita funkcionalna recenicna segmenta Dakle buduCi da su kandidati za popunjavanje tih dvaju mjesta istovremeno aktivni otvara se moguenost za pogresku u premjestanju Od hrvatskih primjera s engleskima je formalno usporediv primjer pod brojem 23 u kojem su u svojem slijedu unutar recenice zamijenjene rijeci (glagoli radis i pazis) zadrZale svoj isti morfoloski oblik (kao sto je to i u primjerima 21 22) Razlika u strukhlri navedenih primjera premjestanja jest u tome sto greska u cngleskim primjerima proizlazi iz zamjene redoslijeda rijeCi unutar iste sintagme a u hrvatskom se radi 0 zamjeni poretka rijeci koje su istovremeno dijelovi (zavisno )slozene recenice

U ostalim je hrvatskim primjerima temeljni obrazac zamjenjivanja u osnovi jednak (istovremeno aktivirane rijeCi u recenici zamjenjuju svoje pozicije) ali je i jasno vidljiva razlika u morfoloskim oblicima zamijenjenih rijeci Naime odredene pozicije-funkcije rijeci u recenicama hrvatskog jezika imaju svoj zadani morfoloski oblik tako da rijeci koje su u recenici zamijenile mjesto zapravo time zamjenjuju i svoju sintakticku funkciju Leksicka se greska najcesee i vidi upravo u laquokrivimraquo oblicima rijeCi koje su zamijenile redoslijed jer zbog relativno slobodnog poretka rijeCi-recenicnih dijelova u hrvatskom jeziku sama zamjena redoslijeda ne bi nuzno znacilo da se radi 0 gresci (na primjer Odncsi teti tortu kao zamjena redoslijeda rijeci u recenici Odllesi tortu teti)

Da kle u hrvatskim primjerima postaje oCito da element koji je premjestanjem uvrsten na mjesto predikata objekta ili nekog drugog dijela u recenici poprima iIi zadrZava morfoloske karakteristike toga recenicnog dijela (24 tetu lt teti torti lt tortu 2526 repu lt rep 27 Lisilllo lt vis)

Za premjestanje kao tip govorne greske vazno je da dva premjestena elementa nisu ni u konceptualnome ni u asocijacijskome semantickom odnosu vee je njihov odnos iskljucivo sintakticki Oni pripadaju razlicitim recenicnim dijelovima a slican moze biti njihov poloZaj u frazi iii slicna moze biti njihova sintakticka funkcija

4 Zakljucak

N a temelju analize priklpljenih govornih gresaka u hrvatskom jeziku i njihovom usporedbom s istim tipom gresaka u engleskom moze se zakljuCiti da govorne greske osim jezicnospecificnih iskazuju i neke univerzalne karakteristike te da nikako nisu slucajni fenomeni Pokazalo se da se mjesavine i zamjene dogadaju meau znacenjski relativno bliskim jedinicama zbog konceptuainoga iIi asocijativnoga nadmetanja a da za premjestanja nije kIjucna semanticka vee sintakticka komponenta leksicke jedinice OCito jc ipak da se razlicitost osobito morfoloske i sintakticke strukture engleskoga i hrvatskoga jezika oCihlje i u manifestaciji govornih gresaka prije svega u greskama premjestanja

Upravo se uz pomoc govornih gresaka razotkriva razliCitost mehanizama koji su odgovorni za jezicnu produkciju Prikazani primjeri posebno su ukazali na neke aspekte semanticke strukture mentalnoga leksikona

middot2iif

------ --- -- - -

Vlasta Erdeljac Govorne greske - pugled u strukturu mentalnoga leksikona

Referencije

Aitchison J (1994) Words in the mind an introdllction to the mental lexicon Oxford Blackwell

Butterworth B (1983) Lexical representation V Butterworth B (ur) Language production Vol2 Development writing and other language processes London Academic Press

Clahsen H (1999) Lexical processing and the mental lexicon U Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) Linguistics An introduction Cambridge Cambridge Vniversity Press

Fromkin V (1973) (ur) Speech errors as linguistic evidence The Hague Mouton Fromkin V (1980) (ur) Errors in linguistic performance Slips of the tongue ear pen and

hand New York Academic Press Garett M (1975) The analysis of sentence production U Bower B (ur) Psychology of

learning and motivation Vol 9 New York Academic Press Garett M F (1980) Levels of processing in sentence productionV Butterworth B (ur)

Language production tlll Speech and Talk London Academic Press Horga D (1996) Obrada fonetskih obauijesti Zagreb Znanstvena biblioteka Hrvatskog

filoloskog druStva Levelt W J M (1989) Speaking from intention to articulation Cambridge Mass The

MIT Press Miller G A Johnson-Laird P N (1976) Language and perceprtion Cambridge MA

Harvard University Press Morton J (1969) The interaction of information in word recognition Psychological Review

76 165-178 Palermo D S Jenkins J ] (1964) Word association norm Mineapolis Vniversity of

Minnesota Press Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) (1999) Linguistics

An introduction Cambridge Cambridge University Press

221

Semantika prirodnog jezika i ImI semantike

Vlasta Erdeljac

Faculty of Philosophy University of Zagreb (Croatia)

SPEECH ERRORS A VIEW INTO THE STRUCTURE OF MENTAL LEXICON

Abstract

Speech errors are primary source of information on speech production because they ensure an insight into the actual processes through which some concept becomes realized as a message Since the speech errors de facto always account for failure of lemma retrieval il1 nzel1 tal lexicon (Leveit 1989 i Clahsen 1999) here we speak oferrors which arise by simultaneous activation of two elements based on analysis ofvarious types ofspeech errors in Croatian language such as blends substitution and exchanges In comparison to adequate analysis made for English language we will show that the difference in error type points to the different underlying mechanisms which obstruct the correct choice of lemma

Key words mental lexicon speech errors Croatian English

Selllalltika prirodnog jezika i metaiczik scmantikc

Elementi kojima je promijenjen redoslijed u nacelu nisu ni u kakvom znacenjskom odnosu dapace oni gotovo u pravilu izrazavaju sasvim razlicite koncepte pa se moze zakljuCiti da greske premjestanja rijeCi drasticno odudaraju od ostalih dvaju tipova jer nastaju kad su istovremeno aktivna dva razlicita funkcionalna recenicna segmenta Dakle buduCi da su kandidati za popunjavanje tih dvaju mjesta istovremeno aktivni otvara se moguenost za pogresku u premjestanju Od hrvatskih primjera s engleskima je formalno usporediv primjer pod brojem 23 u kojem su u svojem slijedu unutar recenice zamijenjene rijeci (glagoli radis i pazis) zadrZale svoj isti morfoloski oblik (kao sto je to i u primjerima 21 22) Razlika u strukhlri navedenih primjera premjestanja jest u tome sto greska u cngleskim primjerima proizlazi iz zamjene redoslijeda rijeCi unutar iste sintagme a u hrvatskom se radi 0 zamjeni poretka rijeci koje su istovremeno dijelovi (zavisno )slozene recenice

U ostalim je hrvatskim primjerima temeljni obrazac zamjenjivanja u osnovi jednak (istovremeno aktivirane rijeCi u recenici zamjenjuju svoje pozicije) ali je i jasno vidljiva razlika u morfoloskim oblicima zamijenjenih rijeci Naime odredene pozicije-funkcije rijeci u recenicama hrvatskog jezika imaju svoj zadani morfoloski oblik tako da rijeci koje su u recenici zamijenile mjesto zapravo time zamjenjuju i svoju sintakticku funkciju Leksicka se greska najcesee i vidi upravo u laquokrivimraquo oblicima rijeCi koje su zamijenile redoslijed jer zbog relativno slobodnog poretka rijeCi-recenicnih dijelova u hrvatskom jeziku sama zamjena redoslijeda ne bi nuzno znacilo da se radi 0 gresci (na primjer Odncsi teti tortu kao zamjena redoslijeda rijeci u recenici Odllesi tortu teti)

Da kle u hrvatskim primjerima postaje oCito da element koji je premjestanjem uvrsten na mjesto predikata objekta ili nekog drugog dijela u recenici poprima iIi zadrZava morfoloske karakteristike toga recenicnog dijela (24 tetu lt teti torti lt tortu 2526 repu lt rep 27 Lisilllo lt vis)

Za premjestanje kao tip govorne greske vazno je da dva premjestena elementa nisu ni u konceptualnome ni u asocijacijskome semantickom odnosu vee je njihov odnos iskljucivo sintakticki Oni pripadaju razlicitim recenicnim dijelovima a slican moze biti njihov poloZaj u frazi iii slicna moze biti njihova sintakticka funkcija

4 Zakljucak

N a temelju analize priklpljenih govornih gresaka u hrvatskom jeziku i njihovom usporedbom s istim tipom gresaka u engleskom moze se zakljuCiti da govorne greske osim jezicnospecificnih iskazuju i neke univerzalne karakteristike te da nikako nisu slucajni fenomeni Pokazalo se da se mjesavine i zamjene dogadaju meau znacenjski relativno bliskim jedinicama zbog konceptuainoga iIi asocijativnoga nadmetanja a da za premjestanja nije kIjucna semanticka vee sintakticka komponenta leksicke jedinice OCito jc ipak da se razlicitost osobito morfoloske i sintakticke strukture engleskoga i hrvatskoga jezika oCihlje i u manifestaciji govornih gresaka prije svega u greskama premjestanja

Upravo se uz pomoc govornih gresaka razotkriva razliCitost mehanizama koji su odgovorni za jezicnu produkciju Prikazani primjeri posebno su ukazali na neke aspekte semanticke strukture mentalnoga leksikona

middot2iif

------ --- -- - -

Vlasta Erdeljac Govorne greske - pugled u strukturu mentalnoga leksikona

Referencije

Aitchison J (1994) Words in the mind an introdllction to the mental lexicon Oxford Blackwell

Butterworth B (1983) Lexical representation V Butterworth B (ur) Language production Vol2 Development writing and other language processes London Academic Press

Clahsen H (1999) Lexical processing and the mental lexicon U Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) Linguistics An introduction Cambridge Cambridge Vniversity Press

Fromkin V (1973) (ur) Speech errors as linguistic evidence The Hague Mouton Fromkin V (1980) (ur) Errors in linguistic performance Slips of the tongue ear pen and

hand New York Academic Press Garett M (1975) The analysis of sentence production U Bower B (ur) Psychology of

learning and motivation Vol 9 New York Academic Press Garett M F (1980) Levels of processing in sentence productionV Butterworth B (ur)

Language production tlll Speech and Talk London Academic Press Horga D (1996) Obrada fonetskih obauijesti Zagreb Znanstvena biblioteka Hrvatskog

filoloskog druStva Levelt W J M (1989) Speaking from intention to articulation Cambridge Mass The

MIT Press Miller G A Johnson-Laird P N (1976) Language and perceprtion Cambridge MA

Harvard University Press Morton J (1969) The interaction of information in word recognition Psychological Review

76 165-178 Palermo D S Jenkins J ] (1964) Word association norm Mineapolis Vniversity of

Minnesota Press Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) (1999) Linguistics

An introduction Cambridge Cambridge University Press

221

Semantika prirodnog jezika i ImI semantike

Vlasta Erdeljac

Faculty of Philosophy University of Zagreb (Croatia)

SPEECH ERRORS A VIEW INTO THE STRUCTURE OF MENTAL LEXICON

Abstract

Speech errors are primary source of information on speech production because they ensure an insight into the actual processes through which some concept becomes realized as a message Since the speech errors de facto always account for failure of lemma retrieval il1 nzel1 tal lexicon (Leveit 1989 i Clahsen 1999) here we speak oferrors which arise by simultaneous activation of two elements based on analysis ofvarious types ofspeech errors in Croatian language such as blends substitution and exchanges In comparison to adequate analysis made for English language we will show that the difference in error type points to the different underlying mechanisms which obstruct the correct choice of lemma

Key words mental lexicon speech errors Croatian English

------ --- -- - -

Vlasta Erdeljac Govorne greske - pugled u strukturu mentalnoga leksikona

Referencije

Aitchison J (1994) Words in the mind an introdllction to the mental lexicon Oxford Blackwell

Butterworth B (1983) Lexical representation V Butterworth B (ur) Language production Vol2 Development writing and other language processes London Academic Press

Clahsen H (1999) Lexical processing and the mental lexicon U Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) Linguistics An introduction Cambridge Cambridge Vniversity Press

Fromkin V (1973) (ur) Speech errors as linguistic evidence The Hague Mouton Fromkin V (1980) (ur) Errors in linguistic performance Slips of the tongue ear pen and

hand New York Academic Press Garett M (1975) The analysis of sentence production U Bower B (ur) Psychology of

learning and motivation Vol 9 New York Academic Press Garett M F (1980) Levels of processing in sentence productionV Butterworth B (ur)

Language production tlll Speech and Talk London Academic Press Horga D (1996) Obrada fonetskih obauijesti Zagreb Znanstvena biblioteka Hrvatskog

filoloskog druStva Levelt W J M (1989) Speaking from intention to articulation Cambridge Mass The

MIT Press Miller G A Johnson-Laird P N (1976) Language and perceprtion Cambridge MA

Harvard University Press Morton J (1969) The interaction of information in word recognition Psychological Review

76 165-178 Palermo D S Jenkins J ] (1964) Word association norm Mineapolis Vniversity of

Minnesota Press Radford A Atkinson M Britain D Clahsen H Spencer A (ur) (1999) Linguistics

An introduction Cambridge Cambridge University Press

221

Semantika prirodnog jezika i ImI semantike

Vlasta Erdeljac

Faculty of Philosophy University of Zagreb (Croatia)

SPEECH ERRORS A VIEW INTO THE STRUCTURE OF MENTAL LEXICON

Abstract

Speech errors are primary source of information on speech production because they ensure an insight into the actual processes through which some concept becomes realized as a message Since the speech errors de facto always account for failure of lemma retrieval il1 nzel1 tal lexicon (Leveit 1989 i Clahsen 1999) here we speak oferrors which arise by simultaneous activation of two elements based on analysis ofvarious types ofspeech errors in Croatian language such as blends substitution and exchanges In comparison to adequate analysis made for English language we will show that the difference in error type points to the different underlying mechanisms which obstruct the correct choice of lemma

Key words mental lexicon speech errors Croatian English

Semantika prirodnog jezika i ImI semantike

Vlasta Erdeljac

Faculty of Philosophy University of Zagreb (Croatia)

SPEECH ERRORS A VIEW INTO THE STRUCTURE OF MENTAL LEXICON

Abstract

Speech errors are primary source of information on speech production because they ensure an insight into the actual processes through which some concept becomes realized as a message Since the speech errors de facto always account for failure of lemma retrieval il1 nzel1 tal lexicon (Leveit 1989 i Clahsen 1999) here we speak oferrors which arise by simultaneous activation of two elements based on analysis ofvarious types ofspeech errors in Croatian language such as blends substitution and exchanges In comparison to adequate analysis made for English language we will show that the difference in error type points to the different underlying mechanisms which obstruct the correct choice of lemma

Key words mental lexicon speech errors Croatian English