Vodič za primjenu tehničkih specifikacija za ... · TSI-jeva. Regulatorna tijela država članica i svi relevantni gospodarski subjekti i agenti, poput željezničkih prijevoznika,

Europska agencija za željeznice

Vodič za primjenu tehničkih specifikacija za interoperabilnost (TSI-jeva)

Referentni dokumenti: ERA/GUI/07-2011/INT Verzija:1.02 Stranica 1od 61 Naziv datoteke: IU-TSI-Guide_HR_V1.02

Europska agencija za željeznice, Rue Marc LEFRANCQ 120, BP 20392, F-59307 Valenciennes Cedex, Francuska, Tel: +33 (0)3 27 09 65 00, Faks +33 (0)3 27 33 40 65http://www.era.europa.eu



U skladu s okvirnim mandatom C(2007) 3371 konačna verzija od 13. srpnja 2007.

Referenca u ERA-i: ERA/GUI/07-2011/INT

Verzija u ERA-i: 1.02

Datum: 30. studenoga 2012.

Dokument je izradila


Rue Marc Lefrancq 120

BP 20392

F-59307 Valenciennes Cedex

Francuska

Vrsta dokumenta: Vodič Vodič/izvješće/radni dokument/kalendar rada

Status dokumenta: Javan Javan/Konačna verzija/Radna verzija/Samo za jedinicu za interoperabilnost/Vanjsko konzultiranje

http://www.era.europa.eu/





0. PODACI O DOKUMENTU

0.1. Evidencija izmjena

Tablica 1: Status dokumenta

Verzija datum

Autor(i) Broj odjeljka Opis izmjena

Verzija vodiča 1.0 18. travnja

2011.

ERA IU Potpuno Prvo izdanje

Verzija vodiča 1.01

26. kolovoza 2011.

ERA IU 1.2.6, 2.1.2, tablica 3. (2.12.4), tablica 4. (2.13.1), tablica 5. (2.14.1), 5.2 [G 80], referentni dokumenti tablica 7.

Ažurirano nakon usvajanja TSI-jeva CR INF, CR ENE, CR LOC&PAS, TAP.

Verzija vodiča 1.02

30. studenoga

2012.

ERA IU Potpuno Ažurirano nakon usvajanja novih TSI-jeva i revizije TSI-ja na snazi.






0.2. Sadržaj

0. PODACI O DOKUMENTU ................................................................................................. 2

0.1. Evidencija izmjena .................................................................................................................... 2 0.2. Sadržaj ...................................................................................................................................... 3 0.3. Popis tablica .............................................................................................................................. 4

1. UVOD I KONTEKST .......................................................................................................... 5

1.1. Mandat Agenciji ......................................................................................................................... 5 1.2. Područje primjene ..................................................................................................................... 5 1.3. Ciljana publika ........................................................................................................................... 6 1.4. Sadržaj vodiča ........................................................................................................................... 6

2. DIREKTIVA 2008/57/EZ I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ZA INTEROPERABILNOST ...... 7

2.1. Uvod .......................................................................................................................................... 7 2.2. Ciljevi Direktive o interoperabilnosti .......................................................................................... 8 2.3. Geografsko područje primjene Direktive o interoperabilnosti ................................................... 8 2.4. Geografsko područje primjene TSI-jeva ................................................................................... 9

2.5. Tehničko područje primjene TSI-jeva ....................................................................................... 9 2.6. Odstupanja .............................................................................................................................. 10 2.7. Glavne odredbe u vezi s TSI-jem u Direktivi o interoperabilnosti ........................................... 10 2.8. Struktura i sadržaj TSI-jeva ..................................................................................................... 16 2.9. Ciljani sustav i specifični slučajevi .......................................................................................... 18 2.10. Pogreške u TSI-jevima ............................................................................................................ 18 2.11. Tehnička mišljenja Agencije .................................................................................................... 19

2.12. Stanje TSI-jeva ........................................................................................................................ 19 2.13. Važnost TSI-jeva za podsustave definirane u Prilogu II. Direktivi o interoperabilnosti .......... 20 2.14. Primjena u praksi različitih TSI-jeva ........................................................................................ 21 2.15. TSI-jevi i ostali zahtjevi ............................................................................................................ 23 2.16. Pitanja o TSI-jevima ................................................................................................................ 26

3. PRIMJENJIVE NORME I OSTALI DOKUMENTI ............................................................. 27

3.1. Pregled .................................................................................................................................... 27 3.2. Reference na europske norme i ostali dokumenti u TSI-jevima ............................................. 27 3.3. Tehnička dokumentacija Agencije .......................................................................................... 28

4. DIONICI ............................................................................................................................ 29

4.1. Proizvođač interoperabilnog sastavnog dijela ........................................................................ 29 4.2. Podnositelj zahtjeva za provjeru „EZ-a“ .................................................................................. 30 4.3. Ovlašteni zastupnik ................................................................................................................. 31 4.4. Prijavljena tijela ....................................................................................................................... 31 4.5. Imenovana tijela ...................................................................................................................... 32

4.6. Podnositelj zahtjeva za dozvolu za stavljanje podsustava u promet ...................................... 33 4.7. Nacionalna tijela nadležna za sigurnost (NSA) ...................................................................... 33

5. OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI ................................................................................... 35

5.1. Postupci ocjenjivanja sukladnosti ........................................................................................... 35 5.2. Moduli za ocjenjivanje sukladnosti .......................................................................................... 37 5.3. Odabir modula ......................................................................................................................... 37






5.4. Ocjenjivanja primjenjiva na određene faze ............................................................................. 39 5.5. Slučajevi koje ne obuhvaća provjera „EZ-a“ ........................................................................... 40 5.6. Ocjenjivanje u slučaju obnove ili modernizacije ..................................................................... 40

6. PRIMJENA TSI-JEVA TIJEKOM RADNOG VIJEKA ELEMENATA ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA ........................................................................................................................ 41

6.1. Stavljanje interoperabilnog sastavnog dijela na tržište ........................................................... 41 6.2. Radni vijek podsustava ........................................................................................................... 42 6.3. Stavljanje vozila u promet ....................................................................................................... 44

7. POPIS PRILOGA ............................................................................................................. 45

REFERENTNI DOKUMENTI .................................................................................................. 46

DEFINICIJE I KRATICE ......................................................................................................... 55

Definicije .............................................................................................................................................. 55 Kratice 59

0.3. Popis tablica Tablica 1: Status dokumenta .............................................................................................................................. 2 Tablica 2: Sadržaj TSI-jeva .............................................................................................................................. 16 Tablica 3: Područje primjene TSI-jeva nasuprot podsustava ........................................................................... 20 Tablica 4: Primjena različitih TSI-jeva u praksi................................................................................................. 21 Tablica 5: Zahtjevi primjenjivi na konstrukcijske podsustave i ocjena sukladnosti s tim zahtjevima ............... 25 Tablica 6: Referentni dokumenti ....................................................................................................................... 46 Tablica 7: Definicije .......................................................................................................................................... 55 Tablica 8: Kratice .............................................................................................................................................. 59






1. UVOD I KONTEKST

1.1. Mandat Agenciji

1.1.1. Okvirni mandat Europskoj agenciji za željeznice u odjeljku 2.3.1 navodi: „U pogledu vremenskog roka za sastavljanje ili revidiranje svakog TSI-ja, Agencija redovito na svojoj internetskoj stranici podnosi i objavljuje opću reviziju Vodiča za provedbu kojega je Komisija objavila 2004. i koji ima za cilj pomoći dionicima u primjeni TSI-jeva. Poglavlje povezano s primjenjivim standardima Vodiča za provedbu ažurira se i objavljuje najmanje jednom godišnje”.

1.2. Područje primjene

1.2.1. Ovaj vodič pruža informacije o primjeni tehničkih specifikacija za interoperabilnost (TSI-jeva), međutim, budući da se one smatraju sekundarnim zakonskim propisima koji proizlaze iz Direktiva, važno je spomenuti određene pojmove i postupke navedene u Direktivi 2008/57/EZ o interoperabilnosti željezničkog sustava u Zajednici („Direktiva o interoperabilnosti“

1), koja je stupila na snagu 19. srpnja 2008. i trebala je biti prenesena u

nacionalno zakonodavstvo do 19. srpnja 2010. Ipak, mnoge njezine odredbe već su bile prisutne u nacionalnim zakonodavstvima budući da proizlaze iz prethodnih Direktiva o interoperabilnosti (96/48/EZ i 2001/16/EZ).

1.2.2. Nadalje vodičem se želi pojasniti kako treba ocijeniti interoperabilne sastavne dijelove i podsustave s ciljem udovoljavanja temeljnim zahtjevima Direktive o interoperabilnosti. Ovdje sadržane reference i postupci odnose se na ocjenu sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova kao i provjeru „EZ-a“ konstrukcijskih podsustava povezanih s važećim TSI-jevima. Međutim stavljanje na tržište interoperabilnog sastavnog dijela ili stavljanje u pogon podsustava u državi članici također zahtijeva ispunjivanje svih relevantnih zakona EU-a, nacionalnih zakona i regulatornih odredaba koje su u skladu sa zakonima EU-a te se primjenjuje na nediskriminirajući način. Područje primjene ovog vodiča ne uključuje dozvolu za stavljanje u promet vozila ([poglavlje V.], [članci od 21. do 26.]). U konačnici nema za cilj sadržavati smjernice za projektiranje ili izradu željezničke opreme.

1.2.3. Ovaj vodič ne sadrži pravno obvezujuće savjete. Može poslužiti za pojašnjenje, a da ni na koji način ne navodi obavezne postupke koje treba slijediti i ne uspostavlja bilo kakvu zakonski obvezujuću praksu. Vodič pruža objašnjenja odredaba sadržanih u TSI-jevima i trebao bi biti koristan za razumijevanje ondje opisanih pristupa i pravila. Stoga je njegova namjera minimalizirati broj primjena zaštitnih klauzula navedenih u [člancima 14. i 19.], posebice onih koje proizlaze iz različitih tumačenja Direktive i povezanih TSI-jeva.

1.2.4. Vodič ili njegovi prilozi pružaju primjere tehničkih rješenja. Ti primjeri ne trebaju se smatrati „poželjnijim“ rješenjima; prihvatljiva su i bilo koja druga rješenja koja udovoljavaju zahtjevima odgovarajućih TSI-jeva.

1.2.5. Vodič treba proučiti i koristiti samo uz Direktivu o interoperabilnosti i povezane odluke i odredbe TSI-jeva kako bi se olakšala njihova primjena, ali ih ne može zamijeniti.

1.2.6. Vodič je pripremila Europska agencija za željeznice (ERA) uz potporu predstavničkih tijela željezničkog sektora i Koordinacijske skupine prijavljenih tijela – željezničkih pruga. Europske organizacije za normizaciju (ESO-i) i nacionalna tijela nadležna za sigurnost (NSA-

1 Pozivanja na uvodne izjave, članke i poglavlja Direktive 2008/57/EZ navedena su u uglatim zagradama.






e) također su imali priliku pridonijeti i komentirati sadržaj vodiča. Vodič je predstavljen i Odboru za interoperabilnost i sigurnost željeznica (RISC).

1.2.7. Vodič je javno dostupan i redovito će se ažurirati kako bi odražavao napredak u skladu s europskim normama i promjenama TSI-jeva. Na ERA-inim internetskim stranicama pronaći ćete informacije o najnovijem dostupnom izdanju vodiča.

1.3. Ciljana publika

1.3.1. Cilj ovoga vodiča jest pomoći dionicima željeznica razumijevanju, a time i primjeni važećih TSI-jeva. Regulatorna tijela država članica i svi relevantni gospodarski subjekti i agenti, poput željezničkih prijevoznika, upravitelja infrastruktura, proizvođača, pružatelja usluga održavanja, sindikalnih udruženja, izvođača i prijavljenih tijela, ciljana su publika.

1.4. Sadržaj vodiča

1.4.1. Kako bi se što više zadovoljile potrebe publike, ovaj vodič želi pružiti korisnicima potpuni pregled sadržaja TSI-jeva i objasniti kako ispuniti njihove zahtjeve, sagledavajući ih s tehničkog aspekta (npr. „otvorena pitanja“ i „specifični slučajevi“, korištenje modula za ocjenu sukladnosti, itd.). Shodno tome vodič sadrži opći dio u kojem se iznose glavna pojašnjenja pojmova, uloga i okvira te smjernica specifičnih za svaki priloženi TSI.






2. DIREKTIVA 2008/57/EZ I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ZA INTEROPERABILNOST

2.1. Uvod

2.1.1. Direktiva o interoperabilnosti (2008/57/EZ) preinačena je na temelju ranijih Direktiva o interoperabilnosti – 96/48/EZ o željezničkom sustavu velikih brzina (HS) i 2001/16/EZ o konvencionalnom (CR) željezničkom sustavu koje su obje izmijenjene Direktivama 2004/50/EZ i 2007/32/EZ. Direktiva o interoperabilnosti slijedi načela direktiva novog pristupa koja su sljedeća (Vodič za provedbu direktiva koje se temelje na novom pristupu i globalnom pristupu, odjeljak 1.1):

„Zakonodavno usklađivanje ograničeno je na temeljne zahtjeve koje proizvodi stavljeni na tržište Zajednice moraju zadovoljavati ako žele imati koristi od slobodnog kretanja unutar Zajednice.

Tehničke specifikacije za proizvode koji udovoljavaju temeljnim zahtjevima iznesenim u direktivama navedeni su u usklađenim standardima.

Primjena usklađenih ili drugih standarda ostaje dobrovoljna, a proizvođač može uvijek primijeniti druge tehničke specifikacije kako bi udovoljio zahtjevima.

Proizvodi proizvedeni u skladu s usklađenim standardima koriste pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim temeljnim zahtjevima”.

Dodatne informacije o ovim općim načelima i okviru nalaze se u Prilogu 3. vodiču.

2.1.2. Međutim zbog kompleksnosti željezničkog sustava i njegovih integriranih aspekata u vezi s temeljnim zahtjevima bilo je potrebno ustanoviti TSI-jeve kako bi se osigurala obvezujuća interoperabilnost željezničkog sustava. Njima se specificiraju „uvjeti koje treba zadovoljiti kako bi se postigla interoperabilnost“ i trebaju se smatrati definicijom „optimalne razine tehničke usklađenosti“ (članak 1. Direktive o interoperabilnosti).

2.1.3. TSI-jevi olakšavaju prijelaz sa starih integriranih nacionalnih željezničkih sustava, koji su većinom bili vođeni nacionalnim propisima, na zajedničko europsko područje željezničkih pruga kojim većinom vladaju pravila EU-a.

2.1.4. Komisija je 29. ožujka 2011. usvojila [43] Preporuku o dozvoli za stavljanje u promet konstrukcijskih podsustava i vozila kojom se iznose načela i smjernice koje bi države članice trebale uzeti u obzir prilikom izdavanja dozvola za stavljanje u promet konstrukcijskih

Direktiva o interoperabilnosti +

TSI-jevi +

Europski standardi +

Nacionalni propisi

DANAS

Međunarodni sporazumi (COTIF, AGC, AGTC, itd.)

+

Međunarodni propisi (UIC, RIV, RIC, EN standardi)

+

Nacionalni propisi Sa ili bez uzajamnog priznavanja

JUČER






podsustava i vozila. Dokument je namijenjen državama članicama, ali se preporučuje svima onima koji žele razumjeti ulogu TSI-jeva i postupka provjere „EZ-a“ u procesu koji vodi do izdavanja dozvole za stavljanje u promet.

2.2. Ciljevi Direktive o interoperabilnosti

2.2.1. U skladu s [člankom 1.] okvir Direktive o interoperabilnosti treba biti šire shvaćen od onog prethodnih direktiva:

1. „Svrha je ove Direktive uspostaviti uvjete koji se moraju ispuniti radi ostvarivanja interoperabilnosti unutar željezničkog sustava na području Zajednice, na način koji je sukladan odredbama Direktive 2004/49/EZ. Ti se uvjeti odnose na projektiranje, izgradnju, stavljanje u promet, modernizaciju, obnovu, rad i održavanje dijelova tog sustava, kao i stručnu osposobljenost te zdravstvene i sigurnosne uvjete osoblja, koje doprinosi njegovom radu i održavanju. 2. Ostvarivanje ovog cilja mora dovesti do utvrđivanja optimalne razine tehničke usklađenosti te omogućiti: (a) olakšavanje, poboljšanje i razvoj međunarodnog željezničkog prijevoza unutar Europske unije i s trećim zemljama; (b) doprinijeti postupnom oblikovanju unutarnjeg tržišta opreme i usluga za izgradnju, obnovu, modernizaciju i rad željezničkog sustava unutar Zajednice; (c) doprinijeti interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice.”

2.2.2. Ciljevi Direktive o interoperabilnosti trebaju biti shvaćeni kao dio pristupa EU-a poboljšanju izvedbe željezničkog prijevoza, a čiji su temelji:

otvoreni pristup željezničkom prijevozu kako bi se potakla konkurencija i stvorile inicijative za inovaciju proizvoda i kvalitetu usluge;

poticanje interoperabilnosti nacionalnih mreža (i time međunarodnih usluga) tehničkim usklađivanjem;

razvoj europske mreže željeznica širenjem Transeuropske mreže na cijeli željeznički sustav Zajednice;

primjena zajedničkog pristupa sigurnosti željeznice kako bi se olakšao pristup tržištu istodobno održavajući razumno visoku razinu sigurnosti.

2.2.3. Naposljetku, u svrhu Direktive o interoperabilnosti, pojmovi „Zajednica“ (koji bi od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora trebao glasiti „Europska unija“) ili „unutarnje tržište“ uključuju i područja Lihtenštajna, Islanda i Norveške kao dijelova Europskog gospodarskog prostora u skladu s Odlukom Vijeća i Komisije [19]. U praksi geografsko se područje primjene sastoji od 27 država (tj. država članica EU-a i Europskog gospodarskog prostora, osim Cipra, Malte i Islanda koji nemaju željezničku infrastrukturu).

2.3. Geografsko područje primjene Direktive o interoperabilnosti

2.3.1. Geografsko područje primjene Direktive o interoperabilnosti prošireno je s mreže TEN-T na cjelokupni „željeznički sustav [EU-a]“. Prilikom prenošenja Direktive države članice mogu izostaviti:

a) „podzemne željeznice, tramvaje i druge sustave lake željeznice;






b) mreže koje su funkcionalno odvojene od ostatka željezničkog sustava i služe samo za provedbu lokalnog, gradskog ili prigradskog putničkog prometa, kao i željezničkih prijevoznika koji obavljaju promet samo na tim mrežama;

c) željezničku infrastrukturu u privatnom vlasništvu i vozila koja se isključivo koriste na takvoj infrastrukturi koju isključivo koristi njezin vlasnik za vlastiti prijevoz robe;

d) infrastrukturu i vozila predviđena isključivo za lokalnu, povijesnu ili turističku uporabu.”

2.3.2. Precizno područje primjene Direktive o interoperabilnosti u svakoj državi članici definirano je u nacionalnom zakonodavstvu u koji se ona prenosi.

2.4. Geografsko područje primjene TSI-jeva

2.4.1. Širenje područja primjene Direktive o interoperabilnosti ne znači i automatsko širenje područja primjene TSI-jeva. U biti [članak 1. stavak 4.] navodi da se „područje primjene TSI-ja postupno proširuje (...) na čitav željeznički sustav (...)”.

2.4.2. Geografsko područje primjene TSI-jeva proširit će se revizijom postojećih ili usvajanjem novih TSI-jeva. Geografsko područje primjene prvobitno navedeno u svakom TSI-ju ostaje valjano.

2.4.3. To znači da geografsko područje primjene većine postojećih TSI-jeva jest transeuropski sustav velikih brzina i konvencionalni željeznički sustav kako je definiran u Prilogu I. Direktivi o interoperabilnosti (ili kako je prethodno bio definiran u Prilogu I. Direktivi 96/48/EZ i Prilogu I. Direktivi 2001/16/EZ), tj. željezničke pruge transeuropske prometne mreže (TEN-T) te vozila koja se njome služe. Transeuropska prometna mreža definirana je u [24] Odluci 661/2010/EU koja zamjenjuje [25] Odluku 1692/96/EZ.

2.4.4. ERA je 2010. dobila treći mandat [40] u cilju širenja područja primjene TSI-jeva na cijeli željeznički sustav Europske unije te provodi reviziju TSI-jeva „radi uzimanja u obzir pruga i željezničkih vozila koji još nisu obuhvaćeni”.

2.4.5. Država članica može odlučiti primijeniti TSI ili određene zahtjeve TSI-ja izvan područja primjene definiranog u samom TSI-ju. U tom slučaju to se treba odraziti u nacionalnom zakonodavstvu. Država članica može prijaviti zahtjeve TSI-ja kao nacionalni propis za dio mreže izvan TEN-a u skladu s [člankom 17.].

2.5. Tehničko područje primjene TSI-jeva

2.5.1. U skladu s [člankom 5. stavkom 2.] „podsustavi moraju biti u skladu s TSI-jevima koji su na snazi u trenutku njihovog stavljanja u promet, modernizacije ili obnove”.

2.5.2. Za konstrukcijske podsustave to znači da svaki novi podsustav koji pripada geografskom području primjene TSI-jeva treba biti s njima u skladu.

2.5.3. U vezi s konstrukcijskim podsustavima koji su podvrgnuti modernizaciji ili obnovi treba uzeti u obzir [članak 20.]. On navodi da države članice trebaju prvo „odlučiti je li (...) nova dozvola za rad (...) potrebna” te ako jest, kao drugo, „koji je opseg primjene TSI-ja na projekt”. Države članice trebaju svoju odluku donijeti „uzimajući u obzir strategiju primjene navedenu u primjenjivom TSI-ju”.

2.5.4. Za funkcionalne podsustave koji se ne stavljaju u rad primjena zahtjeva TSI-jeva na željeznički sustav definirana je u provedbenoj strategiji relevantnog TSI-ja.

2.5.5. Država članica može odlučiti primijeniti TSI ili određene zahtjeve TSI-ja izvan tehničkog područja primjene definiranog u samim TSI-jevima ili u situacijama koje nisu definirane u






Direktivi o interoperabilnosti. U tom slučaju to se treba odraziti u nacionalnom zakonodavstvu.

2.6. Odstupanja

2.6.1. U načelu se TSI-jevi pripremaju uzimajući u obzir različite atipične situacije koje zahtijevaju poseban tretman. O tim se situacijama govori u poglavlju 7. TSI-jeva, a one mogu podrazumijevati, između ostalog, prijelazna razdoblja i specifične slučajeve. No može doći i do neočekivanih situacija koje nisu bile predviđene i o kojima se nije govorilo u TSI-ju. U tim slučajevima, ako je opravdano, države članice mogu zahtijevati odstupanja za određene TSI-jeve ili dijelove TSI-jeva.

2.6.2. Kao što je ranije navedeno, TSI je primjenjiv na sve nove podsustave koji pripadaju njegovu geografskom području primjene. Kako se TSI ne bi primjenjivao, projektu mora biti odobreno odstupanje u skladu s [člankom 9.] u kojem se navode slučajevi kada se odobravaju odstupanja i koji postupak slijediti.

2.6.3. Odstupanja odobrava Europska komisija nakon zaprimanja zahtjeva predmetne države članice. Ako organizacija koja je zadužena za projekt smatra da je odstupanje potrebno, ona mora obavijestiti nadležna tijela države članice u kojoj se podsustav treba pustiti u rad kako bi država članica mogla Komisiji poslati zahtjev za odstupanje.

2.6.4. Posebice treba obratiti pažnju na slučajeve koje obuhvaća [članak 9. stavak 1. točka (a)], tj. projekt „u kasnijoj fazi razvoja ili koji je predmet ugovora u tijeku izvođenja kada se ti TSI-jevi objavljuju”.

2.6.5 Države članice trebaju podnijeti popis takvih projekata Komisiji u roku od godine dana od stupanja na snagu TSI-ja.

2.7. Glavne odredbe u vezi s TSI-jem u Direktivi o interoperabilnosti

Sljedeći članci Direktive izričito su važni u vezi s TSI-jevima.

Članak 1. stavak 1.: Uvjeti interoperabilnosti

„Ti se uvjeti (interoperabilnosti) odnose na projektiranje, izgradnju, stavljanje u promet, modernizaciju, obnovu, rad i održavanje dijelova tog sustava, kao i stručnu osposobljenost te zdravstvene i sigurnosne uvjete osoblja koje doprinosi njegovom radu i održavanju”.

[G 1] TSI-jevi su bili pripremljeni s ciljem dozvoljavanja, u skladu s temeljnim zahtjevima definiranima Direktivom, sigurnog i neprekinutog kretanja interoperabilnih vlakova. Stoga se oni ne bave primjerice uvjetima važnima za zahtjeve udobnosti koji nisu prepreka slobodnom i sigurnom kretanju vlakova, tj. nisu povezani s temeljnim zahtjevima i nisu važni sa stanovišta dozvole za stavljanje u promet podsustava ili prava za stavljanje na tržište interoperabilnih sastavnih dijelova (članci 4., 10. i 16. Direktive o interoperabilnosti).

[G 2] TSI-jevi su primjenjivi samo na nove, modernizirane i obnovljene podsustave. TSI-jevi nisu priručnici za dizajn. Oni ne obuhvaćaju sve aspekte sustava, već samo one povezane s temeljnim zahtjevima.

Članak 2. točka (a): „Transeuropski željeznički sustav”

„Transeuropski željeznički sustav” znači „transeuropska mreža konvencionalnih željezničkih pruga i transeuropski željeznički sustavi velikih brzina, opisani u Prilogu I. točkama 1. i 2. Direktivi”.






[G 3] Iako su direktive o željezničkim sustavima velikih brzina i konvencionalnim sustavima pretočene u jedinstveni dokument, a područje primjene Direktive o interoperabilnosti prošireno je na cijeli željeznički sustav EU-a, definicija transeuropskog željezničkog sustava [24] i njegovih dijelova u vezi sa željezničkim sustavom velikih brzina i onim konvencionalnim još je uvijek važna za područje primjene TSI-jeva na snazi. Područje primjene ovih TSI-jeva ostaje kao što je navedeno u svakom TSI-ju.

Članak 2. točka (b): „Interoperabilnost”

„‚Interoperabilnost’ znači mogućnost željezničkog sustava da osigura siguran i neprekinuti promet vlakova kojim se postižu potrebne razine iskorištenosti tih pruga. Ta se mogućnost temelji na svim regulatornim, tehničkim i operativnim uvjetima koji se moraju ispuniti kako bi se zadovoljili temeljni zahtjevi.”

[G 4] Direktiva o interoperabilnosti i povezani TSI-jevi osmišljeni su kako bi olakšali „optimalnu razinu tehničkog usklađivanja“ cjelokupnog željezničkog sustava EU-a s ciljem poboljšanja konkurentnosti, npr. snižavanjem troškova proizvodnje, prihvata, rada i održavanja. Cilj je, kao prvo, olakšati međunarodne željezničke usluge, a kao drugo osmisliti zajednička pravila EU-a za ocjenu sukladnosti i stavljanje u promet infrastrukture, fiksnih pogona i vozila.

[G 5] Posljednjih je godina niz novih, brzih vlakova stavljen u promet na međunarodnim linijama. To je postignuto sigurno i s minimalnim prekidima, ali gotovo svi ti novi vlakovi postigli su prekograničnu interoperabilnost na osnovi specifičnih linija. Drugim riječima, ti novi vlakovi oslanjali su se na oblike interoperabilnosti koji nisu bili u potpunosti sukladni s Direktivom o interoperabilnosti i povezanim TSI-jevima. Karakteristično je primjerice da su vozila korištena na tim međunarodnim linijama bila posebno opremljena za linije s višestrukim sustavima kontrole što im je omogućivalo, po potrebi, brzi prijelaz s jednog sustava nadzora na drugi. Takva specifična rješenja, koja su obuhvaćala pravila različitih država, podrazumijevaju dodatne troškove proizvodnje i ocjenjivanja sukladnosti.

Članak 2. točka (c): „Vozilo”

„‚Vozilo’ znači željezničko vozilo koje na svojim vlastitim kotačima vozi po željezničkim prugama, s vučom ili bez nje. Vozilo se sastoji od jednog ili više konstrukcijskih i funkcionalnih podsustava ili dijelova takvih podsustava”.

[G 6] Primjerice, lokomotiva se uobičajeno sastoji od dva podsustava:

podsustav željezničkog vozila i

prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav u vozilu.

Članak 2. točka (e): „Podsustavi”

„‚Podsustav’ znači rezultat podjele željezničkih sustava, kako je prikazano u Prilogu II. [Direktivi o interoperabilnosti]. Ti podsustavi, za koje je potrebno utvrditi temeljne zahtjeve, mogu biti konstrukcijski i funkcionalni”.

[G 7] [Prilog II.] navodi da, u svrhu Direktive o interoperabilnosti, željeznički se sustav može podijeliti na:

pet konstrukcijskih podsustava:

o infrastruktura,






o energija,

o prometno-upravljački i signalno-sigurnosni uz prugu,

o prometno-upravljački i signalno-sigurnosni u vozilu i

o željeznička vozila;

(prva tri podsustava mogu se nazivati „podsustavi povezani s mrežom“, a posljednja dva „podsustavi povezani s vozilom“)

tri funkcionalna podsustava:

o odvijanje i upravljanje prometom,

o održavanje,

o telematske aplikacije za putnički i teretni promet.

[G 8] Nadalje u [članku 15. stavku 1.] navodi se da „(...) svaka država članica odobrava stavljanje u promet onih konstrukcijskih podsustava koji su dio željezničkog sustava (...)”. Za funkcionalne podsustave nema stavljanja u promet te stoga nema izjave EZ-a o provjeri, nema postupka provjere EZ-a i nema uključivanja prijavljenih tijela.

[G 9] Sredstva kojima konstrukcijski i funkcionalni podsustavi trebaju postići interoperabilnost navedena su u dokumentima nazvanim „tehničke specifikacije za interoperabilnost“ (TSI-jevi) koji su usvojeni odlukama ili uredbama Europske komisije i stoga su obvezujući.

Članak 2. točka (f): „Interoperabilni sastavni dijelovi”

„‚Interoperabilni sastavni dijelovi’ znači sve osnovne sastavnice, skupina komponenata, podsklop ili cjelovit sklop opreme, koja je ugrađena ili koju se namjerava ugraditi u podsustav o kojem, izravno ili neizravno, ovisi interoperabilnost željezničkog sustava. Pojam ‚sastavni dio’ obuhvaća opipljive i neopipljive predmete kao što je programska podrška”.

[G 10] Interoperabilni sastavni dijelovi i njihova interoperabilna obilježja definirani su u TSI-jevima. Jedan od ciljeva jest stvoriti europsko industrijsko tržište željezničkih proizvoda. Kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje postupaka ocjenjivanja i povezanih troškova, komponente ili podsklopovi podsustava potrebnog za interoperabilnost, a koji se proizvode prema identičnom dizajnu kao serijski proizvodi da bi kasnije bili prodani u velikoj količini i uvršteni u podsustave, definiraju se kao interoperabilni sastavni dijelovi.

[G 11] Općenito govoreći interoperabilni sastavni dijelovi imaju sljedeće zajedničke točke:

obilježja interoperabilnih sastavnih dijelova mogu se vrednovati referencom na europsku normu ili drugi relevantni dokument, neovisno o podsustavu u koji će sastavni dijelovi biti integrirani;

interoperabilni sastavni dijelovi mogu se koristiti izolirano kao rezervni dijelovi te ih proizvođač može staviti na europsko tržište prije njihova integriranja u neki podsustav;

interoperabilni sastavni dijelovi elementi su čiji se dizajn može pojedinačno razvijati i ocjenjivati.

[G 12] Ocjena sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela ne ovisi o tome može li biti integriran u podsustav. Međutim, u svakom slučaju, tijekom postupka provjere podsustava „EZ-a“ bit će potrebno provjeriti koriste li se interoperabilni sastavni dijelovi u njihovu području primjene kao što je predviđeno u poglavlju 5. svakog TSI-ja te jesu li ispravno integrirani u podsustav. Provjera integracije u podsustav treba uzeti u obzir ograničenja i odredbe






navedene u izjavi „EZ-a“ o sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela. Nadalje Direktiva o interoperabilnosti naglašava važnost sukladnosti sastavnih dijelova s ciljem jamčenja interoperabilnosti sustava.

[G 13] U svrhu Direktive o interoperabilnosti (ne dovodeći u pitanje odredbe drugih uredaba) proizvođači ne moraju „pričvrstiti oznaku CE na one sastavne dijelove” koji podliježu njenim odredbama. Dovoljna je izjava proizvođača o sukladnosti ([uvodna izjava 36.]). U biti oznaka „CE“ pričvršćena na interoperabilni sastavni dio ili podsustav ne znači da su oni sukladni s Direktivom o interoperabilnosti i povezanim TSI-jevima; ona je pričvršćena kao rezultat primjene jedne ili više drugih europskih direktiva o tehničkom usklađivanju. Dokazi o sukladnosti s Direktivom o interoperabilnosti te povezanim TSI-jevima trebaju se tražiti u relevantnoj dokumentaciji.

[G 14] Oznaka CE mora biti pričvršćena na interoperabilne sastavne dijelove ako to traži bilo koja druga odredba primjenjiva na taj interoperabilni sastavni dio.

Članak 5. stavak 2.: „Sukladnost podsustava s TSI-jevima”

„Podsustavi moraju biti u skladu s TSI-jevima koji su na snazi u trenutku njihova stavljanja u promet, modernizacije ili obnove, u skladu s Direktivom 2008/57/EZ; ta se usklađenost za vrijeme uporabe svakog podsustava mora stalno održavati.”

[G 15] Ovaj članak navodi obvezu sukladnosti s TSI-jevima samo za one konstrukcijske podsustave koji su stavljeni u promet (nakon njihove izgradnje, modernizacije ili obnove) nakon stupanja na snagu tih TSI-jeva. Usvajanje TSI-ja nema retroaktivni karakter. Ne nameće obvezu dovođenja postojećih konstrukcijskih podsustava u sukladnost s TSI-jevima osim ako se ti podsustavi moderniziraju ili obnavljaju. U slučaju modernizacije ili obnove primjenjuje se [članak 20.].

[G 16] Podsustav treba biti ocijenjen na osnovi primjenjivih TSI-jeva, čak i ako ti TSI-jevi ne pokrivaju taj podsustav u cijelosti. Primjerice za kompoziciju vlaka za CR primjenjivi su TSI-jevi za SRT, NOI i PRM, iako TSI za LOC&PAS još nije na snazi.

[G 17] [Članak 15. stavak 3.] i uvodna izjava 40. upućuju na članke 10. i 11. Direktive o sigurnosti (za potvrde o sigurnosti za željezničke prijevoznike, odnosno za sigurnosne dozvole za upravitelje infrastruktura) kako bi se pojasnile odgovornosti održavanja sukladnosti podsustava s povezanim TSI-jevima tijekom njihova korištenja. Drugim riječima, održavanje sukladnosti podsustava s povezanim TSI-jevima tijekom njihova korištenja spada pod odgovornost željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastruktura koji vode te podsustave, a što se vozila tiče, pod odgovornost subjekta nadležnog za održavanje („ECM“). U tom području odgovornost dobavljača jest pružiti odgovarajuću dokumentaciju željezničkom prijevozniku, upravitelju infrastrukture i tijelu nadležnom za održavanje (dokumentaciju o radu, održavanju i obuci) kako bi mogli vršiti svoje zadatke. Ovo održavanje sukladnosti s TSI-jevima odnosi se samo na one sukladnosti s TSI-jevima koje su bile ocijenjene i potvrđene prilikom stavljanja podsustava u promet (tj. konstrukcijski podsustavi stavljeni u promet prije stupanja na snagu TSI-ja ne trebaju biti sukladni s tim TSI-jem).

[G 18] Funkcionalni sustavi ne stavljaju se u promet. Ispunjivanje odredaba TSI-ja u vezi s njima treba provjeriti u kontekstu dodjele i nadzora rješenja o sigurnosti za obavljanje usluga u željezničkom prometu i rješenja o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

Članak 5. stavak 7.: „Interoperabilni vlakovi i vlakovi koji nisu obuhvaćeni TSI-jevima”

„TSI-jevi ne smiju biti u suprotnosti s odlukama država članica u vezi s korištenjem infrastrukture za promet željezničkih vozila koja nisu obuhvaćena TSI-jevima”.






[G 19] Kao što je gore navedeno ne postoji obaveza dovođenja postojećih konstrukcijskih podsustava u sukladnost s TSI-jevima.

[G 20] Prilikom sastavljanja TSI-jeva uzeto je u obzir istodobno cirkuliranje na istoj infrastrukturi vlakova sukladnih s TSI-jem i drugih vlakova koji nisu obuhvaćeni TSI-jevima, bilo putničkih bilo teretnih. Ova situacija nije zahtijevala pojedinačno specificiranje za ovu vrstu mješovitog prometa budući da su zadržane specifikacije za većinu osnovnih parametara podsustava povezanih s mrežom što je omogućilo usvajanje graničnih vrijednosti kompatibilnih s kretanjima ostalih vlakova bez ometanja cirkulacije vlakova usklađenih s TSI-jevima. Odabir pojedinačnih graničnih vrijednosti ostaje, međutim, u nadležnosti upravitelja infrastrukture koji treba snositi gospodarski učinak i provjeriti njihovu sukladnost sa zahtjevima TSI-jeva.

Članak 10. stavak 2.: „Stavljanje interoperabilnih sastavnih dijelova na tržište”

„Države članice na svom području i na temelju ove Direktive ne smiju zabranjivati, ograničavati ili ometati stavljanje interoperabilnih sastavnih dijelova na tržište za uporabu u željezničkom sustavu, ako su one u skladu s ovom Direktivom. Naročito ne smiju zahtijevati preglede koji su već izvršeni u okviru postupka za dobivanje izjave o sukladnosti ‚EZ’ ili prikladnosti za uporabu, čiji su elementi navedeni u Prilogu IV.”

[G 21] Prilog IV. Direktivi o interoperabilnosti definira tri različite kategorije sastavnih dijelova:

„višenamjenski sastavni dijelovi koji nisu specifični za željeznički sustav i koji se kao takvi mogu koristiti i u drugim područjima”;

„višenamjenski sastavni dijelovi s posebnim značajkama koji kao takvi nisu specifični za željeznički sustav, ali koji mogu pokazati specifičnu učinkovitost kada se koriste u području željeznica”;

„posebni sastavni dijelovi za uporabu u području željeznica.”

Za podsustave unutar tehničkog i geografskog područja primjene TSI-jeva, obavezno je korištenje interoperabilnih sastavnih dijelova obuhvaćenih izjavom „EZ-a“, osim ako nije drugačije predviđeno primjenjivim TSI-jevima (npr. za prijelazno razdoblje).

[G 22] TSI-jevi sadrže „sve uvjete koje interoperabilni sastavni dio mora ispunjavati i postupak koji se mora primijeniti pri ocjenjivanju sukladnosti” ([uvodna izjava 15.]). Osim toga, „kada TSI stupi na snagu, veliki će se broj interoperabilnih sastavnih dijelova već nalaziti na tržištu. Potrebno je predvidjeti prijelazno razdoblje kako bi se ti sastavni dijelovi uključili u podsustav, čak i ako nisu u potpunosti u skladu s tim TSI-jem” ([uvodna izjava 38.]).

[G 23] Kako bi se omogućile tehničke inovacije, većina TSI-jeva na snazi uključuje odredbe za „inovativna rješenja“ koja ne ispunjuju zahtjeve specificirane u TSI-ju ili se ne mogu ocijeniti prema navodima TSI-ja. U takvim slučajevima podnositelj zahtjeva treba navesti odstupanja od odgovarajućih dijelova TSI-ja i podnijeti ih Komisiji na analizu. Ako je mišljenje Komisije povoljno, nova specifikacija i postupak ocjenjivanja bit će uključeni u TSI prilikom revizije, a korištenje inovativnog rješenja može biti dopušteno prije njegova uvrštavanja u TSI.

[G 24] Prema članku 16. Direktive o sigurnosti Agencije za nacionalnu sigurnost odgovorne su za nadzor usklađenosti interoperabilnih sastavnih dijelova stavljenih na tržište s TSI-jevima.






Članak 15.: „Stavljanje konstrukcijskih podsustava u promet”

„...Svaka država članica odobrava stavljanje u promet onih konstrukcijskih podsustava koji su dio željezničkog sustava koje se nalaze ili rade na njezinom području.”

[G 25] U tu svrhu države članice moraju posebice provjeriti:

„tehničku kompatibilnost tih podsustava sa sustavom u koji se ugrađuju” (članak 15. stavak 1.);

„sigurnu integraciju tih podsustava u skladu s” Direktivom o sigurnosti (članak 4. stavak 3. i članak 6. stavak 3.);

njihovu sukladnost, kada je to primjenjivo, „s odgovarajućim odredbama TSI-ja o radu i održavanju”.

[G 26] „Podsustavi koji čine željeznički sustav podliježu postupku provjere. Ta provjera mora omogućiti vlastima koje su odgovorne za izdavanje dozvole za puštanje u rad da se uvjere da je rezultat u fazama projektiranja, izgradnje i stavljanja u promet u skladu s važećim uredbama i tehničkim i operativnim propisima. Ona također mora proizvođačima jamčiti jednako postupanje bez obzira na državu. Stoga je potrebno utvrditi jedan ili više modula kojim se definiraju načela i uvjeti koji se primjenjuju na provjeru podsustava „EZ-a’” ([uvodna izjava 39.]).

[G 27] U praksi, za izdavanje dozvole za puštanje u rad podsustava Nacionalno tijelo nadležno za sigurnost treba provjeriti jesu li sljedeći postupci provedeni s pozitivnim ishodom:

provjera „EZ-a“,

provjera sukladnosti s primjenjivim prijavljenim nacionalnim propisima (otvorenim pitanjima, posebnim slučajevima, odstupanjima),

procjena i ocjena rizika, ako je potrebno prema Uredbi Komisije (EZ) br. 352/2009 (što može značiti i eksplicitni zahtjev u TSI-ju).

[G 28] „Nakon što se podsustav stavi u promet, potrebno je osigurati da radi i da se održava u skladu s temeljnim zahtjevima koji se na njega odnose” ([uvodna izjava 40.]). U tu svrhu Direktiva o sigurnosti definira odgovornosti željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture u vezi s podsustavima koje vode. Države članice moraju provjeravati da se te odgovornosti ispunjuju prilikom dodjele i nadzora rješenja o sigurnosti za obavljanje usluga u željezničkom prometu i rješenja o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

[G 29] Kako bi se omogućile tehnološke inovacije, većina TSI-jeva na snazi uključuju odredbe za „inovativna rješenja“.

Članak 20.: „Stavljanje u promet postojećih podsustava nakon obnove ili modernizacije”

„Ako je potrebna nova dozvola, država članica odlučuje o opsegu primjene TSI-jeva na projekt.”

[G 30] Provjera „EZ-a“ koju mora provesti prijavljeno tijelo ograničena je na dijelove ili obilježja podsustava za koji se TSI-jevi primjenjuju.

[G 31] [Članak 2. točka (m)] definira „modernizaciju“ kao „svaku veću preinaku podsustava ili dijela podsustava koja povećava cjelokupne radne karakteristike podsustava”. Ova se definicija






općenito može primijeniti na bilo koju vrstu namjerne promjene cjelokupnog rada podsustava, primjerice:

ako je donesena odluka o demontaži jedne pruge linije niskog prometa, takva demontaža smanjuje kapacitet linije, ali čini njezin rad i održavanje isplativijima (tj. poboljšava izvedbu);

ako je donesena odluka o preinaci niskopodnog vagona u vagon za prijenos kontejnera, ni jedan od ta dva tipa nema a priori bolju izvedbu, ali je odluka zasigurno donesena s namjerom poboljšanja izvedbe u određenoj poslovnoj situaciji.

[G 32] U svim takvim slučajevima primjenjuje se [članak 20.], a predmetna država članica mora „odlučiti o opsegu primjene TSI-jeva”.

[G 33] U nekim slučajevima TSI-jevi uključuju posebne zahtjeve u vezi s njihovom primjenom ili obnovom.

Poglavlje V.: „Vozila”

[G 34] „...budući da se Direktive 96/48/EZ i 2001/16/EZ odnose na nove i modernizirane podsustave, a Direktiva 2004/49/EZ na vozila u uporabi, sve bi odredbe koje se odnose na stavljanje vozila u promet trebale biti uključene u [poglavlje V.] Direktive o interoperabilnosti” ([uvodna izjava 41.](za vozila usklađena s TSI-jem i ona neusklađena s TSI-jem, za dijelove mreže obuhvaćene geografskim područjem primjene TSI-jeva i one koji još nisu obuhvaćeni). Ove odredbe uzimaju u obzir novu definiciju vozila (vidi napomene o [članku 2. točki (c)]).

[G 35] Svaki podsustav koji čini vozilo podložan je odgovarajućim odredbama Direktive o interoperabilnosti, a što se novih, moderniziranih ili obnovljenih podsustava tiče, podložni su odgovarajućim TSI-jevima.

[G 36] Postupak dozvole za stavljanje u promet vozila izvan je područja primjene vodiča.

2.8. Struktura i sadržaj TSI-jeva

2.8.1. [Članak 5. stavak 3.] navodi sadržaj TSI-jeva u mjeri potrebnoj za postizanje interoperabilnosti unutar željezničkog sustava EU-a.

Tablica 2: Sadržaj TSI-jeva

„Svaki TSI mora:

a) navesti predviđeno područje primjene (dio mreže ili vozila iz Priloga I. [Direktivi o interoperabilnosti]; podsustav ili dio podsustava iz Priloga II. [Direktivi o interoperabilnosti]);

Taj sadržaj nalazi se u poglavljima 1. i 2. TSI-jeva.

b) utvrditi temeljne zahtjeve za svaki dotični podsustav i njegova sučelja u odnosu na druge podsustave;

Temeljni zahtjevi općenito su navedeni u Prilogu III. Direktivi o interoperabilnosti; dalje se elaboriraju za svaki podsustav u poglavlju 3. TSI-jeva.






Tablica 2: Sadržaj TSI-jeva

c) uspostaviti funkcionalne i tehničke specifikacije koje podsustav i njegova sučelja moraju ispunjavati u odnosu na druge podsustave. U slučaju potrebe te se specifikacije mogu ispunjavati u odnosu na korištenje podsustava, na primjer u odnosu na kategorije pruga, čvorišta i/ili vozila iz Priloga I. [Direktivi o interoperabilnosti];

Temeljni zahtjevi specifični za podsustav odražavaju se u tehničkim parametrima, sučeljima i zahtjevima izvedbe navedenima za svaki podsustav u poglavlju 4. TSI-jeva.

Kao primjer ove varijacije zahtjeva može se referirati na različite kategorije pruga definirane u TSI-ju za infrastrukture za HS i CR, različite sustave napajanja energijom za HS i CR u TSI-ju za energiju, itd.

d) odrediti interoperabilne sastavne dijelove i sučelja koji moraju biti obuhvaćeni europskim specifikacijama, uključujući europske standarde, koji su potrebni za postizanje interoperabilnosti unutar željezničkog sustava.

Poglavlje 5. TSI-jeva bavi se sastavnim dijelovima i sučeljima obuhvaćenima europskim specifikacijama.

Standardi (dobrovoljni ili obvezujući, vidi odjeljak 3. ovog vodiča) koji osiguravaju sukladnost s temeljnim zahtjevima Direktive o interoperabilnosti omogućuju ispunjivanje tehničkih karakteristika podsustava definiranih u poglavlju 4. TSI-jeva, a ne izravno temeljnih zahtjeva Direktive.

e) za svaki razmatrani slučaj navesti postupke za ocjenjivanje sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova s jedne strane, ili ‚EZ’ provjere podsustava s druge strane. Ti se postupci moraju temeljiti na modulima utvrđenima u Odluci 93/465/EEZ i njezinim narednim izmjenama;

Poglavlje 6. TSI-jeva. Treba također istaknuti da je ova Odluka zamijenjena Odlukom 768/2008/EZ. Nadalje usvojena je i specifična Odluka o željezničkim modulima. TSI-jevi usvojeni na dan ili nakon usvajanja ove specifične odluke referiraju se na nju. TSI-jevi usvojeni prije toga datuma sadrže opise modula u svakom pojedinačnom TSI-ju.

f) navesti strategiju za provođenje TSI-jeva. Naročito je potrebno utvrditi faze za izvođenje postupnog prijelaza iz postojećeg stanja u konačno stanje kada sukladnost s TSI-jevima postaje norma;

Poglavlje 7. TSI-jeva, koje obuhvaća specifične slučajeve, također definira prijelazna razdoblja za primjenu različitih odredaba TSI-ja te dozvoljava određeno vrijeme za stavljanje u promet podsustava usklađenih s pravilima koja su bila na snazi prije usvajanja TSI-ja.

g) navesti uvjete stručne osposobljenosti, zdravstvene i sigurnosne uvjete na radnome mjestu koji se zahtijevaju za dotično osoblje pri radu s gore spomenutim podsustavom i pri njegovom održavanju, kao i za provođenje TSI-jeva.”

Ove su točke opisane u poglavlju 4. kao dio karakterizacije podsustava.

2.8.2. [Članak 5. stavak 6.] navodi da „ako određeni tehnički aspekti koji odgovaraju temeljnim zahtjevima ne mogu biti izričito obuhvaćeni TSI-jem, oni se moraju jasno naznačiti u Prilogu TSI-ju kao otvorena pitanja”. Ideja je da se određeni aspekti smatraju potrebnima za zadovoljavanje temeljnih zahtjeva, ali (zbog njihove složenosti ili nedostatka vremena) nije još bilo moguće definirati odgovarajuću specifikaciju za ciljani sustav. U tom slučaju TSI se






može usvojiti s namjerom zatvaranja otvorenih pitanja u kasnijim revizijama. U međuvremenu se za otvorena pitanja primjenjuju prijavljeni nacionalni propisi.

2.8.3. Nakon usvajanja TSI-ja koji sadrži ta otvorena pitanja države članice moraju te nacionalne propise za otvorena pitanja i tijela imenovana za ocjenu sukladnosti s tim propisima prijaviti Komisiji.

2.9. Ciljani sustav i specifični slučajevi

2.9.1. Cilj TSI-ja jest pridonijeti postizanju „optimalne razine tehničke usklađenosti” uspostavom specifikacije za zajednički ciljani sustav (što ne treba miješati s jednoobraznim pristupom).

2.9.2. Ovisno o posebnoj situaciji svake države članice dostizanje ciljanog sustava možda nije izvedivo (ili zahtijeva dugo prijelazno razdoblje). Uzimajući to u obzir, TSI-jevi „moraju na odgovarajući način sačuvati kompatibilnost postojećeg željezničkog sustava svake države članice (...) moguće za svaki TSI predvidjeti posebne slučajeve kako s obzirom na infrastrukturu, tako i na vozila... Za svaki poseban slučaj, TSI-jevima se određuju provedbeni propisi (...)” ([Članak 5. stavak 5.]).

2.9.3. Ti specifični slučajevi klasificiraju se u dvije kategorije: odredbe se primjenjuju ili trajno (slučajevi P) ili privremeno (slučajevi T).

2.9.4. Kada odgovarajući TSI tako zahtijeva, države članice trebaju obavijestiti Komisiju o tijelima imenovanima za ocjenu sukladnosti u specifičnim slučajevima. Kao i u slučaju otvorenih pitanja, obavijest treba izvršiti nakon usvajanja TSI-ja.

2.9.5. Dolje navedeni dijagram prikazuje prijelaz iz setova nacionalnih propisa u TSI-jeve.

2.10. Pogreške u TSI-jevima

2.10.1. Direktiva o interoperabilnosti uvodi pojmove manje pogreške ([članak 7. stavak 2.]) i važne ili ključne pogreške ([članak 7. stavak 3.]).

2.10.2. Osim toga, „Okvirni mandat Agenciji“ definira pogrešku kao ključnu kada je podsustavu ili sastavnom dijelu onemogućeno da bude:

dovršen ili interoperabilno dizajniran,

ocijenjen za sukladnost,

Postojeći sustav Ciljani sustav

Set NP-a

država članica 1

Set NP-a

država članica

2

Set NP-a

država članica 3

Set NP-a

država članica 4

Komplet des STI

Specifični slučajevi Država članica 1

Specifični slučajevi

Država članica 3


Država članica 4

Set TSI-jeva Poglavlje 4.


Država članica 2

Set TSI-jeva, poglavlje 7.






stavljen u promet ili na tržište,

interoperabilan.

2.10.3. Zbog svih ovih razloga, čim se utvrdi ključna pogreška, Komisija ili ERA ili država članica o tome moraju biti obaviještene kako bi se mogao konzultirati Odbor za interoperabilnost i sigurnost željeznica (RISC), a od Agencije se može zatražiti tehničko mišljenje te se može pokrenuti postupak za izmjenu TSI-ja. Nadalje ako prijavljeno tijelo utvrdi takvu/e pogrešku/e može pokrenuti postupak pitanja i pojašnjenja putem koordinacijske skupine prijavljenih tijela za željezničke proizvode i sustave (NB Rail).

2.10.4. Kada nedostatak nije ključan može se smatrati manjom pogreškom koja se također prijavljuje Komisiji ili ERA-i ili državi članici, ali se rješava manje žurnim postupkom; ovaj slučaj također uključuje prevodilačke pogreške.

2.10.5. Agencija objavljuje popis uočenih manjih pogrešaka, uključujući prevodilačke pogreške, na svojoj internetskoj stranici u očekivanju revizije odgovarajućih TSI-jeva. Ovaj popis podnosi se i RISC-u kao obavijest.

2.11. Tehnička mišljenja Agencije

2.11.1. U skladu s [člankom 7. stavkom 1.] Direktive o interoperabilnosti te, kao što je navedeno u članku 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 881/2004, Europska komisija može od Agencije zatražiti tehničko mišljenje u vezi s, između ostalog, nedostacima TSI-jeva (uključujući slučajeve u kojima zahtjev TSI-ja nije jasan i može dovesti do različitih tumačenja). Referirajući se na potonje, treba procijeniti učinak tih nedostataka na interoperabilnost i na veze sa samim TSI-jem i s drugim TSI-jevima.

2.11.2. Tehničko mišljenje mora pružiti rješenje, ocjenjujući sukladno tome gospodarske, interoperabilne i kontaktne učinke, kao i usklađenost s temeljnim zahtjevima i detaljima za ocjenu sukladnosti.

2.11.3. Agencija mora svoje tehničko mišljenje pružiti u roku od dva mjeseca (članak 10. stavak 2. točka (a) Uredbe (EZ) br. 881/2004). Tehničko mišljenje treba podnijeti RISC-u i, ako se usvoji, mora biti uključeno u reviziju odgovarajućeg TSI-ja. U međuvremenu (u očekivanju revizije TSI-ja) Agencija ga treba objaviti na svojoj internetskoj stranici i proširiti putem mreže Nacionalnih tijela zaduženih za sigurnost. Može biti objavljeno i na internetskoj stranici NB Rail-a.

2.11.4. U skladu s [člankom 7. stavkom 2.] Komisija može preporučiti korištenje tehničkog mišljenja. U tom slučaju trebaju ga koristiti ugovorni subjekti ili proizvođači kako bi nastavili dizajniranje podsustava/sastavnih dijelova ili prijavljena tijela za ocjenu sukladnosti.

2.11.5. Tehničko mišljenje nije pravno obvezujuće sve dok ne postane dio TSI-ja. Ako se koristi, to mora biti jasno navedeno i na potvrdi „EZ-a“ i na izjavi „EZ-a“ za predmetne podsustave ili sastavne dijelove.

2.12. Stanje TSI-jeva

2.12.1. Prva skupina TSI-jeva za brze željezničke pruge glede konstrukcijskih podsustava infrastrukture, energije, željezničkih vozila i nadzorno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih podsustava, kao i funkcionalnih podsustava rada i održavanja, objavljena je u svibnju 2002.

2.12.2. Ove i sve TSI-jeve usvojene prije 2009. sastavilo je u ime Europske komisije zajedničko predstavničko tijelo, kasnije poznato kao Europsko udruženje za interoperabilnost željeznica (AEIF), sastavljeno od predstavnika upravitelja infrastruktura, željezničkih prijevoznika i željezničke industrije.






2.12.3. Nakon njezina osnutka Europska agencija za željeznice (ERA) preuzela je sastavljanje TSI-jeva. Stoga je Agencija pripremila izmjene TSI-ja za podsustave teretnih vagona i podsustave odvijanja i upravljanja prometom, usvojene 2009., te svih TSI-jeva usvojenih od 2009. nadalje. Za brzi pregled statusa TSI-jeva dostupna je tablica na internetskoj stranici ERA-e pod Interoperabilnost/TSI-jevi.

2.13. Važnost TSI-jeva za podsustave definirane u Prilogu II. Direktivi o interoperabilnosti

2.13.1. [Članak 5. stavak 1.] navodi da „po potrebi, podsustav može biti obuhvaćen s nekoliko TSI-jeva i jedan TSI može obuhvaćati nekoliko podsustava”. U praksi to rezultira svojevrsnom matricom koja povezuje različite podsustave s različitim TSI-jevima. Sljedeća tablica pokazuje koji su TSI-jevi primjenjivi na koje podsustave i stoga se trebaju uzeti u obzir za ocjenu sukladnosti određenog podsustava (okvirni TSI-jevi navedeni su samo za referencu).

Tablica 3: Područje primjene TSI-jeva nasuprot podsustava

Primjenjivi TSI-jevi

Podsustav

Infr

astr

uktu

ra

En

erg

ija

Pro

me

tno

-u

pra

vlja

čki i

sig

na

lno

-sig

urn

osn

i p

od

su

sta

v u

vo

zilu

Pro

me

tno

-u

pra

vlja

čki i

sig

na

lno

-sig

urn

osn

i p

od

su

sta

v u

z

pru

gu

Po

dsusta

v

že

ljezn

ičkih

vo

zila

Od

vija

nje

i

up

ravlja

nje

p

rom

eto

m

Od

rža

va

nje

Te

lem

ats

ke

a

plik

acije

Odluka 2008/217/EZ HS INF TSI

X X

Odluka 2011/275/EZ CR INF TSI

X X

Odluka 2008/284/EZ HS ENE

X X

Odluka 2011/274/EZ CR ENE TSI

X X

Odluka 2012/88/EZ CCS TSI

X X X

Odluka 2008/232/EZ HS RST TSI

X X

Odluka 2006/861/EZ CR WAG TSI

X X

Odluka 2011/291/EU CR LOC&PAS TSI

X X

Odluka 2011/229/EU RST buka TSI

X X

Odluka 2008/231/EZ HS OPE TSI

X

Odluka 2011/314/EU CR OPE TSI

X

Uredba 62/2006/EZ TAF TSI

X

Uredba 454/2011/EU TAP TSI

X






Tablica 3: Područje primjene TSI-jeva nasuprot podsustava

Odluka 2008/163/EZ HS&CR SRT TSI

X X X X X X X

Odluka 2008/164/EZ HS&CR PRM TSI

X X X

2.13.2. Gore navedena tablica pokazuje podsustave kako su definirani u Prilogu II. Direktivi o interoperabilnosti. To ne znači da su svi TSI-jevi navedeni za određeni podsustav primjenjivi u svim slučajevima. Primjerice TSI RST za HS (Odluka 2008/232/EZ) primjenjiv je na podsustav željezničkih vozila općenito, ali nije primjenjiv na podsustav konvencionalnih željezničkih vozila, a TSI PRM za HS i za CR (Odluka 2008/164/EZ) primjenjiv je na podsustav željezničkih vozila općenito, ali nije primjenjiv na teretne vagone.

2.14. Primjena u praksi različitih TSI-jeva

2.14.1. S praktičnog stanovišta, projekti nužno ne odgovaraju jednom od podsustava definiranom u Direktivi o interoperabilnosti, već istodobno uključuju više konstrukcijskih podsustava. Usto, kao što je gore navedeno, jedan podsustav može (i često i jest) biti obuhvaćen s nekoliko TSI-jeva. Sljedeća tablica (koja nije iscrpna) pruža primjer važnosti različitih TSI-jeva u nekim praktičnim slučajevima.

Tablica 4: Primjena različitih TSI-jeva u praksi

Primjenjivi TSI-jevi Slučaj

Brz

a ž

elje

znič

ka

p

rug

a

Ele

ktr

ific

iran

a

pru

ga

za

CR

Nee

lektr

ific

ira

na

p

rug

a z

a C

R

Ko

mp

ozic

ija

vla

ka

za

HS

Ko

mp

ozic

ija

vla

ka

za

CR

Ko

mp

ozic

ija

vla

ka

za

CR

za

p

ovre

me

no

ko

rište

nje

na

b

rzim

pru

gam

a

Lo

kom

otiva z

a

HS

Lo

kom

otiva z

a

CR

Pu

tnič

ki vag

on

za

CR

Te

retn

i va

go

n

Mo

dern

izacija

sig

naln

o-

sig

urn

osnog

susta

va

konvencio

naln

e

želje

znič

ke p

rug

e

Odluka 2008/217/EZ HS INF TSI

X

Odluka 2011/275/EZ CR INF TSI

X X

Odluka 2008/284/EZ HS ENE

X

Odluka 2011/274/EU CR ENE TSI

X

Odluka 2012/88/EU CCS TSI

X X X X X X X X X

Odluka 2008/232/EZ HS RST TSI

X X X

Odluka 2006/861/EZ CR WAG TSI

X

Odluka 2011/291/EU CR LOC&PAS TSI

X X X X


http://europa.eu.int/eur-lex/lex/JOHtml.do?uri=OJ:L:2008:064:SOM:EN:HTML








Tablica 4: Primjena različitih TSI-jeva u praksi

Odluka 2011/229/EU RST NOI TSI

X X X X X

Odluka 2008/163/EZ HS&CR SRT TSI

X X X X X X X X X

Odluka 2008/164/EZ HS&CR PRM TSI

X X X X X X X

2.14.2. Primjeri navedeni u tablici trebaju biti shvaćeni na sljedeći način:

Projekt za novu brzu prugu uključuje podsustave infrastrukture, energije i prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav uz prugu. TSI-jevi važni za svaki od tih podsustava su:

o Infrastruktura: TSI za podsustav infrastrukture za HS, TSI za podsustav za osobe smanjene pokretljivosti (ako pruga uključuje stanice), TSI za podsustav za sigurnost u željezničkim tunelima (ako pruga uključuje tunele)

o Energija: TSI za podsustav energije, TSI za podsustav za sigurnost u željezničkim tunelima (ako pruga uključuje tunele)

o Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav uz prugu: TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, TSI za podsustav za sigurnost u željezničkim tunelima

Projekt za novu konvencionalnu prugu uključuje podsustave infrastrukture, energije (ako je pruga elektrificirana) i prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav uz prugu. TSI-jevi važni za svaki od tih podsustava su:

o Infrastruktura: TSI za podsustav infrastrukture za CR, TSI za podsustav za osobe smanjene pokretljivosti (ako pruga uključuje stanice), TSI za podsustav za sigurnost u željezničkim tunelima (ako pruga uključuje tunele)

o Energija: TSI za podsustav energije (ako je pruga elektrificirana), TSI za podsustav za sigurnost u željezničkim tunelima (ako pruga uključuje tunele; neki se parametri primjenjuju čak i ako pruga nije elektrificirana)

o Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav uz prugu: TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, TSI za podsustav za sigurnost u željezničkim tunelima

Nova kompozicija brzog vlaka uključuje podsustave željezničkih vozila i za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav u vozilu. TSI-jevi primjenjivi na svaki od tih podsustava su:

o Podsustav željezničkih vozila: TSI za podsustav željezničkih vozila za HS, TSI za podsustav za osobe smanjene pokretljivosti, TSI za podsustav za sigurnost u željezničkim tunelima

o Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav u vozilu: TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav










Konvencionalna lokomotiva uključuje podsustav željezničkih vozila i prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav u vozilu. TSI-jevi primjenjivi na svaki od tih podsustava su:

o Podsustav željezničkih vozila: TSI za podsustav lokomotive i putničkih vagona za CR, TSI za podsustav za sigurnost u željezničkim tunelima, TSI za podsustav željezničkih vozila -buka

o Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav u vozilu: TSI za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

2.14.3. Shodno tome, u svakom od ovih slučajeva provjera „EZ-a“ svakog podsustava mora uključivati sukladnost s odgovarajućim TSI-jevima.

2.15. TSI-jevi i ostali zahtjevi

2.15.1. Primjenjivi nacionalni propisi

[G 37] Za podsustav sukladan sa svim primjenjivim TSI-jevima, bez otvorenih pitanja, treba smatrati da udovoljava svim temeljnim zahtjevima Direktive o interoperabilnosti. Međutim trenutačno nisu svi aspekti povezani s temeljnim zahtjevima obuhvaćeni TSI-jevima (tj. geografsko područje primjene TSI-jeva ne obuhvaća cijelu mrežu EU-a i postoje otvorena pitanja). Tijekom ovog prijelaznog razdoblja za aspekte koji još nisu obuhvaćeni TSI-jevima na snazi, nacionalni propisi koje je svaka država članica prijavila Europskoj Komisiji prema [članku 17. stavku 3.], primjenjuju se na teritoriju te države članice.

[G 38] Ti prijavljeni nacionalni propisi primjenjuju se kao referenca za provjeru ispunjivanja temeljnih zahtjeva kada (kao što navodi [članak 17. stavak 3.]:

„ne postoji mjerodavni TSI, ili

je obaviješteno o odstupanju (...) ili

poseban slučaj zahtijeva primjenu tehničkih pravila koja nisu uključena u odgovarajući TSI”

ili (kao što navodi [članak 20.]) TSI-jevi se ne primjenjuju u potpunosti za modernizaciju ili obnovu podsustava.

[G 39] Uz ovu opću obvezu u vezi s prijavom nacionalnih propisa, pravni akti kojima se usvajaju TSI-jevi često uključuju detaljnije zahtjeve o opsegu potrebnih prijava.

[G 40] Države članice također posjeduju imenovana tijela zadužena za ocjenu sukladnosti s tim nacionalnim propisima, tzv. „Imenovana tijela“.

[G 41] Nacionalni propisi trebaju se smatrati komplementarnima trenutačnim TSI-jevima kako bi se osigurala usklađenost s temeljnim zahtjevima. Potpuni popis referenci tih nacionalnih propisa objavljen je na internetskoj stranici o željezničkoj interoperabilnosti EZ-a (vidi poveznicu na internetskoj stranici ERA-e pod registri/baza podataka za interoperabilnost i sigurnost Europske agencije za željeznice – ERADIS).

[G 42] Nacionalni propisi ne mogu pobijati (to uključuje i komplementarne propise) odgovarajuće TSI-jeve.

[G 43] Ako TSI tako zahtijeva, nacionalni se propisi trebaju koristiti za ocjenu sukladnosti u specifičnim slučajevima.






[G 44] Ako je potrebno, država članica može izmijeniti pravila koja je prijavila. Ipak, svrha popisa povezana s osiguravanjem pravičnog i nediskriminirajućeg postupanja sa svim dionicima javnom objavom primjenjivih nacionalnih propisa zahtijeva određenu stabilnost.

[G 45] Potreba za takvim nacionalnim propisima smanjit će se izmjenama i razvojem TSI-jeva, zatvaranjem otvorenih pitanja i širenjem područja primjene na cijelu željezničku mrežu EU-a.

[G 46] Nacionalni propisi će se, međutim, nastaviti primjenjivati za odstupanja i djelomičnu primjenu TSI-jeva u slučaju modernizacije ili obnove.

2.15.2. Sukladnost s drugim propisima koji proizlaze iz Ugovora

[G 47] Sve druge direktive koje obuhvaćaju tehnički opseg Direktive o interoperabilnosti, uključujući podsustave i interoperabilne sastavne dijelove, ostaju primjenjive uz uvjet da se ne odnose na temeljne zahtjeve iznesene u Direktivi o interoperabilnosti. Prema potrebi primjenjuju se odredbe [članka 13. stavka 3.]: „ako interoperabilni sastavni dijelovi podliježu drugim direktivama Zajednice kojima su obuhvaćeni drugi aspekti, u takvim se slučajevima u izjavi „EZ-a“ o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu navodi da interoperabilni sastavni dijelovi također ispunjavaju uvjete tih drugih direktiva”.

[G 48] Opće je načelo da TSI-jevi ne udvostručuju zahtjeve koji su već obuhvaćeni drugim propisima EU-a (elektromagnetna usklađenost (EMC), emisije ispušnih plinova, itd.). To ne znači da su željeznički podsustavi izuzeti iz obveze usklađivanja s tim drugim propisima.

[G 49] Primjenjuju se sljedeće odredbe:

[Članak 3. stavak 2.]: „Odredbe ove Direktive primjenjuju se ne dovodeći u pitanje bilo koju drugu mjerodavnu odredbu Zajednice. Međutim za ispunjavanje temeljnih zahtjeva ove Direktive u slučaju interoperabilnih sastavnih dijelova potrebno je primjenjivati i pojedinačne europske specifikacije izrađene s tom namjenom.”

Prilog VI. (2.1) Direktivi o interoperabilnosti: provjera „EZ-a“ je postupak u kojem prijavljeno tijelo provjerava i potvrđuje da je podsustav:

o u skladu s odgovarajućim TSI-jem/TSI-jevima;

o u skladu s drugim odredbama koje proizlaze iz Ugovora.”“

[G 50] Osim sukladnosti s TSI-jevima, proizvođač interoperabilnog sastavnog dijela odgovoran je i za jamčenje sukladnosti sa zahtjevima svih drugih primjenjivih zakona. U tu svrhu, te po potrebi, proizvođač mora odrediti tijela prijavljena u skladu s tim direktivama (vidi ERA-inu internetsku stranicu pod interoperabilnost/suradnja s organizacijama za poveznicu na popis tijela prijavljenih u skladu s direktivama novog pristupa). Prijavljeno tijelo određeno za ocjenu sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela s Direktivom o interoperabilnosti i TSI-jevima ne mora ocijeniti sukladnost sastavnog dijela s drugim relevantnim direktivama. Ovu će ocjenu provesti ili tijela prijavljena za ocjenu sukladnosti prema primjenjivim direktivama ili, ako te direktive to dopuštaju, sam proizvođač. Ipak, ista organizacija može provesti ocjenu sukladnosti za nekoliko direktiva uz uvjet da je prijavljena za sve.

[G 51] Slučaj se razlikuje za podsustave. Prijavljeno tijelo koje provodi provjeru „EZ-a“ mora provjeriti je li podsustav u skladu s:

TSI-jevima te posjeduju li interoperabilni sastavni dijelovi izjavu „EZ-a“ o sukladnosti u skladu s [člankom 13.] i






svim ostalim primjenjivim propisima koji proizlaze iz Ugovora. U tu svrhu prijavljeno tijelo imenovano za ocjenu sukladnosti podsustava s Direktivom o interoperabilnosti ne treba ocijeniti sukladnost podsustava s drugim odredbama. Ipak, prijavljeno tijelo treba zahtijevati od podnositelja zahtjeva dokaze sukladnosti sa svim drugim primjenjivim odredbama. Potonji mora pružiti odgovarajuće dokaze o sukladnosti, a prijavljeno ih tijelo mora uključiti u tehničku dokumentaciju.

[G 52] Koordinacijska skupina prijavljenih tijela za željezničke proizvode i sustave (NB Rail) održava popis ostalih propisa koji proizlaze iz Ugovora i koji su primjenjivi na podsustave, a nalaze se na njezinoj internetskoj stranici (vidi gore spomenutu poveznicu na ERA-inoj internetskoj stranici). Ovaj popis nije obvezujući i NB Rail nije zakonski obvezan održavati takav popis.

[G 53] U slučaju sukoba između temeljnih zahtjeva Direktive o interoperabilnosti (ili zahtjeva TSI-jeva) i onih ostalih propisa koji obuhvaćaju isto tehničko područje primjene, predmet treba uputiti Komisiji koja će potražiti najbolje moguće rješenje. Pravno načelo koje se u ovom slučaju može primijeniti jest da propisi specijalizirani za određeni sektor prevladavaju nad horizontalnim zakonodavstvom.

2.15.3. TSI-jevi i ostali zahtjevi – sažetak

[G 54] Tablica koja slijedi pojašnjava kombinaciju različitih zahtjeva primjenjivih na konstrukcijske podsustave i ocjenu sukladnosti s njima:

Tablica 5: Zahtjevi primjenjivi na konstrukcijske podsustave i ocjena

sukladnosti s tim zahtjevima

Zahtjevi Ocjena sukladnosti provedena u skladu

s:

Tijelo nadležno za ocjenu sukladnosti

Osnovni parametri i interoperabilni

sastavni dijelovi

Poglavlja 4. i 5. TSI-ja

Poglavlje 6. TSI-ja Prijavljeno tijelo

Direktive o interoperabilnosti

Specifični slučajevi Poglavlje 7. TSI-ja Prijava države

članice Imenovano tijelo

Otvorena pitanja Prijava države

članice (nacionalni propisi)

Prijava države članice

Imenovano tijelo

Ostali propisi koji proizlaze iz Ugovora

Ostali propisi Ostali propisi Prijavljena tijela prema ostalim

propisima

[G 55] Općenito govoreći, opseg prijave nacionalnih propisa i imenovanih tijela (u skladu s [člankom 17.]) treba odgovarati sivom području gore navedenog dijagrama, dok je bijelo područje dijagrama pokriveno zakonodavstvom EU-a (TSI-jevi i ostali propisi koji proizlaze iz Ugovora). Specifični slučajevi navedeni u poglavlju 7. TSI-jeva mogu upućivati na nacionalne propise koje zatim države članice trebaju prijaviti.






[G 56] U slučajevima u kojima je dozvoljeno odstupanje, imenovano tijelo odgovorno je za provjeru sukladnosti s prijavljenim nacionalnim propisima koji se primjenjuju umjesto TSI-ja/TSI-jeva.

[G 57] U slučajevima modernizacije ili obnove, imenovano tijelo odgovorno je za provjeru sukladnosti s prijavljenim nacionalnim propisima koji se primjenjuju umjesto TSI-ja/TSI-jeva.

2.16. Pitanja o TSI-jevima

2.16.1. Samo Europski sud pravde može dati formalno tumačenje pravnih tekstova.

2.16.2. Kako bi Direktiva o interoperabilnosti i TSI-jevi bili u potpunosti učinkoviti, od osnovne je važnosti da svi dionici željezničkog sustava u EU-u dijele zajedničko razumijevanje i primjenu njihova sadržaja i zahtjeva.

2.16.3. Mnogi korisnici upućivali su zahtjeve za pojašnjenjem ERA-i te se njima bavi ova verzija vodiča. Međutim korisnici će zasigurno imati još pitanja koja će se prikupiti i na koja će se odgovoriti u budućim revizijama.

2.16.4. Pitanja o TSI-ju mogu se uputiti ERA-i; ona će biti prikupljena kao „Najčešća pitanja i odgovori“ na internetskoj stranici Agencije. Ta će se pitanja uzeti u obzir u budućim revizijama ovog vodiča i, po potrebi, tijekom revizije TSI-jeva.

2.16.5. Nadalje tijela prijavljena prema [članku 28.] Direktive o interoperabilnosti mogu se obratiti svojoj koordinacijskoj skupini, NB Rail, za bilo koja pitanja u vezi s postupcima ocjenjivanja i provjere glede primjene TSI-jeva (vidi i Odjeljak 4.4).






3. PRIMJENJIVE NORME I OSTALI DOKUMENTI

3.1. Pregled

3.1.1. TSI-jevi se usvajaju odlukama ili uredbama EZ-a te su shodno tome obvezujući. Međutim oni obično ne propisuju specifična tehnička rješenja za ispunjivanje zahtjeva.

3.1.2. U skladu s [člankom 5. stavkom 8.]) „TSI-jevi mogu izravno i jasno upućivati na europske ili međunarodne standarde ili specifikacije ili tehničku dokumentaciju koju objavi Agencija” ili, u njihovu nedostatku, „na druge, jasno utvrđene normativne dokumente” (poput brošura UIC-a, nacionalnih standarda, itd.), a usklađenost s tim standardima ili specifikacijama (ili relevantnim dijelovima) ili dokumentima postaje obvezujuća. Samo oni standardi (ili njihovi dijelovi), specifikacije i dokumenti koji su striktno potrebni za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava EU-a specifično se upućuju na TSI-jeve te ih stoga oni nalažu.

3.1.3. Ipak, nekoliko drugih standarda i dokumenata također je relevantno za TSI-jeve, iako se na njih ne upućuje. Sukladnost s tim standardima ili dokumentima ostaje dobrovoljna. Sukladnost s usklađenim standardima koristi pretpostavku sukladnosti s odgovarajućim temeljnim zahtjevima.

3.1.4. Upućivanja na usklađene standarde u kojima se navode direktive (direktive novog pristupa i direktive na osnovi novog pristupa) za koje se daje pretpostavka sukladnosti objavljena su u Službenom listu Europske unije (SLEU), a dostupne su i na internetskoj stranici GU-a za poduzetništvo i industriju.

3.1.5. Stoga se može dogoditi da isti standard može biti (u cijelosti ili djelomično) istodobno usklađen (tj. dobrovoljan i uz pretpostavku sukladnosti) i obvezujući (tj. naveden kao takav u TSI-ju). Kao posljedica toga standard će se pojaviti na popisu usklađenih standarda objavljenih u Službenom listu Europske unije kao i na popisu obvezujućih standarda koji se navode u TSI-jevima.

3.1.6 U praksi, standardi i ostali dokumenti povezani su s tehničkim zahtjevima iznesenim u poglavljima 4. i 5. svakog TSI-ja (osnovni parametri, sučelja i zahtjevi rada svakog podsustava). Ti zahtjevi, s druge strane, odražavaju temeljne zahtjeve Direktive o interoperabilnosti te temeljne zahtjeve specifične za podsustav navedene u poglavlju 3. TSI-jeva.

3.1.7 Popisi standarda i dokumenata za svaki podsustav, obvezujućih i dobrovoljnih, navode se u specifičnim vodičima TSI-ja (Prilozi 1 ovom vodiču).

3.2. Reference na europske norme i ostali dokumenti u TSI-jevima

3.2.1. Reference u TSI-jevima na postojeće standarde ili ostale dokumente mogu biti:

„striktne“ reference – kada referenca izričito identificira određenu verziju dokumenta (npr. s referencom na broj verzije, datum, itd.), ili

„klizne“ reference (tj. bez izričite identifikacije određene verzije dokumenta) – kada je referenca na verziju dokumenta na snazi u vrijeme usvajanja posljednje verzije predmetnog TSI-ja.

3.2.2. Koliko je to moguće, u TSI-jevima se navode samo striktne reference.

3.2.3. U oba slučaja verzija standarda (ili dokumenta) navedena u TSI-ju je obvezujuća. Ako nakon usvajanja TSI-ja dođe do usvajanja nove verzije tog standarda (ili dokumenta), ne podrazumijeva se nikakva promjena u TSI-ju, a „stara“ verzija na koju se TSI referira ostaje obvezujuća. Drugim riječima, u oba slučaja ništa u biti ne „klizi“.






3.2.4. Kada se TSI referira na standard ili dokument, cijeli standard ili dokument je obvezujući. Kada se TSI referira na dio standarda ili dokumenta, samo dio na koji se referira je obvezujući.

3.2.5. Kada standard na koji se TSI referira sadrži referencu na neki drugi standard, osim ako nije drugačije navedeno u TSI-ju, taj drugi standard također postaje obvezujući.

3.2.6. TSI-jevi se ne referiraju na standarde ili druge relevantne dokumente čija primjena nije obvezujuća.

3.3. Tehnička dokumentacija Agencije

3.3.1. Treba napomenuti da „tehnička dokumentacija Agencije“ nije isto što i „tehničko mišljenje Agencije“ koje je opisano u odjeljku 2.11.

3.3.2. TSI se može referirati na tehničku dokumentaciju Agencije na isti način kao i na standard. Nadalje regulatorne mjere kojima se TSI usvaja mogu uključivati odredbe za modernizaciju tehničkedokumentacije koju obavlja Agencija.






4. DIONICI

4.1. Proizvođač interoperabilnog sastavnog dijela

4.1.1. Proizvođač interoperabilnog sastavnog dijela organizacija je zadužena za projektiranje i izradu interoperabilnog sastavnog dijela koja je obuhvaćena Direktivom o interoperabilnosti i povezanim TSI-jevima, s ciljem njegova stavljanja na tržište na području EU-a u svoje ime.

4.1.2. U slučajevima u kojima je u projektiranje interoperabilnog sastavnog dijela uz dobavljača uključen i naručitelj (npr. željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture) treba biti jasno navedeno koja se strana smatra proizvođačem. S tim povezane obveze i odgovornosti primjenjuju se na osobu koja je sastavila izjavu „EZ-a“.

4.1.3. Osoba koja znatno izmijeni interoperabilni sastavni dio pri čemu nastaje „novi” interoperabilni sastavni dio (odnosno ako bi te izmjene mogle utjecati na obilježja osnovnih parametara koje podržava taj interoperabilni sastavni dio), s ciljem njegova stavljanja na tržište na području EU-a, postaje proizvođač i mora organizirati provedbu odgovarajućeg ocjenjivanja sukladnosti.

4.1.4. Upravitelj infrastrukture, željeznički prijevoznik,nadzornik vozila itd. mogu projektirati, izraditi ili izmijeniti interoperabilni sastavni dio za vlastite potrebe. U tom slučaju oni su zaduženi za stavljanje tog interoperabilnog sastavnog dijela na tržište te se smatraju njegovim proizvođačem.

4.1.5. Proizvođač je odgovoran za:

projektiranje i izradu interoperabilnog sastavnog dijela;

provođenje postupaka za izdavanje potvrde o sukladnosti i prikladnosti za uporabu interoperabilnog sastavnog dijela u odnosu na zahtjeve utvrđene Direktivom o interoperabilnosti i povezane TSI-jeve.

4.1.6. Proizvođač ima isključivu i krajnju odgovornost za jamčenje sukladnosti svojeg interoperabilnog sastavnog dijela s primjenjivim direktivama. Mora razumjeti projektiranje i izradu interoperabilnog sastavnog dijela, omogućiti, ako to zahtijevaju relevantni TSI-jevi, izdavanje potvrde „EZ-a“ koju vrši jedno ili više prijavljenih tijela te donijeti izjavu „EZ-a“ o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu u odnosu na sve primjenjive odredbe i zahtjeve relevantnih direktiva.

4.1.7. Proizvođač može djelovati kao podizvođač određenih aktivnosti – primjerice projektiranja ili izrade interoperabilnog sastavnog dijela – pod uvjetom da zadržava opću kontrolu i odgovornost za interoperabilni sastavni dio u cijelosti. Prema istom načelu može upotrebljavati gotove dijelove ili komponente neovisno o tome imaju li oni oznaku „CE” kako bi proizveo interoperabilni sastavni dio, a da pritom ne izgubi status proizvođača.

4.1.8. Prilogom IV. Direktivi o interoperabilnosti utvrđene su obveze proizvođača uzimajući u obzir izjavu „EZ-a“ o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnog sastavnog dijela.

4.1.9. Proizvođač može imati poslovni nastan u Zajednici ili drugdje. U oba slučaja proizvođač može imenovati ovlaštenog zastupnika (vidi odjeljak 4.3) na području EU-a kako bi on u njegovo ime provodio određene zadaće koje zahtijevaju primjenjive direktive, pod uvjetom da su utvrđene mandatom između proizvođača i njegova ovlaštenog zastupnika. Međutim proizvođač s poslovnim nastanom izvan EU-a nije obvezan imati ovlaštenog zastupnika, iako to može donijeti određene prednosti.






4.2. Podnositelj zahtjeva za provjeru „EZ-a“

4.2.1. Termin „podnositelj zahtjeva” upotrebljava se u Direktivi o interoperabilnosti u nekoliko članaka i priloga. Ne odnosi se u svim slučajevima na istu ulogu i ne mora biti riječ o istoj organizaciji. Primjerice:

proizvođač željezničkog vozila može biti podnositelj zahtjeva za provjeru „EZ-a“ podsustava željezničkih vozila ([članak 18.]);

proizvođač prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava u vozilu (CCS) može biti podnositelj zahtjeva za provjeru „EZ-a“ podsustava CCS-a ([članak 18.]);

leasing tvrtka može biti podnositelj zahtjeva za prvu dozvolu za stavljanje vozila u promet ([članak 22.]) i

željeznički prijevoznik može biti podnositelj zahtjeva za dodatnu dozvolu za stavljanje u promet na području druge države članice ([članak 23.]).

4.2.2. Podnositelj zahtjeva za postupak provjere „EZ-a” „može biti naručitelj ili proizvođač ili njihov ovlašteni predstavnik unutar Zajednice”. Bez obzira na to koja je organizacija podnositelj zahtjeva, njezina je obveza donošenje izjave „EZ-a“ o provjeri. Stoga je podnositelj zahtjeva subjekt odgovoran osigurati da podsustav ispunjuje zahtjeve TSI-jeva i drugih propisa utvrđenih Ugovorom (zahtjeva obuhvaćenih izjavom „EZ-a“).

4.2.3. Podnositelj zahtjeva za provjeru „EZ-a“ odgovoran je za:

projektiranje, proizvodnju i konačno ispitivanje podsustava. Odgovoran je za projektiranje i izgradnju podsustava čak i u slučaju da su elemente podsustava projektirale i izgradile druge organizacije;

organizaciju provjere „EZ-a“ koju će izvršiti prijavljeno tijelo (vidi detalje u Prilogu 2 ovom vodiču);

za sastavljanje izjave „EZ-a“ o provjeri podsustava.

4.2.4. Podnositelj zahtjeva za provjeru „EZ-a“ može ustupiti određene zadaće ili djelovati kao podizvođač određenih zadaća povezanih s podsustavom (poput njegova projektiranja, izgradnje ili ispitivanja), no pritom zadržava opću kontrolu i odgovornost nad podsustavom u cijelosti te ostaje odgovoran za donošenje izjave „EZ-a“ o provjeri. U konačnici, podnositelj zahtjeva koji donosi izjavu „EZ-a“ o provjeri (nakon modula SD ili SF) mora biti osoba kojoj je dodijeljena potvrda „EZ-a“ o tipskom ispitivanju.

4.2.5. U slučajevima u kojima su određeni dijelovi ili faze podsustava obuhvaćeni privremenom izjavom o provjeri, podnositelj zahtjeva koji sastavlja izjavu „EZ-a“ o provjeri ne mora nužno biti ista osoba/subjekt koji je sastavio privremenu izjavu o provjeri.

4.2.6. U Prilozima V. i VI. Direktivi o interoperabilnosti utvrđuju se obveze podnositelja zahtjeva za dozvolu za stavljanje u promet uzimajući u obzir izjavu „EZ-a“ o provjeri i uvjete za držanje te izjave „EZ-a“, zajedno s tehničkom dokumentacijom koja se uz nju prilaže.

4.2.7. U slučajevima modernizacije ili obnove, podnositelj zahtjeva za provjeru „EZ-a“ dužan je obavijestiti prijavljeno tijelo o odluci koju je donijela dotična država članica o opsegu u kojem će primjenjivati TSI-jeve. Prema [članku 20. stavku 1.] „naručitelj ili proizvođač dotičnoj državi članici šalje dokumentaciju o projektu”. Naručitelj i proizvođač dužni su dogovoriti se o tome tko šalje dokumentaciju. Obično jedan od tih dvaju aktera treba biti podnositelj zahtjeva za provjeru „EZ-a“.






4.3. Ovlašteni zastupnik

4.3.1. Prema definiciji iz članka R1. stavka 4. Priloga I. Odluci [22] o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda, ovlašteni zastupnik „znači svaka fizička ili pravna osoba osnovana u Zajednici, koju je proizvođač pisano ovlastio da u njegovo ime obavlja određene zadaće”.

4.3.2. U kontekstu Direktive o interoperabilnosti riječ je o organizaciji koju je proizvođač ili naručitelj izričito pisanim mandatom ovlastio da djeluje u njegovo ime, odnosno obavlja određene obveze proizvođača ili naručitelja. U kojoj mjeri ovlašteni zastupnik može preuzeti obveze proizvođača ili naručitelja utvrđeno je u skladu s mandatom koji je ovlaštenom zastupniku dodijelio proizvođač ili naručitelj.

4.3.3. Primjerice, ovlašteni zastupnik može biti imenovan kako bi zatražio ocjenjivanje sukladnosti na području EU-a, potpisao izjavu „EZ-a“ o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu ili izjavu „EZ-a“ o provjeri te držao te dokumente i tehničku dokumentaciju (gdje je to primjenjivo) na raspolaganju nadležnim tijelima tijekom radnog vijeka interoperabilnog sastavnog dijela ili podsustava.

4.3.4. Ovlašteni zastupnik proizvođača ili naručitelja mora imati poslovni nastan na području EU-a.

4.3.5. Prodajni zastupnici proizvođača (poput ovlaštenih distributera), neovisno o tome imaju li poslovni nastan unutar EU-a, ne smiju se zamijeniti s ovlaštenim zastupnicima u smislu Direktive o interoperabilnosti.

4.3.6. Ovlašteni zastupnik mora poštovati obveze proizvođača ili naručitelja, poput obveza koje se odnose na ocjenjivanje sukladnosti ili prikladnosti za uporabu, provjeru „EZ-a“, izjavu „EZ-a“ o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu, izjavu „EZ-a“ o provjeri ili uvjete za držanje izjave „EZ-a“ zajedno s tehničkom dokumentacijom na raspolaganju nadležnim tijelima.

4.3.7. Ovlaštenom zastupniku mogu se obratiti nadležna tijela država članica umjesto proizvođača ili naručitelja u vezi s obvezama potonjih utvrđenim Direktivom o interoperabilnosti. Proizvođač ili naručitelj ostaju odgovorni za aktivnosti koje ovlašteni zastupnik provodi u njihovo ime.

4.3.8. Ovlašteni zastupnik može istodobno djelovati kao podizvođač, uvoznik ili osoba zadužena za stavljanje na tržište.

4.4. Prijavljena tijela

4.4.1. Prijavljeno tijelo organizacija je odgovorna kao treća strana za ocjenjivanje interoperabilnog sastavnog dijela ili konstrukcijskog podsustava u odnosu na zahtjeve relevantnog TSI-ja. Prema članku 2. točki (j), članku 13. stavku 2. te člancima 18. i 28. Priloga VI. Direktivi o interoperabilnosti, zadaće su prijavljenih tijela sljedeće:

ocjenjivanje sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova;

izvršavanje provjere „EZ-a“ podsustava;

izrada (sastavljanje) tehničke dokumentacije koja se prilaže uz izjavu „EZ-a“ o provjeri ili privremene izjave o provjeri (ISV);

povremena objava podataka o






o zahtjevima za provjeru „EZ-a“, privremenoj izjavi o provjeri te ocjenjivanju sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu zaprimljenih interoperabilnih sastavnih dijelova,

o Potvrdama „EZ-a“ o privremenoj sukladnosti, izdanim potvrdama o provjeri „EZ-a“ te izdanim ili odbijenim potvrdama „EZ-a“ o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu.

Te su zadaće u skladu s načelima „globalnog pristupa”, kako je objašnjeno u Prilogu 3. ovom vodiču.

4.4.2. Nadalje, Vodič za provedbu direktiva koje se temelje na novom pristupu i globalnom pristupu (koji još nije ažuriran u skladu s Novim zakonskim okvirom) i dalje je relevantan za aktivnosti prijavljenih tijela, izuzev odredbi koje se tiču stavljanja oznaka „CE” na interoperabilne sastavne dijelove i podsustave.

4.4.3. U skladu s načelima „globalnog pristupa”, Direktivom o interoperabilnosti od prijavljenih se tijela zahtijeva da međusobno blisko surađuju radi usklađivanja svojih aktivnosti. U tu svrhu osnovana je koordinacijska skupina prijavljenih tijela za željezničke proizvode i sustave (NB Rail) kako bi raspravljala o problemima koji se tiču ocjenjivanja sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova i provjere „EZ-a“ podsustava te kako bi predlagala rješenja tih problema ([članak 28. stavak 5.]). Ta su rješenja formalizirana u „preporukama za uporabu” (RFU) ili u „pitanjima i pojašnjenjima” (Q&C). Pitanja i pojašnjenja predaju se Komisiji koja odlučuje o njihovu usvajanju. Preporuke za uporabu te pitanja i pojašnjenja ne zamjenjuju, ali nadopunjuju zakonodavstvo EU-a pružajući dodatnu potporu i informacije prijavljenim tijelima o tehničkim pitanjima. Nakon njihova usvajanja, preporuke za uporabu te pitanja i objašnjenja upotrebljavaju sva prijavljena tijela.

4.4.4. Informacije o preporukama za uporabu te pitanjima i pojašnjenjima mogu se pronaći na internetskoj stranici koordinacijske skupine NB Rail (vidi poveznicu na ERA-inoj internetskoj stranici pod interoperabilnost/suradnja s organizacijama).

4.4.5. Kod prijavljivanja tijela u skladu s Direktivom o interoperabilnosti, država članica koja ga prijavljuje treba naznačiti opseg nadležnosti tog prijavljenog tijela:

Postupak: ocjenjivanje sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova, ocjenjivanje prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova ili provjera podsustava „EZ-a“;

Podsustavi: podsustav energije, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav uz prugu, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav u vozilu, podsustav željezničkih vozila ili podsustav infrastrukture;

TSI i revizija TSI-jeva;

4.4.6. Prilogom VIII. Direktivi o interoperabilnosti utvrđeni su minimalni kriteriji koje države članice moraju uzeti u obzir kod prijavljivanja tijela. Ti se kriteriji najvećim dijelom odnose na nadležnost i neovisnost poslovnih aktera (proizvođača, željezničkih prijevoznika, upravitelja infrastrukture itd.) i nadležnih tijela koja izdaju dozvolu za stavljanje vozila u promet.

4.5. Imenovana tijela

4.5.1. Imenovano tijelo organizacija je odgovorna kao treća strana za ocjenjivanje interoperabilnog sastavnog dijela ili konstrukcijskog podsustava u odnosu na relevantne prijavljene






nacionalne propise (vidi odjeljak 2.15.1 za slučajeve u kojima se primjenjuju nacionalni propisi).

4.5.2. Organizacija ili organizacije imenovane za ocjenjivanje sukladnosti s prijavljenim nacionalnim propisima mogu (a prema [uvodnoj izjavi 18.] i trebaju) biti istovjetne s prijavljenim tijelima. To međutim nije obvezno. U svakom slučaju, ako je ista organizacija istodobno „imenovano tijelo” i „prijavljeno tijelo” te s praktičnog gledišta može obaviti postupak ocjenjivanja u jednom postupku, s formalnog gledišta i dalje ima dvije različite uloge, a isto se treba odražavati i u dokumentima koje organizacija utemeljuje.

4.5.3. Zadaće su imenovanih tijela glede provjere sukladnosti s nacionalnim propisima mutatis mutandis onih koje se odnose na provjeru sukladnosti s TSI-jevima. Postoji međutim jedna znatna razlika – za provedbu provjere „EZ-a“ podnositelj zahtjeva može imenovati bilo koje nadležno prijavljeno tijelo (neovisno o tome koja ga je država članica prijavila), dok je za provedbu provjere sukladnosti s nacionalnim propisima i posebnim slučajevima podnositelj zahtjeva dužan obratiti se tijelu koje je imenovala država članica na čijem se teritoriju podsustav namjerava staviti u promet.

4.5.4. Direktivom o interoperabilnosti ne određuju se kriteriji koje države članice moraju slijediti kod imenovanja tih tijela. U tom pogledu, članak 6. stavak 2. Odluke [22] o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda može se spomenuti kao uputa. U njemu se navodi da „u slučaju kada je usklađenim zakonodavstvom Zajednice omogućeno da ocjenjivanje sukladnosti izvrše javna tijela, tim se zakonodavstvom jamči da tijela koja provode ocjenjivanje sukladnosti, a na koje se navedena javna tijela oslanjaju s obzirom na tehničku procjenu, moraju biti u skladu s kriterijima za prijavljena tijela istovjetnim onima koji su utvrđeni u ovoj Odluci”.

4.6. Podnositelj zahtjeva za dozvolu za stavljanje podsustava u promet

4.6.1. Podnositelj zahtjeva za dozvolu za stavljanje podsustava u promet može se razlikovati od podnositelja zahtjeva za provjeru „EZ-a“.

4.6.2. Podnositelj zahtjeva za dozvolu za stavljanje u promet opisan je u odjeljku 8.1 [43] Preporuke o dozvoli za stavljanje konstrukcijskih podsustava i vozila u promet. Odgovoran je za:

jamčenje da je podsustav bio podvrgnut postupku provjere te pružanje potrebnih dokaza nacionalnom tijelu nadležnom za sigurnost (NSA), uključujući:

o provjeru „EZ-a“;

o provjeru sukladnosti s primjenjivim nacionalnim propisima (otvorenim pitanjima, posebnim slučajevima, odstupanjima);

o procjenu i ocjenjivanje rizika ako se to zahtijeva Uredbom Komisije br. 352/2009;

podnošenje zahtjeva za dozvolu za stavljanje u promet nacionalnog tijela nadležnog za sigurnost države članice na čijem će se teritoriju podsustav nalaziti i prometovati.

4.7. Nacionalna tijela nadležna za sigurnost (NSA)

4.7.1. Glede primjene TSI-jeva, glavne su zadaće nacionalnih tijela nadležnih za sigurnost sljedeće (određene člankom 26. Direktive o sigurnosti):

„izdavanje rješenja za stavljanje u promet konstrukcijskih podsustava (...)”;






„nadzor usklađenosti interoperabilnih sastavnih dijelova s temeljnim zahtjevima (...)”;

„provjerava jesu li ispunjeni uvjeti i zahtjevi utvrđeni u [rješenjima o sigurnosti za obavljanje usluga u željezničkom prijevozu i rješenjima o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom] te djeluju li upravitelji infrastrukture i željeznički prijevoznici u skladu sa zahtjevima Zajednice ili nacionalnog zakonodavstva”; to uključuje jamčenje da su ispunjeni zahtjevi TSI-jeva za funkcionalne podsustave.






5. OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

5.1. Postupci ocjenjivanja sukladnosti

5.1.1. Interoperabilni sastavni dijelovi

[G 58] Prije njegova stavljanja na tržište (vidi odjeljak 6.1.), interoperabilni sastavni dio mora nositi izjavu „EZ-a“ o sukladnosti te ako je potrebno izjavu „EZ-a“ o prikladnosti za uporabu. Te izjave izdaje proizvođač interoperabilnog sastavnog dijela ili njegov ovlašteni zastupnik nakon izdavanja potvrde prijavljenog tijela gdje je to primjenjivo.

[G 59] Uzimajući u obzir Direktivu o interoperabilnosti, opća definicija „ocjenjivanja sukladnosti” (vidi definicije u Tablica 7) u kontekstu interoperabilnih sastavnih dijelova znači proces koji pokazuje jesu li ispunjeni zahtjevi u relevantnim TSI-jevima koji se odnose na interoperabilni sastavni dio.

[G 60] Druga obilježja interoperabilnog sastavnog dijela mogu odrediti proizvođač i kupac u ugovoru pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa zahtjevima TSI-jeva. Prijavljeno tijelo ne mora ocijeniti ta obilježja u okviru interoperabilnosti.

[G 61] Izjavom „EZ-a“ o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnog sastavnog dijela mora se precizno odrediti proizvod za koji je izjava sastavljena.

[G 62] Novo ocjenjivanje sukladnosti i nova izjava „EZ-a“ o sukladnosti potrebni su za postojeći interoperabilni sastavni dio (prije nego se on ugradi u podsustav) u slučaju

da se on znatno izmijeni (odnosno ako te izmjene utječu na obilježja osnovnih parametara); ili u slučaju

da se namjerava upotrijebiti u novom području uporabe.

[G 63] U gore navedenim slučajevima nova izjava „EZ-a“ o prikladnosti za uporabu također je potrebna ako je za interoperabilni sastavni dio zahtijeva relevantni TSI.

[G 64] Subjekt koji stavlja interoperabilni sastavni dio na tržište na području EU-a mora nadležnim nacionalnim tijelima staviti na raspolaganje izjavu/izjave „EZ-a“ o sukladnosti i izjavu/izjave „EZ-a“ o prikladnosti za uporabu te tehničku dokumentaciju za razdoblje određeno relevantnim TSI-jem; ako TSI-jem nije određeno razdoblje, ono se odnosi na deset godina od datuma izrade posljednjeg interoperabilnog sastavnog dijela. To se odnosi na interoperabilne sastavne dijelove proizvedene na području EU-a, kao i na one uvezene s područja treće zemlje. Ako proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik na području EU-a još nije ispunio tu obvezu, za to je zadužena osoba koja je interoperabilni sastavni dio stavila na tržište EU-a (uvoznik ili druga osoba).

[G 65] U praksi, interoperabilni sastavni dijelovi obično se proizvode serijski na temelju istoga oblikovanja ili tipa i mogu biti ugrađeni u različite podsustave. Uzimajući to u obzir, izjava „EZ-a“ o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu izdaje se prije ugrađivanja interoperabilnog sastavnog dijela u podsustav te obično nije povezana s određenim projektom ili podsustavom.

[G 66] Interoperabilni sastavni dio koji sadrži izjavu „EZ-a“ o sukladnosti i/ili prikladnosti za uporabu može se ugraditi u podsustav bez daljnjeg ocjenjivanja njegove sukladnosti. Daljnja provjera podsustava „EZ-a“ (vidi odjeljak 5.3.3 u nastavku) mora uključivati provjeru toga je li interoperabilni sastavni dio pravilno ugrađen te je li kompatibilan s ostalim interoperabilnim sastavnim dijelovima tog podsustava (točnije, postupak provjere „EZ-a“ mora uključivati kontrolu toga upotrebljavaju li se interoperabilni sastavni dijelovi na relevantnom području uporabe).






[G 67] Ako interoperabilni sastavni dio čini dio drugog interoperabilnog sastavnog dijela (primjerice interoperabilni sastavni dio željezničkog praga čini dio interoperabilnog sastavnog dijela skretnice), svaki je proizvođač zadužen za provedbu odgovarajuće provjere i izdavanje izjave „EZ-a“. Stoga u gore navedenom primjeru proizvođač željezničkog praga dužan je priložiti izjavu „EZ-a“ o interoperabilnom sastavnom dijelu željezničkog praga proizvođaču interoperabilnog sastavnog dijela skretnice.

[G 68] Zahtjev za ocjenjivanje sukladnosti sastavnog dijela može se podnijeti u bilo koje vrijeme. Međutim, osim ako relevantni TSI ne nalaže drugačije, potvrda „EZ-a“ o provjeri za podsustav koji uključuje taj interoperabilni sastavni dio može se izdati tek nakon utvrđivanja svih relevantnih izjava „EZ-a“ o sukladnosti i prikladnosti za uporabu.

[G 69] Ako se interoperabilni sastavni dio ocjenjuje istodobno s podsustavom te ako se stavlja na tržište prilikom stavljanja tog podsustava u promet, za interoperabilni sastavni dio i dalje je potrebna posebna „EZ” izjava o sukladnosti, osim ako relevantni TSI ne nalaže drugačije (npr. za prijelazno razdoblje). Stavljanje interoperabilnog sastavnog dijela na tržište ne može se obuhvatiti izjavom „EZ-a“ o provjeri podsustava u koji je ugrađen interoperabilni sastavni dio. S formalnog gledišta, proces ocjenjivanja sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela odvojen je od procesa provjere podsustava.

[G 70] U posebnim situacijama (kada proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik nisu ispunili obveze koje se odnose na izjavu „EZ-a“ o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu), organizacija koja upotrebljava interoperabilne sastavne dijelove (primjerice proizvođač vozila koji ugrađuje interoperabilni sastavni dio u vozilo, izvođač građevinskih radova koji upotrebljava interoperabilne sastavne dijelove za infrastrukturu ili naručitelj) može umjesto proizvođača izdati „EZ” izjavu o sukladnosti ili prikladnosti za uporabu za interoperabilni sastavni dio. U tom slučaju organizacija je zadužena za provedbu „EZ ”ocjenjivanja sukladnosti i smatrat će se subjektom koji je stavio interoperabilni sastavni dio na tržište ([članak 13. stavak 4.]).

[G 71] „EZ” izjava o sukladnosti i „EZ” izjava o prikladnosti za uporabu moraju biti registrirane u bazi podataka Europske agencije za željeznice, ERADIS.

5.1.2. Podsustavi

[G 72] Prije nego se zatraži dozvola države članice za stavljanje podsustava u promet, moraju se poduzeti sljedeći koraci:

provjera „EZ-a“ podsustava koju vrši prijavljeno tijelo (Prilog VI. Direktivi o interoperabilnosti) te izdavanje potvrde „EZ-a“ o provjeri koju vrši to prijavljeno tijelo;

donošenje izjave „EZ-a“ o provjeri podsustava koju vrši podnositelj zahtjeva za provjeru „EZ-a“;

provjera sukladnosti s prijavljenim nacionalnim propisima koju vrši imenovano tijelo, ako je to potrebno;

procjena rizika uporabom zajedničke sigurnosne metode (CSM), ako je to potrebno

Ovaj vodič ne obuhvaća cjelokupni proces – ograničen je na sukladnost TSI-jeva.

[G 73] Izjava „EZ-a“ o provjeri potrebna je za svaki novi te, ako to država članica zahtijeva, modernizirani ili obnovljeni konstrukcijski podsustav. U slučaju da projekt uključuje više od jednog konstrukcijskog podsustava određenog Prilogom II. Direktivi o interoperabilnosti (npr. vozilo može uključivati podsustav željezničkih vozila i prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav u vozilu; željeznička pruga uključuje podsustav infrastrukture te obično podsustav energije i prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav uz






prugu), potrebno je nekoliko izjava „EZ-a“ o provjeri, po jedna za svaki konstrukcijski podsustav.

[G 74] U slučaju serijske proizvodnje (npr. za željeznička vozila) svaka jedinica mora biti obuhvaćena izjavom „EZ-a“ o provjeri. To se može obaviti s pomoću jedne zasebne izjave za svaku jedinicu ili navođenjem nekoliko jedinica u jednoj izjavi.

[G 75] U slučaju da su obuhvaćeni samo određeni dijelovi podsustava, a ispunjuju zahtjeve jednog ili više relevantnih TSI-jeva, prijavljeno tijelo izdaje privremenu izjavu o provjeri (ISV) u skladu s [člankom 18. stavkom 4.].

[G 76] U slučaju provedbe postupka ISV-a, podnositelj zahtjeva sastavlja izjavu „EZ-a“ o privremenoj sukladnosti podsustava.

5.2. Moduli za ocjenjivanje sukladnosti

[G 77] Postupci za ocjenjivanje sukladnosti i prikladnosti za uporabu te provjera „EZ-a“ temelje se na uporabi modula.

[G 78] TSI-jevi usvojeni prije 2010. uključuju opis modula za ocjenjivanje sukladnosti za svaki TSI. TSI-jevi usvojeni 2010. odnose se na zasebnu odluku Komisije o modulima za ocjenjivanje sukladnosti te kao takvi ne sadrže opis modula. Odluka uključuje korelacijsku tablicu „starih” i „novih” modula u prilogu.

[G 79] „Stari” i „novi” moduli temelje se na generičkim modulima kako je navedeno u odlukama [26] o modulima različitih faza postupaka ocjene sukladnosti i pravilima stavljanja i uporabi oznake sukladnosti CE te [22] na zajedničkom okviru za stavljanje proizvoda na tržište. Međutim, zbog posebnih zahtjeva u željezničkom sektoru, oni su prilagođeni (npr. izrađeni su zasebni moduli za interoperabilne sastavne dijelove i podsustave [42]).

[G 80] Dodatni detalji (uključujući zadaće proizvođača, podnositelja zahtjeva za provjeru „EZ-a“ i prijavljenih tijela) navedeni su u Prilogu 2. ovom vodiču.

5.3. Odabir modula

5.3.1. Ocjenjivanje interoperabilnih sastavnih dijelova

[G 81] Od modula navedenih u TSI-ju za određeni interoperabilni sastavni dio proizvođač interoperabilnog sastavnog dijela može izabrati one module koji najbolje odgovaraju njegovu procesu proizvodnje.

[G 82] Potrebna razina uključenosti prijavljenog tijela u postupku ocjenjivanja interoperabilnog sastavnog dijela razlikuje se za svaki modul.

[G 83] Općenito, TSI omogućuje odabir najmanje dvaju modula za ocjenjivanje sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela: jednog modula za proizvođače koji ne uključuje sustav upravljanja kvalitetom i jednog modula za proizvođače koji uključuje sustav upravljanja kvalitetom. U potonjem slučaju prijavljeno tijelo mora uzeti u obzir formalnu potvrdu sustava upravljanja kvalitetom (npr. EN ISO 9001) akreditiranog certifikacijskog tijela ako se te potvrde primjenjuju na interoperabilni sastavni dio. U slučaju da ne postoji potvrđeni sustav upravljanja kvalitetom, prijavljeno tijelo mora ocijeniti sustav upravljanja kvalitetom koji se primjenjuje na projektiranje i/ili izradu interoperabilnog sastavnog dijela.

[G 84] U slučaju da postoji potvrđeni sustav upravljanja kvalitetom, ocjenjivanje koje vrši prijavljeno tijelo ne obuhvaća opće zahtjeve sustava upravljanja kvalitetom već samo primjenu tog sustava za određeni interoperabilni sastavni dio.






[G 85] Moduli CA i CC (modul CC može se upotrebljavati jedino u kombinaciji CB+CC ) ne zahtijevaju uključenje prijavljenih tijela u postupak ocjenjivanja ili izdavanje potvrde prijavljenog tijela.

[G 86] Moduli CD (modul CD može se upotrebljavati jedino u kombinaciji CB+CD ) i moduli CH te CH1 zahtijevaju sustav upravljanja kvalitetom.

[G 87] U slučaju da proizvođač nema sustav upravljanja kvalitetom, za ocjenjivanje interoperabilnog sastavnog dijela mogu se upotrijebiti jedino moduli CA, CA1, CA2, CB, CC i CF (moduli CC i CF mogu se upotrijebiti jedino u kombinaciji CB+CC te CB+CF).

[G 88] Za određene interoperabilne sastavne dijelove TSI-jevi ne zahtijevaju ocjenjivanje sukladnosti koje vrši prijavljeno tijelo u fazi proizvodnje (modul CC). U tim slučajevima interoperabilni sastavni dio nije obuhvaćen potvrdom „EZ-a“ o sukladnosti. Međutim proizvođač je zadužen za izdavanje izjave „EZ-a“ o sukladnosti za sve proizvedene interoperabilne sastavne dijelove.

5.3.2. Prikladnost interoperabilnog sastavnog dijela za ocjenjivanje uporabe

[G 89] Postupak ocjenjivanja prikladnosti za uporabu odnosi se na sastavne dijelove koji zahtijevaju potvrđivanje iskustvom u prometu. To je posebno određeno za sastavne dijelove novog oblikovanja ili one koji se upotrebljavaju na novom području uporabe.

[G 90] U slučaju da TSI zahtijeva postupak ocjenjivanja prikladnosti za uporabu, primjenjuje se modul CV. U tom slučaju postupak uvijek nadopunjuje ocjenjivanje sukladnosti modula CB ili CH1.

[G 91] Postupak ocjenjivanja prikladnosti za uporabu obično podrazumijeva uporabu sastavnih dijelova u prometu koji su na reprezentativan način uključeni u podsustav tijekom određenog razdoblja rada ili prijeđene udaljenosti.

[G 92] Ako relevantni TSI ukazuje na tu mogućnost, prikladnost za uporabu može se ocijeniti uz pomoć metoda simulacije (npr. na ispitnom uređaju ili na ispitnim krugovima). Uvjeti za prihvaćanje navedeni su u TSI-ju.

5.3.3. Provjera „EZ-a“ podsustava

[G 93] Od modula navedenih u TSI-ju za određeni podsustav podnositelj zahtjeva može izabrati one module koji najbolje odgovaraju njegovu procesu projektiranja, proizvodnje i konačnog ispitivanja podsustava.

[G 94] Za ocjenjivanje podsustava „EZ” postupak provjere u svakom slučaju mora provesti prijavljeno tijelo te se mora uspostaviti potvrda „EZ-a“ o provjeri.

[G 95] Moduli SD i SH1 zahtijevaju od podnositelja zahtjeva primjenu sustava upravljanja kvalitetom.

[G 96] Kako bi upotrijebio modul SD, podnositelj zahtjeva mora primijeniti sustav upravljanja kvalitetom za proizvodnju i konačno ispitivanje podsustava.

[G 97] Kako bi upotrijebio modul SH1, podnositelj zahtjeva mora primijeniti sustav upravljanja kvalitetom za projektiranje, proizvodnju i konačno ispitivanje podsustava.

[G 98] U slučaju da je u projekt uključeno nekoliko partnera, za uporabu modula koji se temelji na sustavu upravljanja kvalitetom relevantne zadaće svih partnera uključenih u projektiranje, izradu, postavljanje i konačno ispitivanje (npr. upravitelja infrastrukture i dobavljača ako su uključeni) moraju biti obuhvaćene sustavom upravljanja kvalitetom.






[G 99] U slučaju da podnositelj zahtjeva nema sustav upravljanja kvalitetom, jedino se moduli SB+SF ili SG mogu upotrijebiti za provjeru „EZ-a“ podsustava.

[G 100] Podnositelj zahtjeva koji uspostavlja izjavu „EZ-a“ o provjeri (nakon modula SD ili SF) mora biti istovjetan onome koji je primio potvrdu „EZ-a“ o tipskom ispitivanju.

[G 101] Podnositelj zahtjeva utemeljuje izjavu „EZ-a“ o provjeri s punom odgovornošću. Odnosno, neovisno o ugovornim aranžmanima, podnositelj zahtjeva u potpunosti je odgovoran za proizvod uključujući njegovo projektiranje koje je obuhvaćeno modulom SB. Drugim riječima, u slučaju da podsustav ne ispunjuje zahtjeve TSI-jeva, podnositelj zahtjeva ne može tvrditi da je on samo proizveo to što se nalazi na nacrtima te da nije odgovoran za projektiranje.

[G 102] Ako podnositelj zahtjeva koji posjeduje potvrdu „EZ-a“ o tipskom ispitivanju (podnositelj zahtjeva X) želi licencirati dizajn svojeg proizvoda drugoj osobi (podnositelju zahtjeva Y), to može učiniti na sljedeći način:

podnositelj zahtjeva X daje svu relevantnu dokumentaciju za tipsko ispitivanje na raspolaganje podnositelju zahtjeva Y;

podnositelj zahtjeva Y podnosi zahtjev za vlastitu potvrdu „EZ-a“ o tipskom ispitivanju i uključuje tu dokumentaciju u svoju primjenu kao „rezultat ispitivanja koje je provelo odgovarajuće tijelo podnositelja zahtjeva zaduženog za testiranje ili koje je provelo drugo tijelo zaduženo za testiranje u njegovo ime s punom odgovornošću” (odjeljak 3. u opisu modula SB).

Nakon što podnositelj zahtjeva Y dobije svoju potvrdu „EZ-a“ o tipskom ispitivanju, može provjeriti sukladnost svojih proizvoda sa svojim tipom (modulom SD ili SF).

5.4. Ocjenjivanja primjenjiva na određene faze

5.4.1. TSI-jevi određuju na koje se faze (cjelokupno projektiranje, proizvodnju ili konačno ispitivanje) primjenjuju ocjenjivanja sukladnosti te kojim se točno metodama ocjenjivanja (pregledom oblikovanja, ispitivanjem tipa, pregledom procesa proizvodnje, provjerom iskustva u prometu, itd.) trebaju provesti. Izbor modula ovisi o tim fazama.

5.4.2. Za određene osnovne parametre temeljna su jedino obilježja oblikovanja (kao što su zahtjevi dimenzija koji omogućuju kompatibilnost). U tim slučajevima ocjenjivanje sukladnosti usmjereno je na pregled oblikovanja interoperabilnog sastavnog dijela ili podsustava.

5.4.3. U slučaju da je u sklopu TSI-ja ili modula koji je odabrao podnositelj zahtjeva potreban pregled oblikovanja, taj pregled

mora izvršiti prijavljeno tijelo u skladu s dokumentiranim procesom, ili

mora biti dio sustava upravljanja kvalitetom

5.4.4. Prijavljeno tijelo mora pristupiti provedbi pregleda oblikovanja u skladu s postupkom određenim modulom za ocjenjivanje sukladnosti koji je odabrao podnositelj zahtjeva. Ako je riječ od dijelu sustava upravljanja kvalitetom koji je potvrdila neovisna treća strana, prijavljeno tijelo mora uzeti tu potvrdu u obzir pri ocjenjivanju provedbe pregleda oblikovanja.

5.4.5. Podnositelj zahtjeva može organizirati provjeru koju vrši prijavljeno tijelo do određene faze. U tom slučaju prijavljeno tijelo izdaje EZ potvrdu o privremenoj sukladnosti te na temelju toga podnositelj zahtjeva izdaje izjavu „EZ-a“ o privremenoj sukladnosti (Prilog VI. Direktivi o interoperabilnosti).






5.4.6. Svako prijavljeno tijelo zaduženo za daljnje faze provjere „EZ-a“ mora uzeti EZ potvrdu o privremenoj sukladnosti kao dokaz o sukladnosti faze koju ona obuhvaća.

5.5. Slučajevi koje ne obuhvaća provjera „EZ-a“

5.5.1. Postupak provjere „EZ-a“ koju vrši prijavljeno tijelo ne uključuje provjeru sukladnosti u sljedećim slučajevima:

nacionalni propisi primjenjuju se na otvorena pitanja;

primjenjuje se posebni slučaj umjesto odredbe poglavlja 4. TSI-ja;

nacionalni propisi primjenjuju se umjesto zahtjeva TSI-ja u slučajevima odstupanja;

nacionalni propisi primjenjuju se umjesto zahtjeva TSI-jeva u slučajevima obnove ili modernizacije.

5.5.2. U tim slučajevima izjava „EZ-a“ o provjeri mora jasno odrediti dijelove relevantnih TSI-jeva za koje sukladnost još nije ocijenjena.

5.5.3. Dijelove ili aspekte podsustava koji nisu obuhvaćeni provjerom „EZ-a“ mora ocijeniti imenovano tijelo u skladu s primjenjivim nacionalnim propisima.

5.6. Ocjenjivanje u slučaju obnove ili modernizacije

5.6.1. U tim se slučajevima primjenjuje [članak 20.]. Razlikuju se sljedeće situacije:

obnova ili modernizacija postojećeg podsustava (ili niza podsustava) u skladu s TSI-jevima na snazi u trenutku obnove ili modernizacije;

obnova ili modernizacija postojećeg podsustava (ili niza podsustava) koja nije u skladu s TSI-jevima na snazi u trenutku obnove ili modernizacije, već je u skladu s ranijim verzijama TSI-jeva (odnosno u skladu s TSI-jevima na snazi u trenutku njihova prvog stavljanja u promet);

obnova ili modernizacija postojećeg podsustava (ili niza podsustava) koja nije u skladu ni s jednom verzijom TSI-jeva.

5.6.2. U posljednja dva slučaja o opsegu primjene TSI-jeva na snazi mora odlučiti država članica na čijem se teritoriju podsustav nakon njegove obnove ili modernizacije namjerava staviti u promet.

5.6.3. U tom se pogledu mora spomenuti specifičnost situacije podsustava koji čine vozilo. Za te podsustave nacionalno tijelo nadležno za sigurnost svake države članice na čijem će teritoriju vozilo prometovati mora izdati dozvolu. Odluku o opsegu primjene TSI-jeva mora donijeti država članica u kojoj se traži prva dozvola za stavljanje u promet nakon obnove ili modernizacije. Kada je riječ o dodatnim dozvolama, opseg povezanih provjera mora biti ograničen na odredbe [članaka 23. ili 25.].

5.6.4. U slučaju obnove ili modernizacije postojećih podsustava u skladu s TSI-jevima na snazi u trenutku obnove ili modernizacije, primjena TSI-jeva u cijelosti ne bi trebala predstavljati problem.

5.6.5. Pojmovi „obnova” i „modernizacija” odnose se na postojeće podsustave. U kontekstu [članka 20.] ne odnose se na izmjene potvrđenog tipa ili oblikovanja s ciljem proizvodnje novih podsustava.






6. PRIMJENA TSI-jeva TIJEKOM RADNOG VIJEKA ELEMENATA ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA

6.1. Stavljanje interoperabilnog sastavnog dijela na tržište

6.1.1. U [članku 10.] navedeno je da „države članice poduzimaju sve potrebne korake kako bi se interoperabilni sastavni dijelovi:

stavili na tržište samo ako omogućuju postizanje interoperabilnosti unutar željezničkog sustava uz istodobno ispunjavanje temeljnih zahtjeva;

upotrebljavali u području uporabe koje im je namijenjeno te na primjeren način ugradili i održavali.”

6.1.2. Te odredbe ne smiju ometati stavljanje tih sastavnih dijelova na tržište za druge načine primjene.

6.1.3. Stavljanje interoperabilnog sastavnog dijela na tržište prvi je korak, koji se obično poduzima nakon izlaska sastavnog dijela iz faze proizvodnje, u stavljanju tog sastavnog dijela prvi put na raspolaganje na teritoriju EU-a radi njegove distribucije ili uporabe na području EU-a. Pojam stavljanja na tržište odnosi se na svaki pojedini interoperabilni sastavni dio, a ne na tip sastavnog dijela, neovisno o tome je li proizveden kao zasebna jedinica ili u seriji.

6.1.4. Interoperabilni sastavni dio može se učiniti dostupnim (odnosno staviti na tržište) s plaćanjem ili bez plaćanja, obično fizičkom primopredajom ili prijenosom vlasništva od proizvođača, proizvođačeva ovlaštenog zastupnika ili uvoznika s poslovnim nastanom na području EU-a do distributera ili izravno do krajnjeg korisnika, neovisno o pravnom instrumentu na kojem se prijenos temelji (prodaja, zajam, unajmljivanje, zakup ili bilo koja druga vrsta pravnog instrumenta).

6.1.5. Interoperabilni sastavni dio mora biti u skladu s primjenjivim direktivama i TSI-jevima u trenutku stavljanja na tržište. Budući da se pojam stavljanja na tržište odnosi na svaki pojedini interoperabilni sastavni dio, proizvođač mora zajamčiti da je svaki interoperabilni sastavni dio u skladu s Direktivom o interoperabilnosti, povezanim TSI-jevima i drugim primjenjivim direktivama u trenutku njegova stavljanja na tržište.

6.1.6. U slučaju da proizvođač, njegov ovlašteni zastupnik na području EU-a ili uvoznik u katalogu ponudi interoperabilni sastavni dio obuhvaćen Direktivom o interoperabilnosti i povezanim TSI-jevima, smatra se da on nije stavljen na tržište dok zaista nije stavljen prvi put na raspolaganje. Stoga ako interoperabilni sastavni dio ponuđen u katalogu nije u potpunosti sukladan s odredbama Direktive o interoperabilnosti i povezanim TSI-jevima, to mora biti jasno objavljeno u katalogu.

6.1.7. U trenutku stavljanja na tržište interoperabilni sastavni dio mora biti obuhvaćen izjavom „EZ-a“. Izjava „EZ-a“ može obuhvaćati jednu komponentu ili seriju jednakih komponenata; u svakom slučaju, komponenta ili komponente obuhvaćene izjavom „EZ-a“ moraju u njoj biti jasno naznačene, npr. serijskim brojevima.

6.1.8. Smatra se da se stavljanje na tržište ne odvija na mjestu gdje se proizvod:

prenosi od proizvođača u trećoj zemlji do ovlaštenog zastupnika na području EU-a kojeg je proizvođač zadužio za jamčenje sukladnosti interoperabilnog sastavnog dijela s Direktivom o interoperabilnosti i povezanim TSI-jevima;

uvozi u EU s ciljem daljnjeg izvoza, odnosno u sklopu procesa prerade;

proizvodi na području EU-a radi izvoza u treću zemlju;






izlaže na sajmovima ili izložbama. U tom slučaju ne mora biti u potpunosti sukladan s odredbama Direktive o interoperabilnosti i povezanim TSI-jevima, no to se mora jasno objaviti uz izloženi interoperabilni sastavni dio.

6.2. Radni vijek podsustava

[G 103] Radni vijek podsustava može se podijeliti u sljedeće faze:

projektiranje,

proizvodnja,

konačno ispitivanje,

stavljanje u promet,

prometovanje i održavanje te

kraj radnog vijeka

[G 104] Životni vijek podsustava može uključivati nekoliko obnova ili modernizacija.

[G 105] Kako je navedeno u [članku 5. stavku 2.] „podsustavi moraju biti u skladu s TSI-jevima koji su na snazi u trenutku njihova stavljanja u promet, modernizacije ili obnove, u skladu s Direktivom [o interoperabilnosti]; ta se usklađenost za vrijeme uporabe svakog podsustava mora stalno održavati”.

[G 106] U trenutku stavljanja podsustava u promet za jamčenje usklađenosti s TSI-jevima zadužena je organizacija koja je uspostavila „”izjavu „EZ-a“ o provjeri. Nadalje tu sukladnost s TSI-jevima mora provjeriti i potvrditi prijavljeno tijelo.

[G 107] Nakon stavljanja podsustava u promet za usklađenost s TSI-jevima, u skladu s [člankom 15. stavkom 3.], odgovoran je željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture koji upravlja podsustavom te, u skladu s člankom 14. točkom (a) Direktive o sigurnosti, subjekt nadležan za održavanje vozila.

[G 108] U Prilogu 4. ovom vodiču navedeni su neki praktični primjeri prikazani dijagramima.

6.2.1. Projektiranje, proizvodnja i konačno ispitivanje podsustava

[G 109] Kako je navedeno u [članku 18. stavku 2.], uključenost prijavljenih tijela započinje u fazi projektiranja i završava neposredno prije stavljanja podsustava u promet. Treba napomenuti da za određene aspekte prijavljeno tijelo neće moći izvršiti provjere ako nije uključeno u proces od samoga početka faze proizvodnje te, u svakom slučaju, kasnije uključenje prijavljenog tijela može dovesti do odgode provjere „EZ-a“ te naposljetku do odgode izdavanja dozvole za stavljanje u promet.

[G 110] Kao rezultat provjere „EZ-a“ prijavljeno tijelo uspostavlja potvrdu „EZ-a“ o provjeri.

[G 111] Prijavljeno tijelo također je zaduženo za sastavljanje tehničke dokumentacije koja se prilaže „EZ” izjavi o provjeri [članak 18. stavak 3.]. Pored ostalih dokumenata, ta dokumentacija mora uključivati „sve elemente koji se odnose na uvjete i ograničenja uporabe te upute o servisiranju, stalnom ili rutinskom nadzoru, prilagođavanju i održavanju”.

[G 112] Tehnička dokumentacija mora sadržavati rezultate provjere imenovanih tijela o sukladnosti s primjenjivim prijavljenim nacionalnim propisima te, u slučaju da je to potrebno u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 352/2009, izvješće o zajedničkim sigurnosnim metodama o






procjeni rizika koje se navodi u članku 6. stavku 3. Direktive 2004/49/EZ (kako je utvrđeno u odjeljcima 2.4 i 3.3. Priloga VI. Direktivi o interoperabilnosti).

6.2.2. Stavljanje podsustava u promet

[G 113] U [članku 15. stavku 1.] navodi se da „(...) svaka država članica odobrava stavljanje u promet onih konstrukcijskih podsustava koji su dio željezničkog sustava koji se nalaze ili rade na njezinom području.

U tu svrhu države članice poduzimaju sve odgovarajuće korake kako bi osigurale da se ti podsustavi mogu staviti u promet samo ako su projektirani, izgrađeni i ugrađeni tako da pri uključivanju u željeznički sustav ispunjavaju odgovarajuće temeljne zahtjeve.”

To podrazumijeva, ali nije ograničeno na sukladnost s relevantnim TSI-jevima. Također podrazumijeva i sukladnost s primjenjivim prijavljenim nacionalnim propisima te sigurnu ugradnju tih podsustava.

[G 114] U skladu s [člankom 18.], naručitelj ili proizvođač, ili njihov ovlašteni zastupnik na području EU-a utemeljuje izjavu „EZ-a“ o provjeri na temelju potvrde „EZ-a“ o provjeri koju je donijelo prijavljeno tijelo te tehničku dokumentaciju koja se prilaže uz potvrdu.

[G 115] Po završetku postupka provjere nacionalno tijelo nadležno za sigurnost državne članice na čijem će se teritoriju podsustav staviti u promet treba izdati dozvolu za stavljanje podsustava u promet.

[G 116] Obveza podsustava o sukladnosti s određenim TSI-jem započinje njegovim prvim stavljanjem u promet nakon stupanja TSI-ja na snagu pod uvjetom da opseg (geografski i tehnički) uključuje taj podsustav. Nakon toga, ta se sukladnost mora provjeriti pri svakom sljedećem stavljanju u promet. Nadalje ta se usklađenost trajno održava za vrijeme uporabe svakoga podsustava.

6.2.3. Obnova ili modernizacija podsustava

[G 117] U slučaju obnove ili modernizacije, kao prvi korak naručitelj mora predati dokument s opisom projekta dotičnoj državi članici. Na temelju tog dokumenta te uzimajući u obzir provedbu strategije iz poglavlja 7. primjenjivog TSI-ja, država članica mora odlučiti podrazumijeva li opseg radova potrebu za novom dozvolom za stavljanje u promet u smislu Direktive o interoperabilnosti.

[G 118] Ta je dozvola za stavljanje u promet potrebna u svakom trenutku u kojem predviđeni radovi negativno utječu na razinu sigurnosti.

[G 119] U slučaju da je potrebna nova dozvola, država članica mora odlučiti o opsegu primjene TSI-jeva u projektu. Ako je to potrebno, može posebno naglasiti obilježja podsustava koja se moraju podvrgnuti novoj analizi oblikovanja i/ili tipskom ispitivanju, dijelove TSI-jeva koji se moraju uskladiti ili dijelove podsustava koji moraju biti u skladu s TSI-jevima.

6.2.4. Prometovanje i održavanje podsustava

[G 120] Za podsustave koji su stavljeni u promet, modernizirani ili obnovljeni prije stupanja relevantnih TSI-jeva na snagu, u slučaju zamjene radi održavanja primjena je tih TSI-jeva dobrovoljna.

[G 121] Za podsustav koji je stavljen u promet, moderniziran ili obnovljen nakon stupanja relevantnih TSI-jeva na snagu, sukladnost s tim TSI-jevima mora se održavati tijekom radnog vijeka podsustava, uključujući bilo kakvu zamjenu radi održavanja. To uključuje uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova obuhvaćenih izjavom „EZ-a“.






[G 122] Kako bi se taj zahtjev ispunio, mjera kojom se TSI stavlja izvan snage obično sadrži članak u kojem se navodi da se odredbe TSI-ja koji se stavlja izvan snage nastavljaju primjenjivati u vezi s održavanjem projekata koji su odobreni u skladu s TSI-jem.

[G 123] Ova opcija omogućuje prijavljenim tijelima izdavanje potvrde „EZ-a“ u skladu s TSI-jem ili TSI-jevima koji se stavljaju izvan snage, posebno u slučaju interoperabilnog sastavnog dijela podsustava za koji je izdana dozvola u skladu s navedenim TSI-jem.

[G 124] Uz usklađenost željezničkog vozila s odredbama Direktive o interoperabilnosti, željeznički prijevoznik mora dobiti rješenje o sigurnosti za obavljanje usluga u željezničkom prijevozu u svakoj državi članici kojom prometuje, a upravitelj infrastrukture mora dobiti rješenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom u skladu s člancima 10. i 11. Direktive o sigurnosti.

[G 125] U fazu prometovanja i održavanja podsustava nije uključeno nijedno prijavljeno tijelo.

6.3. Stavljanje vozila u promet

6.3.1. U skladu s [člankom 21. stavkom 1.] Direktive o interoperabilnosti „prije nego što se počnu upotrebljavati u mreži, nacionalno tijelo nadležno za sigurnost koje je nadležno za tu mrežu daje dozvolu za stavljanje tih vozila u promet, ako u ovom poglavlju nije drugačije utvrđeno...”

6.3.2. Vozilo se može sastojati od jednog ili više podsustava.

6.3.3. Sve odredbe koje se odnose na dozvole za stavljanje vozila (postojećih i novih) u promet uključene su u Direktivu o interoperabilnosti.

6.3.4. Važna razlika između podsustava koji čine mrežu (infrastrukture i fiksnih objekata) i podsustava koji čine vozilo jest ta da je za prve potrebna samo jedna dozvola za stavljanje u promet (koju izdaje nacionalno tijelo nadležno za sigurnost države članice u kojoj se mreža nalazi), dok je za potonje (osim ako nije drugačije navedeno u [poglavlju V.]) potrebna dozvola u svakoj državi članici u kojoj se vozilo namjerava upotrebljavati.

6.3.5. Za vozila je Direktivom o interoperabilnosti utvrđena razlika između „prve dozvole za stavljanje u promet” (odnosno dozvole u prvoj državi članici u kojoj se vozilo namjerava staviti u promet) i „dodatnih dozvola za stavljanje u promet” (odnosno dozvola u drugim državama članicama u kojima će vozilo prometovati).

6.3.6. Načelo je takvo da se provjere izvršene u svrhu izdavanja dozvole u jednoj državi članici ne trebaju ponoviti u svrhu izdavanja dozvola u drugim državama članicama. Točnije, provjera „EZ-a“ mora se izvršiti u svrhu izdavanja prve dozvole za stavljanje u promet, a također je važeća u svrhu izdavanja dodatnih dozvola.






7. POPIS PRILOGA

1. Posebni vodiči za različite TSI-jeve (uključujući popis primjenjivih normi i drugih dokumenata)

2. Ocjenjivanje sukladnosti i provjera „EZ-a“

3. Europski okvir

4. Primjeri primjene TSI-jeva u različitim fazama

(Posjetite internetsku stranicu Agencije radi pristupa najnovijim dostupnim verzijama priloga, korisnim internetskim poveznicama i adresama te često postavljanim pitanjima.)






REFERENTNI DOKUMENTI

Tablica 6: Referentni dokumenti

Ref. Upućivanje na dokumente Službeni list Zadnja izmjena/amandman

Verzija

[1] Direktiva Vijeća 91/440/EEZ od 29. srpnja 1991. o razvoju željeznica Zajednice

SL L 237, 24.8.1991.

Direktiva 2007/58/EZ

SL L 315, 3.12.2007.

--

[2] Direktiva Vijeća 95/18/EZ od 19. lipnja 1995. o izdavanju dozvola željezničkim prijevoznicima

SL L 143, 27.6.1995.


SL L 220, 21.6.2004.

--

[3] Direktiva Vijeća 95/19/EZ od 19. lipnja 1995 o dodjeli željezničkog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture

SL L 143, 27.6.1995.

Direktiva 2001/14/EZ (stavljanje izvan snage)

SL L 75, 15.3.2001.

--

[4] Direktiva Vijeća 96/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina

SL L 235, 17.9.1996.


SL L 191, 18.7.2008.

--

[5] Direktiva 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka osiguravanja informacija u području tehničkih normi i propisa

SL L 24, 21.7.1998. Direktiva 2006/96/EZ

SL L 363, 20.12.2006.

--

[6] Direktiva 2001/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2001. o izmjeni Direktive Vijeća 91/440/EEZ o razvoju željeznica Zajednice

SL L 75, 15.3.2001. Ispravak

SL L 334, 18.12.2001.

--

[7] Direktiva 2001/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2001. o izmjeni Direktive Vijeća 95/18/EZ o izdavanju dozvola željezničkim prijevoznicima

SL L 75, 15.3.2001. – --

[8] Direktiva 2001/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2001. o dodjeli željezničkog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture i dodjeli rješenja o sigurnosti

SL L 75, 15.3.2001. Direktiva 2007/58/EZ

SL L 315, 3.12.2007.

--








Verzija

[9] Direktiva 2001/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o interoperabilnosti transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SL L 110, 20.4.2001.


SL L 191, 18.7.2008.

--

[10] Direktiva 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga

SL L 134, 30.4.2004.

Uredba (EZ) br. 1251/2011

SL L 319 43 2.12.2011.

--

[11] Direktiva 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o sigurnosti željeznica Zajednice i izmjeni Direktive Vijeća 95/18/EZ te Direktive 2001/14/EZ

SL L 164, 30.4.2004.


SL L 313, 28.11.2009.

--

[12] Direktiva 2004/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o izmjeni Direktive Vijeća 96/48/EZ o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina i Direktive 2001/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SL L 164, 30.4.2004.


SL L 191, 18.7.2008.

--

[13] Direktiva 2004/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o izmjeni Direktive Vijeća 91/440/EEZ o razvoju željeznica Zajednice

SL L 164, 30.4.2004.

Ispravak

SL L 164, 30.4.2004.

--

[14] Direktiva 2007/32/EZ o izmjeni Priloga VI. Direktivi Vijeća 96/48/EZ o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina i Priloga VI. Direktivi 2001/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SL L 141, 2.6.2007 Direktiva 2008/57/EZ (stavljanje izvan snage)

SL L 191, 18.7.2008.

--








Verzija

[15] Direktiva 2007/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 91/440/EEZ o razvoju željeznica Zajednice i Direktive 2001/14/EZ o dodjeli željezničkog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture

SL L 315, 3.12.2007.

– --

[16] Direktiva 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice

SL L 315, 3.12.2007.

– --

[17] Direktiva 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice

SL L 191, 18.7.2008.

Direktiva 2009/131/EZ SL L 273, 17.10.2009.

Direktiva2011/18/EU

SL L 57, 2.3.2011.

--

[18] Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu

SL L 315, 3.12.2007.

– --

[19] Odluka 94/1/EZ Vijeća i Komisije od 13. prosinca 1993. o zaključivanju Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru između Europskih zajednica, njihovih država članica i Republike Austrije, Republike Finske, Republike Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške, Kraljevine Švedske te Švicarske Konfederacije

SL L 1, 3.1.1994. – --

[20] Uredba (EZ) br. 881/2004 o osnivanju Europske agencije za željeznice (Uredba o Agenciji)

SL L 220, 21.6.2004.

Uredba (EZ) br. 1335/2008 SL L 354, 31.12.2008.

--








Verzija

[21] Odluka Vijeća 1999/468/EZ o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji

SL L 184, 17.7.1999.

Uredba (EU) br. 182/2011

SL L 55, 28.2.2011.

--

[22] Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ

SL L 218, 13.8.2008.

– --

[23] Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93

SL L 218, 13.8.2008.

– --

[24] Odluka br. 661/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže

SL L 286, 4.11.2010.

– --

[25] Odluka br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Zajednice za razvoj transeuropske prometne mreže

SL L 228, 9.9.1996. Odluka br. 661/2010/EU (stavljanje izvan snage)

SL L 286, 4.11.2010.

--

[26] Odluka Vijeća 93/465/EEZ od 22. srpnja 1993.o modulima različitih faza postupaka ocjene sukladnosti i pravilima stavljanja i uporabi oznake sukladnosti CE

SL L 220, 30.8.1993.

Odluka 768/2008/EZ (stavljanje izvan snage)

SL L 218, 13.8.2008.

--

[27] Uredba Vijeća (EEZ) br. 339/93 od 8. veljače 1993. o provjeri usklađenosti s pravilima o sigurnosti proizvoda u slučaju uvoza proizvoda iz trećih zemalja

SL L 40, 17.2.1993. Uredba (EZ) br. 765/2008 (stavljanje izvan snage)

SL L 218, 13.8.2008.

--








Verzija

[28] Odluka Komisije 2006/679/EZ o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SL L 284, 16.10.2006.

Stavljanje izvan snage: Odluka 2012/88/EU

SL L 51, 25.1.2012.

Izmjena: Odluka 2012/463/EU

SL L 217, 14.8.2012.

--

[29] Odluka Komisije 2006/860/EZ o tehničkim specifikacijama za interoperabilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava željezničkog sustava velikih brzina

SL L 342, 7.12.2006.

Stavljanje izvan snage: Odluka 2012/88/EU SL L 51, 25.1.2012.

Izmjena: Odluka 2012/463/EU SL L 217, 14.8.2012.

--

[30] Odluka Komisije 2006/861/EZ o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „željeznička vozila – teretni vagoni” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SL L 344, 8.12.2006.

Izmjena: Odluka 2009/107/EZ SL L 45, 14.2.2009.

Odluka 2012/464/EU SL L 217, 14.8.2012.

--

[31] Odluka Komisije 2006/920/EZ o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav „Odvijanje i upravljanje prometom” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SL L 359, 18.12.2006.

Stavljanje izvan snage: Odluka 2011/314/EU

SL L 144, 31. 5.2011.

--

[32] Odluka Komisije 2011/229/EU o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „željeznička vozila – buka”

SL L 99, 13.4.2011. Odluka 2012/464/EU

SL L 217, 14.8.2012.

--

[33] Uredba Komisije (EZ) br. 62/2006 o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u odnosu na „telematske aplikacije u teretnom podsustavu”

SL L 13, 18.1.2006. Uredba Komisije (EU) 328/2012

SL L 106, 17.4.2012.

--

[34] Odluka Komisije 2008/217/EZ o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost infrastrukturnog podsustava transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina

SL L 77, 19.3.2008. Izmjena: Odluka 2012/464/EU SL L 217, 14.8.2012.

--








Verzija

[35] Odluka Komisije 2008/163/EZ o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost koja se odnosi na „sigurnost u željezničkim tunelima” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava i transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina

SL L 64, 7.3.2008. Izmjena: Odluka 2011/291/EU

SL L 139, 26.5.2011.

Odluka 2012/464/EU

SL L 217, 14.8.2012.

--

[36] Odluka Komisije 2008/164/EZ o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u odnosu na „osobe smanjene pokretljivosti” u transeuropskom konvencionalnom željezničkom sustavu i željezničkom sustavu velikih brzina


SL L 217, 14.8.2012.

--

[37] Odluka Komisije 2008/231/EZ o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost operativnog podsustava transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina


SL L 280, 26.10.2010. Odluka 2012/464/EU SL L 217, 14.8.2012.

--

[38] Odluka Komisije 2008/232/EZ o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava željezničkih vozila transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina


SL L 217, 14.8.2012.

--

[39] Odluka Komisije 2008/284/EZ o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost „elektroenergetskog” podsustava transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina

SL L 104, 14.4.2008.


SL L 217, 14.8.2012.

--

[40] Odluka Komisije C(2010)2576 o dodjeli mandata Agenciji za pripremu i reviziju tehničkih specifikacija za interoperabilnost s ciljem širenja područja njihove primjene na čitav željeznički sustav u Europskoj uniji


http://eur-lex.europa.eu/JOHtml.do?uri=OJ:L:2010:280:SOM:EN:HTML







Verzija

[41] Odluka Komisije 2010/640/EU od 21. listopada 2010. o izmjeni odluka 2006/920/EZ i 2008/231/EZ o tehničkim specifikacijama za interoperabilnost operativnog podsustava „odvijanje i upravljanje prometom” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava i transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina

SL L 280, 26.10.2010.

Odluka 2011/314/EU SL L 144, 31.5.2011.

--

[42] Odluka Komisije 2010/713/EU od 9. studenoga 2010. o modulima za postupke ocjene sukladnosti, prikladnosti za uporabu i EZ provjere podsustava koji se koriste u tehničkim specifikacijama za interoperabilnost donesenima na temelju Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

SL L 319, 4.12.2010.

-- --

[43] Preporuka Komisije 2011/217/EU od 29. ožujka 2011. o autorizaciji za stavljanje u službu strukturnih podsustava i vozila u skladu s Direktivom 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

SL L 95, 8.4.2011. -- --

[44] Okvirni mandat Agenciji za provođenje određenih aktivnosti na temelju Direktive Vijeća 96/48/EZ i 2001/16/EZ – COM(2007) 3371

Nije primjenjivo – --

[45] Odluka Komisije 2011/274/EU od 26. travnja 2011. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s „elektroenergetskim” podsustavom transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SL L 126, 14.5.2011.

Odluka 2012/464/EU

SL L 217, 30, 14.8.2012.

--








Verzija

[46] Odluka Komisije 2011/275/EU od 26. travnja 2011. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom infrastrukture transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SL L 126, 14.5.2011.

Odluka 2012/464/EU

SL L 217, 14.8.2012.

--

[47] Odluka Komisije 2011/291/EU od 26. travnja 2011. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost vezano uz podsustav željezničkih vozila – „lokomotive i putnička željeznička vozila” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SL L 139, 26.5.2011.

Odluka 2012/464/EU

SL L 217,14.8.2012.

--

[48] Odluka Komisije 2011/314/EU od 12. svibnja 2011. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav „odvijanje i upravljanje prometom” transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava

SL L 144, 31.5.2011.


SL L 217, 14.8.2012.

--

[49] Uredba Komisije (EU) 454/2011 od 5. svibnja 2011. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom „telematskih aplikacija za putnički promet” transeuropskog željezničkog sustava

SL L 123, 12.5.2011.

Uredba (EU) 665/2012

SL L 194, 1, 21.7.2012.

--

[50] Direktiva Komisije 2009/131/EZ od 16. listopada 2009. o izmjeni Priloga VII. Direktivi 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice

SL L 273, 17.10.2009.

-- --

[51] Direktiva Komisije 2011/18/EU od 1. ožujka 2011. o izmjeni Priloga II., V. i VI. Direktivi 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o interoperabilnosti željezničkog sustava u Zajednici

SL L 57, 2.3.2011. -- --








Verzija

[52] Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije

SL L 55, 28.2.2011. -- --

[53] Odluka Komisije od 25. siječnja 2012. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim podsustavima transeuropskog željezničkog sustava

Odluka 2012/88/EU

SL L 51, 1, 25.1.2012.

-- --






DEFINICIJE I KRATICE

Definicije

[G 126] U sljedećoj tablici nalazi se popis pojmova koji se upotrebljavaju ovom vodiču te njihove definicije.

[G 127] Neki od pojmova već su definirani u relevantnim pravnim tekstovima; u tim se slučajevima navode u kurzivu i u navodnim znakovima te je naznačen i izvor definicije. Te su definicije obvezujuće.

[G 128] Neki od pojmova nisu definirani u pravnim tekstovima; u tim su slučajevima definicije preuzete iz normi ili vodiča, ili ih je sastavio tim koji je pripremio ovaj vodič. Te definicije nisu obvezujuće.

Tablica 7: Definicije

Pojam Definicija/izvor

Akti Agencije Svi dokumenti koje je izdala Europska agencija za željeznice u skladu s člankom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 881/2004.

Područje primjene Obilježje oblikovanja podsustava u koji se namjerava ugraditi interoperabilni sastavni dio.

Osnovni parametar „znači svaki regulatorni, tehnički ili operativni uvjet koji je od ključne važnosti za interoperabilnost i utvrđen je u relevantnim TSI-jevima; ([članak 2. točka (k)])

Sukladnost Ispunjivanje određenih zahtjeva proizvoda, procesa, usluge, sustava, osobe ili tijela (tumačenje članka R1. stavka 12. Priloga 1. Odluci 768/2008/EZ).

Ocjenjivanje sukladnosti

„postupak kojim se utvrđuje da su određeni zahtjevi koji se odnose na proizvod, proces, uslugu, sustav, osobu ili tijelo ispunjeni” (članak R1. stavak 12. Priloga 1. Odluci 768/2008/EZ)

Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti

„tijelo koje obavlja poslove ocjenjivanja sukladnosti, uključujući umjeravanje, ispitivanje, potvrđivanje i pregled” (članak R1. stavak 13. Priloga 1. Odluci 768/2008/EZ); u slučaju Direktive o interoperabilnosti, prijavljeno tijelo je tijelo odgovorno za ocjenjivanje sukladnosti interoperabilnih sastavnih dijelova, a imenovano tijelo je tijelo odgovorno za ocjenjivanje sukladnosti s prijavljenim nacionalnim propisima.

Tijelo za procjenu zajedničke sigurnosne metode

„neovisna i stručna osoba, organizacija ili tijelo koje provodi istraživanje kako bi došlo do zaključka temeljenog na dokazima o tome ispunjava li sustav sigurnosne zahtjeve” (članak 3. stavak 14. Uredbe Komisije (EZ) br. 352/2009)

Naručitelj „svaki javni ili privatni subjekt koji naručuje projektiranje i/ili izgradnju, obnovu ili modernizaciju podsustava. Taj subjekt može biti željeznički prijevoznik, upravitelj infrastrukture, upravitelj ili koncesionar koji je odgovoran za provođenje projekta” ([članak 2. točka (r)])








Odstupanje Izuzeće od primjene svih ili dijela zahtjeva TSI-jeva odobreno u skladu s [člankom 9.].

Ispitivanje oblikovanja

procjena oblikovanja proizvoda ispitivanjem projektnih metoda, alata i rezultata uzimajući u obzir, ako je to prikladno, rezultate ispitivanja i pregleda te potvrđivanja iskustva u prometu

(postupak u sklopu modula CH1 za interoperabilne sastavne dijelove ili modula SH1 za podsustave)

Imenovano tijelo Tijelo koje je imenovala država članica zaduženo za procjenu sukladnosti podsustava s prijavljenim nacionalnim tehničkim propisima u skladu s [člankom 17. ili 20.]

Temeljni zahtjevi „svi uvjeti opisani u Prilogu III. koji moraju ispunjavati željeznički sustav, podsustavi i interoperabilni sastavni dijelovi, uključujući sučelja” ([članak 2. točka (g)])

Europska specifikacija

„zajednička tehnička specifikacija, europska tehnička suglasnost ili nacionalni standard kojim se prenosi europski standard, kako je utvrđeno u Prilogu XXI. Direktivi 2004/17/EZ” ([članak 2. točka (h)])

Postojeći željeznički sustav

„struktura koju čine pruge i stabilna postrojenja postojećeg željezničkog sustava i željeznička vozila svih kategorija i podrijetla za vožnju po toj infrastrukturi” ([članak 2. točka (o)])

Usklađeni standard „znači svaki europski standard koji je donijelo jedno od europskih tijela za standardizaciju navedenih u Prilogu I. Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih norma i propisa i pravila za usluge informatičkog društva, u vezi s mandatom Komisije sastavljenim u skladu s postupkom iz članka 6. stavka 3. te Direktive, koji sam po sebi ili zajedno s ostalim standardima daje rješenje za sukladnost s pravnom odredbom” ([članak 2. točka (u)])

Upravitelj infrastrukture

„svako tijelo ili poduzeće koje je posebno odgovorno za uspostavu i održavanje željezničke infrastrukture, ili njezinog dijela, kako je definirano člankom 3. Direktive 91/440/EEZ, koji također može uključiti upravljanje prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim sustavom infrastrukture. Funkcije upravitelja infrastrukture na mreži ili dijelu mreže mogu se dodijeliti različitim tijelima ili poduzećima” (članak 3. točka (b) Direktive o sigurnosti)

Inovativno rješenje Tehničko rješenje koje ispunjuje temeljne zahtjeve Direktive o interoperabilnosti i druge propise iz Ugovora, ali ne ispunjuje neke od zahtjeva navedenih u relevantnim TSI-jevima ti/ili nije procjenjivo na način opisan u tim TSI-jevima.








Nacionalno tijelo nadležno za sigurnost (NSA)

„nacionalno tijelo kome su povjereni zadaci u vezi sa sigurnosti željeznice u skladu s ovom Direktivom ili bilo koje dvonacionalno tijelo kome su države članice povjerile ove zadaće kako bi se osigurao jedinstveni sustav sigurnosti za posebne prekogranične infrastrukture” (članak 3. točka (g) Direktive o sigurnosti)

Prijavljeno tijelo „tijela odgovorna za ocjenjivanje sukladnosti ili prikladnosti za uporabu interoperabilnih sastavnih dijelova ili za ocjenjivanje postupka za provjeru podsustava „EZ-a” ” ([članak 2. točka (j)])

Otvoreno pitanje Svi tehnički aspekti koji odgovaraju temeljnim zahtjevima koji nisu mogli biti izričito obuhvaćeni u TSI-ju te jasno određeni prilogom TSI-ju u skladu s [člankom 5. točkom 6.].

Stavljanje u promet „sve aktivnosti kojima se podsustav ili vozilo stavlja u stanje projektiranog rada” ([članak 2. točka (q)])

Stavljanje na tržište „prvo stavljanje na raspolaganje proizvoda na tržištu Zajednice” (članak R1. stavak 2. Priloga 1. Odluci 768/2008/EZ), u kojem „stavljanje na raspolaganje na tržištu” znači da je „proizvod spreman za distribuciju, potrošnju ili uporabu na tržištu Zajednice tijekom gospodarske aktivnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja” (članak R1. stavak 1. Priloga 1. Odluci 768/2008/EZ)

Projekt u kasnijoj fazi razvoja

„svaki projekt čija je faza planiranja/izgradnje dostigla točku kada bi promjena tehničkih specifikacija bila neprihvatljiva dotičnoj državi članici. Takva prepreka može po svojoj naravi biti od pravnog, ugovornog, gospodarskog, financijskog, socijalnog ili okolišnog značaja te treba biti primjereno utemeljena” ([članak 2. točka (t)])

Željeznički prijevoznik

„željeznički prijevoznik kako je definirano Direktivom 2001/14/EZ te svako drugo javno ili privatno poduzeće, čija je djelatnost pružanje usluga prijevoza roba i/ili putnika željeznicom pri čemu poduzeće mora osigurati vuču; ovo također uključuje poduzeća koja pružaju samo uslugu vuče” (članak 3. točka (c) Direktive o sigurnosti)

Regulatorna domena

Zahtjevi proizvoda te svako djelovanje i aktivnost koja je u skladu s tim zahtjevima, provjerava ih te potvrđuje, a zakonska su obveza koju nalaže država ili državno nadležno tijelo.

Obnova „svaka veća izmjena na podsustavu ili dijelu podsustava koja ne mijenja cjelokupne radne karakteristike podsustava” ([članak 2. točka (n)])








Posebni slučaj „svaki dio željezničkog sustava za koji su u TSI-jevima potrebne posebne privremene ili konačne odredbe zbog geografskih, topografskih ili urbanističkih ograničenja ili takve koji utječu na kompatibilnost s postojećim sustavom. To može naročito uključivati željezničke pruge i mreže izdvojene od ostatka mreže Zajednice, tovarni profil, širinu kolosijeka ili prostor između tračnica, te željeznička vozila, koja su namijenjena isključivo za lokalnu, regionalnu ili povijesnu uporabu, kao i željeznička vozila podrijetlom iz trećih zemalja ili namijenjena njima” ([članak 2. točka (l)])

Zamjena u okviru održavanja

„svaka izmjena komponenata u okviru preventivnog ili korektivnog održavanja dijelovima s istom funkcijom i radnim karakteristikama”. ([članak 2. točka (p)])

Tehničko mišljenje akt Agencije izdan u skladu s člankom 2. Uredbe o Agenciji

Tipsko ispitivanje EC tipsko ispitivanje dio je postupka ocjenjivanja sukladnosti tijekom kojeg prijavljeno tijelo pregledava tehničko oblikovanje proizvoda te provjerava i potvrđuje da tehničko oblikovanje proizvoda ispunjuje uvjete zakonodavnih instrumenata koji se na njega primjenjuju.

(Postupak u sklopu modula CB i SB u TSI-jevima koji se također navodi u Odluci 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća)

Modernizacija „svaka veća preinaka podsustava ili dijela podsustava koja povećava cjelokupne radne karakteristike podsustava” ([članak 2. točka (m)])

Dobrovoljna domena

Zahtjevi proizvoda te svako djelovanje i aktivnost koja je u skladu s tim zahtjevima, provjerava ih te potvrđuje, a zahtijevaju ih klijenti na temelju ugovora, ali ih ne zahtijeva država ili državno nadležno tijelo.






Kratice

Tablica 8: Kratice

KRATICA PUNI TEKST

AEIF Europsko udruženje za interoperabilnost željeznica (Association Européenne pour l’Interopérabilité Ferroviaire)

CCS Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav

CEN Europski odbor za normizaciju

CENELEC Europski odbor za elektrotehničku normizaciju

CR Konvencionalna željeznica

CSM Zajedničke sigurnosne metode

DeBo Imenovano tijelo

ECM Subjekt nadležan za održavanje

EEA Europski gospodarski prostor

EIM Europski upravitelji infrastrukture

EMC Elektromagnetska kompatibilnost

ENE Elektroenergetski podsustav

EPTTOLA Europsko udruženje najmodavaca putničkih vlakova i upravljanja vučom

ERA Europska agencija za željeznice (također: „Agencija”)

ERADIS Baza podataka o interoperabilnosti baze podataka o interoperabilnosti i sigurnosti Europske agencije za željeznice

ERTMS Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom

ESO Europska organizacija za normizaciju

ETCS Europski sustav upravljanja i nadzora vlakova

ETSI Europski institut telekomunikacijskih normi

EU Europska unija

GSM-R Globalni sustav mobilne komunikacije za željeznice

HS Željeznički sustav velikih brzina






Tablica 8: Kratice

KRATICA PUNI TEKST

IC Interoperabilni sastavni dio

IEC Međunarodna elektrotehnička komisija

IM Upravitelj infrastrukture

INF Infrastruktura

ISO Međunarodna organizacija za normizaciju

ISV Privremena izjava o provjeri

LOC&PAS Podsustav željezničkih vozila – lokomotive i putnički vagoni

MS Država članica EU-a ili EEA-e

NB Rail Koordinacijska skupina prijavljenih tijela za željezničke proizvode i sustave

NoBo Prijavljeno tijelo

NSA Nacionalno tijelo nadležno za sigurnost

PRM Podsustav za osobe smanjene pokretljivosti

OJ Službeni list Europske unije

OPE Podsustav „odvijanje i upravljanje prometom”

Q&C Pitanja i objašnjenja

QMS Sustav upravljanja kvalitetom

RFU Preporuke za uporabu

RISC Odbor za interoperabilnost i sigurnost željeznica

RST Podsustav željezničkih vozila

RU Željeznički prijevoznik

SRT Podsustav za sigurnost u željezničkim tunelima

TAF Telematske aplikacije za teretni promet

TAP Telematske aplikacije za putnički promet

TEN-T Transeuropska prometna mreža






Tablica 8: Kratice

KRATICA PUNI TEKST

TO Tehničko mišljenje

TSI Tehničke specifikacije za interoperabilnost

UIC Međunarodna željeznička unija (Union Internationale des Chemins de fer)

UIP Međunarodna unija vlasnika privatnih željezničkih vozila (Union Internationale d’associations de Propriétaires de wagons de particuliers)

UIRR Međunarodna unija tvrtki kombiniranog cestovnog i željezničkog prijevoza (Union Internationale des opérateurs de transport combiné Rail-Route)

UITP Međunarodno udruženje za javni prijevoz (Union Internationale des Transports Publics)

UNIFE Zajednica željezničke industrije Europske unije (Union des Industries Ferroviaires Européennes)

WAG Podsustav teretnih vagona


Documents

Vodič za primjenu tehničkih specifikacija za ... · TSI-jeva. Regulatorna tijela država članica i svi relevantni gospodarski subjekti i agenti, poput željezničkih prijevoznika,