POGLED URAMU I OKOLICU

TURISTIKI VODI

Sadr

aj

Dobro doli u Ramu!

Ugodan boravak u

Etno selu "Remi"!

1. Okruenje ........................................... 2

2. Rama i njezina geograja .................. 4

3. Geoloka prolost Rame ................... 5

4. Bistrina Ramskih voda........................ 8

5. Planine i planinarenje........................ 9

6. Kanjoni i speleologija......................... 11

7. Etnograja Rame................................ 12

8. Nae ruke ........................................... 17

9. Areheoloka nalazita........................ 18

10. Diva Graboveva .............................. 23

11. Biciklizam i motociklizam................ 24

12. Lov i ribolov...................................... 25

13. Jahanje ........................................... 26

14. Domaa kuhinja ............................. 27

15. Karta .............................................. 28

MIR, TIINA I ODMOR!

ETNJA

BICIKLIZAM I MOTOCIKLIZAM

SASTANCI

DOMJENCI

ETNO SELO "REMI"

MENJIK

ZABAVE

PLANINARENJE

1

Sadr

aj

Dobro doli u Ramu!

Ugodan boravak u

Etno selu "Remi"!

1. Okruenje ........................................... 2

2. Rama i njezina geograja .................. 4

3. Geoloka prolost Rame ................... 5

4. Bistrina Ramskih voda........................ 8

5. Planine i planinarenje........................ 9

6. Kanjoni i speleologija......................... 11

7. Etnograja Rame................................ 12

8. Nae ruke ........................................... 17

9. Areheoloka nalazita........................ 18

10. Diva Graboveva .............................. 23

11. Biciklizam i motociklizam................ 24

12. Lov i ribolov...................................... 25

13. Jahanje ........................................... 26

14. Domaa kuhinja ............................. 27

15. Karta .............................................. 28

MIR, TIINA I ODMOR!

ETNJA

BICIKLIZAM I MOTOCIKLIZAM

SASTANCI

DOMJENCI

ETNO SELO "REMI"

MENJIK

ZABAVE

PLANINARENJE

1

UZDOL

ivot ispunjen patnjom krunila je bearska pjesma uzdolskih momaka.

Danas se uje samo tiina koja poziva na odavanje poasti precima to nam

namakoe i sauvae ljepotu za brojne generacije.

Na ovom podruju istinski se pokazuje

suivot ovjeka i njegove okoline.

Svaki, pa i sluajni prolaznik osjeti svu

njenost i dobrotu zemlje.

Uzdolski kraj je po mnogoemu osebujan.

Brojni su tragovi tekog i burnog ivota

obiljeenog radostima, suzama i znojem.

Tko samo jednom posjeti ovaj kraj uvijek

mu se v r aa s novom en jom.

2

Gospino vrilo je najbolji primjer razvoa jer ono tee

istovremeno u oba sliva; prema Jadranu i prema Crnom moru.

Bajkovit krajolik uzbuuje

matu svakome tko se

susretne s ovim prostorom.

Svaki novi susret divljenje

je nad Bojim stvaralakim

savrenstvom. Dano nam je

i uvajmo ga za sebe i

n a r a t a j e i z a n a s .

Ovo je prostor mira,

susreta s l judima,

s prirodom i sa samim

sobom. Mjesto odmora

za duu i tijelo. Menjik

je mjesto gdje se uje

tiina i mir.

Gledajui brda, planine,

kanjone imamo osjeaj

k a o d a j e B o g o v e

p r os to r e s t va r ao z a

s v o j e o b i t a v a n j e .

Kanjonu Volijaka nitko

ne moe odoljeti. Dovoljan

je samo jedan pogled i

o s j e t i s e n e o d o l j i v

poziv da ga obiete.

Gospino vrilo

Dio Uzdolskog ivopisnog krajolika ini Menjik.

Kao to mu i samo ime govori, to je mjesto

razgranienja dviju klima; mediteranske i kontinentalne.

Menjik

Menjik je i vododjelnica koja vode razdvaja i

upuuje ih u Jadrsnski i Crnomorski sliv.

3

UZDOL

ivot ispunjen patnjom krunila je bearska pjesma uzdolskih momaka.

Danas se uje samo tiina koja poziva na odavanje poasti precima to nam

namakoe i sauvae ljepotu za brojne generacije.

Na ovom podruju istinski se pokazuje

suivot ovjeka i njegove okoline.

Svaki, pa i sluajni prolaznik osjeti svu

njenost i dobrotu zemlje.

Uzdolski kraj je po mnogoemu osebujan.

Brojni su tragovi tekog i burnog ivota

obiljeenog radostima, suzama i znojem.

Tko samo jednom posjeti ovaj kraj uvijek

mu se v r aa s novom en jom.

2

Gospino vrilo je najbolji primjer razvoa jer ono tee

istovremeno u oba sliva; prema Jadranu i prema Crnom moru.

Bajkovit krajolik uzbuuje

matu svakome tko se

susretne s ovim prostorom.

Svaki novi susret divljenje

je nad Bojim stvaralakim

savrenstvom. Dano nam je

i uvajmo ga za sebe i

n a r a t a j e i z a n a s .

Ovo je prostor mira,

susreta s l judima,

s prirodom i sa samim

sobom. Mjesto odmora

za duu i tijelo. Menjik

je mjesto gdje se uje

tiina i mir.

Gledajui brda, planine,

kanjone imamo osjeaj

k a o d a j e B o g o v e

p r os to r e s t va r ao z a

s v o j e o b i t a v a n j e .

Kanjonu Volijaka nitko

ne moe odoljeti. Dovoljan

je samo jedan pogled i

o s j e t i s e n e o d o l j i v

poziv da ga obiete.

Gospino vrilo

Dio Uzdolskog ivopisnog krajolika ini Menjik.

Kao to mu i samo ime govori, to je mjesto

razgranienja dviju klima; mediteranske i kontinentalne.

Menjik

Menjik je i vododjelnica koja vode razdvaja i

upuuje ih u Jadrsnski i Crnomorski sliv.

3

Klima, uglavnom, ima znaajke umjereno tople vlane

klime s topljim ljetom, to ovisi o nadmorskoj

visini, ralanjenosti i pruanju reljefnih oblika

(klima bukve). Srednja temperatura srpnja je oko 20 C,

a sijenja oko -1.5 C.

Rama i njezina geograja

Teritorij opine Prozor-Rama geografski (matematiki) je smjeten izmeu:

.- 43 40 40 - 43 52 45 N i - 17 22 30 - 17 47 30 E

2

Povrina opine Prozor-Rama je 477 km .

Prema popisu stanovnitva 1991. godine u Opini je ivjelo 19672 stanovnika.

No, sada ivi oko 17 tisua stanovnika.

Opina Prozor-Rama, uglavnom, je smjetena u porjeju rijeke Rame, na sjeveru HN-a.

Sredinje mjesto u tektonsko-reljefnom smislu ini Ramska tektonska kotlina

iji je sjeverozapadni dio ispunjen vodama, umjetnog, Ramskog jezera.

Ramska tektonska kotl ina nastavl ja se prema jugoistoku, a di jelom

i jugu. Kroz opinu prolazi magistralna cesta M 16,2 koja povezuje opine; Bugojno,

Gor nj i Vakuf- Uskoplje, Prozor-Ramu i Jablanicu, odnosno, spoj na

m a g i s t r a l n u c e s t u M 1 7 . Ta ko e r, o p i n a ( i n a s e l j e P r o z o r ) j e

irokom asfaltnom, upanijskom, cestom R 418a povezana, prema zapadu,

s opinom Tomislavgrad. Prema istoku i sjeveroistoku opina se povezuje

makadamskim putom s opinom Konjic preko Solakove Kule i Neretvice.

Nadmorska visina mijenja se od 270-1955 metara.

Geoloka prolost Rame

Geoloki najstariji dio Rame (440 -

360 milijuna godina) je podruje od

Menjika do Neretvice. Tada su

prvi organizmi preli iz vode na

kopno. Stvaraju se magmatske

i metamorfne stijene s dragim

kamenjem i lijepim kristalima

Veliki dio Rame geoloki je nastao

od 250 do 65 milijuna godina. Mogui

tragovi dinosaura na Ljubui, isti

kristali kalcita-dvolom, trijaski vulkan

tetheys - G. i D. Vinjani. To upuuje

na drago i poludrago kamenje

i n e k e p l e m e n i t e m e t a l e .

Do danas je ostala sauvana

predaja kako na Klekoj

stijeni postoje kuke gdje

su se nekada vezali brodovi.

Predaja govori o spoznaji

postojanja mora na ovom tlu.

Kleka stijena

Ljubua

Prozor

Zima u Etno selu

Graac4 5

Klima, uglavnom, ima znaajke umjereno tople vlane

klime s topljim ljetom, to ovisi o nadmorskoj

visini, ralanjenosti i pruanju reljefnih oblika

(klima bukve). Srednja temperatura srpnja je oko 20 C,

a sijenja oko -1.5 C.

Rama i njezina geograja

Teritorij opine Prozor-Rama geografski (matematiki) je smjeten izmeu:

.- 43 40 40 - 43 52 45 N i - 17 22 30 - 17 47 30 E

2

Povrina opine Prozor-Rama je 477 km .

Prema popisu stanovnitva 1991. godine u Opini je ivjelo 19672 stanovnika.

No, sada ivi oko 17 tisua stanovnika.

Opina Prozor-Rama, uglavnom, je smjetena u porjeju rijeke Rame, na sjeveru HN-a.

Sredinje mjesto u tektonsko-reljefnom smislu ini Ramska tektonska kotlina

iji je sjeverozapadni dio ispunjen vodama, umjetnog, Ramskog jezera.

Ramska tektonska kotl ina nastavl ja se prema jugoistoku, a di jelom

i jugu. Kroz opinu prolazi magistralna cesta M 16,2 koja povezuje opine; Bugojno,

Gor nj i Vakuf- Uskoplje, Prozor-Ramu i Jablanicu, odnosno, spoj na

m a g i s t r a l n u c e s t u M 1 7 . Ta ko e r, o p i n a ( i n a s e l j e P r o z o r ) j e

irokom asfaltnom, upanijskom, cestom R 418a povezana, prema zapadu,

s opinom Tomislavgrad. Prema istoku i sjeveroistoku opina se povezuje

makadamskim putom s opinom Konjic preko Solakove Kule i Neretvice.

Nadmorska visina mijenja se od 270-1955 metara.

Geoloka prolost Rame

Geoloki najstariji dio Rame (440 -

360 milijuna godina) je podruje od

Menjika do Neretvice. Tada su

prvi organizmi preli iz vode na

kopno. Stvaraju se magmatske

i metamorfne stijene s dragim

kamenjem i lijepim kristalima

Veliki dio Rame geoloki je nastao

od 250 do 65 milijuna godina. Mogui

tragovi dinosaura na Ljubui, isti

kristali kalcita-dvolom, trijaski vulkan

tetheys - G. i D. Vinjani. To upuuje

na drago i poludrago kamenje

i n e k e p l e m e n i t e m e t a l e .

Do danas je ostala sauvana

predaja kako na Klekoj

stijeni postoje kuke gdje

su se nekada vezali brodovi.

Predaja govori o spoznaji

postojanja mora na ovom tlu.

Kleka stijena

Ljubua

Prozor

Zima u Etno selu

Graac4 5

Kleka stijena

Prije 5 milijuna godina nastao je

je kanjon i korito rijeke Rame.

Najljepe i najnie eone morene u BiH nalaze

se na Vranu. Nastale su prije 15 tisua godina.

Ramska tektonska kot l ina obuhvaa

dananje jezero i okolicu; Prozor, Kleku

stijenu do Paroa i Donje Vasti. Na ovom

prostoru mogui su fosilni nalazi praslonova,

nosoroga, ore; rijetke mikrobore. Fotograja

na kojoj je vidljiva fosilizirina biljka sve govori.

Rumboci - mikrobore

Parcanska peina je primjer sloene

strukture nastale od 250 do 5 milijuna godina.

6 7

Prvi tragovi ljudskog ivota u Rami

seu u bronano doba. Rije je o

naselju Varvara gdje je u Rimsko

doba bila bazilika Sv. Barbare

Varvara

Rumboci

Doljani

Hrvatsko-ugarski kraljevi u svoj titular dodavali

su rex Ramae kao naziv regije.

Grob hajduka Mijata Tomia u Doljanima.

Mijat se borio protiv velikog turskog zuluma.

Ugodna klima daje pogodnost

voarstvu, a najpoznatija je ljiva!

Fosili

Kleka stijena

Prije 5 milijuna godina nastao je

je kanjon i korito rijeke Rame.

Najljepe i najnie eone morene u BiH nalaze

se na Vranu. Nastale su prije 15 tisua godina.

Ramska tektonska kot l ina obuhvaa

dananje jezero i okolicu; Prozor, Kleku

stijenu do Paroa i Donje Vasti. Na ovom

prostoru mogui su fosilni nalazi praslonova,

nosoroga, ore; rijetke mikrobore. Fotograja

na kojoj je vidljiva fosilizirina biljka sve govori.

Rumboci - mikrobore

Parcanska peina je primjer sloene

strukture nastale od 250 do 5 milijuna godina.

6 7

Prvi tragovi ljudskog ivota u Rami

seu u bronano doba. Rije je o

naselju Varvara gdje je u Rimsko

doba bila bazilika Sv. Barbare

Varvara

Rumboci

Doljani

Hrvatsko-ugarski kraljevi u svoj titular dodavali

su rex Ramae kao naziv regije.

Grob hajduka Mijata Tomia u Doljanima.

Mijat se borio protiv velikog turskog zuluma.

Ugodna klima daje pogodnost

voarstvu, a najpoznatija je ljiva!

Fosili

Planine i planinarenje

R a m a j e i d e a l n o p o d r u j e z a p l a n i n a r e n j e .

Promicatelj i organizator planinarenja, obiljeavanja

planinarskih staza radi HPD "Rama". Planinarsko

d r utvo je ob i l j e i lo neko l iko s taza i s tav i lo

na raspolaganje planinarima, kako domaim tako i gostima.

Rama je uokvirena planinama; Raduom, Ljubuom, Vranom,

vrsnicom, Zec planinom i Makljenom. No, pored ovih

planina neizostavna je Vranica. Menjik kao i njegovo ime, granii

izmeu tih planina. Ujedno je zgodno polazite na svaku od njih.

Kako Rama jo uvijek nema pravi planinarski dom Etno selo "Remi"

moe biti pravi dom za sve planinare.

Bistrina Ramskih voda

Volijak

Rama

Ramsko jezero

8 9

Skoro do polovice srpnja

na planinama se zadrava

snijeg. Zima i ljeto u jednom!

Rama je okruena planinama

koj esu nastale u razliitim

geolokim razdobljima.

Vode u Rami su izuzetno iste.

Rijeka Rama ima pritoke; Krupi, Riku, Volijak, Doljanku.

U istonom dijelu Rame veoma esti su izvori pitke vode.

Menjik je vododjelnica, a Gospino vrilo je rijetki primjer gdje

jedan izvor pripada u dva sliva; Jadranski i Crnomorski!

Planine i planinarenje

R a m a j e i d e a l n o p o d r u j e z a p l a n i n a r e n j e .

Promicatelj i organizator planinarenja, obiljeavanja

planinarskih staza radi HPD "Rama". Planinarsko

d r utvo je ob i l j e i lo neko l iko s taza i s tav i lo

na raspolaganje planinarima, kako domaim tako i gostima.

Rama je uokvirena planinama; Raduom, Ljubuom, Vranom,

vrsnicom, Zec planinom i Makljenom. No, pored ovih

planina neizostavna je Vranica. Menjik kao i njegovo ime, granii

izmeu tih planina. Ujedno je zgodno polazite na svaku od njih.

Kako Rama jo uvijek nema pravi planinarski dom Etno selo "Remi"

moe biti pravi dom za sve planinare.

Bistrina Ramskih voda

Volijak

Rama

Ramsko jezero

8 9

Skoro do polovice srpnja

na planinama se zadrava

snijeg. Zima i ljeto u jednom!

Rama je okruena planinama

koj esu nastale u razliitim

geolokim razdobljima.

Vode u Rami su izuzetno iste.

Rijeka Rama ima pritoke; Krupi, Riku, Volijak, Doljanku.

U istonom dijelu Rame veoma esti su izvori pitke vode.

Menjik je vododjelnica, a Gospino vrilo je rijetki primjer gdje

jedan izvor pripada u dva sliva; Jadranski i Crnomorski!

Svega nekoliko kilometara od

Etno sela "Remi" nalazi se

kanjon Volijak. Ovaj kanjon

je mjesto za penjae i sve

zaljubljenike u spilje i izazove.

Planine, kanjoni i klisure

izvanredna su prilika za

ljubitelje uspona i visina.

Speleolozi sigurno nee

odoljeti spiljama koje se

nalaze na planinama; Vrana,

Ljubue, vrsnice, Radue,

Makljena, Vranice, Zeca,

vrsnice te kanjonu Volijaka.

Volijak

Staro selo

Obronci Makljena

Kanjoni i spilje

Skijalite na Radui

Nakon planinarenja i skijanja

odmor u Etno selu Remi

Spilja kojom se moe doi

na d r ugu s t r anu Vr an ice ,

u Fojnicu. Ogromne su podzemne

prostorije labirintski rasporeene

10 11

Radua

Vran

ica

Plemina stijena

Triton

Jezero ispod Idovca

na planini Radui u

kojem ivi vodozemac

Triton.

Idovac - 1955 metara

Vran

2074 metra

vrsnica

2228 metara

2112 metara

Idovac - 1955 metara

Makljen

Svega nekoliko kilometara od

Etno sela "Remi" nalazi se

kanjon Volijak. Ovaj kanjon

je mjesto za penjae i sve

zaljubljenike u spilje i izazove.

Planine, kanjoni i klisure

izvanredna su prilika za

ljubitelje uspona i visina.

Speleolozi sigurno nee

odoljeti spiljama koje se

nalaze na planinama; Vrana,

Ljubue, vrsnice, Radue,

Makljena, Vranice, Zeca,

vrsnice te kanjonu Volijaka.

Volijak

Staro selo

Obronci Makljena

Kanjoni i spilje

Skijalite na Radui

Nakon planinarenja i skijanja

odmor u Etno selu Remi

Spilja kojom se moe doi

na d r ugu s t r anu Vr an ice ,

u Fojnicu. Ogromne su podzemne

prostorije labirintski rasporeene

10 11

Radua

Vran

ica

Plemina stijena

Triton

Jezero ispod Idovca

na planini Radui u

kojem ivi vodozemac

Triton.

Idovac - 1955 metara

Vran

2074 metra

vrsnica

2228 metara

2112 metara

Idovac - 1955 metara

Makljen

Etnograja Rame

Sve to je u Rami stvoreno

vrijednim rukama izloeno je u

etnografskom muzeju na itu.

ivot Ramskog ovjeka

prikazan je etnoloki sa

svim antropolokim

elementima, te biljnim

i ivotinjskim svijetom.

Stari samostan postao je

jedan od najljepih muzeja u

ovom dijelu Europe.

Stare ramske kue sauvane su na Zahumu i Draevu.

Jo uvijek odolijevaju zubu vremena i svjedoe

majstorstvo ramskih graditeljskih ruku.

Obiljeje Ramskog identiteta je ljubomorno uvanje tradicije.

Zahum

U ovim kuama nekada se uz

ognjie molilo, jelo, pjevalo,

pripovijedalo u dugim zimskim

noima. Priale su se prie o

junakim hajdukim pothvatima,

vilama, mladalakim nestalucima,

o pobomim i vrijednim ljudima.

Tradicija i obiaji Rame predstavljeni

su na mnogim domaim i meunarodnim

smotrama. Ramska nonja uvijek je plijenila

pozornost svojim bogatstvom i raznolikou.

Meu brojnim uvarima tradicije je velik broj mladih ukljuenih

kroz nekoliko kulturno-umjetnikih drutava. Tu su prijesvega

KUD "Hrvatska sloga" koje djeluje kroz folklornu, dramsku,

pjevaku sekciju, maoret klub, arheoloku i ekoloku sekciju.

HKUD "Rama" djeluje kroz folklornu sekciju i etno skupinu "uvarice".

Neizostavno je djelovanje HKUD "Uzdol" i HKUD "Donja Rama".

Uvijek je raspjevna enska vokalna skupina "Arabelle".

Izvoenje obiaja nije uprilieno

samo za medije, oni su prisutni,

oni ive s ljudima, a ljudi s njima.

Oraac - ilii

Obiaji i nonja inspiracija su za brojne

fotografske i lmske radove. Ta ostvarenja su

n a p r a v l j e n a s m n o g i m f o t o g r a m a i

televizijskim kuama - HTV, FTV, TVSA, TV KISS.

12 13

Etnograja Rame

Sve to je u Rami stvoreno

vrijednim rukama izloeno je u

etnografskom muzeju na itu.

ivot Ramskog ovjeka

prikazan je etnoloki sa

svim antropolokim

elementima, te biljnim

i ivotinjskim svijetom.

Stari samostan postao je

jedan od najljepih muzeja u

ovom dijelu Europe.

Stare ramske kue sauvane su na Zahumu i Draevu.

Jo uvijek odolijevaju zubu vremena i svjedoe

majstorstvo ramskih graditeljskih ruku.

Obiljeje Ramskog identiteta je ljubomorno uvanje tradicije.

Zahum

U ovim kuama nekada se uz

ognjie molilo, jelo, pjevalo,

pripovijedalo u dugim zimskim

noima. Priale su se prie o

junakim hajdukim pothvatima,

vilama, mladalakim nestalucima,

o pobomim i vrijednim ljudima.

Tradicija i obiaji Rame predstavljeni

su na mnogim domaim i meunarodnim

smotrama. Ramska nonja uvijek je plijenila

pozornost svojim bogatstvom i raznolikou.

Meu brojnim uvarima tradicije je velik broj mladih ukljuenih

kroz nekoliko kulturno-umjetnikih drutava. Tu su prijesvega

KUD "Hrvatska sloga" koje djeluje kroz folklornu, dramsku,

pjevaku sekciju, maoret klub, arheoloku i ekoloku sekciju.

HKUD "Rama" djeluje kroz folklornu sekciju i etno skupinu "uvarice".

Neizostavno je djelovanje HKUD "Uzdol" i HKUD "Donja Rama".

Uvijek je raspjevna enska vokalna skupina "Arabelle".

Izvoenje obiaja nije uprilieno

samo za medije, oni su prisutni,

oni ive s ljudima, a ljudi s njima.

Oraac - ilii

Obiaji i nonja inspiracija su za brojne

fotografske i lmske radove. Ta ostvarenja su

n a p r a v l j e n a s m n o g i m f o t o g r a m a i

televizijskim kuama - HTV, FTV, TVSA, TV KISS.

12 13

Ramsko jezero je umjetno nastalo

izgradnjom brane 1968. godine.

Smjeteno je u gornjo-ramskoj kotlini.

Rijeka Rama je samu sebe potopila.

Podruje od vrela do ulaza u kanjon

predstavlja prirodnu uvalu koja je

danas ispunjena vodom.

Duljina od brane do Varvare je 8 km,

a irina 4,6 km. Obujam obale je

29 km. Povrina je razliita, ovisno

oo visini uspora. Jezero je polukrunog

oblika s mnogo zaljeva te poluotoka.

Ramsko jezero je umjetno nastalo

izgradnjom brane 1968. godine.

Smjeteno je u gornjo-ramskoj kotlini.

Rijeka Rama je samu sebe potopila.

Podruje od vrela do ulaza u kanjon

predstavlja prirodnu uvalu koja je

danas ispunjena vodom.

Duljina od brane do Varvare je 8 km,

a irina 4,6 km. Obujam obale je

29 km. Povrina je razliita, ovisno

oo visini uspora. Jezero je polukrunog

oblika s mnogo zaljeva te poluotoka.

Crkva Uznesenja BD Marije

Franjevaki samostan i Kua mira

Okruenje samostana i Kue mira

obogaeno je radovima umjetnika

Mile Blaevia i Kuzme Kovaia.

Ovdje je sainjen izvanredan

spoj prirode i umjetnosti.

Unutranjos etnografskog muzeja

Ovdje su izloeni tradicijski

eksponati uz neizostavnu

o r u i f a u n u R a m e .

Saet je ivot Ramljaka

u s k l a d u s n j e g o v i m

prirodnim okruenjem!

Doivite Ramu na jednom

mjestu i odmorite duu.

R a m s k e d j e v o j k e o d r a v a l e s u j e d n u

p o s e b n u t r a d i c i j u t i j e k o m p o v i j e s n o g

razdoblja. Tetoviranje ili sicanje jedinstven

je obiaj trajnog obiljeavanja a ujedno i

ukraavanje vri jednih djevojakih ruku i

buduih Ramskih majki. Sicanje se radilo

za Sv. Josipa i Blagovijest. Smjesa za sicanje

pripremala se od ugljena smreke, mlijeka i meda.

Precizno bi se iscrtao simbol ili ukras, zatim bi

se bockalo ili sicalo iglicom dok smjesa

ne ue pod kou. Motiivi su veoma slini motivima

koji se nalaze na stecima i pojedinim dijeovima

nonje te uskrsnim pisanicama. Sve vie

medija i istraivaa zanimaju se za ovaj obiaj.

Nae ruke

Nezamisliva je svadba bez "Ramskog pekira"

Narodna nonja i motivi esta su inspiracija

za razliite modne kreacije. Sve vie se

izrauju predmeti i suveniri od nonje

za suvremenu upotrebnu namjenu.

Izrada ovakvih rukotvorina inspiriranih

na etno motivima postaje obiteljski

obrt. Prirodni materijali i izrada na

t r a d i c i o n a l n i n a i n b r e n d s u

koji nikada nee izgubiti svoje mjesto.

Ruke stvaraju, mole,

rade i pruaju mir.

aranje Uskrsnih jaja osobitost je

u mnogim obiteljima. Motivi podsjeaju

na ukrase na stecima, nonju i

tetovirane enske ruke. Vosak i precizne

ruke nainie ovu umjetniku ljepotu.

Franjevaki samostan na itu je esto stradavao.

Turskim paljenjem samostana 1687. nije izgorjela

slika Majke Boje od Milosti. Fratri su je

s narodom odnijeli u Sinj! Gospa Sinjska

je i Gospa Ramska!

16 17

Put odlaska

O.R. Ramske starine

Crkva Uznesenja BD Marije

Franjevaki samostan i Kua mira

Okruenje samostana i Kue mira

obogaeno je radovima umjetnika

Mile Blaevia i Kuzme Kovaia.

Ovdje je sainjen izvanredan

spoj prirode i umjetnosti.

Unutranjos etnografskog muzeja

Ovdje su izloeni tradicijski

eksponati uz neizostavnu

o r u i f a u n u R a m e .

Saet je ivot Ramljaka

u s k l a d u s n j e g o v i m

prirodnim okruenjem!

Doivite Ramu na jednom

mjestu i odmorite duu.

R a m s k e d j e v o j k e o d r a v a l e s u j e d n u

p o s e b n u t r a d i c i j u t i j e k o m p o v i j e s n o g

razdoblja. Tetoviranje ili sicanje jedinstven

je obiaj trajnog obiljeavanja a ujedno i

ukraavanje vri jednih djevojakih ruku i

buduih Ramskih majki. Sicanje se radilo

za Sv. Josipa i Blagovijest. Smjesa za sicanje

pripremala se od ugljena smreke, mlijeka i meda.

Precizno bi se iscrtao simbol ili ukras, zatim bi

se bockalo ili sicalo iglicom dok smjesa

ne ue pod kou. Motiivi su veoma slini motivima

koji se nalaze na stecima i pojedinim dijeovima

nonje te uskrsnim pisanicama. Sve vie

medija i istraivaa zanimaju se za ovaj obiaj.

Nae ruke

Nezamisliva je svadba bez "Ramskog pekira"

Narodna nonja i motivi esta su inspiracija

za razliite modne kreacije. Sve vie se

izrauju predmeti i suveniri od nonje

za suvremenu upotrebnu namjenu.

Izrada ovakvih rukotvorina inspiriranih

na etno motivima postaje obiteljski

obrt. Prirodni materijali i izrada na

t r a d i c i o n a l n i n a i n b r e n d s u

koji nikada nee izgubiti svoje mjesto.

Ruke stvaraju, mole,

rade i pruaju mir.

aranje Uskrsnih jaja osobitost je

u mnogim obiteljima. Motivi podsjeaju

na ukrase na stecima, nonju i

tetovirane enske ruke. Vosak i precizne

ruke nainie ovu umjetniku ljepotu.

Franjevaki samostan na itu je esto stradavao.

Turskim paljenjem samostana 1687. nije izgorjela

slika Majke Boje od Milosti. Fratri su je

s narodom odnijeli u Sinj! Gospa Sinjska

je i Gospa Ramska!

16 17

Put odlaska

O.R. Ramske starine

Arheoloka nalazita

Iako je Rama uokvirena planinskim masivima

preko nje su se kriali razliiti putovi. Sjekli

su se putovi od Istoka prema Zapadu i

s J u g a p r e m a S j e v e r u . Ta k o s u s e

susretale kulture i civilizacije. Kao spomen na to

ostala su sauvana brojna arheoloka nalazita.

Povijest Rame je dugo koliko joj dugo ime traje. .

Rama je jo uvijek neistraeno arheoloko podruje.

Mnoga nalazita ekaju prave istraivae da

otkriju duboko skrivene tajne prolih narataja.

N a j v i e s a u v a n i h n a l a z i t a n a l a z i s e

u p r a v o n a I s t o n o m d i j e l u R a m e , o k o

Menjika, gdje je smjeteno Etno selo "Remi".

Putovi koji su ili od Neretvice prolazili su

Starim selom. Moralo se prijei rijeku mostom

na kojem se plaala mostarina. Stope mosta koje

su jo uvijek iznad rijeke Rike, u Banja Luici

potjeu jo iz rimskih vremena.

U dolini iznad Banja Luice nalazi se voda zvana Didovaa

k a o s p o m e n n a C r k v u B o s a n s k u i z a v j e t n a

vjernost Papi i Katolikoj crkvi. Tadanji stanovnici u lijepo

ureeni izvor uklesae godinu 1236, da se pamti.

Praunuk Kulina bana, Sebislav

godine 1236. potvrdio je

t r g o v a k i s p o r a z u m s

D u b r o v a n i m a t e j e t a

godina uklesana u ureenu

vodu. Godina se uzima i kao

v r i j e m e k a d a j e p a p a

Grgur IX pohva l io bana

Sebislava nazvavi ga da

je "kao ljiljan meu trnjem"

Godina je bila i kao znak

n a s t a v k a r a d a r u d n i k a

na Koritima - Gornja Vast.

Kraljev stolac - Klek

Didovaa

Graac

Luii

Gmii

Brojne su nekropole steaka koje neminovno

upuuju na nekada bogat ivot Ramskog kraja.

Malo je sauvanih oranamenata na t im

stecima. Jedan od sauvanih sa zanimljivim

ukrasom je na mjestu Me jdan - Gmi i ,

ispod prijevoja Makljen. Nekropola steaka nalazi

s e t o n o n a r e l a c i j i k o j o m j e n e k a d a

p r o l a z i o " Z l a t n i p u t " . To j e p u t k o j i m

su jo R iml jan i voz i l i z la to i z Kreeva

prema Delminiumu (Duvno-Tomislavgrad), a odatle

prema Saloni (Solinu) i Dioklecijanu (Splitu).

U p o d n o j u M e n j i k a i E t n o s e l a " R e m i "

n a l a z i s e s e l o L j u b u n c i i l o k a l i t e t V r d o l .

Na ovoj lokaci j i smjetena je ve l ika nekropola

s teaka (p loe , sanduc i , s l j emen jac i , k r i ev i ) .

Pored nekropole pri je nekoliko godina otkriveni

su temelj i ranokranske bazi l ike ( IV. stol jee).

Z a b a z i l i k u v e z a n a j e j e d n a p o s e b n a p r i a .

P r e m a n a r o d n o j p r e d a j i t u j e n e k a d a b i l o

biskupsko sjedite. Crkvu su sruile Osmanli je,

a biskupov tap je zavrio u itnici (ambaru)jednog

osvajaa. Sve dok je uvao tap imao je i ta .

N a k o n p r e t v a r a n j a t a p a u n a k i t z a v l a d a l a

je bolest u obitelji i siromatvo. Potvrda legendi

je nedavni pronalazak zvona iz bazilike koje se pomno uva.

Antika i Srednjovjekovna povijest ovih

krajeva je bogata, no neistraena.

Svi lokaliteti ekaju bolja vremena,

istraivae i pustolove da istrae.

Gradac

Gm

ii

Vrdol - temelji

ranokranske bazilike

18 19

Blidinje

Ostaci graevine pripadaju Rimskom carstvu,

Vjerojatno se radi o Rimskom refugiu.

Neki arheolozi i povijesniari graevinu

smjetaju u Ilirska vremena, vrijeme Teute,

najuspjenije i ratobornije kraljice Ilira.

Nedaleko od ostataka bazilike nalazi se

brdo Gradac. Na ovom mitskom brdu

otkrivena je graevina sa svodovima i

hodnicima. Time je potvrena legenda koja

se prenosila s koljena na koljeno.

Arheoloka nalazita

Iako je Rama uokvirena planinskim masivima

preko nje su se kriali razliiti putovi. Sjekli

su se putovi od Istoka prema Zapadu i

s J u g a p r e m a S j e v e r u . Ta k o s u s e

susretale kulture i civilizacije. Kao spomen na to

ostala su sauvana brojna arheoloka nalazita.

Povijest Rame je dugo koliko joj dugo ime traje. .

Rama je jo uvijek neistraeno arheoloko podruje.

Mnoga nalazita ekaju prave istraivae da

otkriju duboko skrivene tajne prolih narataja.

N a j v i e s a u v a n i h n a l a z i t a n a l a z i s e

u p r a v o n a I s t o n o m d i j e l u R a m e , o k o

Menjika, gdje je smjeteno Etno selo "Remi".

Putovi koji su ili od Neretvice prolazili su

Starim selom. Moralo se prijei rijeku mostom

na kojem se plaala mostarina. Stope mosta koje

su jo uvijek iznad rijeke Rike, u Banja Luici

potjeu jo iz rimskih vremena.

U dolini iznad Banja Luice nalazi se voda zvana Didovaa

k a o s p o m e n n a C r k v u B o s a n s k u i z a v j e t n a

vjernost Papi i Katolikoj crkvi. Tadanji stanovnici u lijepo

ureeni izvor uklesae godinu 1236, da se pamti.

Praunuk Kulina bana, Sebislav

godine 1236. potvrdio je

t r g o v a k i s p o r a z u m s

D u b r o v a n i m a t e j e t a

godina uklesana u ureenu

vodu. Godina se uzima i kao

v r i j e m e k a d a j e p a p a

Grgur IX pohva l io bana

Sebislava nazvavi ga da

je "kao ljiljan meu trnjem"

Godina je bila i kao znak

n a s t a v k a r a d a r u d n i k a

na Koritima - Gornja Vast.

Kraljev stolac - Klek

Didovaa

Graac

Luii

Gmii

Brojne su nekropole steaka koje neminovno

upuuju na nekada bogat ivot Ramskog kraja.

Malo je sauvanih oranamenata na t im

stecima. Jedan od sauvanih sa zanimljivim

ukrasom je na mjestu Me jdan - Gmi i ,

ispod prijevoja Makljen. Nekropola steaka nalazi

s e t o n o n a r e l a c i j i k o j o m j e n e k a d a

p r o l a z i o " Z l a t n i p u t " . To j e p u t k o j i m

su jo R iml jan i voz i l i z la to i z Kreeva

prema Delminiumu (Duvno-Tomislavgrad), a odatle

prema Saloni (Solinu) i Dioklecijanu (Splitu).

U p o d n o j u M e n j i k a i E t n o s e l a " R e m i "

n a l a z i s e s e l o L j u b u n c i i l o k a l i t e t V r d o l .

Na ovoj lokaci j i smjetena je ve l ika nekropola

s teaka (p loe , sanduc i , s l j emen jac i , k r i ev i ) .

Pored nekropole pri je nekoliko godina otkriveni

su temelj i ranokranske bazi l ike ( IV. stol jee).

Z a b a z i l i k u v e z a n a j e j e d n a p o s e b n a p r i a .

P r e m a n a r o d n o j p r e d a j i t u j e n e k a d a b i l o

biskupsko sjedite. Crkvu su sruile Osmanli je,

a biskupov tap je zavrio u itnici (ambaru)jednog

osvajaa. Sve dok je uvao tap imao je i ta .

N a k o n p r e t v a r a n j a t a p a u n a k i t z a v l a d a l a

je bolest u obitelji i siromatvo. Potvrda legendi

je nedavni pronalazak zvona iz bazilike koje se pomno uva.

Antika i Srednjovjekovna povijest ovih

krajeva je bogata, no neistraena.

Svi lokaliteti ekaju bolja vremena,

istraivae i pustolove da istrae.

Gradac

Gm

ii

Vrdol - temelji

ranokranske bazilike

18 19

Blidinje

Ostaci graevine pripadaju Rimskom carstvu,

Vjerojatno se radi o Rimskom refugiu.

Neki arheolozi i povijesniari graevinu

smjetaju u Ilirska vremena, vrijeme Teute,

najuspjenije i ratobornije kraljice Ilira.

Nedaleko od ostataka bazilike nalazi se

brdo Gradac. Na ovom mitskom brdu

otkrivena je graevina sa svodovima i

hodnicima. Time je potvrena legenda koja

se prenosila s koljena na koljeno.

Put koji spaja Istok i Zapad naih prostora

jasno je obiljeen ne samo ostacima

kaldrme kojim je poploan, ve i

d r u g i m o b i l j e j i m a k a o t o s u :

grobna mjesta - nekropole steaka,

ostaci mostova te izvori pitke vode.

U Banja Luici, nedaleko do Etno

sela "Remi" , na pr i je lazu preko

planinske rijeke nalazila se kovaka

radnja koja je bila u funkcij i sve

d o p r o t e k l o g r a t a . J o j e d n a j e

potvrda ivosti prometnice ovih krajeva.

Najkraa relacija Sarajevo - Split je starom

rimskom prometnicom. I danas se

m o g u v i d j e t i o s t a c i t i h p u t o v a .

Oek iva t i j e u dog ledno vr i j eme

kako e se konano i ovi putovi

u potpunosti asfaltirati i biti u funkciji.

Na "Zlatno putu" koji je preko Uzdolskog kraja

iao prema Neretvici, pa preko Zec planine,

na lokalitetu Bare u upi Solakova Kula

a r h e o l o g P a v a o A n e l i i s t r a i o j e

ranokransku bazil iku (VI. stoljee).

Na "Zlatnom putu"

Ekonomski prosperitet regije kroz povijest

o v i s i o j e n e s a m o o p r o m e t n o j

povezanosti nego i rudama koje su

se kopale uz "Zlatni put" to spajae

Rimska naselja iz okolice Sarajeva

sa Splitom, a odatle morskim putom

prema "sreditu svijeta" Rimu. A putovi

koji su prolazili do Juga prema Sjeveru

kriali su se na Menjiku gdje je smjeteno

Etno selo "Remi".

Banja Luica

Ostaci rimskog mosta

Solakova kula

Kulin ban je godine 1197. otvorio rudnike

eljeza u kojem su radili rudari iz

Dubrovn ika . Mogue j e da j e t e

godine zapoeo raditi rudnik eljeza

na Koritima, izmeu Gornje i Donje

Vasti. To je znailo napredak i razvoj

kraja te je kao takva i zapamena.

S t o g a j e t a g o d i n a u k l e s a n a u

ugaoni kamen ili ou u Gradinu.

Kada je Gradina razorena, kamen

je zavio kao ugao u oblinjoj kui.

Pozorno promatrajui cvjetove koji se nalaze u ovoj vazi

vidimo da neodoljivo podsjeaju na simbol slavenskog

boga Peruna. Prema nekim putopiscima na ovim

prostorima prema Neretvici i dalje do Konjica

najdulje se zadrala Crkva Bosanska ili Bosanski krstjani.

Iako se Rama spominje ve kao regija pa i

kraljevina (Rex Ramae) Prozor se prvi

put spominje u 14 stoljeu. Naime,

Ban Tvrtko 11.08.1366. godine pod

gradom Prozorom izdaje povelju Vukcu

Hrvatiniu za odanost i borbu za bana.

S Turskom vlau na Ramske

prostore dolaz i is lam i

orijentalna kultura. Damija

u Lizopercima najstarija je

na podruju Rame.

Prozor kao grad osta je sve do dolaska Osmanske v last i .

Za opsadu i osvajanje grada vezana je zanimljiva legenda.

Kako je utvrda izgraena na nepristupanom mjestu bila je teko osvojiva.

Nakon dugog opsjedanja osvajaima nije uspijevalo zauzeti je

sve dok im jedna domaa ena ni je odala tajnu. Tajna se

sastojala u pronalasku vodovoda za grad, a time i ivota.

Turci su presijekli dovod vode a time je posada grada

bi la pr imorana na odluku; predaja i l i b i jeg.

Nisu se predali nego se bacili niz duboki ponor

u Ponir. Neke predaje govore da je tu boravila i sama

posljednja dobra bosanska kraljica Katarina

koje je uspjela pobjei zahvaljujui domaem

stanovnitvu. Kako legenda kae, pobjegla je kroz tunel

kojivodi od grada do Ponira odnosno sela Duge.

Do danas je ostala sauvana samo kula a pogled

s nje na kanjon Ponir izaziva strahopotovanje,

divljenje i odavanje poasti braniteljima grada.

.

Donja Vast

Vukoje

Povelja

bana Tvrtka

Kula "Studenac"

20 21

Put koji spaja Istok i Zapad naih prostora

jasno je obiljeen ne samo ostacima

kaldrme kojim je poploan, ve i

d r u g i m o b i l j e j i m a k a o t o s u :

grobna mjesta - nekropole steaka,

ostaci mostova te izvori pitke vode.

U Banja Luici, nedaleko do Etno

sela "Remi" , na pr i je lazu preko

planinske rijeke nalazila se kovaka

radnja koja je bila u funkcij i sve

d o p r o t e k l o g r a t a . J o j e d n a j e

potvrda ivosti prometnice ovih krajeva.

Najkraa relacija Sarajevo - Split je starom

rimskom prometnicom. I danas se

m o g u v i d j e t i o s t a c i t i h p u t o v a .

Oek iva t i j e u dog ledno vr i j eme

kako e se konano i ovi putovi

u potpunosti asfaltirati i biti u funkciji.

Na "Zlatno putu" koji je preko Uzdolskog kraja

iao prema Neretvici, pa preko Zec planine,

na lokalitetu Bare u upi Solakova Kula

a r h e o l o g P a v a o A n e l i i s t r a i o j e

ranokransku bazil iku (VI. stoljee).

Na "Zlatnom putu"

Ekonomski prosperitet regije kroz povijest

o v i s i o j e n e s a m o o p r o m e t n o j

povezanosti nego i rudama koje su

se kopale uz "Zlatni put" to spajae

Rimska naselja iz okolice Sarajeva

sa Splitom, a odatle morskim putom

prema "sreditu svijeta" Rimu. A putovi

koji su prolazili do Juga prema Sjeveru

kriali su se na Menjiku gdje je smjeteno

Etno selo "Remi".

Banja Luica

Ostaci rimskog mosta

Solakova kula

Kulin ban je godine 1197. otvorio rudnike

eljeza u kojem su radili rudari iz

Dubrovn ika . Mogue j e da j e t e

godine zapoeo raditi rudnik eljeza

na Koritima, izmeu Gornje i Donje

Vasti. To je znailo napredak i razvoj

kraja te je kao takva i zapamena.

S t o g a j e t a g o d i n a u k l e s a n a u

ugaoni kamen ili ou u Gradinu.

Kada je Gradina razorena, kamen

je zavio kao ugao u oblinjoj kui.

Pozorno promatrajui cvjetove koji se nalaze u ovoj vazi

vidimo da neodoljivo podsjeaju na simbol slavenskog

boga Peruna. Prema nekim putopiscima na ovim

prostorima prema Neretvici i dalje do Konjica

najdulje se zadrala Crkva Bosanska ili Bosanski krstjani.

Iako se Rama spominje ve kao regija pa i

kraljevina (Rex Ramae) Prozor se prvi

put spominje u 14 stoljeu. Naime,

Ban Tvrtko 11.08.1366. godine pod

gradom Prozorom izdaje povelju Vukcu

Hrvatiniu za odanost i borbu za bana.

S Turskom vlau na Ramske

prostore dolaz i is lam i

orijentalna kultura. Damija

u Lizopercima najstarija je

na podruju Rame.

Prozor kao grad osta je sve do dolaska Osmanske v last i .

Za opsadu i osvajanje grada vezana je zanimljiva legenda.

Kako je utvrda izgraena na nepristupanom mjestu bila je teko osvojiva.

Nakon dugog opsjedanja osvajaima nije uspijevalo zauzeti je

sve dok im jedna domaa ena ni je odala tajnu. Tajna se

sastojala u pronalasku vodovoda za grad, a time i ivota.

Turci su presijekli dovod vode a time je posada grada

bi la pr imorana na odluku; predaja i l i b i jeg.

Nisu se predali nego se bacili niz duboki ponor

u Ponir. Neke predaje govore da je tu boravila i sama

posljednja dobra bosanska kraljica Katarina

koje je uspjela pobjei zahvaljujui domaem

stanovnitvu. Kako legenda kae, pobjegla je kroz tunel

kojivodi od grada do Ponira odnosno sela Duge.

Do danas je ostala sauvana samo kula a pogled

s nje na kanjon Ponir izaziva strahopotovanje,

divljenje i odavanje poasti braniteljima grada.

.

Donja Vast

Vukoje

Povelja

bana Tvrtka

Kula "Studenac"

20 21

U Ramskom kraju kao i u mnogim krajevima BiH

gdje ive katolici zbog nedostatka crkva i

sveenika tijekom Turske vlasti i razvila

se pobonost "obilaska" grobova. Narod

je u svojoj pobonosti obilazio grobove

za koje predaje kau da su tu pokopane

pobone osobe ili muenici. Ta pobonost

je zadrana sve do danas. Zavjeti se ispunjavaju.

Bilo da je rije o lijepo obrenom kriu

ili steku, ili da je rije o jednostavnoj

kamenoj ploi pobonost je jednaka.

Narod pamti sveenike i

d jevojake grobove.

Za neke predaja govori

da je pokopan biskup.

esto mjetani prave

i relikvije od kamenih

krieva struui prah.

Svako takvo grobno mjesto ima svoju povijest.

Prie govore o progonjenim sveenicima,

ubijenim djevojkama, stradalim pastirima

i l i o nepoznatoj osobi koje se nema

tko spomenuti niti urediti ili upaliti svijeu.

esti su grobovi iz Drugog svjetskog

rata , za ko je se n i je nekada smje lo

ni upitati. No, narod je ipak pamtio i

obiljeavao sve grobove. Jedan od Takvih je

grob fra Stjepana Bariia u Donjoj Vasti.

Sagledavi sva narodna zapamenja

s pravom se moe ovaj kraj nazvati "Zemlja

grobova", ali i radosti ivota. Donja Vast - Grob

fra Stjepana Bariia

Sveen

iki gro

b

Krani

i

Pria poinje kada Divu sa drugim djevojkama

na izvoru susree bahati Tahirbeg sin kuprekog

bega Daferbega. U svojoj ,sil ini htjede

Divu uzeti za sebe. Kada od prosidbe nije

bilo nita osmislio je plan otmice. Traio je

Divu i nae je na Vranu kod ovaca dok je u strahu

pjevala sa svojim drugama "Vran planino i te tvoje

dole, cilo lito ja bez svoga lole!"

Kada Diva odbija Tahirbega, on je ubija. Arslanaga

Zuki iz Varvare, kum Grabovevih, brani Divu.

No, stie prekasno. Diva umire, on sustie

Tahirbega. Sve se to dogodilo na Kedari

gdje je Diva i pokopana. Sve je to potvrdio arheolog

iro Truhelka naavi u grobu djevojaku lubanju

savrene zionomije.

Diva je prelijepa djevojka roena na Zahumu.

Malo toga se zna o Divi izuzev usmene predaj.

O Divi se pjevaju pjesme, piu prie, izvode

drame. HTV je snimio dokumentarni lm

"Divin krik s Vrana", a igrane scene

odigra l i su g lumci dramske sekc i je

KUD-a "Hrvatska sloga". Isti glumci za

samo jednu sezonu odigrali su dramu

vie od 15 puta. Divin lik izaziva pozornost.

Diva Graboveva

Kako dugi niz godina, tako i danas na prvu nedjelju iza Petrova (29,06.)

na t isue hodoasnika st iu na Kedaru i mole se na

Divinu grobu. Mole se za istou due i tijela, za zdravlje obitelji.

Na Kedari raste endemina

biljka Zeija stopa. Ova biljka

je otkrivena na Divinu grobu.

U svim Ramskim priama o grobovima i

hodoaima najprepoznatljivija je

pr ipovi jest o Divi Grabovevoj .

Predaja nastala u narodu kao simbol

vjere i prijateljstva. To je i simbol

borbe protiv bahatosti i slinika.

Borba koja ne poznaje vjeru i etniku

pripadnost nego samo ljudskost.

Zahum - Divino rodno mjesto

Kedara

22 23

U Ramskom kraju kao i u mnogim krajevima BiH

gdje ive katolici zbog nedostatka crkva i

sveenika tijekom Turske vlasti i razvila

se pobonost "obilaska" grobova. Narod

je u svojoj pobonosti obilazio grobove

za koje predaje kau da su tu pokopane

pobone osobe ili muenici. Ta pobonost

je zadrana sve do danas. Zavjeti se ispunjavaju.

Bilo da je rije o lijepo obrenom kriu

ili steku, ili da je rije o jednostavnoj

kamenoj ploi pobonost je jednaka.

Narod pamti sveenike i

d jevojake grobove.

Za neke predaja govori

da je pokopan biskup.

esto mjetani prave

i relikvije od kamenih

krieva struui prah.

Svako takvo grobno mjesto ima svoju povijest.

Prie govore o progonjenim sveenicima,

ubijenim djevojkama, stradalim pastirima

i l i o nepoznatoj osobi koje se nema

tko spomenuti niti urediti ili upaliti svijeu.

esti su grobovi iz Drugog svjetskog

rata , za ko je se n i je nekada smje lo

ni upitati. No, narod je ipak pamtio i

obiljeavao sve grobove. Jedan od Takvih je

grob fra Stjepana Bariia u Donjoj Vasti.

Sagledavi sva narodna zapamenja

s pravom se moe ovaj kraj nazvati "Zemlja

grobova", ali i radosti ivota. Donja Vast - Grob

fra Stjepana Bariia

Sveen

iki gro

b

Krani

i

Pria poinje kada Divu sa drugim djevojkama

na izvoru susree bahati Tahirbeg sin kuprekog

bega Daferbega. U svojoj ,sil ini htjede

Divu uzeti za sebe. Kada od prosidbe nije

bilo nita osmislio je plan otmice. Traio je

Divu i nae je na Vranu kod ovaca dok je u strahu

pjevala sa svojim drugama "Vran planino i te tvoje

dole, cilo lito ja bez svoga lole!"

Kada Diva odbija Tahirbega, on je ubija. Arslanaga

Zuki iz Varvare, kum Grabovevih, brani Divu.

No, stie prekasno. Diva umire, on sustie

Tahirbega. Sve se to dogodilo na Kedari

gdje je Diva i pokopana. Sve je to potvrdio arheolog

iro Truhelka naavi u grobu djevojaku lubanju

savrene zionomije.

Diva je prelijepa djevojka roena na Zahumu.

Malo toga se zna o Divi izuzev usmene predaj.

O Divi se pjevaju pjesme, piu prie, izvode

drame. HTV je snimio dokumentarni lm

"Divin krik s Vrana", a igrane scene

odigra l i su g lumci dramske sekc i je

KUD-a "Hrvatska sloga". Isti glumci za

samo jednu sezonu odigrali su dramu

vie od 15 puta. Divin lik izaziva pozornost.

Diva Graboveva

Kako dugi niz godina, tako i danas na prvu nedjelju iza Petrova (29,06.)

na t isue hodoasnika st iu na Kedaru i mole se na

Divinu grobu. Mole se za istou due i tijela, za zdravlje obitelji.

Na Kedari raste endemina

biljka Zeija stopa. Ova biljka

je otkrivena na Divinu grobu.

U svim Ramskim priama o grobovima i

hodoaima najprepoznatljivija je

pr ipovi jest o Divi Grabovevoj .

Predaja nastala u narodu kao simbol

vjere i prijateljstva. To je i simbol

borbe protiv bahatosti i slinika.

Borba koja ne poznaje vjeru i etniku

pripadnost nego samo ljudskost.

Zahum - Divino rodno mjesto

Kedara

22 23

O lovu Rame brine se lovako drutvo "Vepar".

to se sve moe lovit i osim lovakih pr ia

morate provjeriti sami. Prilika je za ugodne etnje

ramskim umama i proplancima uz noenje

u Etno selu "Remi". Lov nije samo odstrijel

nego svojevrsna edukacija o ivotinjskom svijetu

uz iskusne vodie koji e pomoi da upoznate i krajolik.

Lov i ribolov

to se sve moe loviti u Rami! Divlja koja nije na

zatienoj listi u prigodno vrijeme susretst se moe

s k o r o n a s v i m p l a n i n s k i m p o d r u j i m a .

Nepregledna prostranstva dom

su mnogobrojnoj divljai. No,

uvijek se vodi rauna o zatiti

od prevelikog izlova!

Ramske vode su bogate pastrvom,

aranom, smuom i rakovima!

Neizostavna su lovaka i

ribolovaka druenja tijekom

i nakon lova! Zabava je uvijek tu.

Biciklizam i motociklizam

Vonja i pedalanje uzbudljivim

stazama I putovima okruenim

umom, prostranim livadama

samo je jo jedan od izazova

adrenalina, uzbuenja I uivanja

u neopis iv im krajol ic ima.

Kilometarske staze su mamac

za svakog rekreativca, ali i

profesionalca, za svakoga

tko njeguje zdrav stil ivota

Za uivanje u vonji biciklom

ne morate imati vlastito,

jer ga moete dobiti i u

Etno selu "Remi". S njim

sami birate relaciju; lokalno,

po BiH, ali i cijeloj Europi.

Staze ekaju svoje vozae!24 25

O lovu Rame brine se lovako drutvo "Vepar".

to se sve moe lovit i osim lovakih pr ia

morate provjeriti sami. Prilika je za ugodne etnje

ramskim umama i proplancima uz noenje

u Etno selu "Remi". Lov nije samo odstrijel

nego svojevrsna edukacija o ivotinjskom svijetu

uz iskusne vodie koji e pomoi da upoznate i krajolik.

Lov i ribolov

to se sve moe loviti u Rami! Divlja koja nije na

zatienoj listi u prigodno vrijeme susretst se moe

s k o r o n a s v i m p l a n i n s k i m p o d r u j i m a .

Nepregledna prostranstva dom

su mnogobrojnoj divljai. No,

uvijek se vodi rauna o zatiti

od prevelikog izlova!

Ramske vode su bogate pastrvom,

aranom, smuom i rakovima!

Neizostavna su lovaka i

ribolovaka druenja tijekom

i nakon lova! Zabava je uvijek tu.

Biciklizam i motociklizam

Vonja i pedalanje uzbudljivim

stazama I putovima okruenim

umom, prostranim livadama

samo je jo jedan od izazova

adrenalina, uzbuenja I uivanja

u neopis iv im krajol ic ima.

Kilometarske staze su mamac

za svakog rekreativca, ali i

profesionalca, za svakoga

tko njeguje zdrav stil ivota

Za uivanje u vonji biciklom

ne morate imati vlastito,

jer ga moete dobiti i u

Etno selu "Remi". S njim

sami birate relaciju; lokalno,

po BiH, ali i cijeloj Europi.

Staze ekaju svoje vozae!24 25

Etno selo "Remi"

U etno ambijentu

kuajte domaa jela

Jahanje

Rekreacijsko i rehabilitacijsko

jahanje je novost u Rami!

Ono to je nekada bila svakodnevica

ovdje to postaje posebnost za sve.

Konji i magarci vole

druenje s djecom.

26 27

Kontakt:

Stare kolibe 1

Menjik, Uzdol

88440 Prozor-Rama

Tel./faks: +387 36 783 204

Mobitel: +387 63 192 034

e-mail: info@etnoselo-remic.com

r.remic@remic-group.com

Etno selo "Remi"

U etno ambijentu

kuajte domaa jela

Jahanje

Rekreacijsko i rehabilitacijsko

jahanje je novost u Rami!

Ono to je nekada bila svakodnevica

ovdje to postaje posebnost za sve.

Konji i magarci vole

druenje s djecom.

26 27

Kontakt:

Stare kolibe 1

Menjik, Uzdol

88440 Prozor-Rama

Tel./faks: +387 36 783 204

Mobitel: +387 63 192 034

e-mail: info@etnoselo-remic.com

r.remic@remic-group.com

28

28

Zoran Stojanovi

Miro Pavlievi

Ante BeljoStudeni 2013.

Etno selo "Remi"

Tekst i fotograje:

Izdava:

1: Naslovnica 12: Unutranjost naslovnice3: Sadraj4: Uzdol 5: Menjik6: Rama i geografija7: Geografija 28: Geografija 39: Geografija 410: Vode11: Planinarenje 112: Planinarenje 213: Kanjoni14: Etnografija 115: Etnografija 216: Jezero 117: Jezero 218: it19: Nae ruke20: Arheologija 121: Arheologija 222: Na zlatnom putu 123: Na zlatnom putu 224: Grobovi25: Diva26: Biciklizam27: Lov28: Jahanje29: Kuhinja30: Karta 131: Karta 232: Zadnja stranica