VODIČ KROZ ŽIVOTNU

SREDINU Eco Gavra

Očuvanje prirode raskoši i životnog okruženja Starog Vlaha jedni su od najznačajnijih sadašnjih i

potencijalnih resursa našega područja, tako da očuvanje tih vrednih delova prirode osim zakonske

obveze predstavlja i temeljnu pretpostavku održivog razvoja regije…….

Page | 1

VODIČ KROZ ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

UVOD

Očuvanje prirode raskoši i životnog okruženja Starog Vlaha jedni su od

najznačajnijih sadašnjih i potencijalnih resursa našega područja, tako da očuvanje

tih vrednih delova prirode osim zakonske obveze predstavlja i temeljnu

pretpostavku održivog razvoja regije. Zbog sadašnjih ograničenih mogućnosti

zaštite i nadzora takvih vrijednosti, vrlo je značajno da se u njihovo očuvanje na

odgovarajući način uključi što veći broj zainteresiranih strana. Posebno je značajno

pri tome se koristiti edukacijom, odnosno tumačenjem kako bi se različite

kategorije posetitelja prirode (planinari, izletnici, lovci, sakupljači gljiva i drugih

šumskih plodova i dr.), ali i korisnika prirodnih dobara (poljoprivreda, šumarstvo,

vodoprivreda, eksploatacija kamena i dr.) bolje upoznale sa pravilima ponašanja

vezanim za prirodne vrijednosti.

Page | 2

Kako štititi životnu sredinu ?

Sistem zaštite životne sredine čine mere, uslovi i instrumenti za:

održivo upravljanje, očuvanje prirodne ravnoteže, celovitosti, raznovrsnosti i

kvaliteta prirodnih vrednosti i uslova za opstanak svih živih bića;

sprečavanje, kontrolu, smanjivanje i sanaciju svih oblika zagađivanja životne

sredine.

Održivo upravljanje prirodnim vrednostima i zaštita životne sredine ostvaruju se u skladu

sa zakonom i posebnim zakonima.

Odgovoran je svako ko svojim aktivnostima menjaju ili mogu promeniti stanje i uslove u

životnoj sredini, odnosno za nepreduzimanje mera zaštite životne sredine, u skladu sa

zakonom.

Page | 3

Udruženja građana u oblasti zaštite životne sredine pripremaju, propagiraju i realizuju

svoje programe zaštite, štite svoja prava i interese u oblasti zaštite životne sredine,

predlažu aktivnosti i mere zaštite, učestvuju u postupku donošenja odluka u skladu sa

zakonom, doprinose ili neposredno rade na informisanju o životnoj sredini.

Državni organi, naučne ustanove, ustanove u oblasti obrazovanja, zdravstva, informisanja,

kulture i druge ustanove, kao i drugi oblici udruživanja, u okviru svojih delatnosti, podstiču,

usmeravaju i obezbeđuju jačanje svesti o značaju zaštite životne sredine.

Zaštita tla i zemljišta

Zaštita zemljišnog prostora (zemljišta) i

njegovog održivog korišćenja ostvaruje se

merama sistemskog praćenja kvaliteta

zemljišta, praćenjem indikatora za ocenu

rizika od degradacije zemljišta, kao i

sprovođenjem remedijacionih programa za

Page | 4

otklanjanje posledica kontaminacije i

degradacije zemljišnog prostora, bilo da

se oni dešavaju prirodno ili da su

uzrokovani ljudskim aktivnostima.

Zaštita voda

Vode se mogu koristiti i opterećivati, a

otpadne vode ispuštati u vode uz primenu

odgovarajućeg tretmana, na način i do

nivoa koji ne predstavlja opasnost za

prirodne procese ili za obnovu kvaliteta i

količine vode i koji ne umanjuje

mogućnost njihovog višenamenskog

korišćenja. Zaštita i korišćenje voda

ostvaruje se u okviru integralnog

upravljanja vodama preduzimanjem i

sprovođenjem mera za očuvanje

površinskih i podzemnih voda i njihovih

rezervi, kvaliteta i količina, kao i zaštitom

u skladu sa posebnim zakonom.

Zaštita vazduha

Zaštita vazduha ostvaruje se

preduzimanjem mera sistematskog

praćenja kvaliteta vazduha, smanjenjem

zagađivanja vazduha zagađujućim

materijama ispod propisanih graničnih

vrednosti i preduzimanjem tehničko-

tehnoloških i drugih potrebnih mera za

smanjenje emisije, praćenjem uticaja

zagađenog vazduha na zdravlje ljudi i

životnu sredinu. Mere zaštite vazduha

obezbeđuju očuvanje atmosfere u celini

sa svim njenim procesima i klimatskim

obeležjima.

Zaštita i očuvanje šuma

Radi zaštite i unapređivanja šumskih

ekosistema šumama se gazduje tako da se

obezbeđuje racionalno upravljanje

šumama, očuvanje genetskog fonda,

poboljšanje strukture i ostvarivanje

prioritetnih funkcija šuma.

Očuvanje biosfere i zaštita

biodiverziteta

Očuvanje biosfere obuhvata zaštitu

organizama, njihovih zajednica i staništa,

uključujući i očuvanje prirodnih procesa i

prirodne ravnoteže unutar ekosistema, uz

obezbeđivanje njihove održivosti.

Biodiverzitet i biološki resursi štite se i

koriste na način koji omogućava njihov

opstanak, raznovrsnost, obnavljanje i

unapređivanje u slučaju narušenosti.

Zaštita biodiverziteta, korišćenje

bioloških resursa, genetički modifikovanih

organizama i biotehnologije vrši se na

osnovu ovog zakona i posebnog zakona, kao

i obaveza preuzetih međunarodnim

ugovorima.

Page | 5

Zaštita i korišćenje flore i

faune

Radi zaštite biodiverziteta i bioloških

resursa, odnosno autohtonih biljnih i

životinjskih vrsta i njihovo rasprostiranje,

Ministarstvo, drugi nadležni organi i

organizacije kontrolišu unošenje i gajenje

biljnih i životinjskih vrsta stranog

porekla.

Zabranjeno je uznemiravati, zlostavljati,

ozleđivati i uništavati divlju faunu i

razarati njena staništa.

Zabranjeno je uništavati, kidati ili na

drugi način pustošiti divlju floru, odnosno

uništavati i razarati njena staništa.

Određene vrste divlje flore i faune,

njihovi razvojni oblici i delovi mogu se

sakupljati i stavljati u promet na način i

pod uslovima utvrđenim u dozvoli koju

izdaje Ministarstvo, po prethodno

pribavljenom mišljenju organizacije

nadležne za zaštitu prirode.

Zaštita od buke i vibracija

Korisnik izvora buke može stavljati u

promet i upotrebljavati izvore buke po

propisanim uslovima uz primenu propisanih

mera zaštite kojima se smanjuju emisije

buke, odnosno upotreba postrojenja,

uređaja, mašina, transportnih sredstava i

aparata koji prouzrokuju buku.

Zaštita od vibracija sprovodi se

preduzimanjem mera kojima se sprečava i

otklanja ugrožavanje životne sredine od

dejstva mehaničkih, periodičnih i

pojedinačnih potresa izazvanih ljudskom

delatnošću.

Zaštita od zračenja

Zaštita od zračenja sprovodi se primenom

sistema mera kojima se sprečava

ugrožavanje životne sredine i zdravlje

ljudi od dejstva zračenja koja potiču iz

jonizujućih i nejonizujućih izvora i

otklanjaju posledice emisija koje izvori

zračenja emituju ili mogu da emitu

Page | 6

Znak zaštite prirode

Znak zaštite prirode mogu da koriste organizacije za zaštitu prirode , panoima, zastavama i

drugim obeležjima službenih prostorija, mesta i događaja, svojim internet stranicama i u

videozapisima koji se odnose na zaštitu prirode, kao i na službenim vozilima i plovilima, kao i

u obliku amblema i bedževa.

Kako se pripremiti za boravak u zaštićenom području?

Unapred se informirajte o vremenskim uslovima koji vladaju u zaštićenom području

koje namjeravate posjetiti. Saznajte sve o zaštićeno područje, nabavite

mape/karte i rezervišitete smještaj ako je to potrebno.

U zaštićenome području se krećite samo izgrađenim putevima i otpornim podlogama.

Kad šetate zaštićenim područjem, ne silazite s predviđenih staza. Ako ste u grupi,

hodajte jedno iza drugoga kako bi u što većoj meri štitili vegetaciju koja se nalazi

uz stazu.

Ostavite prirodne krajolike prirodnima i nakon vašega poseta.

Ne gazite cvijeće, grmlje i malo drveće. Kampujte samo na za to predviđenim

mestima, najmanje 100 m od vodenih površina.

Ostavite prirodu onakvu kakvu ste je zatekli i ne ostavljajte otpad iza sebe.

Poštujte prirodu.

Zlatno je pravilo da zaštićeno područje trebate ostaviti čistijim nego što ste ga

našli. To znači da ne trebate pokupiti samo svoje otpatke, već i otpatke koje

eventualno zateknete. Nikad ne bacajte smeće u reke, potoke, jezera i druge vodene

površine.

Page | 7

Poštujte propise.

Pre poseta, ili neposredno nakon što dođete u zaštićeno područje, trebate se detaljno

informirati o propisima koje treba poštovati - što se sme, a što ne sme raditi.

Nepridržavanje propisa može rezultirati uništavanjem prirodnih ljepota i/ili novčanom

kaznom.

Poštujte divlji životinjski svijet.

Životinje u zaštićenom području promatrajte s potrebne udaljenosti, ne približavajte im

se. Ni u kom slučaju ne smete hraniti životinje. Pogrešna prehrana, u najgorim slučajevima,

može uzrokovati uginuće životinja.

Budite obazrivi prema ostalim posetiocima.

Kao i vi, i drugi su posjetitelji stigli uživati u prirodnim ljepotama i tišini. U svojem posjetu

trebate uživati na način koji neće ometati užitak drugih posjetitelja. Nemojte vikati i

stvarati buku, posebno ako se nalazite u uskim kanjonima.

O čemu treba naročito voditi računa pri boravku

u prirodi?

o Temperaturne razlike između brdovitih i ravničarskih delova jednoga zaštićenog

područja mogu se razlikovati i za 10 do 15 °C.

o Također se naglo mogu pojaviti i oluje. Stoga je potrebno poneti odeću prikladnu za

različite vremenske nepogode.

o Vodu iz prirodnih vodotoka treba upotrebljavati s oprezom. Puno je sigurnije nositi sa

sobom pitku vodu u dovoljnim količinama.

o U oblasti planinskih predela potrebno je poneti i pribor za pružanje prve pomoći.

o Poželjni su i krema za sunčanje, kreme protiv pucanja usana, kapa protiv sunca i sunčane

naočare.

o Potrebno je i poneti dovoljne količine hrane, naročito ako se planira cjelodnevni boravak

u prirodi.

Page | 8

Dodatna oprema koju je potrebno nositi ovisi o pojedinome području, duljini boravka,

godišnjem dobu, vremenskim prilikama i mnogim drugim okolnostima. O tome možete pročitati

opširnije u Brošuri BORAVAK U PRIRODI

(https://issuu.com/blagojagavric/docs/boravak_u_prirodi )

Kako prepoznati, a kako posmatrati ptice?

Da biste naučili prepoznavati, ptice treba pažljivo posmatrati:

Telo,

Oblik kljuna,

Boju perja,

Pevanje i način života.

Sve su to obežja koja će vam pomoći da postanete pravi ornitolozi (stručnjaci za ptice).

Za posmatranje ptica ponesite sa sobom:

o dvogled ili durbin

o priručnik s "ključem" za određivanje ptica

o svoje slobodno vreme i

o puno dobro volje

Pravila pri pomsatranju ptica:

o budite vrlo tihi

o pokušajte na ptici primetiti najvažnije detalje, koje ćete onda uz pomoć "ključa"

usporediti sa crtežom u priručniku

o osluškujte zvukove, jer ptice osim po izgledu možete raspoznati i po cvrkutu

o nikad ne skupljajte jaja ili mlade ptice iz gnezda

o ukoliko ne možete prepoznati pticu, pokušajte je fotografisati ili skicirati

Page | 9

Vodič kroz zaštitu prirode - pitanja i odgovora

Koji su ciljevi i zadaci zaštite prirode?

o očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajoliku raznovrsnost u stanju

prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,

o utvrditi i pratiti stanje prirode,

o osigurati sistem zaštite prirodnih vrednosti radi njihovog trajnog očuvanja,

o osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećenja delova

prirode,

o doprineti očuvanju prirodnosti zemljišta, očuvanju kakvoće, količine i

dostupnosti vode, očuvanju atmosfere i proizvodnji kiseonika i očuvanju

klime,

o sprečiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice

tehnološkoga razvoja i obavljanja djelatnosti,

o osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.

Šta su zaštićene prirodna područja?

Zaštićena područja su područja koja odlikuje izražena geološka, biološka,

ekosistemska i/ili predeona raznovrsnost, zbog čega se aktom o zaštiti proglašavaju

zaštićenim područjima od opšteg interesa. Pod režim zaštite stavljaju se i ona

područja koja su od značaja za opstanak migratornih vrsta shodno međunarodnim

Page | 10

propisima. Takođe, zaštićena područja mogu se prekogranično povezivati sa

zaštićenim područjima drugih država.

Zaštićena područja predstavljaju zaštićena prirodna dobra, pored zaštićenih vrsta

i pokretnih zaštićenih prirodnih dokumenata.

Zaštićena područja mogu biti definisana u sedam različitih

kategorija, odnosno vrsta:

Nacionalni park

Park prirode

Predeo izuzetnih odlika

Opšti i Specijalni rezervat prirode

Spomenik prirode

Zaštićeno stanište

Kad pojedina biljna i životinjska vrsta ima zaštitu Države?

Pojedina biljna i životinjska vrsta ima zaštitu Države ukoliko je ugrožena ili rijetka. Pored

toga, takva vrsta mora biti proglašena zaštićenom, a proglašava je ministar nadležan za

zaštitu prirode.

Biljni i životinjski svet Srbije je veoma raznovrsan i bogat, ali to naše blago se vremenom

sve više smanjuje i troši. Jedini razlog za to smo mi, ljudi, ali smo mi i jedini koji mogu

zaustaviti i sprečiti bespovratne i neprocenjive gubitke koji nastaju usled naše nepažnje i

nesavesnosti.

U Srbiji postoji 215 vrsta biljaka i 429 vrsta životinja koje su kao prirodne retkosti

stavljene pod najstroži stepen zaštite države. Među ugroženim životinjama je 273

vrsta ptica, kao i 66 vrsta sisara. Zaštićena je i 41 vrsta beskičmenjaka, 34 vrste

insekata i 15 vrsta riba.

Page | 11

Kao i većina zemalja, Srbija ima svoje

u kojima se nalaze liste iščezlih i krajnje ugroženijih vrsta.

Najznačajnije ugrožene i istovremeno i zaštićene biljke naše zemlje,

koje su pod zaštitom prvog stepena:

o Pančićeva omorika (Picea omorika), planine srednjeg toka Drine u zapadnoj Srbiji (Tara,

Mileševka)

o tisa (Taxus baccata), nalazi se po planinama i klisurama

o molika (Pinus peuce), raste na Šar-planini i Prokletijama

o stepski božur (Paeonia tenuifolia) koji raste u Deliblatskoj peščari

o gorocvet (Adonis vernalis), raste na Fruškoj gori, Deliblatskoj peščari, Subotičkoj peščari i dr,

o rosulja (Drosera rotundifolia), može se naći na Staroj planini i Vlasine

o sasa (Pulsatilla grandis), koje ima na Fruškoj gori i Deliblatskoj peščari

o runolist (Leontopodium alpinum), ima ga na Kopaoniku, Mučnju, Prokletijama

o žuta lincura (Gentiana lutea), živi na nepristupačnim kamenim liticama

o gospina papučica (Cypripedium calceolus), vrsta orhideje na Suvoj planini, zaštićena je od strane

UNESKO-a

Retke, ugrožene i zaštićene životinje:

-Apolonov leptir - prdavac (Crex crex)

- lipljan - stepski soko (Falco cherrug)

- crni daždevnjak - veliki tetreb (Tetrao urogallus)

Page | 12

- patka njorka (Aythya nyroca) - beloglavi sup (Gyps fulvus)

- orao krstaš (Aquila heliaca) - vidra

- belonokta vetruška (Falco naumanni) - slepi miševi

- velika droplja (Otis tarda) - šareni tvor

U svetu je takođe formirana i

flore i faune u kojoj je popis više hiljada vrsta koje je čovek, nažalost, zauvek uništio.

I Srbija je našla mesto u njoj i to sa 4 vrste koje su nepovratno

izgubljene iz svetskog genofonda, a živele su samo u Srbiji!

Mala droplja Tetreb ruževac Bela kanja Orao bradan

EKOLOŠKA MREŽA I EKOLOŠKA PODRUČJA

Ekološka mreža je biološka veza ekološki značajnih područja (zaštićenih prirodnih i

približno prirodnih područja) i njihovih tampon zona, koje su povezane ekološkim

koridorima. Tampon zone su prostori čija je funkcija da zaštite središnje zone i koridore

od štetnih spoljnih uticaja po biodiverzitet, kao što su zagađenja vazduha i vode, isušivanje

zemljišta, požari i sl. Koridori su od izuzetnog značaja, jer isti treba da obezbede

međusobnu povezanost središnjih područja, te da omoguće populacijama vrsta adekvatne

uslove za rasprostranjivanje, migratorna kretanja i genetsku razmenu.

Zakonom o zaštiti prirode definisana je ekološka mreža kao „jedinstven sistem

funkcionalno povezanih prirodnih i poluprirodnih predeonih celina kojima se uspostavljaju i

Page | 13

obnavljaju ekološke funkcije radi očuvanja biološke raznovrsnosti i obezbeđivanja

odgovarajućih uslova za održivo korišćenje prostora i resursa na nacionalnom i regionalnom

nivou”.

U sastav ekološke mreže mogu ući prostorne celine na kojima se nalaze:

zaštićena područja proglašena na osnovu zakona, područja u postupku proglašenja

zaštite i područja koja su odgovarajućim strateškim dokumentima planirana za

zaštitu, sa prioritenim ciljem očuvanja biodiverziteta;

područja od posebnog interesa za očuvanje, odnosno Emerlad mreža, koja su

identifikovana na osnovu Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i

prirodnih staništa (Bernske konvencije);

međunarodno značajna područja za ptice u skladu sa prioritetima Evropske unije

(IBA);

međunarodno značajna područja za biljke (IPA);

odabrana područja značajna za dnevne leptire u skladu sa međunarodnim propisima

(PBA);

područja koja se nalaze na listi Konvencije o vlažnim staništima od međunarodnog

značaja (Ramsarska područja) ili su planirana za upis u tu listu;

speleološki objekti;

pogranična područja koja omogućuju povezivanje sa ekološkim mrežama susednih

zemalja u skladu sa međunarodnim propisima;

područja prioritetnih tipova staništa identifikovana u skladu sa Pravilnikom o

kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, tipovima staništa, osetljivim, ugroženim,

retkim i za zaštitu prioritetnim tipovima staništa, kao i mere zaštite za očuvanje

tipova staništa;

staništa divljih vrsta koje su retke i ugrožene na nacionalnom, evropskom i svetskom

nivou kao i staništa endemičnih vrsta utvrđenih Pravilnikom o proglašenju i zaštiti

strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva;

ostala ekološki značajna područja koja nisu obuhvaćena ovim područjima koja su kao

ekološki značajna utvrđena prostornim planovima.

Page | 14

Što je značajno za kategoriju značajnoga krajolika životne sredine?

Značajni krajolik je prirodni ili kulturni predjeo velike krajolike vrednosti i biološke

raznolikosti ili kulturno-istoriske vrijednosti, ili krajolik očuvanih jedinstvenih obiežja

karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili naročito vrijedne

oblasti utvrđeni shodno Zakonu o zaštiti prirode

Što učiniti kad se opazi nedopuštena radnja u životnoj sredini?

U slučaju uočavanja nedopuštene aktivnosti svako može pristojno upozoriti osobe

zatečene u obavljanju nedopuštenih aktivnosti da to ne čine. Nedopuštenu aktivnost treba

prijaviti nadležnim službama , a sljedeći podaci (naravno, ukoliko ste u prilici do njih doći)

mogu uveliko olakšati postupanje ovlaštenih osoba:

o točno vreme, mesto i opis događaja,

o opis i broj osoba zatečenih u vršenju nedopuštenih aktivnosti,

o podaci o vozilima (registarske oznake, tip, boja),

o prema mogućnostima fotografska ili video dokumentacija.

ECO GAVRA