VodicZaRoditelje

8/6/2019 VodicZaRoditelje

1/60

Vodi za Roditelje


2/60


3/60

Autorice:

mr.sc. Arijana Mataga Tintor, dipl. socijalna pedagoginja

Sanda Puljiz, prof. psihologije

Recenzentice:

dr.sc. Valentina Kraneli

Tihana Novak, dipl. socijalna pedagoginja

Lektorica:

Snjeana Drai Pavi, prof.

Dizajn:

Miroslav Mrva, Iva Moroin

Ilustracije:www.miroslavmrva.com

Izdava:

GRAD VELIKA GORICA

UO za drutvene djelatnosti, kolstvo i predkolski odgoj

Za izdavaa:

Tonino Picula

Velika Gorica, listopad 007.


4/60

SADRAJ

Kome je namijenjen ovaj Vodi ........................................................

O pravima djece ................................................................................. 6

Prava kojima se bavi Konvencija UN

o pravima djeteta

Djecu treba sluati i uti!

Grad Velika Gorica prijatelj djece

Rano djetinjstvo i predkolska dob ...................................................

Zdravlje djece ................................................................................... 6

Obrazovanje .....................................................................................

Slobodno vrijeme ............................................................................. 7

Sport ................................................................................................

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica ................................... 5

to su poremeaji u ponaanju i kada reagirati ............................... 9

Djeca s tekoama u razvoju ............................................................

Podsjetnik ........................................................................................ 6

Adresar ............................................................................................ 9

1.

.

3.

.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

1.


5/60

5

Vaa djeca nisu vaa djeca,

Ona su sinovi i keri enje ivota za samim sobom.Ona dolaze kroz vas, ali ne od vasI premda su s vama, ne pripadaju vama.

Moete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli,Jer ona imaju vlastite misli.

Moete okuiti njihova tijela, ali ne njihove due.

Jer njihove due borave u kui od sutraKoju vi ne moete ponijeti,ak ni u svojim snima.

Moete se upinjati da budete kao oni,Ali ne traite od njih da budu poput vas.

Jer ivot ne ide unatrag,Niti ostaje na prekjuer.

Vi ste lukovi s kojih su vaa djecaOdapeta kao ive strijele.Strijelac vidi metu na putu beskonanosti,

I on vas napinje svojom snagomDa bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.

Neka vaa napetost u strijelevoj ruci bude za sreu,Jer kao to on ljubi strijelu koja leti,Isto tako ljubi i luk koji miruje.

(Halil Dubran: Prorok)


6/60

66

1.

Kome je namijenjeNovajvodi...

Svi odrasli su najprije bili djeca (ali se malo njih toga sjea)(Antoine de Saint-Exupry)

vama, dragi roditelji, koji ste najprije bili djeca, a sada ste odgovorni za svoju djecu.

Mamama i tatama koji se od trenutka saznanja da e postati roditelji, susreu s mnogim

izazovima i nedoumicama koje pred njih postavlja zahtjevna roditeljska uloga.

Roditeljima bebaa, predkolaca, kolaraca, pubertetlija i adolescenata. Onima koji se

preispituju, tragaju za odgovorima, optereuju prijatelje, razmjenjuju iskustva. Onimakoji razgovaraju sa svojom djecom i onima koji urlaju na svoju djecu kada su iscrpljene


7/60

7

sve odgojne metode iz korisnih knjiga i prirunika.

Odgajati dijete ne znai od njega praviti lijepu sliku.

(Simone de Beauvoir)

Roditeljima bebaa koji se pitaju kada e dijete odrasti, onima koji cijeli dan na poslu

ne funkcioniraju jer su njihove princeze i prinevi ostali u jaslicama ili vrtiu s onim

pogledom, roditeljima tinejdera koji eznu za bezbrinim vremenima kada su njihovi

buntovnici samo jeli, spavali i igrali se. Roditeljima koji podnose nesnoljivu glazbu,

prve loe ocjene u koli, koji su svjedoci problema s vrnjacima i prvih ljubavi i koji bi

trebali ignorirati onaj karakteristian tinejderski stav: Ima li ovdje itko pametniji odmene. Onima koji misle da se u dananje vrijeme sve komplicira, jer kad su oni bili

maliOnima koji su kopija svojih roditelja i onima koji ele biti njihova suprotnost, ali

im to ne uspijeva.

Onako kako su se prema nama ponaali kad smo bili mali,

ponaamo se mi prema sebi ostatak ivota.(Alice Miller)

Onima koji znaju da je najvei i najvaniji uspjeh odgojiti i pustiti u svijet zdravu,

samostalnu i odgovornu mladu osobu koja e uvijek biti dijete svojih roditelja.

Stoga, dragi roditelji, prelistajte ovaj Vodi, zaustavite se na onim stranicama koje

pobude vau znatielju i interes, pogledajte to se djeci nudi na podruju Grada Velike

Gorice i ne oklijevajte potraiti pomo kada se naete u dilemi. Ovaj Vodi stvaran je sciljem da djeci pomognemo u osjetljivom razdoblju njihova odrastanja i sazrijevanja,

a s uvjerenjem da je jedan od najboljih naina pomaganja djeci - pomo njihovim

roditeljima.Autorice


8/60

8

.

O praviMa

djece

Djeca se raaju s temeljnim slobodama i pravima koja pripadaju svim ljudima. Dijete

je subjekt i aktivan lan zajednice, a djetinjstvo je razdoblje u kojem dijete treba poetiostvarivati svoja prava i pripremati se za odgovoran ivot u odraslom svijetu.

Prava nisu elje, prava ne mogu nikoga razmaziti niti ugroziti poloaj i autoritet odraslih,

ona su odgovor na temeljne potrebe djeteta bez kojih dijete ne moe kvalitetno ivjeti i

odrastati.

Moe li pravo na obrazovanje ili pravo na zatitu od nasilja i zanemarivanja nekoga

razmaziti? Moe li pravo na slobodu izraavanja i miljenja ugroziti roditelja ili bilo

koju drugu odraslu osobu? Zato bi prava na osobni identitet ili na privatnost bila


9/60

9

privilegija odraslih? Da ne spominjemo prava na zdravstvenu i socijalnu zatitu ili zatitu

od tekog rada, izrabljivanja, zlouporabe droga i zatitu od sudjelovanja u oruanim

sukobima. Prava su rezultat potreba djece biolokih, socijalnih, psiholokih, razvojnih.

Zadovoljavanje tih potreba ostvaruje se u uvjetima u kojima smo sigurni, prihvaeni,

slobodni, potovani, gdje moemo uiti, raditi i djelovati kao pojedinci.

Odrasli znaju komentirati kako se stalno govori o pravima djece, ali nitko ne spominje

obveze i odgovornost. No, upravo su prava temelj za izgradnju odgovornosti, a

odgovorno ponaanje podrazumijeva izvravanje obveza. Dakle, odgovornost utjee na

ispunjavanje obveza koje proizlaze iz potivanja prava. Na primjer, dijete ima pravo na

obrazovanje, a obveza koja iz tog prava proizlazi je redovit odlazak u kolu. Ukoliko

dijete ne potuje obvezu i ne ide u kolu, ono kri odreena pravila i snosi odreene

posljedice. No, to ne znai da mu se smiju uskraivati njegova temeljna ljudska prava.

Jer prava imaju sva djeca i ona su neotuiva.

U Republici Hrvatskoj osnovan je 2003. g. Ured pravobranitelja za djecu ija je

osnovna zadaa zatita, praenje i promicanje prava i interesa djece na temelju

Ustava Republike Hrvatske, meunarodnih ugovora i zakona.

Ured moete nai u Zagrebu, Ulica Andrije Hebranga 4/1. Tel. 4929 669, 4921 278;

[email protected]

Poznavajui prava djeteta, otvara se prostor za uenje o pravilima ponaanja i utjee se

na odgovorno ponaanje prema sebi i drugima. to je odgovorno, a to neodgovorno

sredinji su pojmovi razgovora roditelja i strunjaka. Treba razlikovati drutvenu i

osobnu odgovornost.

Prema mojoj procjeni, na svakih stotinu odraslih udobi izmeu 20 i 40 godina, moda ih je samo dvoje,

troje sposobno uglavnom uvijek preuzimati odgovornostza vlastiti ivot i integritet. Ogromna veina sukoba

izmeu djece i odraslih (kao i meu odraslima) odvija se udestruktivnom smjeru upravo zato to strane u sukobu nepreuzimaju odgovornost za sebe pa okrivljuju jedni druge.

(Jesper Juul, obiteljski terapeut)


10/60

010

Pitanje koje roditelji trebaju sebi postaviti glasi: elimo li djecu odgojiti tako da uspiju

izgraditi vrst unutarnji autoritet koji e im omoguiti samostalan drutveni i ivotni

odabir ili ih elimo nauiti uzdati se u vanjski autoritet kojeg e slijediti i prema njemu

se ravnati?

Ueniku, koji je uvijek molio, ree uitelj: Kade prestati oslanjati se na Boga i stati na vlastite noge?Uenik je bio iznenaen: Ali ti si nas uio dana Boga gledamo kao na Oca.Kad e nauiti da otac nije netko na koga

se moe naslanjati, nego onaj koji te oslobaa odtvoje potrebe da se naslanja?

(Anthony de Mello: Minuta mudrosti)


11/60

Prava kojima se bavi Konvencija UN o pravima djeteta

Prava preivljavanjaTo su ona prava koja osiguravaju djetetu zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba,

primjerice: pravo na ivot, pravo na odgovarajui ivotni standard, pravo na prehranu,

pravo na smjetaj, pravo na zdravstvenu pomo.

Prava na razvoj

Rije je o pravima koja osiguravaju djetetu najbolji mogui razvoj. To su: pravo na

obrazovanje, pravo na igru, pravo na slobodno vrijeme, na kulturne aktivnosti i slino.

Zatitna prava

To su prava koja osiguravaju zatitu djeteta: prava na zatitu od zlouporabe,zapostavljanja i izrabljivanja, na zabranu djejeg rada, zatitu od droga, alkohola,

duhana, na zatitu djece izbjeglica, djece u oruanim sukobima, djece u zatvorima.

Prava sudjelovanja

Ova skupina prava govori o mogunostima aktivnog sudjelovanja djece u svom okruenju,

koja ga pripremaju za aktivnog graanina u budunosti.

Djeci se mora omoguiti da aktivno sudjeluju u rjeavanju svih pitanja koja utjeu na

njihov ivot i dopustiti im slobodu izraavanja miljenja. Ona imaju pravo izrei svojagledita koja se moraju ozbiljno uzeti u obzir.


12/60

1

Djecu treba sluati i uti!

Djeca esto govore istinu. teta to nemaju vieautoriteta.

(Nepoznati autor)

ZNATE LI

da u Gradu Velikoj Gorici djeluje Gradsko vijee djece i mladih kojeg ine predstavnici

vrtia, kola te Centra za odgoj i obrazovanje koji na javnim sjednicama postavljaju

pitanja gradonaelniku i predstavnicima gradske vlasti?

ZNATE LI

da na Radio Velikoj Gorici subotom ujutro zvoni ZVONJALICA emisija koju ureuju i

vode uenici velikogorikih kola?

ZNATE LI

da u svakoj koli uz Vijee roditelja, postoj i Vijee uenika?


13/60

Grad Velika Gorica prijatelj djece

Vjerojatno ste na ulazima u Veliku Goricu i ispred zgrade Pukog otvorenog uilita

primijetili veselu plou na kojoj pie Grad Velika Gorica prijatelj djece.to to znai?

Grad Velika Gorica sudjeluje u akciji koja na razini Republike Hrvatske nosi naziv Gradovi

i opine prijatelji djece. Akciju organiziraju Savez drutava Naa djeca Hrvatske i

Hrvatsko drutvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju uz pokroviteljstvo UNICEF-ova

ureda za Hrvatsku. Cilj akcije je motivirati odrasle u gradovima i opinama Hrvatske da

potpunije ostvaruju prava i potrebe djece priznate u Konvenciji UN o pravima djeteta.

Prema ocjeni organizatora akcije na grad je ispunio uvjete koji ga svrstavaju meu

gradova i opina prijatelja djece u naoj zemlji. Dobivanje ovog poasnog naziva

podrazumijeva kontinuiranu brigu za djecu s ciljem sustavne skrbi u svim podrujima

ivota djece.

ZNATE LI

da je . listopad Dan djece Grada Velike Gorice? Toga dana se odrava javna sjednica

Gradskog vijea djece i mladih, a u kolama je to Dan bez zvona i ocjena. Cijeli tjedan

se obiljeava kao Tjedan djece Grada Velike Gorice.


14/60

1

3.

Rano djetinjstvo ipredkolska dob

Ovo je areni osmjeh i tajni mig naeg velikog dogovorada jednom, kad odraste, sauva djetinjstvo u sebi i udrugima. Jer najtee je ostati ozbiljno neozbiljan kao ja,

kao ti, kao djeca.(Miroslav Anti)

Ni u jednom razdoblju ljudskog ivota ne odvija se toliko promjena kao u ranom djetinjstvu.

Sjetimo se koliki je napredak dijete napravilo od roenja do polaska u kolu!


15/60

5

ZNATE LI

da svako novoroeno i posvojeno dijete s prebivalitem na podruju Grada Velike

Gorice ostvaruje pravo na jednokratnu novanu pomo za opremu novoroeneta.

Rana iskustva temeljito oblikuju vae dijete, to su godine u kojima se postavljaju temelji

za kasniji ivot. Zato su vrlo osjetljive i posveuje im se tolika pozornost.

Djeca su poput spuvi, izuzetan je razvoj njihovih zikih i motorikih sposobnosti,

govora, obogaivanje jezika, a posebno je vano naglasiti vanost igre u ovom razdoblju.

Igrajui se, djeca ue kroz vlastito iskustvo, usvajaju pravila i posljedice, sklapaju

prijateljstva i drue se u grupi, razvija se govor i miljenje, mata, emocionalni ivot.

U ovoj dobi postavlja se osnova za kasnije uspjehe, odnosno neuspjehe u ivotu, za

samopotovanje i stabilnost.

To je povlastica djece. Oni se esto ude. I zato se lakouuljaju u Kraljevstvo.

(Biblija)

Koliko god se strunjaci u vrtiima, igraonicama, zdravstvenim i drugim ustanovama

trudili oko djeteta, osnove se stjeu u obitelji. Zato je vano da kao obitelj provoditevrijeme zajedno, kvalitetno komunicirajui. Na taj se nain stvara osjeaj sigurnosti i

povjerenja, topline, ui se kako se rjeavaju problemi, izraavaju se osjeaji. Obitelj je

najvanije mjesto u kojem e vae dijete dobiti podrku. Stoga mu posvetite dovoljno

vremena, ne pourujte vlastito dijete kada vam se eli povjeriti, neka vam ne bude teko

sjesti na pod s njim i igrati se. Sada se stvara povjerenje meu vama.

ZNATE LI

da prema nekim podacima, prosjeno dijete provede .60 minuta tjedno ispredtelevizora, dok s roditeljima provede tek ,5 minuta u kvalitetnom razgovoru.

(www.skole.hr)

Djetetu je potrebna vaa ljubav. Ne tedite na ljubavi, ona ga nee razmaziti. Dijete

je vano ohrabrivati i davati mu podrku, tjeiti kada je uplaeno ili povrijeeno, ne

zadirkivati ga i ne kanjavati. Ali, svakako je potrebno postavljati pravila. Uz sve to,

djeci je potreban razgovor, pjevanje, itanje, potrebno ih je voditi u Zooloki vrt, djeje


16/60

616

kazalite, djeju knjinicu, igraonice za djecu, radionice. Ograniite mu gledanje TV-

a i igranje raunalnih igara. Jer to ga uznemiruje. Osim toga, birajte to e vae dijete

gledati.

elite li da vaa djeca budu otroumna, priajte im bajke.elite li da budu vrlo otroumna, priajte im jo vie bajki.

(Albert Einstein)

Briga o ranom razvoju djeteta sastavni je dio programa naih ustanova i udruga. U njima

djeca kroz igru usvajaju nova znanja, ue o okolini, o sebi i o drugima. Na taj se nain

razvijaju djetetovi talenti. Uenje kroz igru je prirodno i potrebno, jer je to uenje kroz

iskustvo. Uz to, djeci je potrebno i vjebanje navedenih vjetina u sigurnom okruenju.

Velika je vanost drutvenih odnosa djece za razvoj njihove linosti.

Kome se obratiti?

U Velikoj Gorici postoje dva gradska djeja vrtia DV Ciciban i DV Velika Gorica koji

djeluju na 9 lokacija. Uz redovni primarni 0-satni program, djeji vrtii nude i druge

programe za djecu predkolskog uzrasta.

Djeji vrti Ciciban:

0-satni program na engleskom jeziku;

krai programi: ritmika, engleska igraonica, sportski vrti;

program predkole za djecu koja nisu ukljuena u redovni program

predkolskog odgoja. Program je obvezan i besplatan za djecu prije polaska u

osnovnu kolu.

Djeji vrti Velika Gorica:

0-satni program na njemakom jeziku;

0-satni program za djecu s tekoama u razvoju;

krai programi: engleska igraonica, sportski vrti;

program predkole za djecu koja nisu ukljuena u redovni program

predkolskog odgoja. Program je obvezan i besplatan za djecu prije polaska

u osnovnu kolu.


17/60

7

program Rani odgoj za civilno drutvo provodi Udruenje Djeca prva u

djejem vrtiu u Velikoj Mlaki program je namijenjen djeci iz socijalno

depriviranih sredina (ukljuujui i pripadnike etnikih i nacionalnih manjina),

koja nemaju uvjete za ukljuivanje u odgojno-obrazovne programe i njihovim

roditeljima.

Centar za djecu, mlade i obitelj:

igraonica za predkolce;

grupa za budue prvaie;

program Rani razvoj prve za djecu od roenja do godine i njihove

roditelje. Program je dio UNICEF-ove kampanje Prve tri su najvanije.

Gradsko drutvo Crvenog kria: skrb za najmlae besplatna hrana za dojenad za socijalno ugroene obitelji.

Privatni djeji vrti Prvi koraci:

redovni primarni 0-satni program;

krai programi: umjetnike radionice i rano uenje engleskog jezika;

proslave roendana;

radionice za roditelje za mame i bebe do 6. mjeseci.

Udruga Sunica:

program predkolskog odgoja i rehabilitacije;

program inkluzije djece s tekoama u razvoju;

plesna igraonica za djecu od - g.;

graonica ranog uenja stranih jezika - engleski i panjolski za djecu od -7 g.;

proslave roendana.

Igraonica Maka programi za djecu s tekoama u razvoju

(detaljnije u poglavlju 0.).


18/60

18

.

ZdravljedjEce

U zdravom tijelu zdrav duh.(Latinska poslovica)

Briga o zdravlju djece i mladih mora svima biti dostupna i otvorena. Naalost, sve su

vee nejednakosti u zdravlju meu djecom i mladima.

Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zatiti i Planu i programu mjera zdravstvene zatite,

zdravstvena zatita kolske djece (uenika osnovnih i srednjih kola) i studenata

organizirana je na sljedei nain:


19/60

9

kurativna zdravstvena zatita (zatita u bolesti) koju prua izabrani lijenik primarne

zdravstvene zatite - obiteljski lijenik ili pedijatar, prema izboru pacijenta odnosno

njegovih roditelja;

preventivna i specina zdravstvena zatita koju pruaju timovi kolske i sveuiline

medicine.

Zdravstvena zatita djece zapoinje od zaea. Zbog toga je potrebno posvetiti

pozornost zdravlju budue majke. Trudnica svakako treba voditi rauna o zdravoj

i uravnoteenoj prehrani, odravanju tjelesne kondicije, potrebno je izbjegavati

cigarete, alkohol i druga opojna sredstva te izbjegavati zagaivae u okolini koliko god

je to mogue. Ve odavno se upozorava na utjecaj majinog emocionalnog stanja na

razvoj djeteta. Iz tog razloga je potrebno da majka, koliko god moe, izbjegava stresne

situacije.

ZNATE LI

da je Hrvatska meu prvim dravama u kojoj se svoj novoroenoj djeci provjerava sluh

Sva suvremena istraivanja upozoravaju na vanost dojenja, jer je to najzdraviji nain

hranjenja bebe. Majino mlijeko svojim sastavom u potpunosti zadovoljava djetetove

potrebe za hranom i tekuinom. Nema ni jednog industrijskog proizvoda koji moe

zamijeniti majino mlijeko.

ZNATE LI

da je UNICEF pokrenuo akciju za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo Prve tri su

najvanije. Velike nacionalne programe za poticanje ranog razvoja djece provode i

najrazvijenije zemlje svijeta, jer ono predstavlja ulaganje u budue potencijale zemlje i

njezine sposobnosti napredovanja u gospodarstvu i u drutvu u cjelini.

I prevencija u stomatologiji zapoinje zaeem. Kasnije se roditeljima daju informacije i

smjernice za ouvanje zdravlja zubi i vanost odlaska stomatologu na kontrolne preglede

u vrtiima, kolama, pedijatrijskim ambulantama i kroz sustav patronane slube.

kolsko je vrijeme doba kada se trajno stjeu navike brige o vlastitom zdravlju.

ZNATE LI

da prema nalazima sa sistematskih pregleda vie od treine uenika i studenata ima


20/60

00

nepravilno dranje, a oko 0% ima izraene deformacije stopala. (www.hzjz.hr)

da je preporuka ortopeda da dijete teko 0 kilograma moe nositi kilograma bez

opasnosti po zdravlje. Koliko je teka kolska torba vaeg djeteta?

Djeca i mladi najzdraviji su dio populacije. Vie nema opasnosti od potencijalno tekih

bolesti dojenake dobi, a jo se nisu poele razvijati kronine bolesti karakteristine

za srednju dob i starost. Upravo zbog toga se esto zanemaruje injenica da tijekom

odrastanja djeca i mladi nailaze na razliite potekoe. A ba je to razdoblje intenzivnog

rasta i razvoja tjelesnog, intelektualnog, emocionalnog, socijalnog. U ovoj fazi odrastanja

opasnosti za zdravlje djece i mladih nepravilne su prehrambene navike, tjelesna

neaktivnost, mogue zanemarivanje i zlostavljanje, a neto kasnije - sklonost rizinim

ponaanjima. Posebnu pozornost treba obratiti na probleme spolnog, seksualnog i

reproduktivnog zdravlja. Neinformiranost i neznanje o spolnosti esto su povezane saspolnim bolestima, neeljenom trudnoom, zlostavljanjem u vezama.

ZNATE LI

da je prema izvjeu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 005. godini zabiljeeno

65 poroda maloljetnica i 00 legalno induciranih prekida trudnoe kod djevojaka u

dobi od do 9 godina.

da se u velikogorikim kolama provodi Program prevencije maloljetnikih trudnoa i

Program prevencije nasilja u adolescentskim vezama.Oba programa provodi Centar za

edukaciju i savjetovanje (CESI), a financiraju se iz Prorauna Grada Velike Gorice.

Za zatitu mentalnog zdravlja djece najvanije je na vrijeme uoiti problem i u tom

sluaju potraiti strunu pomo. Kod kolske populacije najee je rije o tekoama u

uenju i koncentraciji te prilagodbi kolskom sustavu. Sve je vie poremeaja prehrane

te autoagresivnih ponaanja (sklonost konzumiranju sredstava ovisnosti, sklonost

drugim rizinim ponaanjima poput brzih vonji, promiskuitetno ponaanje). Potrebnoje obratiti pozornost na bolesti psihosomatskog karaktera kao to su este glavobolje,

astmatini napadaji, bolovi u trbuhu, kone reakcije... Zapitajte se ima li vae dijete

problema u koli ili s vrnjacima, a da vam se ne usudi rei?

ZNATE LI

da 0% rtava zlostavljanja izostaje iz kole da bi izbjegla maltretiranje?

da 9% rtava zlostavljanja ima problema s koncentracijom?

da % rtava zlostavljanja osjea simptome fizike bolesti?


21/60

da 0% rtava zlostavljanja ima problema sa spavanjem?

da odreeni postotak rtava pokua ili poini samoubojstvo (6 sluajeva godinje u

Velikoj Britaniji)?

da je do . godine 60% nasilnika bilo osuena za prekrajna ili krivina djela, a 0%

i vie puta?

(UNICEF: Kako zaustaviti bullying Prirunik za roditelje)

Ulaskom u pubertet, posebno kod djevojaka potrebno je obratiti pozornost na vanost

izgleda i imperativ vitkosti koji se namee. Taj se imperativ sve vie proiruje i na djeake,

a time se otvara put poremeajima prehrane poput bulimije i anoreksije. S druge strane,

zbog loe prehrane i tjelesne neaktivnosti, puno sjedenja u koli, pred kompjuterom i

TV-om, sve je vie djece i mladih koji imaju prekomjernu tjelesnu teinu.

ZNATE LI

da je prema istraivanjima u Hrvatskoj svojom tjelesnom teinom nezadovoljna jedna

treina djeaka i ak polovica djevojaka u dobi od 5 godina. Ako to usporedimo s

podatkom da je u toj dobi samo 7% djevojaka i 7% djeaka s poveanom tjelesnom

teinom, onda moemo iz ovih podataka zakljuiti koliko je snaan mit o vanosti

vitkosti kod mladih.

Razvoj djejeg govora odvija se pod utjecajem brojnih imbenika, a presudna je uloga

djetetove obitelji i, openito, okruenja u kojem dijete odrasta. Potrebno je obratiti

pozornost na eventualne poremeaje u izgovoru glasova. Ukoliko se jave problemi,

potrebno je na vrijeme obratiti se strunjaku kako bi dijete s polaskom u kolu izbjeglo

tekoe, kao to su tekoe kod usvajanja itanja i pisanja, zadirkivanje vrnjaka i

slino.

Neki ljudi su uli da djeca ne znaju izgovarati rijei, pa suizmislili logopeda.

(Igor, 6 god.)

O odraslima ovisi zdravlje, rast i razvoj nae djece.


22/60

Kome se obratiti?

Dom zdravlja Zagrebake upanije ispostava Velika Gorica:

teaj za trudnice;

patronana sluba;

pedijatrijski timovi;

djeji stomatoloki timovi;

logoped;

EKG za djecu;

cijepljenje i sistematski pregledi kolske djece.

Djeji vrtii:

struni suradnici psiholog, pedagog, defektolog; struni suradnici logopedi;

zdravstveni voditelji.

Osnovne i srednje kole:

struni suradnici psiholog, pedagog, defektolog, socijalni pedagog.


teaj za budue roditelje;

savjetovalite.

Udruga Pomak:

program prevencije poremeaja u prehrani.


23/60

5.

OBrAzovanje

esto cijeli dan nisam nita jeo i cijelu no nisam spavaoda bih razmiljao, pa opet mi to nije koristilo. Mnogo jebolje uiti.

(Konfucije)

Kada se govori o pravu na obrazovanje, naglaava se obveza potivanja djetetovih

mentalnih i tjelesnih sposobnosti s ciljem potpunog razvijanja osobnih potencijala. Stoga

treba imati na umu da sva djeca nemaju jednake sposobnosti i interese pa je kolskiuspjeh ponekad suprotan roditeljskim oekivanjima. Vano je da roditelji ne nameu


24/60

djetetu svoje neostvarene elje, jer takvi pritisci mogu razviti djetetovu odbojnost prema

koli te izazvati frustracije i stres.

Uope nije vano ima li neuredne depove, neurednu

frizuru i domae zadae. Najvea nevolja na svijetu je,sine moj, imati neuredan um.

(Miroslav Anti)

Polazak u osnovnu kolu jedna je od najveih prekretnica u djetetovu ivotu. Iz svijeta

igre, zabave i bezbrinosti dijete ulazi u svijet obveza i odgovornosti. Izuzetno je vano

da taj prelazak ne predstavlja drastian rez u djetetovu ivotu. Zato se u predkolskim

ustanovama djeca posebno pripremaju za polazak u kolu, a roditelji dobivaju informacije

o vanosti kvalitetne pripreme.

Usvajanje radnih navika, prosocijalno ponaanje, stjecanje znanja i vjetina, osiguravanje

stimulativnih materijala, neki su od savjeta koje e roditelj dobiti prije djetetova polaska

u kolu.

Neznanje je poetak tisue novih poetaka.I nemoj ga se stidjeti.

Svjetlost znanja je slina svjetlosti svemira.Sve su se misli dogodile odavno, kao zvijezde.

Ljepota traenja nije u nalaenju, nego u naoj odlucida traimo.

(Miroslav Anti)

kola ima izuzetno jak utjecaj na dijete, to je razumljivo, jer ono u koli boravi oko 6 sati

dnevno. Osim to u koli dijete usvaja znanja i vjetine, kola je jedno od prvih i znaajnih

mjesta gdje se stvaraju, razvijaju i prakticiraju meuljudski odnosi. Iako obitelj i dalje

ima kljunu ulogu u djetetovu razvoju, kola postaje glavno socijalizacijsko okruenje.

Meutim, jaa i utjecaj vrnjake grupe. Uspjena i kvalitetna kola podrazumijeva

ukljuivanje roditelja u rad kole.


25/60

5

Nema bogate zemlje, a da njeno stanovnitvo nijeobrazovano. Drava ije je stanovnitvo neobrazovano,

ne moe biti do li siromana. Temelj bogatstva jeobrazovanje stanovnita.

(John Kenneth Galbraith)

Roditeljsko ukljuivanje znai: otvoriti i prihvatiti suradnju s uiteljima i strunim

suradnicima, informirati se ne samo o ocjenama, ve i o svim zbivanjima u koli, o tome

ime se dijete bavi i s kime se drui, kako se ponaa.

Tko zna, a ne zna da zna spava, probudite ga;Tko zna i zna da zna mudar je, slijedite ga;

Tko ne zna i zna da ne zna dijete je, pouite ga;Tko ne zna i ne zna da ne zna opasan je, uvajte ga se!

(Konfucije)

Ukoliko roditelj primijeti da dijete ima problema u svladavanju nastavnog gradiva,potrebno je pravovremeno potraiti pomo. Traenje pomoi je vano i u sluajevima u

kojima dijete odbija ii u kolu, nerado pria o zbivanjima u koli, izbjegava kontakte s

vrnjacima i sl. Nikada ne treba podcijeniti problem koji dijete iznese jer u toj dobi nema

veih ili manjih problema. Naoko beznaajna situacija iz perspektive roditelja, za dijete

moe predstavljati ozbiljan problem. Stoga odvojite vrijeme i sasluajte i podrite svoje

dijete.

Gandhi je bio poznat kao pravedan i mudar ovjekte su mu se mnogi ljudi obraali za savjet. Jednog mu jedana tako dola jedna majka molei ga da kae njezinu sinuneka prestane uzimati eer. Gandhi joj ree da sada to nemoe uiniti i pozva je neka doe ponovno za deset dana.

Nakon deset dana majka i djeak, koji su ivjeli prilino


26/60

66

daleko odatle, ponovno se vrate i majka ponovi svoju molbu.Gandhi se okrene djeaku i ree mu: Prestani uzimatieer. Majka ga pogleda zaueno i upita: Proli put kad

smo bili kod tebe rekao si da nam ne moe pomoi. Zatosi traio od nas da ponovno prevalimo tako dugi put kakobi rekao samo te tri jednostavne rijei, koje si mogao izreii onda . Gandhi odgovori mimo: Pred deset dana ni ja jonisam prestao uzimati eer.

(nepoznati autor)

Kome se obratiti?U Velikoj Gorici postoji sedam osnovnih kola, etiri srednje kole i jedna umjetnika

kola. U svakoj koli roditelji se mogu obratiti strunim suradnicima psiholozima,

pedagozima, socijalnim pedagozima i defektolozima. Uz redovan kolski program, u

svakoj koli se nude brojne slobodne aktivnosti. Informirajte se u koli svog djeteta o

uvjetima i nainima ukljuivanja u slobodne aktivnosti!

O Jurja Habdelia P Velika Buna

P iljakovina.

O Eugena Kvaternika

P Lukavec

P Dubranec

P Cerovski Vrh

O Eugena Kumiia:

program produenog boravka za uenike . i . razreda.

O Nikole Hribara:

P Donja Lomnica

P Gradii

program produenog boravka za uenike . i . razreda.


27/60

7

O Velika Mlaka

P Mievec

O itarjevo

O Vukovina

P Novo ie

P Rakitovec

P Mraclin

P Buevec

P Bukevje

P Veleevec

P Kozjaa podruna kola (od . do . razreda) Osnovne kole Kravarsko

Umjetnika kola Franje Luia:

osnovna glazbena kola;

osnovna plesna kola;

srednja glazbena kola;

srednja plesna kola.

Gimnazija Velika Gorica

Ekonomska kola Velika Gorica

Srednja strukovna kola

Zrakoplovna tehnika kola Rudolfa Pereina

Centar za odgoj i obrazovanje osnovna kola za djecu s tekoama u razvoju.


28/60


29/60

9

6.

Slobodno vrijeMe

Kada se pitate na to vae dijete potroi najvie

svog vremena, mnogi e od nas odgovoriti na kolu. Meutim, boravak u koli tijekom

kalendarske godine zauzima oko 5% vremena

kada je vae dijete budno. To znai da dijete, uz

sve kolske obveze, ili uz boravak u vrtiu, jo

uvijek ima mnogo slobodnog vremena. Kako

vae dijete provodi svoje slobodno vrijeme? Na

to ga troi? Koliko je ono samo kod kue? Kolikovremena provede ispred televizora ili raunala?

Koliko se zajedno igrate i komunicirate? Na koji

nain svoje vrijeme provodi va adolescent?

Ukoliko sebi niste postavili ova pitanja, moda

je vrijeme za to. Jer, slobodno vrijeme je

izuzetno vano za sve nas. U slobodno vrijeme

zadovoljavamo mnoge potrebe za druenjem,igrom, slobodom, usvajanjem novih sadraja

i to vrijedi kako za djecu tako i za odrasle.

Slobodno vrijeme nudi mogunosti za razvoj

naih potencijala, a posebno je vano za djecu.

Kada se igra, dijete se razvija. Ono u igri rjeava

svoje trenutne probleme, tjeskobu, zbunjenost

vanjskim svijetom, razvija nove naine rjeavanjaproblema i kreativnost.


30/60

030

U Velikoj Britaniji je provedeno istraivanje na uzorku djece i mladih u dobi od do

godina sa svrhom boljeg razumijevanja ivotnog stila mladih ljudi te dobi. Uzorak je

inilo .000 ispitanika.

Evo nekih rezultata:

Najpopularnija su mjesta za provoenje slobodnog vremena kue/stanovi prijatelja,

potom ulice, kafii, parkovi i trgovaki centri.

Rijetko se provodi slobodno vrijeme u obitelji.

Mali broj ispitanika provodi slobodno vrijeme u organiziranim aktivnostima izvan

kole poput izviakih.

0% ispitanika provodi slobodno vrijeme na opasnim mjestima.

Polovina ispitanika navodi da je participirala u rizinim aktivnostima pri izlasku s

vrnjacima.

Vie od polovine ispitanika izjavilo je da redovito konzumira alkohol te se ini da su

mnogi roditelji tolerantni prema takvom ponaanju. Glavna aktivnost u slobodno vrijeme za te mlade ljude je gledanje TV-a, nakon ega

slijedi sluanje glazbe te druenje s vrnjacima.

Pisanje zadae, rad na raunalu te gledanje videa su takoer vrlo uobiajene

aktivnosti.

Sportske aktivnosti manje su zastupljene i to uglavnom nogomet i vonja biciklom

za djeake i hodanje i plivanje za djevojke.

(prema Jeud i Novak)

Kreativnost je uroena svakom ovjeku. Ukoliko se djetetu ne dozvoljava kreativnost, ono

e pronai negativne, destruktivne naine da ju izrazi. Upravo zato su samoizraavanje

i stvaralatvo kljuni za zdravlje. Danas i poslodavci sve vie trae kreativnost svojih

uposlenika.


31/60

Kreativnost je nevjerojatna, oaravajua, velianstvenasposobnost ovjeka da izmilja novo. Ono to je

njemu novo.(Rudolf Seitz)

U programima koji su namijenjeni djeci i mladima s ciljem kvalitetnog i organiziranog

provoenja slobodnog vremena oni usvajaju odreene vjetine i znanja. Ali, uz nova

znanja razvijaju samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi, drue se s vrnjacima i na taj

nain usvajaju socijalne vjetine. Ue se odgovornosti, suradnji, nenasilnom rjeavanju

sukoba, strpljenju.

U programima koji su namijenjeni obiteljima djeca i njihovih roditelji ue zajedno

provoditi svoje slobodno vrijeme, ue komunicirati, pomagati, otvaraju se

ZNATE LI ..

da uenici velikogorikih kola dobivaju promotivni materijal Hvali Zagreb dr' se

Gorice koji sadri podatke o aktivnostima za djecu i mlade

Kome se obratiti?

U Velikoj Gorici nude se brojne aktivnosti s podruja umjetnosti, obrazovanja i razvoja

kreativnih sposobnosti (sportske aktivnosti su navedene u poglavlju o sportu).


likovna grupa;

plesna grupa;

grupa za izradu nakita;

dramska grupa;

lutkarska grupa;

igraonica za osnovnokolce;

rad u drvu;

novinarska grupa;

hobby art;

obiteljska kreativna radionica namijenjena je svim lanovima obitelji.


32/60

3

Puko otvoreno uilite:

dramski studio;

kino i kazaline predstave.

ZNATE LI

da je Puko otvoreno uilite zapoelo vlastitu produkciju s djejom predstavom

Boina haljina i nastavilo s predstavom uma Striborova

Gradska knjinica Velika Gorica:

djeji odjel uz redovnu djelatnost (posudba knjiga) nude se razliite radionice,

priaonice, promocije, izlobe, predstave.

Muzej Turopolja: umjetnike radionice likovne radionice uz izlobe;

program kola u muzeju muzej u koli u dogovoru sa kolama;

muzejsko edukativna igra povodom Meunarodnog Dana muzeja . svibnja.

Zajednica kulturno umjetnikih udruga Grada Velike Gorice. U Zajednici

djeluje 5 udruga koje imaju podmlatke. U Zajednici su osim kulturno umjetnikih

drutava i Djeji zbor Zvrk te dvije udruge maoretkinja.

Udruge koje se bave modernim plesom Plesni klub Megablast (hip hop,

break dance, street dance), Akrobatski rnroll klub VEGA i Akrobatski rnroll

klub Gorica.

Udruga roditelja i mladih Podbrenice nude se programi provoenja slobodnog

vremena za djecu i roditelje iz naselja Podbrenica.

Udruga MjuziKids djeji zbor.

Izviaki odred Tur - okupljanje, boravak i rad u prirodi.

Planinarsko drutvo Velika Gorica planinarstvo.

Zajednica mladih Trag u beskraju humanitarni, sportski, zabavni i kulturni

programi za mlade u Gradiima i Donjoj Lomnici.


33/60

Udruga VEM programi za mlade u Velikoj Mlaki.

Udruge mladih u Velikoj Gorici: Gorika alternativna scena (GAS), Mozaik, Tur-bina,

Udruga navijaa Dinama BBB.

Uz sve navedene programe, djeca i mladi Grada Velike Gorice mogu pronai

sadraje i u svojim upama u kojima se posebna pozornost posveuje radu s

mladima.


34/60

3

7.

Sport

Odravati tijelo u dobrom zdravlju dunost je. Usuprotnom neemo moi odrati na um snanim i bistrim.

(Buddha)

Teko se mogu pobrojati svi pozitivni uinci tjelesne aktivnosti na ziki i psihiki razvoj

djeteta i mlade osobe.


35/60

5

ZNATE LI

da je u velikogorike portske udruge ukljueno je oko 00 djece i mladih.

Tjelesna aktivnost prije polaska u kolu ea u vidu igre zikog kretanja poput igranja

kolice, lovice, gumi gumi i slino. Polaskom u kolu poveavaju se napori za

dijete. Ono se mora prilagoditi dugotrajnom sjedenju i pravilima u koli. S druge stranevano je da dijete zadovolji svoju osnovnu ivotnu potrebu za kretanjem. Fiziko kretanje

vano je za ispravak moguih zikih deformacija i za prevenciju zdravstvenih problema

u odrasloj dobi. Djeca koja veinu vremena provedu ispred televizora, osim to su

pasivnija, vie uznemirena i agresivnija, ona su esto i pretila, jer su ziki neaktivna.

U jednom malom kanadskom gradiu u kojem nije

bilo televizije, znaajno se poveala i verbalna i fizikaagresivnost nakon njezina uvoenja.

(Miljkovi & Rijavec)

Zato je vano da je dijete u drutvu svojih vrnjaka i da tako razvija vlastite socijalne

vjetine. Fizika aktivnost, dok god je sigurna i zabavna, obogaivanje je i duha i

tijela. Zbog toga je potrebno naglasiti vanost bavljenja sportom kako radi razvijanja

samopouzdanja i suradnje u timu tako i radi zike aktivnosti, motorike i koordinacije

pokreta.

Problem kod organiziranog bavljenja sportskim aktivnostima je pritisak da se pobijedi

i istakne, a ne samo da se bude aktivan. Time se, naalost, ponekad potie stav da igra

nije vrijedna ako ne moe pobijediti suparnika. Smisao sportskih i zikih aktivnosti

openito je da djeca otkriju igru zbog radosti igre same, da uivaju u njoj, da slobodno

uu u igru i da je igraju tako da je ona sama sebi cilj.

Istraivanje koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo na reprezentativnom

uzorku djece dobi , i 5 godina u Hrvatskoj, a inae isto je provedeno i u 5

zemalja i regija Europe i Sjeverne Amerike pruilo je podatke o (ne)zdravim navikama

djece te o njihovoj tjelesnoj aktivnosti. Pod tjelesnom aktivnou se smatralo bavljenje

nekim sportom, igranje s prijateljima ili hodanje do kole, a preporuka je da to bude

barem jedan sat dnevno. Djeaci su aktivniji od djevojica u svim dobnim skupinama, a

tjelesna aktivnost se, osobito kod djevojica, smanjuje s dobi. Ukupno % ispitanika

ostvaruje preporuke za dnevnom tjelesnom aktivnou. U dobi od god. 6% djeaka

je umjereno tjelesno aktivno najmanje jedan sat dnevno, a taj udio se smanjuje s


36/60

636

godina (%) i jo vie za 5 godinjake (%). Meu djevojicama u dobi od godina

njih % je umjereno tjelesno aktivno najmanje jedan sat dnevno, meu onima od

godina 5%, a meu petnaestgodinjakinjama samo 7%. Hrvatska se nalazi na 0.

mjestu s obzirom na preporuenu tjelesnu aktivnost mladih od ukupno 5 zemalja u

kojima se provodilo navedeno istraivanje.

(Marina Kuzman)

Kome se obratiti?

U svim kolama se moete informirati o uvjetima i nainima ukljuivanja u kolske

portske klubove. Na podruju Grada djeluju 5 portske udruge i Zajednica portskih

udruga koja okuplja udruge.

Ovdje su navedene sportske udruge, a podatke i kontakte moete nai na gradskoj web

stranici www.gorica.hr

NOGOMETNI KLUB KLAS

NOGOMETNI KLUB METRICA

NOGOMETNI KLUB MLADOST

NOGOMETNI KLUB MRACLIN

NOGOMETNI KLUB POLET

NOGOMETNI KLUB RADNIK

NOGOMETNI KLUB TUROPOLJACNOGOMETNI KLUB TUROPOLJE

NOGOMETNI KLUB UDARNIK

NOGOMETNI KLUB VELIKA MLAKA

NOGOMETNI KLUB VATROGASAC

NOGOMETNI KLUB BUNA

NOGOMETNI KLUB DINAMO HIDREL

NOGOMETNI KLUB GORICA

NOGOMETNI KLUB GRADII

NOGOMETNI KLUB LOMNICA

NOGOMETNI KLUB LUKAVEC

NOGOMETNI KLUB JELAI

MALONOGOMETNI KLUB GORICA

ENSKI RUKOMETNI KLUB UDARNIK

ENSKI RUKOMETNI KLUB GORICA

HRK VELIKA GORICA

KOARKAKI KLUB GORICA

ODBOJKAKI KLUB AZENA TIFON

STOLNOTENISKI KLUB VELIKA GORICA-STANFER

KUGLAKI KLUB RADNIK

BOKSAKI KLUB VELIKA GORICA

KARATE KLUB CENTAR

KARATE KLUB VELIKA GORICA

JUDO KLUB PINKY

BODY BUILDING KLUB ATLETTAEKWONDO KLUB PANTERA

FITNESS KLUB BUNA

TWIRLING KLUB GORICA

STRELJAKO DRUTVO GORD

AHOVSKI KLUB TUROPOLJAC

AHOVSKI KLUB POLET

D OBRTNIK

MARATON KLUB VELIKA GORICA

MAEVELAKI KLUB GORICA

STRELJAKO DRUTVO SOKOL

STRELJAKI KLUB TUROPOLJE

AUTO KLUB VELIKA GORICA

PORTSKO RIBOLOVNO DRUTVO ODRA

PORTSKO DRUTVO GLUHIH VEGO

AKROBATSKI RNR KLUB VEGA

AKROBATSKI RNR KLUB GORICA


37/60

7

8.

CentaRza djecu, mlade ioBiteljVELika Gorica

Od svojih prvih dana malo dijete pokuava nai smisaostvarnoga svijeta. Sve je to uenje, bilo da je rije oistraivalakom ili oponaateljskom procesu, bilo da setemelji na uobrazilji ili mati. Kakvom god igrom dijetebilo zaokupljeno, ono najbolje i najlake ui kroz aktivno

sudjelovanje: ono to samo mora uiniti, jer je to

njegov posao. (John Thomson)


38/60

38

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica prva je ustanova takvog tipa u Hrvatskoj

koju je osnovala lokalna zajednica. Zapoeo je s radom 00.godine, a osnovan je s

ciljem ujedinjavanja i koordiniranja razliitih programa i akcija namijenjenih djeci,

mladima, roditeljima i buduim roditeljima te svim lanovima obitelji.

Nesretni smo to vas nemamo u Zagrebu.

(Purger)

ZNATE LI

da je u Centru u 006. godini bilo .6 korisnika, te da je ponueno 9 programa

koji su se provodili u 70 grupa i kroz program savjetovanja. da prostor Centra koriste udruge ( u ovom trenutku ih je devet) koje svojim

djelovanjem pridonose razvoju civilnog drutva u naem gradu.

da u sklopu Centra djeluje struno tijelo Struno vijee, sastavljeno od vrhunskih

strunjaka s podruja psihologije, socijalne pedagogije, pedagogije, socijalnog rada

koji daju prijedloge i miljenja o strunom radu Centra.

ZNATE LI

da se provodi znanstvena evaluacija rada Centra iji je cilj dobiti uvid u sliku koju o

Centru imaju korisnici i vanjski suradnici Centra te procijeniti informiranost graana

Velike Gorice o Centru. Evo podataka koji su dobiveni u istraivanju dobivenom krajem

006. godine:

Ispitivala se informiranost graana Velike Gorice anketom. Od 9 anketiranih

graana Velike Gorice, njih 76,5% je ulo za Centar. Najvei broj ispitanika koji

su uli za Centar, njih 56% je za Centar ulo usmenom predajom, preko letaka

njih %, preko radija .7%, a preko Interneta ,7%. Od svih ispitanih koji suuli za Centar, 9% smatra da je takav Centar potreban za Grad Veliku Goricu.

Drugi nain procjene rada Centra se radio putem metode tzv. fokus grupe. One

su napravljene s korisnicima Centra i njihovim roditeljima, te sa strunjacima s

kojima Centar surauje. I strunjaci i korisnici su izrazili zadovoljstvo radom

Centra. Vide ga kao mjesto okupljanja strunjaka razliitih profila te kao mjesto

pokretanja zajednikih preventivnih aktivnosti u lokalnoj zajednici. Korisnici su

jo naglasili da je Centar mjesto gdje se popunjava proputeno u sustavima

poput kole, vrtia, obitelji.


39/60

9

U vrijeme kolskih praznika (zimski, proljetni, ljetni) organiziraju se programi za

provoenje slobodnog vremena, a Centar aktivno sudjeluje u akciji Velika Gorica

prijatelj djece.

Svi programi Centra su besplatni.

Ovdje je odlino i nikad vas neu zaboraviti!

Ivan, 4b

Boravak u Centru je daleko najbolji nain koritenjaslobodnog vremena naeg djeteta. Osim sadraja koje

nudi, kojima potie rad i kreativnost, Centar djeci pruamir i sigurnost, ui ih razumijevanju i toleranciji, potie

stvaranje novih prijateljstava i produbljuje stara. Centar jemjesto na koje rado odlazimo.

(Jakov Bajo, roditelj)

Koje programe moete izabrati u Centru?

Obrazovni programi programi su opisani u poglavlju Obrazovanje.

Programi namijenjeni roditeljima:

roditeljstvo na drugaiji nain;

kola za roditelje; program podrke roditeljima ijoj je djeci dijagnosticiran ADHD sindrom (decit

panje/hiperaktivni poremeaj).

Programi za strukturiranje slobodnog vremena programi su opisani u poglavlju

Slobodno vrijeme djece i mladih.

Programi za uenje socijalnih vjetina:

kreativno socijalizacijska grupa;


40/60

00

sat razrednog odjela nudi se vie programa koji se prilagoavaju potrebama

pojedinog razreda. Strunjaci Centra odlaze u kole na poziv strunih suradnika

i razrednika;

grupa za djecu kojoj je dijagnosticiran ADHD sindrom (decit panje/

hiperaktivni poremeaj).

Program savjetovanja:

Problemi na kojima se radi su:

poremeaji u ponaanju;

osobni rast i razvoj;

obiteljska problematika (odnosi, komunikacija, odgojne vjetine).

Programi za zaposlenike, vanjske suradnike i volontere.


41/60

9.

tosuporemeaji uponaanju i kadareagirati

Poremeaji u ponaanju djece i mladih predstavljaju sva ona ponaanja koja ometaju

dijete ili mladog ovjeka u redovnom funkcioniranju te mogu biti tetna i opasna za tog

pojedinca i/ili njegovo okruenje. Takva ponaanja odstupaju od uobiajenih ponaanja

za tu dob, spol, situaciju i okruenje, mogu biti prisutna na osobnom planu i u socijalnom

okruenju i zahtijevaju strunu pomo.

ZNATE LI

da oko 0% uenika osnovnih kola na podruju Grada Velike Gorice radi sa strunim

suradnicima u koli zbog problema u uenju i/ili ponaanju. Zanimljivo je da se tajpostotak dvostruko poveava kada se radi o uenicima srednjih kola.


42/60

To su sljedea ponaanja: impulzivnost, hiperaktivnost, agresivnost, destruktivno

ponaanje, nepanja, neposlunost, suprotstavljanje, nepokornost, delinkvencija, strah,

anksioznost, tuga, sram, niska razina samopotovanja, depresija, povuenost, somatske

tekoe. Prisutnost odreenih poremeaja i odstupanja u ponaanju u svakodnevnom

funkcioniranju ne mora nuno znaiti da se radi o poremeajima u ponaanju. Stoga se

najee navode kriteriji koji govore o trajanju poremeaja (tri do est mjeseci ili ako je

dolo do nagle promjene u ponaanju), intenzitetu, prisutnosti poremeaja u odreenoj

sredini (npr. obitelj, kola, drutvo), prisutnosti veeg broja razliitih poremeaja,

socijalnom kriteriju ili kulturnom kriteriju i do sada poduzetim intervencijama i njihovim

rezultatima.

Kad mi je najtee, ja se smijem. I to bezobrazno.

(12-godinjak u odgojnom domu)

Poznato je da rano otkrivanje poremeaja u ponaanju poveava mogunost uspjene

intervencije. Stoga je vano prepoznati znakove koji upuuju na rizik i to ranije djelovati.

Znakovi koji upuuju na rizik najee su ona ponaanja djece koja se u jednom trenu

djetetovog ivota ponu pojavljivati, ponavljaju se kroz neko vremensko razdoblje i ne

povezuju se s tipinim ponaanjem razvojne faze u kojoj se dijete nalazi.

ZNATE LI

da se na podruju Grada Velike Gorice provodi Program prevencije drutveno

neprihvatljivih ponaanja djece i mladih s ciljem smanjivanja rizinih initelja za pojavu

neprihvatljivih ponaanja

Johnnyjevi pametni roditeljiRoditelji: Kako to da Johnny, koji je mlai od tebe,

ima uvijek bolje ocjene?Sedmogodinjak: Zato to su Johnnyjevi roditelji pametni.

(Anthony de Mello: Molitva abe)


43/60

Takva ponaanja mogu biti: regresija - dijete pone primjenjivati neke oblike ponaanja

koje je ve prestalo koristiti (sisanje prsta, spavanje samo sa najdraim medom),

izostajanje iz kole, slabljenje kolskog uspjeha, agresija prema drugoj djeci, povlaenje,

mokrenje u krevet, esto razbolijevanje i traenje da ne ide u kolu, kraa, laganje, esto

plakanje bez vidljivog razloga, usamljenost, sukobi s vrnjacima i nastavnicima. Sva ova

ponaanja predstavljaju djetetov poziv u pomo. Ignoriranje takvog poziva moe dovesti

do izrazitijih smetnji. Roditelji ponekad u takvim situacijama reagiraju primjenom prisile,

kanjavanjem i zabranama. Takve metode najee kompliciraju ionako sloenu situaciju

te se kod djece potkrepljuje neprihvatljivo ponaanje. Zato, u takvim situacijama, treba

potraiti strunu pomo.

Popravni dom za samo jednog maloljetnika

Raspravljalo se o tome da se otvori popravni dom zadjeake i na savjetovanje je bio pozvan glasovit pedagog.Oduevljeno je govorio u prilog humanih metoda odgoja upopravnom domu, potiui utemeljitelje da ne tede novackako bi dobili dobre i mjerodavne odgojitelje.Na kraju je zakljuio, rekavi: Bude li samo jedanmaloljetnik spaen od moralnog zastranjivanja, bit eopravdani svi trokovi i rad uloeni u ustanovu poput te.Kasnije mu jedan lan komisije ree: Niste li se maloprevie dali zanijeti osjeajima? Jeste li sigurni da bi toliki

troak i sile bile opravdane kad bismo uspjeli spasiti samo

jednog djeaka?Kad bi to bio moj sin, da, bio je odgovor.

(Anthony de Mello: Molitva abe)


44/60

Kome se obratiti?

U svakoj odgojno obrazovnoj ustanovi radi struni suradnik psiholog,

defektolog, pedagog, kojem se roditelj moe obratiti i zatraiti pomo.

Ukoliko elite pomo potraiti izvan vrtia ili kole, moete se obratiti Centru za

djecu, mlade i obitelj. Tamo ete dobiti strunu pomo, a ako se radi o problemu

kojeg nije mogue rijeiti u Centru, bit ete upueni na mjesto gdje se takvi

problemi rjeavaju.

Centar za socijalnu skrb - Odjel za zatitu djece, braka i obitelji.

Gradsko drutvo Crvenog kria - savjetovalite specijalizirano za problemeovisnosti.

RETO Centar Udruga prijatelja nade okuplja osobe s problemima ovisnosti s

ciljem njihove resocijalizacije i rehabilitacije.

Udruga Krila ljubavi - bavi se psihosocijalnom podrkom zlostavljanoj

djeci i odraslim lanovima obitelji i preventivnim radom na spreavanju i

smanjivanju zlostavljanja.


45/60

5

10.

DjecA s tekoaMau razvoju

Djeca s tekoama u razvoju trebaju pojaanu skrb obitelji i drutva i imaju na to pravo.Ona imaju pravo ivjeti u uvjetima koji tite njihovo dostojanstvo, promiu samopouzdanje

i olakavaju im sudjelovanje u drutvu. Tradicionalni sustav brige o djeci podrazumijeva

smjetaj djece s tekoama u razvoju u specijalizirane ustanove. Odvajanje djeteta

od obitelji uzrokuje emocionalnu i socijalnu deprivaciju djece, pa se stoga posljednjih

godina sve vie organiziraju slube podrke u zajednici. Na taj nain djeca s tekoama

upoznaju drugu djecu, stvaraju prijateljstva, utjeu na stvaranje tolerantnog okruenja

i prihvaanja razliitosti u drutvu. Programi inkluzije i integracije omoguavaju aktivno

sudjelovanje djece s tekoama u razvoju u vrtiu, koli, zajednici.


46/60

66

Zdravo, zlato rekla je mama. Ivanka je slijepa. Ona neide u kino. Ona nema prijatelja.

- Kako nema?! bunio se Filip. Znate li Vi, gospoo, da

sam ja ispisao debelu teku pjesama samo za nju. Drat emose za ruke i proi sva krianja zajedno. Ja u joj priati onoto vidim, a ona e meni govoriti to uje.

(Tito Bilopavlovi: Filipini iza ugla)

Integracija - ukljuivanje djece s manjim tekoama u redovan sustav odgoja i

obrazovanja.

Inkluzija - proces kojim u isto okruenje stavljamo djecu iste kronoloke dobi sa i bez

posebnih potreba radi njihove zajednike igre, druenja i uenja. Inkluzija omoguuje

djeci s posebnim potrebama mogunost za promatranje, imitiranje i kontakte s drugom

djecom.

Integracija i inkluzija nisu procesi izjednaavanja djece ve procesi potivanja i tolerancije

prema razliitostima. Osnovno to djeca trebaju nauiti u odnosu prema drugima je

da potuju druge, surauju s drugima i cijene specinost, razliitost drugih. Stoga jeizuzetno vano da roditelji pokazuju svojim primjerom da su razliitosti prihvaene kao

normalna i dobra ivotna injenica.

Postoje discipline u kojima je prijatelj u invalidskimkolicima nedostian. To je njegova prijateljska odanost i

privrenost. U toj disciplini moda upravo prijatelji invalididre svjetski rekord i olimpijski su pobjednici. Prijatelj uinvalidskim kolicima dri svjetski rekord u dranju tajni i

sjajan je suigra u igri zajednikog sanjanja.

(Zvonimir Balog: Prijatelj u invalidskim kolicima)


47/60

7

Kome se obratiti?

Djeji vrti Ciciban:

integracija djece s tekoama u razvoju u redovan program.

Djeji vrti Velika Gorica:

tri odgojne skupine za djecu s tekoama u razvoju.

Centar za odgoj i obrazovanje odgoj i obrazovanje, smjetaj i osposobljavanje

djece s intelektualnim potekoama.

Gradsko drutvo Crvenog kria program Osobni asistent pomo djeci s

tjelesnim invaliditetom.

Udruga Gorica:

edukacijsko rehabilitacijska igraonica;

savjetovalite za djecu, mlade i odrasle.

Udruga Suncokret:

programi za djecu s razliitim stupnjem i vrstom invaliditeta i lanove

njihovih obitelji;

socijalizacijske i kreativne radionice;

izdavanje asopisa Suncokret.

Igraonica Maka:

dojenaka razvojna gimnastika;

bazina perceptivno-motorika stimulacija;

somatska stimulacija vodom;

radno-terapeutski program usmjeren na motoriku ake i ruku; stimulacija kroz likovne, glazbene i druge igre.

Udruga Sunica:

predkolski odgoj i rehabilitacija;

program inkluzije djece s tekoama u razvoju;

logopedski i edukacijsko-rehabilitacijski rad.


48/60

8

Djeca u dobi od 7 do

osnovne kole

Umjetnika kola Franje Luia

Centar za djecu, mlade i obitelj

Puko otvoreno uilite

Gradska knjinica Djeji odjel Muzej Turopolja

Zajednica tehnike kulture

Zajednica portskih udruga

Kulturno umjetnika drutva

Plesni klub Megablast

Akrobatski r'n'roll klub VEGA

Izviaki odred Tur Planinarsko drutvo

Udruga roditelja i mladih Podbrenice

Visa educa

Zvonjalica

Esperantsko drutvo Svijet mira

Mjuzikids

11.

PodsjetnikRoditelji i budui roditelji (trudnica):

Dom zdravlja


Gradska knjinica


49/60

9

Mladi od 5 godina srednje kole

Umjetnika kola Franje Luia


Puko otvoreno uilite

Gradska knjinica

Muzej Turopolja

Zajednica tehnike kulture Zajednica portskih udruga

Kulturno umjetnika drutva

Plesni klub Megablast

Akrobatski r'n'roll klub VEGA

Izviaki odred Tur

Planinarsko drutvo

Udruga roditelja i mladih Podbrenice

VGWireless Zajednica mladih Trag u beskraju

VEM

Gorika alternativna scena

Turbina

Mozaik

Djeca u dobi od 0 do 6 godina

Djeji vrtii

Dom zdravlja


Udruga Sunica

Ako vam ovo nije dovoljno.

Dom zdravlja

Centar za odgoj i obrazovanje Centar za socijalnu skrb

Crveni kri


Udruga Gorica

Udruga Suncokret

Udruga Krila ljubavi

Udruga Sunica Igraonica Maka


50/60

5050

Dragi roditelji,

Umjesto zavrnog slova, pozivamo Vas da se sa svojim prijedlozima, pitanjima

i primjedbama javite u:

Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, Kuriloveka , 6-7,

[email protected] i

Upravni odjel za drutvene djelatnosti, kolstvo i predkolski odgoj,

Trg kralja Tomislava , 669-97, 669-9, [email protected].

I ne zaboravite

Ne volim ga zato to je dobar, ve ga volim zato to je

moje dijete.(Tagore)


51/60

5

1.

AdresarPOPIS USTANOVARedni Ustanova Adresa e-mail Web Telefonbroj

. Centar za djecu, Kuriloveka [email protected] www. 6-7mlade i obitelj centar-dmo-vg.hrVelika Gorica

. Centar za odgoj Zagrebaka 90 [email protected] 6- i obrazovanjeVelika Gorica

. Centar za Trg kralja [email protected] 6-666socijalnu skrb Tomislava 5Velika Gorica

. Djeji vrti V. Vidria jelena.gaal@dv- 6- 7Ciciban ciciban-vg.hr

5. Djeji vrti J. Pucekovia [email protected] www.vrtic-vg.hr 660-66

Velika Gorica www.vrtic-vg.hr

6. Dom zdravlja Matice 679-700Zagrebake hrvatske bbupanije ispostavaVelika Gorica

7. Ekonomska kola S. Tomaevia ekonomska-skola- 665-9Velika Gorica [email protected]

. Gimnazija S. Tomaevia [email protected] 6-70Velika Gorica ured@gimnazija-

velika-gorica.skole.hr9. Gradska knjinica- Zagrebaka 7 [email protected] www. 660-69

Djeji odjel djecja.knjiznica-vg.hr

0. Muzej Turopolja Trg kralja muzej-turopolja www. 6-5Tomislava @muzej-turopolja.hr muzej-turopolja.hr

. O Eugena J. Pucekovia os-eugena-kumicica www.os- 6-0Kumiia @zg.htnet.hr ekumicica-

velikagorica.skole.hr


52/60

55

. O Eugena kolska os-eugena-kvaternika 6-Kvaternika @skole.htnet.hr

[email protected]

. O Jurja kolska os-jurja.habdelica 6-7Habdelia @zg.t-com.hr

. O Nikole R. Bokovia os-velika-gorica-00 www. 6-Hribara @skole.htnet.hr osnikolehribara.

hr/novi

5. O itarjevo itajevo 0 os-scitarjevo www. 65-5@zg. t-com.hr [email protected]

6. O Velika V. Mlaka, os-velika-mlaka-006 65-606

Mlaka B. Buia bb @skole.htnet.hr 65-57. O Vukovina Vukovina, os-vukovina-00 60-005

kolska 0 @skole.htnet.hr

. Puko otvoreno Zagrebaka 7 [email protected] www.pouvg.hr 659-00uiliteVelika Gorica

9. Srednja S. Tomaevia ss-velika-gorica-50 www.strukovna- 6-strukovna kola @skole.htnet.hr skola-vg.hr

0. Umjetnika S. Kolara 9 us-franje-lucica www.usfl.hr 6-76kola Franje @skole.t-com.hrLuia

. Zrakoplovna R. Fizira 6, ss-velika-gorica-50 zts.skole. 56-tehnika kola 0 50 Zagreb - @skole.t-com.hr t-com.hrRudolfa Pereina Aeroport

UDRUGE I PRIVATNA PRAKSA

Redni Udruge/ Adresa e-mail Web Telefonbroj privatna praksa

. Akrobatski E. Kvaternika [email protected] www. 09/955-999r'n'roll klub 6 arrk-vega.hrVEGA

. Akrobatski Matije [email protected] www.arrk-gorica. 09/77-r'n'roll klub Slatinskog hrGorica

. Djeji dom SOS-djeje selo


53/60

5

Lekenik

- Zajednica mladih Petra krleca ; 65-00Velika Gorica

- Zajednica mladih Josipa Grdenia 6-

5;Velika Gorica

SOS Djeje Zagrebaka ; www.lekenik.com 0/57-Djeje selo Lekenik /html/sos__djeeje_Lekenik selo_lekenik_.php

. Esperantsko Slavka Kolara 67-5drutvo 7/III 09/5-767Svijet mira

5. Gorika 09/6-05

alternativnascena GAS

6. Gradsko drutvo Trg kralja crveni-kriz-vg www. 6-Crvenog kria Tomislava @zg.t-com.hr ckvg.t-com.hrVelika Gorica

7. Igraonica Maka rnkovec , [email protected] www.maka.hr 65-6Velika Gorica

Maka centar za Kneza Porina [email protected] www.maka.hr 66-709a poboljanje 69

pokretljivostidjece i odraslih

. Izviaki odred Josipa alen.konjevic 09/50-09Tur Pucekovia @zg.t-com.hr

9. Mjuzikids Podolnika 0c, 09/907-7Zagreb

0. MOZAIK Trg bana udruga.mozaik 095/909-975J. Jelaia 50; @gmail.com0 000 Zagreb

. Planinarsko Zvonimirova 9 sinisa.petkovic www. 09/90-55drutvo @zg.htnet.hr pd-velika.gorica. 09/97-7Velika Gorica hr

. Plesni klub Mate Lovraka [email protected] www. 09/550-560 megablast.hr

. RETO Centar Gradii, Kralja 65-99

udruga prijatelja Tomislava 97-5nade

. TUR-BINA Trg Petra krmpoticivan 09/5-050Kreimira IV. @yahoo.com


54/60

55

5. Udruga za Zagrebaka 90 udruga-gorica 65-569unapreenje @zg.htnet.hr 09/9050-odgoja iobrazovanjaGorica

6. Udruga korisnika Jelaieva / [email protected] www.vgwireless. 095/765-

beinih sustava hrVGWireless

7. Udruga za zatitu S. Kolara 5 mdjuran@zagreb- 6-9zlostavljane airport.hr 09/50-7djece i rtvenasilja GradaVelike GoriceKrila ljubavi

. Udruga roditelja Vinkovaka [email protected] 6-9

i mladih com.hr

Podbrenice

9. Udruga M. Slatinskog udruga.suncokret www. 6-65Suncokret @zg.htnet.hr udrugasuncokret. 09/ 6-

hr0. Udruga Sunica Ulica kralja [email protected] www.suncica.net 099/65-07

Velika Gorica D.Zvonimira 5/

. Udruga VEM kolska 0, [email protected] 09/ 56-7Velika Mlaka

. Udruga za Zeleni trg /6; gordana.novkovic 09/5-06poticanje zdravog 0000 Zagreb @zg.t-com.hrnaina miljenja iponaanja koddjece i mladihPomak

. Udruga navijaa udrugabbbvg 09/5-7Dinama Velika @yahoo.comGorica B.B.B.

. Underground Kuriloveka 6 [email protected] 09/ 60-90

Hip Hop VG

5. Visa Educa S. Fabijania visa.educa 69-960 @zg-t.com.hr

6. Zajednica mladih Slavonska tomoluksic 65-75Trag u beskraju ulica bb, @gmail.com

Gradii [email protected]

7. Zajednica Cvjetno naselje ztk-velika-gorica 65-00

tehnike kulture bb @vg.t-com.hrGradaVelike Gorice


55/60

55

. ZajednicaKulturnoumjetnikihudruga GradaVelike Gorice

KUD Napredak ; 65-6VELIKA MLAKA Velika Mlaka

FA I. abana ; [email protected] 66-9ILJAKOVINA iljakovina 09/7-6ILJAKOVINA

OGRANAK Trg seljake [email protected] 669-959SELJAKE sloge 7; 09/55-60SLOGE BuevecBUEVEC

KUD DUEC Brae Radia 60-70MRACLIN 6; Mraclin 65-09/7-

KUD GRADII Dalmatinska ; [email protected] 6-99GRADII Gradii 09/7-

KUD MIEVEC Jankovieva ; auto-starkelj 09/7-5MIEVEC Mievec @zg.t-com.hr

KUD NOVA Duga /; [email protected] 6-96ZORA DONJA Donja Lomnica 09/97-96

LOMNICA

FA TUROPOLJE Slavka Kolara tomislav.milicevic 6-57VELIKA GORICA bb; @zg.htnet.hr 6-7

Velika Gorica

KUD STARI Tratinska ; [email protected] 09/6-70GRAD LUKAVEC Lukavec

KUD PLESO . Breanskog [email protected] 665-665; com.hr

Velika GoricaKUD itarjevo 0 dpopcic@kbc- 099/65-ITARJEVO zagreb.hr

KUD IE Sportska ; 09/00-Novo ie

UDRUGA V. Nazora ; radmila.djuracic 66-06TUROPOLJSKIH Kue @zg.t-com.hrMAORETKINJA


56/60

5656

UDRUGA Kneza Ratimira [email protected] 09/5-57VELIKOGORIKIH ;MAORETKINJA Velika Gorica

DJEJI ZBOR A.G.Matoa 7; [email protected] 09/-69ZVRK Velika Gorica

9. Zajednica Hrvatske sportskih.udruga zsugvg.hr 665-portskih udruga Bratske @zg.htnet.hrGrada Zajednice 0;

Velika Gorica

0. Zvonjalica O Eugena 09/ 565-5Kvaternika

POPIS OSTALIH VANIH ADRESA U GRADU ZAGREBU

Redni Zdravstvena Adresa e-mail Web Telefonbroj ustanova

. KB Merkur Zajeva 9 www.kb-merkur. -90hr

. Sveuilina Dugi dol a 5-00klinikaVrh Vrhovec

. Klinika za enske Petrova 60-66bolesti i porode

. Klinika za plune Jordanovac 0 5-00bolesti

5. KBC Rebro Kipatieva -6. KB Dubrava Av. G. uka 6 [email protected] www.kbd.hr 90-7. OB Sveti Duh Ul. Sv. Duha 6 [email protected] www.obsd.hr 7-

. KB Sestre Vinogradska 9 www.kbsm.hr 77-milosrdnice

9. KBC alata alata - www.kbc-zagreb. 55-hr/index.php

0. Psihijatrijska Bolnika www. 70-666bolnica Vrape bolnica-vrapce.hr

. Klinika za djeje Klaieva 6 kdb.hr 60-0bolesti Zagreb

. Klinika za Drakovieva 697-000traumatologiju 9


57/60

57

. Klinika za Mirogojska 60-infektivne bolesti

. Specijalistika Rockfellerova 6-00bolnica za plunebolesti

5. Stomatoloka Avenija V. 659-sluba- Holjevca hitan prijemDom zdravljaZagreb-Centar(za V.Goricu)

6. Ljekarne stalna Trg Petra www.gorica.hr 6-69nona sluba Kreimira 7Velika Gorica (od .-.

u mjesecu)

Matice hrv.bb 656-56(od .-.u mjesecu)Zvonimirova 5 6-60(07-0h)

7. Savjetovalite Jarun, Park centar-za-prevenciju- 0-0za probleme prijateljstva /I [email protected]

. Poliklinika za Argentinska info@poliklinika- www.poliklinika- 57-5

zatitu djece Gajnice djeca.hr djeca.hr

9. Poliklinika Ulica kneza [email protected] www.suvag.hr 69-600SUVAG Ljudevita

Posavskog 0

0. Centar za djecu K. Mislava [email protected] www.dpp.hr 6-55mlade i obiteljMODUS

. Centar za Vinogradska 9 77-9alkoholizam KBSestre milosrdnice

. Hitna 77-0psihijatrijskabolnica

. Psiholoka pomo Ilica 7 -06maloljetnimmamama

. ensko 000/55-

savjetovalite 55-55

autonomne enske kueZagreb


58/60

558

5. Psihijatrijska Kukuljevieva -50bolnica za djecu i mlade

6. Psiholoki centar psiho.centar www.tesa.hr -Tesa @tesa.hr

7. Hrabri telefon www. 000-000hrabritelefon.hr

. Plavi telefon Ilica 6 [email protected] www. -com.hr plavi-telefon.hr

9. Telefon za -psiholoku pomo

0. SOS telefon za 9-9ene rtve nasilja


59/60

59


60/60

Brojne teme vezane za djetinjstvo i pitanja koja se roditeljima esto javljajukada se radi o odgoju djece obraene su na struan, jednostavan i zanimljivnain. Tekstom koji govori o izazovima odgoja i odrastanja djece autorice suse roditeljima pribliile na vrlo topao i neposredan nain to e ciljana popu-lacija, dakle roditelji, znati prihvatiti i cijeniti. Upravo takav pristup potrebanje kada se govori o njihovom najveem blagu - njihovoj djeci.Autorice su progovorile o uobiajenim brigama u odgoju, ali i o onima manjeuobiajenima i zbog kojih obitelji esto ne nailaze na razumijevanje okoline.Posebna vrijednost ovog Vodia je, osim u njegovoj informativnosti, u pris-tupu kojim se roditeljima ne obraa kao pasivnim itateljima, ve ih pozivana odgovornost i razmiljanje o svojoj ulozi kao roditelja te na aktivno sud-jelovanje u svim aspektima razvoja njihovog djeteta. S druge strane, iza

svake reenice u Vodiu stoji podrka i razumijevanje, koje roditelji itajuiovaj vodi moraju osjetiti.

dr.sc. Valentina Kraneli

Vodi za roditelje je rad mnogih vrijednosti. Iako je namijenjen irokojroditeljskoj populaciji, moe biti zanimljiv i koristan strunjacima koji se

bave djecom, a sigurno e za njim posegnuti i stariji osnovnokolci i adoles-centi. Ovako iroko zahvaena populacija buduih itatelja proizlazi iz dobroodmjerenog odnosa strunih spoznaja i konkretnih informacija. Pristupanostitateljima oituje se i kroz grako ureenje, organizaciju i duinu teksta testrukturu svakog poglavlja i cjeline.Ukomponirana je i literarna nota kroz mnogobrojne misli pisaca, mislioca,pune ljubavi prema djetetu, to vodiu daje toplinu i posebnost.

Tihana Novak

Documents

VodicZaRoditelje