VODIČ ZA PISANJE VISOKOM OBRAZOVANJU · «kao izjave što se od studenata očekuje da znaju, razumiju ili su u stanju uraditi na kraju procesa učenja» (Eu-ropean Qualifications

VODIČ ZA PISANJE ISHODA UČENJA U

VISOKOM OBRAZOVANJU

Sarajevo, 2016.

2

UVOD ................................................................................................3

Definicija i karakteristike ishoda učenja ..........................................5

Koncept ishoda učenja ....................................................................5Ishodi učenja na razini programa ....................................................6Ishodi učenja na razini modula/predmeta/kolegija .........................7Preporuke za oblikovanje ishoda učenja(Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva) ....................................7Pisanje ishoda učenja ......................................................................7

KOGNITIVNI ISHODI .........................................................................8PSIHOMOTORIČKI ISHODI ................................................................9AFEKTIVNI ISHODI ............................................................................11

Značajke ishoda učenja ...................................................................12

Ishodi učenja kao alat za planiranje, podučavanje i procjenu znanja ..............................................................................13

Povezivanje ishoda učenja i ocjenjivanja .........................................13

Dobra praksa i korištenje ishoda učenja ..........................................15

KAzA

lO

3

UVOD

Ishodi učenja (Learning outcomes) opisuju što učenik/student/ osoba koja uči zna, razumije i može obavljati nakon završenog procesa učenja, definiranih kroz znanje, vještine i kompetencije (EQF, 2008).

Preporuka Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) nalaže da je veza između državnih kvalifikacijskih razina i razina EQF-a definirana na temelju ishoda učenja. Osim toga, preporuka također inzistira na tome da standard kvalifikacije treba biti opisan i definiran ishodima učenja.

Vijeće Ministara BiH je uspostavilo „Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini“ (OKO), koje se temelje na ishodima učenja pozivajući se na EQF“, koji treba povezati prethodne, sadašnje i buduće rezultate učenja, te ih postaviti u međusobne odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i Europskog kvalifikacijskog okvira i europskog obrazovnog prostora.

Ovim okvirom se uvodi novi pristup dodjele diploma u kojemu se prepoznaju ishodi učenja – što učenik/student/ osoba sa stečenom diplomom zna, razumije i može obavljati, a ne što je bio sadržaj studijskog programa ili provedeno vrijeme utrošeno na pohađanje studijskog programa. Kvalifikacije temeljene na kompetencijama su ustvari potvrda kako je ta osoba kvalificirana raditi u određenoj oblasti ili zanimanju.

BiH OKO ima strukturu od osam razina kvalifikacija. Sveučilišta nude programe za šestu, sedmu i osmu razinu.

Svaka od kvalifikacijskih razina označava složenost stečenih kompetencija, a opisuje se skupom deskriptora prema ishodima učenja: znanje (činjenično i teorijsko), vještine (spoznajne, psihomotoričke i društvene) i kompetencije (samostalnost i odgovornost).

Razina 6. - Ishodi učenja na ovoj razini pokazuju da osoba znanjem pokazuje znanje i razumijevanje u području studija, koje se nadovezuje na njihovo srednjoškolsko obrazovanje i koje je uobičajeno za tu razinu, uz potporu odgovarajućih resursa za učenje (tekstova i informacijskih i komunikacijskih tehnologija), koje uključuje neke aspekte koji će se temeljiti na poznavanju najnaprednijih postignuća u danom području studija.

Stečenim vještinama pokazuje sposobnost da može primijeniti detaljno znanje i kritičko razumijevanje načela vezanih za dano područje studija/discipline; primijeniti na način koji pokazuje profesionalan pristup radu ili struci, te posjeduje kompetencije koje se obično pokazuju oblikovanjem i potkrjepljivanjem argumenata i rješavanjem problema unutar danog područja studija; da može primijeniti osnovne metode stjecanja znanja i istraživanja u danoj disciplini, te je u stanju odlučiti o tome koji pristup upotrijebiti za rješavanje određenog problema, i svjesna je toga u kojoj mjeri je odabrani pristup primjeren rješavanju takvog problema; da može komunicirati koristeći znanje jednog ili više stranih jezika, i komunikacijskih tehnologija, informacije, ideje, probleme i rješenja, i to stručnoj i nestručnoj publici u danom području izučavanja.

Stečenim kompetencijama osoba ima sposobnost prikupljati i tumačiti bitne podatke (obično unutar danog područja studija) na temelju kojih donosi sudove koji sadrže razmišljanja o bitnim društvenim, znanstvenim ili etičkim pitanjima. Stečenim kompetencijama osoba je izgradila vještine učenja nužne za daljnji studij, uz visok stupanj samostalnosti i akademskih vještina i značajki nužnih za istraživački rad, shvaćanje i procjenu novih informacija, koncepata i dokaza iz različitih izvora; posjeduje temelj za buduće samousmjeravanje i cjeloživotno učenje; stekla je međuljudske vještine i vještine timskoga rada, primjerene za zapošljavanje i/ili budući studij.

Razina 7. Ishodi učenja na ovoj razini pokazuju da osoba znanjem može pokazati sustavno razumijevanje i svladavanje znanja u svom području studija/disciplini, koje se temelji na, odnosno proširuje i/ili nadograđuje s razinom preddiplomskog studija (prvi stupanj), i što predstavlja temelj ili mogućnost za originalnost pri razvoju i/ili primjeni ideja, obično u kontekstu istraživačkog rada.

Stečenim vještinama može primijeniti svoje znanje i razumijevanje, kao i sposobnosti rješavanja problema, na nove i nepoznate sredine unutar šireg (ili interdisciplinarnog) konteksta u svezi s njihovim područjem studija; može primijeniti konceptualno i apstraktno razmišljanje, uz visoku razinu sposobnosti i kreativnosti, čime se

UVO

D

4

omogućuje: kritička ocjena trenutnog istraživačkog i akademskog rada na najvišoj razini u danoj disciplini, ocjena različitih metodologija, stvaranje kritičkog mišljenja i ponuda alternativnih rješenja.

Stečenim kompetencijama osoba ima sposobnost integrirati znanje i baviti se složenim problemima, te donositi sudove na osnovu nepotpunih ili ograničenih informacija, ali uz razmišljanje o društvenim i etičkim odgovornostima vezanim za primjenu njihovog znanja ili sudova; može prenositi svoje zaključke, znanje i razmišljanja na kojima se oni temelje, uz korištenje odgovarajućeg/ odgovarajućih jezika, stručnom i nestručnom auditoriju jasno i nedvosmisleno. Stečenim kompetencijama osoba je u stanju svoje znanje podignuti na višu razinu, produbiti razumijevanje svog područja studija ili discipline, i kontinuirano razvijati vlastite vještine, kroz samostalno učenje i razvoj, te imati vještine učenja koje joj omogućuju nastavak studija na način koji će uglavnom biti samousmjeren i samostalan; osoba je također stekla međuljudske vještine i vještine timskoga rada, primjerene različitim kontekstima učenja i zaposlenja, te pokazuje sposobnost vođenja i/ili pokretanja inicijative i daje doprinos promjeni i razvoju

Razina 8. - Ishodi učenja na ovoj razini pokazuju da osoba znanjem pokazuje sustavno razumijevanje područja studija i vladanje vještinama i metodama istraživačkog rada u svezi sa zadanim područjem.

Stečenim vještinama pokazuje sposobnost definirati studijski projekt istraživanja, a zatim provesti istraživanje u skladu s metodologijom dane znanosti; originalnim istraživanjem daje vlastiti znanstveni doprinos koji proširuje granice spoznaje u danoj oblasti; sa stečenim vještinama će nastaviti znanstvena istraživanja i razvoj te biti pokretač i nositelj napretka u društvu temeljenom na znanju, doprinoseći stalno razvoju novih tehnika, ideja ili pristupa.

Stečenim kompetencijama osoba je sposobna za kritičku analizu, vrjednovanje i sintezu novih i složenih ideja, te može u svezi sa svojim područjem stručnog i znanstvenog znanja komunicirati s kolegama, širom znanstvenom zajednicom i društvom.

Ovim standardima definiraju se ishodi učenja koje treba postići učenik/student/ osoba koja uči nakon stečene kvalifikacije i stjecanja diplome na svakoj razini OKO-a.

UVO

D

5

Definicija i karakteristike ishoda učenja


KOncept iShODa Učenja Jedan od najvažnijih temeljnih elemenata Bolonjske obrazovne reforme su svakako ishodi učenja koji s jedne strane predstavljaju praktični izum, s druge strane predstavljaju metodološki pristup koji je usvojen kako bi promicao kompetitivnost, transparentnost u visokom obrazovanju, prepoznavanje kvalifikacija i prohodnost. Sam pojam ishodi učenja pojavljuje se kako u dokumentima koji su povezani s Bolonjskim procesom, tako i u različitim državnim i međunarodnim dokumentima.

Adam (2007.) navodi kako ishodi učenja imaju primjenu na tri različite razine: na lokalnoj razini pojedine visokoškolske ustanove (na razini nastavnih jedinica/modula, studijskih programa i kvalifikacija); na državnoj razini (na razini kvalifikacijskog okvira i osiguravanja kvalitete); i na međunarodnoj razini (za šire prepoznava-nje i transparentnost).

Mnoge ustanove visokoga obrazovanja stavljaju naglasak na unose, aktivnosti i rezultate istraživanja u kojima ovi pokazatelji ne daju nikakvu naznaku o stupnju do kojega sveučilišta zapravo razvijaju znanja i vještine svo-jih studenata (Nusche, 2008.).

Nusche (2008.) definira ishode učenja kao osobne promjene ili koristi koje slijede kao rezultat učenja, gdje se one mogu mjeriti u pojmovima sposobnosti ili postignuća. Europski kvalifikacijski okvir definira ishode učenja «kao izjave što se od studenata očekuje da znaju, razumiju ili su u stanju uraditi na kraju procesa učenja» (Eu-ropean Qualifications Framework Series 2011:12), dok Otter (1992.) ishode učenja vidi kao „što student zna ili može raditi kao rezultat učenja“.

Koncept ishoda učenja vodi podrijetlo od obrazovanja temeljenog na ishodima (Spady, 1988.; Allan, 1996.; Andrich, 2002.; Adam, 2004.), koje organizira programe oko jasnih i detaljnih izjava o ishodima studenata što se od njih očekuje da znaju, razumiju i/ili su u stanju pokazati na kraju procesa učenja (Adam, 2004.).

Van den Akker, Bannan, Kelly, Nieveen i Plomp (2010.) navode kako je jako važno prigodom učenja razmotriti jesu li ishodi namijenjeni (ali nisu primijenjeni), primijenjeni (ali nisu uspješno postignuti) ili postignuti. Ovo nam pokazuje kako su namijenjeni ishodi početni ishodi koji su planirani (prije procesa učenja), provedeni is-hodi su ishodi koji su provedeni (tijekom procesa učenja) i postignuti ishodi su ishodi koje je student postigao na kraju učenja (promatrani ili mjereni nakon procesa učenja).

Biggs (2003.) navodi da proces učenja sadrži tri važne komponente: ishode učenja, pristup podučavanju i proces procjene.

Ishodi i aktivnosti procjene trebaju biti uključeni u ishode učenja na način da oni uvode ili povežu studente s odabranim zanimanjem, jer kako naglašavaju Reeves, Herrington i Oliver (2004.) različitost ishoda treba biti promovirana i integrirana s aktivnostima procjene na način da imaju stvarnu važnost za studente.

Ishodi učenja (Learning outcomes) opisuju što učenik/student/ osoba koja uči zna, razumije i može obavljati na temelju završenog procesa učenja, definiranih kroz znanje, vještine i kompe-tencije. (Ref: Osnove KO u BiH; Akcijski Plan za izradu i provedbu KO u BiH 2014-2020

Ishodi učenja trebaju biti primjetni i mjerljivi, trebaju biti dizajnirani s odgovarajućim smjernicama i pretpo-stavljati visoke razine tri područja učenja na način da promoviraju intelektualno razmišljanje i primjenu od strane studenata.

Ishodi učenja se mogu promatrati kao elementi nekog programa ili podučavanja i kao ključ koji osigurava da svi aspekti programa-metode učenja, procjena i osiguravanje kvalitete budu povezani zajedno. Također, uloga nastavnika je osigurati da se svaki dio integrira s cijelim programom osiguravanjem mogućnosti za studente kako bi postigli zadane ciljeve i bili u stanju položiti ispit. Nastavnom osoblju pomažu definirati što bi učenici

6

morali znati učiniti, izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu znali (preusmjeravanje od pri-stupa usmjerenog na sadržaj prema pristupu usmjerenom na učenika). Studentima pomaže shvatiti što se od njih očekuje i olakšava proces učenja; praćenje vlastitog napretka u gradivu dok poslodavce i buduće učenike informira o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom podučavanja, olakšava vidljivost i razlikovanje aka-demskih programa.

Procesi učenja, podučavanja i vrjednovanja stečenog znanja moraju biti usklađeni s ishodima učenja i isprav-nom primjenom ovog koncepta, ishodi učenja neće biti samo zadovoljavanje forme već alat koji olakšava nastavnom osoblju i studentima definiranje cijeloga procesa učenja i njegovog krajnjeg ishoda.

IshoDI učenja na razInI programa Postoji jasna razlika u razinama detalja korištenih kod ishoda učenja, kada se primjenjuju na cijeli studijski program (kada su ishodi učenja uopćeni/generički) i modula (kad su ishodi učenja specifični). Ishodi učenja na razini programa su izjave o tome što se od učenika/studenta očekuje da znaju i mogu učiniti na okončanju cijeloga programa i stoga su napisani u širem i sveobuhvatnijem načinu koji uzima u obzir sve ishode učenja koji su povezani s elementima ili modulima u okviru cijelog studijskog programa.

Iz ciljeva studijskog programa proizlazi njegov sadržaj, samim time i njegovi pojedini moduli ili skupovi pred-meta koji čine ukupni studijski program. Šire definirani ishodi učenja (na programskoj razini) usklađeni su s državnim kvalifikacijskim okvirom. Ishodi učenja omogućuju izbor odgovarajućih metoda vrjednovanja i krite-rija vrjednovanja potrebnih za procjenu postignuća. Stvaranjem odgovarajuće strategije učenja i podučavanja omogućuje učeniku/studentu dostizanje ciljeva definiranih u ishodu učenja, a samo procjenom ovog procesa se usavršava i uspostavlja konačni nastavni plan i program. Potrebno je naglasiti kako uspostavom specifičnih ishoda učenja uz prikladno ostvarivanje ishoda učenja na modularnoj/predmetnoj razini doprinosi se pobolj-šanju ishoda učenja cijelog studijskog programa.

Defin

icija

i ka

rakt

eristi

ke is

hoda

uče

nja

pIsanje KrITerIja za proCjenu znanja(KrITerIjI ImpLICIranI IshoDIma učenja

piSanje iShODa učenja

sTanDarDI KVaLIFIKaCIje

razVIjaTI sTraTegIju poDučaVanja Koja omoguĆaVa učenIKu/sTuDenTu posTIzanje IshoDa

učenja/KrITerIja za proCjenu znanja

CILj programa

oDgoVarajuĆe razIne DesKrIpTora KoBIh

IshoDe učenja na razInI sTuDIjsKog programa usKLaDITI sa generIčKIm DesKrIpTorIma

KVaLIFIKaCIjsKIh razIna

razVIjaTI sTuDIjsKI program, IshoDe učenja na razInI moDuLa, KoLegIja, preDmeTa, Te KonTInuIrano

usugLašaVaTI s programsKIm IshoDIma učenja

razVoj meToDe za proCjenu znanja u sVrhuTesTIranja DosTIgnuĆa

KrITerIja za proCjenu znanja

7pIsanje IshoDa učenja

Ishodi učenja se povezuju s jednim od tri područja opisana od strane Blooma (1956.):

1. kognitivno (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje)

2. afektivno (osjećaji ili odnos ili stav)

3. psihomotoričko (tjelesne vještine ili ono što osoba može činiti)

Oni su napisani u budućem vremenu jasnim jezikom, te su povezani s eksplicitnim postignućima i uvijek sa-drže glagol jasno naglašavajući prirodu i/ili razinu učenja za određena postignuća izbjegavajući nejasnoće ili presloženosti. Ishodi učenja su uvijek SMART: specifični, mjerljivi, ostvarivi, realni i vremenski ograničeni.

Rauhvagers (2011.) i Kennedy, Hyland i Ryan (2012.) su opisali kriterije za definiranje mjerljivih i ostvarivih ishoda učenja:

preporuKe za oBLIKoVanje IshoDa učenja (BLoomoVa TaKsonomIja oBrazoVnIh CILjeVa)

Ishodi učenja su generirani prema Bloom-ovim područjima učenja (Adam, 2006.). To znači kako svaki ishod učenja potiče od jedne ili više razina ovih područja: pamćenje/znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sin-teza, vrjednovanje/stvaranje; imitacija, manipulacija, točnost, artikulacija, naturalizacija; primanje, odgova-ranje, vrjednovanje, organiziranje s konceptualizacijom i okarakterizirati po vrijednosti ili koncept vrijednosti (Ferris i Aziz, 2005.).

IshoDI učenja na razInI moDuLa/preDmeTa/KoLegIja Modul ishoda učenja (engl. Module of Learning Outcomes) označava jedan ili više

jediničnih skupova ishoda učenja s unaprijed određenim i usklađenim obujmom ishoda učenja. Nakon uspješ-no okončanog modula očekuje se od studenta da je sposoban pokazati svoje znanje, razumijevanje, vještine i/ili kompetencije iz proučavane oblasti/modula.

Predmet/kolegij studijskog programa (engl. Course of the Study Programme) koji označava cjeloviti skup po-vezanih ishoda učenja kao dio jednog ili više studijskih programa usredotočuje se na učenje, a ne na preda-vanje i ne precizira što nastavnik može predavati već što studentu treba kako bi postigao ishode učenja iz te oblasti.

Potrebno je da ishodi budi definirani i što student mora biti u stanju učiniti kako bi prošao određeni modul. Važno je imati na umu prigodom izrade ishoda učenja da svi ishodi budu ocjenjivi. Drugim riječima, da je za postignuto znanje studenta moguća procjena postignutih ishoda učenja.

Isto tako, prigodom pisanja ishoda učenja za pojedine module, važno je razmotriti kako se modul uklapa u ukupni kurikulum.

Kurikulum (engl. Curriculum) označava niz planiranih postupaka s ciljem stjecanja kompetencija pojedinca, a u što su uključeni: ciljevi; ishodi učenja; sadržaj i metode rada; oblici učenja, vrjednovanje ishoda učenja, te sustav osiguravanja kvalitete.

Međutim, ishodi učenja koji su izraženi u modulima, trebaju jasno doprinositi u širem smislu ishodima učenja za cijeli program. Za ishode učenja pojedinih modula, naravno može se očekivati da budu dio ishoda i na programskoj razini.


8

1. Ishod učenja počinje s aktivnim glagolom, nakon čega slijedi objekt praćen rečenicom koja daje kontekst:

2. Koristi se samo jedan glagol po ishodu učenja3. Ishodi učenja su definirani na način da su provjerljivi, odnosno da osiguravaju način na koji će

student pokazati što on ili ona znaju, razumiju ili mogu uraditi.4. Nema kompliciranih rečenica, i može se koristiti još jedna rečenice za obrazlaganje. 5. Ishodi učenja se mogu procijeniti.6. Ishodi učenja se mogu realno postići tijekom određenog vremena i u okviru raspoloživih resursa. 7. Ishodi učenja kolegija su povezani s cjelokupnim ishodima programa.8. Ishodi učenja su specifični, vidljivi, mjerljivi i ne parafraziraju ciljeve programa9. Ishodi učenja karakteriziraju studentove ishode učenje prije nego nastavnikove zadatke ili namjere10. Ishodi učenja su oblikovani na način da ne dupliraju sadržaj kolegija11. Ishod učenja proizlazi iz cilja12. Svaki cilj je povezan s najmanje jednim ishodom učenja13. Ishodi učenja trebaju biti smisleni za studenta.14. Broj ishoda učenja ovisi o obujmu sadržaja i vremena potrebnog za podučavanje, te je prijedlog

da se raspon ishoda učenja kreće od 4-8 ishoda učenja na razini predmeta ili na razini studij-skog programa.

Na kraju faze učenja (studijskog programa, kolegija učenja/modula/predmeta), student može (demonstracijom)…

+kako, na koji način?

(pod mentorstvom, samostalno, u skupini….),

+ glagol (što?) pokazuje razumijevanje, daje primjere; analizira, uspoređuje, opisuje, stvara, dizajnira, organizira…

+obrazloženje (ukoliko je potrebno)

KognITIVnI IshoDI

Prigodom pisanja ishoda koji se odnose na znanje, postoji niz korisnih glagola koji se mogu koristiti za mapi-ranje ishoda učenja na odgovarajućoj razini Bloomove taksonomije.

Tabela 1. Razine postignuća na kognitivnom području podučavanja – REVIDIRANA VERZIJA (prema Anderson i Kratwohl, 2001.)

KognITIVno poDručje

Ciljevi za pojedinu razinu opisani kao ciljevi (ishodi) učenja

glagoli kojima se opisuje očekivana izvedba! student će moći…

I. razina

DosjeTITI se (znanje)

mogućnost reprodukcije naučenog u izvornom obliku

definirati, nabrojati, opisati, poredati, ponoviti, imenovati, ispričati, zapamtiti, izvijestiti…

Defin

icija

i ka

rakt

eristi

ke is

hoda

uče

nja

9Poželjna društvena razina – razina primjene (U zagradi su stariji nazivi za pojedinu razinu prema Bloomu)

II. razina

shVaTITI (razumIjeVanje)

uočavanje i povezivanje glavnih ideja, opisivanje tijeka događaja ili procesa

klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti, preoblikovati, izraziti, objasniti, identificirati, izraziti, raspravljati

III. razina

prImIjenITI (prImjena)

rješavanje problema u novoj situaciji primjenom stečenog znanja i pravila na nov način

primijeniti, izabrati, pokazati, upotrijebiti, izvesti, riješiti, isplanirati, prikazati, protumačiti, ilustrirati, vježbati, izložiti, prevesti

IV. razina

anaLIzIraTI (anaLIza)

raščlanjivanje informacija kako bi se utvrdili uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci i podržale generalizacije

analizirati, procijeniti, usporediti, razlikovati, komentirati, zaključiti, proračunati, provjeriti, preispitati, usporediti, raspravljati, riješiti, razlikovati

V. razina

prosuĐIVaTI (proCjena, VrjeDnoVanje)

mogućnost vrjednovanja i kritičkog odnosa prema činjenicama, mogućnost procjene valjanosti ideja i/ili uratka

procijeniti, zastupati mišljenje, izabrati opciju, poduprijeti, vrjednovati, obraniti stav, prosuditi, rangirati, predvidjeti, odrediti prioritet

VI. razina

sTVaraTI (sInTeza)

mogućnost stvaranja novih ideja, rješenja, sintetiziranje bitnoga, uočavanje novih obrazaca

preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti, planirati, organizirati, razviti, oblikovati, predložiti, sačiniti, sastaviti, klasificirati, povezati

psIhomoTorIčKI IshoDI U okviru pishomotoričkog područja, Bloom predlaže kako bi ovi ishodi trebali biti napisani u pojmovima kompetencija:

1. Imitacija (promatra vještinu i pokušava ju reproducirati)2. Manipulacija (izvodi vještinu prema uputama)3. Preciznost (reproducira vještinu točno i proporcionalno)4. Artikulacija (kombinira jednu ili više vještina u slijedu skladno i dosljedno)5. Naturalizam (završava uspješno zadatke kompetentno i automatski).


10

Ciljevi za pojedinu razinu opisani kao ciljevi (ishodi) učenja

glagoli kojima se opisuje očekivana izvedba! student će moći…

I. razina

perCepCIja / moĆ zapaŽanja

student rabi osjetila koja ga vode u motoričkim aktivnostima

izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, čuti, slušati, primijeniti, vidjeti, osjetiti, gledati, pratiti

II. razina

spremnosT

student je mentalno, emotivno i tjelesno spreman za aktivnost

početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti

III. razina

VoĐenI razgoVor

student oponaša i razvija vještine (vježba), često diskretnim koracima

oponašati, kopirati, izvršiti uz nadzor, vježbati, pokušati , ponoviti, prirediti, rastaviti, sastaviti

IV.razina

auTomaTIzIranI oDgoVor

student s povećanom učinkovitošću, sigurnošću i okretnošću izvršava radnje

izvesti, konstruirati, podići, provesti, voditi, izvršiti, ubrzati, proizvesti

V. razina

sLoŽena operaCIja-auTomaTIzaCIja

student automatizirano izvršava radnje

popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati, kontrolirati, upravljati, voditi, ovladati

VI. razina

prILagoDBa

student prilagođava vještine problemskoj situaciji

prilagoditi, uskladiti, preokrenuti, revidirati, promijeniti

VII. razina

organIzaCIja/sTVaranje

student stvara nove obrasce za posebne situacije ili slučajeve

izgraditi, konstruirati, urediti, sastaviti, izumiti, kombinirati, inovirati

Tabela 2. Razine postignuća na psihomotoričkom području podučavanja – revidirana verzija

Prihvatljiva društvena razina – razina za samostalno-precizno izvođenje operacije ili manipulacije (sporo)

Defin

icija

i ka

rakt

eristi

ke is

hoda

uče

nja

11

Prihvatljiva razina – razina usvajanja vrijednosti.

aFeKTIVnI IshoDI

U okviru afektivnog područja također razlikujemo pet razina:

1. Prijam (svjestan je vanjskih poticaja npr. slušanje)2. Odgovor (u skladu s očekivanjima u odgovoru na poticaje)3. Vrjednovanje (pokazuje ponašanje u skladu s jednim uvjerenjem, bez prisile)4. Organiziranje (pokazuje predanost sklopu vrijednosti ponašanjem)5. Karakteriziranje (ponaša se dosljedno sustavu vrijednosti).

Tabela 3. Razine postignuća na afektivnom području podučavanja

Ciljevi za pojedini nivo opisani kao ciljevi (ishodi) učenja

glagoli kojima se opisuje očekivana izvedba (student će moći…)

I.razina prIhVaĆanje

pažljivo praćenje nastave, uviđanje važnosti učenja, osjetljivost za društvene probleme, prihvaćanje različitosti i tolerancija

pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati, prepoznati, imenovati, pokazati, upotrijebiti, odabrati, identificirati, ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti

II. razinareagIranje

izvršavanje obveza, poštivanje školskih pravila, sudjelovanje u razrednoj raspravi, dragovoljno javljanje za zadatke, pomaganje drugima, zanimanje za predmete

odgovoriti, pomoći, složiti se, pozdraviti, raspraviti, pročitati, izvijestiti, reći, napisati, izvesti, označiti, izvoditi, prakticirati, predstaviti, čitati, izdvojiti

III. razina KrITIčKo VrjeDnoVanje

podržavanje demokratskih procesa, sklonost dobroj literaturi, prihvaćanje znanstvenih načela u svakodnevnom životu, uvažavanje potrebe za društvenim napretkom

dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, oblikovati, započeti, potaknuti, pridružiti se, opravdati, pročitati, izvijestiti, proučiti, raditi, uključiti, prosuditi, predložiti, izraditi

IV. razina organIzIranje

uvažavanje ravnoteže između slobode i odgovornosti, prepoznavanje potrebe za sustavnim rješavanjem problema, preuzimanje odgovornosti, prihvaćanje vlastitih jakih i slabih strana

objediniti, sakupiti, urediti, prirediti, obraniti, objasniti, zastupati, prilagoditi, organizirati, sintetizirati, usporediti, integrirati, slijediti, prihvatiti, mijenjati, dopuniti, generalizirati, integrirati, modificirati, staviti u odnos

V. razinaVrIjeDnosno prosuĐIVanje

izražavanje samopoštovanja i poštovanja prema drugima, spremnost za suradnju, mogućnost utvrđivanja objektivnih kriterija procjene, marljivost i samodisciplina, pozitivna slika o sebi

djelovati, razlikovati, poštovati, utjecati, pokazivati, izvesti, predložiti, procijeniti, riješiti, uporabiti, potvrditi, provjeriti, prikazati, utjecati, slušati, modificirati, ispitati, koristiti, vrjednovati


12

značajKe IshoDa učenja

Ustanove visokoga obrazovanja trebaju povremeno razviti mehanizme za razvoj, analizu i procjenu svojih obrazovnih programa kako bi odredili kvalitetu, relevantnost i učinkovitost programa. Programi moraju biti razvijeni na način da osiguraju ciljeve i ishode učenja, instrukcijske materijale i aktivnosti, te same metode procjene i procedure. Sve je to povezano sa stalnom organizacijskom i sadržajnom reformom visokoga ob-razovanja u samoj namjeri prijelaza ka definiranju ostvarivih i mjerljivih ishoda učenja. Prijelaz na korištenje ishoda učenja je više izražen u sustavima koji su usredotočeni na studente i njihovo iskustvo, pri čemu dobro definirani ishodi učenja obrazlažu postignuća učenja studenata, u odnosu na tip, prirodu i trajanje učenja.

Na taj način ishodi učenja promoviraju promjene u visokom obrazovanju i ishodi učenja postaju jedan od naj-važnijih čimbenika u organizaciji i pružanju ciljeva, programa i sustava procjene.

Jasno definirani i poznati ishodi učenja, za razliku od ciljeva učenja omogućuju stvaranje dijaloga između svih zainteresiranih strana u visokom obrazovanju: studenata, poslodavaca, društva i obrazovnog sustava na međunarodnoj razini.

Cilj podučavanja: Obrazložiti studentima identificiranje, oblikovanje i definiranje predmeta istraživanja.

Ishod učenja/studiranja: Nakon uspješno završenog programa studenti će moći prepoznati, oblikovati i defi-nirati problem istraživanja iz područja …. (korištena tri aktivna glagola → tri ishoda učenja).

Defin

icija

i ka

rakt

eristi

ke is

hoda

uče

nja

13

Legender (2005.) i Miller i suradnici (2013.) ističu kako ishodi učenja navode postignuća koja student mora postići tijekom ili do kraja studijskog programa, odnosno izražavaju trajne promjene koje se moraju ostvariti. Drugim riječima ishodi učenja predstavljaju pojavnosti koje rezultiraju učenjem i koje pokazuju trajne promje-ne. To su ustvari pokazatelji koji pokazuju preobrazbu ili promjene u odnosu na ponašanja povezana s ciljanim učenjem.

Ishodi učenja koji nisu jasno navedeni imaju negativan učinak na kvalitetu uputa, učenje i procjenu. Prégent (1994.) navodi kako jasno definirani ishodi učenja daju niz prednosti kako na razini ustanove, tako i za same studente. Jedna od prvih prednosti povezana s transparentnošću u procesu podučavanja, učenja i procesu procjene, gdje ishodi ili upute dane u programu za studente na jasan, planski i precizan način pomažu da se specificira priroda samih tema koje se podučavaju, ali i priroda očekivanog učenja. Nadalje, prednost se ogle-da u tome što se ustanove moraju odlučiti samo za obrazovni pristup i strategije podučavanja koje mogu po-moći ostvarivanju zadanih ciljeva. I jedna od možda najvažnijih prednosti jeste što ustanova mora uspostaviti izravan odnos između specifičnih ishoda učenja i procjene učenja, tj. kada se specifični ishodi učenja napišu, potrebno je definirati i ispitna pitanja ili kriterije procjene za njihovu provjeru.

Ishodi učenja kao alat za planiranje, podučavanje i procjenu znanja

poVezIVanje IshoDa učenja I oCjenjIVanja

Lončar-Vicković i Dolaček-Alduk (2009.) navode da je konstruktivno povezivanje postignuti stupanj podudar-nosti između definiranih ishoda učenja, planiranih aktivnosti studenata (u odnosu na dodijeljeni broj ECTS bodova), načina podučavanja i načina ocjenjivanja, gdje povezanost ishoda učenja, metoda podučavanja i metoda ocjenjivanja čine proces obrazovanja transparentnim svim njegovim sudionicima.

Drugim riječima, ishodi učenja predstavljaju sadržaj naučenog, a bodovi količinu. Bodovi se dodjeljuju studen-tu kada postigne određene (definirane) ishode učenja.

Kod planiranja nastave i predavanja potrebno je odabrati one metode koje osiguravaju postizanje zadanih ishoda učenja.

Ishodi učenja kao alat za planiranje, podučavanje i procjenu znanja

14

RAZINA postignuća metoda podučavanja

pamćenje činjeničnog znanja predavanja, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, suradničko učenje, rad na tekstu, e-učenje, seminarski radovi

razumijevanje činjeničnog stanja traženje i analiziranje primjera, organizacija skupnih rasprava, usporedba pojmova i teorija, rasprave (traženje argumenata)

primjena izraditi program, izraditi projekt, riješiti problem, prezentirati, prepoznavanje preparata, prikaz slučaja, sastaviti zadatke, napraviti skulpturu, konstruirati prema uputama

analiza rasprave, analiza, prikaz slučaja, eseji, seminarski radovi

vrjednovanje izdvojiti prednosti i nedostatke, napisati prikaz (istraživanja, metode, teorije)

sinteza provjera (istraživanje) pojmova i teorija

Razina postignuća metoda ocjenjivanja

pamćenje eseji, pismeni ispiti, usmeni ispiti

razumijevanje eseji, seminarski radovi, pismeni ispiti, usmeni ispiti

primjena zadatci izvedbe, izlaganja i prezentacije, pismena izvješća, eseji

analiza rasprave, eseji, seminarski radovi

vrjednovanje rasprave, eseji, seminarski radovi

sinteza zadatci izvedbe, eseji, seminarski radovi, diplomski rad

Tabela 4. Povezivanje razina postignuća i metoda podučavanja

Tabela 5. Povezivanje razina postignuća i metoda ocjenjivanja

Procjena znanja ima svrhu utvrditi i pokazati je li planirana razina ishoda učenja ostvarena ili na kojoj se ra-zini nalaze usvojena znanja, vještine i kompetencije studenta. Rezultati procjene znanja mogu se koristiti u svrhu razvoja studentovog znanja ili u svrhu procjene, gdje je ocjenjivanje vrjednovanje svih važnih činjenica o postignućima studenta tijekom trajanja nastave i izražava se ocjenom koja mora biti u skladu s ishodima učenja. Dobro definiran ishod učenja sadrži u sebi manje ili više eksplicitno definirane metode ocjenjivanja. Sam način oblikovanja ishoda učenja, korištenjem aktivnih glagola, upućuje na metodu provjere postignuća poželjnih ishoda učenja. Različitim ishodima učenja odgovaraju različite metode ocjenjivanja, a kada se pišu ishodi učenja, glagol je obično naznaka tehnike ocjenjivanja. U tablici su prikazane metode ocjenjivanja znanja za svaku razinu postignuća studenata (Lončar-Vicković i Dolaček-Alduk, 2009.).

Isho

di u

čenj

a ka

o al

at za

pla

nira

nje,

pod

učav

anje

i pr

ocje

nu zn

anja

15

Dobra praksa i korištenje ishoda učenja

Primjeri ishoda učenja za studijske programe i module/predmete prikazani su za područja šest različitih znan-stvenih oblasti, dobivenih tijekom provedbe BHQFHE projekta i izrade pilot studijskih programa na šest javnih BiH sveučilišta.

Većina navedenih primjera odnosi se na ishode učenja na razini programa. Primjeri su navedeni samo kao pomoć i smjernice za pisanje ishoda učenja. Kako bi se upotpunio proces uvođenja ishoda učenja u nastavne programe potrebno je voditi računa o svim preporukama koje su iznesene u prethodnim poglavljima.

Korištenje aktivnih glagola za opis kvalifikacijskog profila

prvi ciklus (Bsc) Drugi ciklus (ma) Treći ciklus (phD)

Prirodne znanosti geo InFormaTIKa

Analizirati Prikupljati

Komunicirati Demonstrirati/Pokazivati

Razvijati

Raspravljati

Procjenjivati

Ocjenjivati

Obrazlagati

Pratiti

Proizvesti

Rukovati

Provoditi

Sudjelovati

Predstavljati

Prepoznavati

Bilježiti

Odabirati

Poduzimati

Shvaćati

Koristiti

Raditi

KemIja

Prilagođavati Analizirati Primjenjivati Uređivati Procjenjivati Odabirati

Komunicirati

Obavljati

Stvarati

Definirati

Isporučivati

Opisivati

Razvijati

Razlikovati

Ocjenjivati Obrazlagati

Provoditi

Integrirati

Tumačiti

Voditi

Motivirati

Opažati

Organizirati

Planirati Prepoznavati Selektirati

Rješavati

Podučavati

Testirati

Razumijevati

Koristiti

Pisati

FIzIKa

Promicati

Analizirati

Primjenjivati

Komunicirati

Provoditi

Stvarati

Braniti

Demonstrirati/Pokazivati Dizajnirati

Raspravljati

Uključivati

Istraživati

Izražavati

Poboljšavati

Prosuđivati

Pripremati

Prezentirati

Objavljivati

Odražavati

Koristiti

Raditi

Pisati


16

Biomedicina i zdravstvo

sesTrInsTVo

Demonstrirati/Pokazati

Tumačiti

Planirati

Djelovati

Pristupati

Surađivati

Rješavati probleme

Posjedovati

Poticati

Uspostavljati

sesTrInsTVo

Vršiti

Komunicirati

Oblikovati

Ocjenjivati

Integrirati

Kritičko razmišljanje

Identificirati

meDICIna

Kritički pristupati

Kreativnost

Sintetizirati

Analizirati

Prezentirati i raspravljati

Izumiti

Tehničke znanosti proIzVoDno sTrojarsKo

InŽenjersTVo

Identificirati

Oblikovati

Riješiti

Povezati

Demonstrirati/Pokazati

Komunicirati

Pripremiti

proIzVoDno sTrojarsKo

InŽenjersTVo

Razvijati

Povezati

Predložiti

Organizirati

Analizirati

Preporučiti

Planirati

Odabrati

proIzVoDno sTrojarsKo

InŽenjersTVo

Sintetizirati

Ocjenjivati

Razvijati

Integrirati

Predložiti

Sačiniti

Dobr

a pr

aksa

i ko

rište

nje

ishod

a uč

enja

17

Biotehničke znanosti zašTITa oKoLIša

Primjenjivati

Razumijevati

Usvajati

Upotrijebiti

Izračunavati

Koristiti

Ovladati

Razlikovati

Podizati (svijest)

Stjecati (znanja)

Identificirati

Definirati

Pokazati

Analizirati

Ocijeniti

Prepoznati

Upoznavati

Odrediti

Tumačiti (izvoditi, prezentirati, prijenos

znanja)

zašTITa oKoLIša

Primijeniti

Detektirati

Oblikovati

Uvoditi

Upravljati

Preporučati

prehramBena TehnoLogIja

Pokazati

Istraživati

Sagledavati

Unaprijediti

Razvijati

Komunicirati (timski i rad u skupinama)

Organizirati

Društvene znanosti speCIjaLna eDuKaCIja I rehaBILITaCIja

Demonstrirati/Pokazivati

Razumijevati

Integrirati

Primijeniti

Riješiti

Odlučiti

Moći primijeniti

Koristiti

praVo

Demonstrirati/

Pokazivati

Moći primijeniti

Imati sposobnost

Steći

Obrazložiti

Kritički analizirati

Izraziti

Prepoznati

Ocjenjivati

eKonomIja

Ocjenjivati

Demonstrirati

Dati znanstveni doprinos


Sintetizirati

Samostalno planirati

Izvesti


18

Humanističke znanosti

engleski jezik i književnost

Ovladati

Razviti

Usvojiti

Primijeniti

Analizirati

Integrirati

Usavršiti

Osposobiti

Unaprijediti

Konsolidirati

Izgraditi

Demonstrirati

Identificirati

Kategorizirati

Upotrijebiti

Izvesti

Usporediti

Planirati

Organizirati

Prilagoditi

Sintetizirati



Kreativno rješavati

Samostalno istraživati

Planirati

Samostalno voditi

Klasificirati

Raspravljati

Zastupati mišljenje

Preispitati

Usporediti

Raspravljati

Riješiti

Oblikovati

Ovladati

Voditi

Kombinirati

Inovirati

Vrjednovati

Modificirati


Procijeniti

Istraživati

Inovirati

Vrjednovati

Načiniti

samostalno Istraživati

Kritički promišljati

Selektirati

Sintetizirati

Prilagoditi

Usavršavati

Dobr

a pr

aksa

i ko

rište

nje

ishod

a uč

enja

19

LITeraTura 1. Adam, S. (2004). Using Learning Outcomes. A consideration of the nature, role, application and impliA-

dam, S. (2004) .Using Learning Outcomes. A consideration of the nature, role, application and implica-tions for European education of employing learning outcomes at the local, national and international levels., Paper prepared for the United Kingdom Bologna Seminar, 1-2 July 2004, Heriot-Watt University, Edinburgh. Scotland.

1. Adam, S. (2006). An introduction to learning outcomes, in EUA Bologna Handbook, Froment E., Kohler J, Purser L, Wilson L (Eds), article B.2.3-1. Berlin, Raabe.

2. Allan, J. (1996), .Learning Outcomes in Higher Education., Studies in Higher Education, Vol. 21, No.1

3. Andrich, D. (2002). .A Framework Relating Outcomes Based Education and the Taxonomy of Educational Objectives., Studies in Educational Evaluation, Vol. 28, p.35-59

4. Biggs, J. (2003). Teaching for Quality Learning at University. Buckingham: Open University Press.

5. Deborah Nusche (2008) Assessment of Learning Outcomes in Higher Education A COMPARATIVE REVIEW OF SELECTED PRACTICES. OECD Education Working Paper No. 15

6. European Qualifications Framework Series: Note 4 (2011). Using Learning Outcomes. Luxembourg: Pu-blications Office of the European Union, http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-policy/doc/eqf/note4_en.pdf

7. Ferris, T. & Aziz, S. (2005). A psychomotor skills extension to Bloom’s Taxonomy of Education Objectives for engineering education. Exploring Innovation in Education and Research, March 2005.

8. Kennedy, D., Hyland, Á., Ryan, N. (2012): Writing and Using Learning Outcomes: a Practical Guide. In: Implementing Bologna in Your Institution.http://sss.dcu.ie/afi/docs/bologna/writing_and_using_lear-ning_outcomes.pdf.

9. Otter, S. (1992), .Learning Outcomes in Higher Education., A Development Project Report, Unit for the Development of Adult Continuing Education (UDACE

10. Rauhvargers, A. (2011). Eiropas kvalifikaciju ietvarstrukturas 5.-8.limenis: augstakas izglitibas atbilstiba Bolonas procesa kriterijiem. http://www.nki- latvija.lv/content/files/Rauhvargers-27.04.2011.pdf.

11. Reeves, T.C., Herrington, J. & Oliver, R. (2004). A development research agenda for online collaborative learning. Educational Technology Research & Development, 52(4), 53-65.

12. Spady, W. G. (1988), .Organizing for Results: The Basis of Authentic Restructuring and Reform.,Educational Leadership, Vol. 46, No.2

13. Van den Akker, J., Bannan, B., Kelly, A.E., Nieveen, N., Plomp, T., (2010). An introduction to Educational Design Research. Enschede: Axis Media Ontwerpers also available on www.slo.nl

14. Muhić,H., Dizdarevic, A., Dzelalija, M. (2014) LINKING LEARNING OUTCOMES ON PROGRAMME, MODU-LE AND COURSES LEVEL IN BASELINE OF THE B&H QUALIFICATIOINS FRAMEWORK; Proceedings of the International Professional Conference ME4CataLOgue. ISBN 978-953-6048-76-2

15. Official Journal of the European Union 2008/C 111/01 , “The European Qualifications Framework for Lifelong Learning (EQF)” 2008.

16. “Baseline of the Qualifications Framework in Bosnia and Herzegovina“ Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina, Official Gazette of Bosnia and Herzegovina no. 15/31 (April. 2011).

Literatura

Documents

VODIČ ZA PISANJE VISOKOM OBRAZOVANJU · «kao izjave što se od studenata očekuje da znaju, razumiju ili su u stanju uraditi na kraju procesa učenja» (Eu-ropean Qualifications