VRHBOSNA - Slu`beno glasilo Vrhbosanske nadbiskupijevrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/wp-content/...raga braćo i sestre! Navještati Isusa Krsta jednog Spastelja svjeta “predstavlja

VRHBOSNA - Slu`beno glasilo Vrhbosanske nadbiskupije

Izdavaè:Vrhbosanska nadbiskupijaKaptol 7, BiH - 71000 Sarajevo

Nakladnik:Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije

Odgovara:Vinko kardinal Puljiævrhbosanski nadbiskup

Glavni urednik:Ilija Orkiæ, kancelar

Grafièka obrada:MCVN

Tisak:Graforad - Zenica

VRHBOSNA 4/2011

Sadràj

UVODNA RIJEČGodina vjere u Vrhbosanskoj nadbiskupiji - Došašće 2011....................................................................297

SVETA STOLICAMigracije i nova evangelizacija!...................................................................................................................299

BK BIHPriopćenje s 53. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine..........................301

IZ VRHBOSANSKE NADBISKUPIJEBožićno svjetlo u našem ozračju..................................................................................................................303Odràna sjednica Pastoralnog vije}a Vrhbosanske nadbiskupije..........................................................304Sjednica Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije - Predmet: Poziv na sjednicu.....................305Članovima Zbora konzultora Vrhbosanske nadbiskupije - Predmet: Poziv na sjednicu....................305Upit o krizmama u 2012. godini...................................................................................................................306Postavljanje mozaika „Gospe Kondžilske“ (Komušanske) - u Nazaretu...............................................307Potpuni oprost uz Dušni dan........................................................................................................................307X. Molitveni dan za Domovinu....................................................................................................................30885. Misijska nedjelja.......................................................................................................................................308Poziv na IX. sjednicu Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije........................................................309Dekanska konferencija Vrhbosanske nadbiskupije..................................................................................309Održana Dekanska konferencija Vrhbosanske Nadbiskupije................................................................310Izvješće s IX. Sjednice Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije........................................................311Dekret o osnivanju Nadbiskupijskog misijskog me|unarodnog sjemeništa Redemptoris Mater - Sarajevo........314Statut Nadbiskupijskog misijskog me|unarodnog sjemeništa Redemptoris Mater - Sarajevo sa svrhom formacije kandidata za prezbiterat i za novu evangelizaciju..............................................315Pravilo života Nadbiskupijskog misijskog me|unarodnog sjemeništa Redemptoris Mater - Sarajevo sa svrhom formacije kandidata za prezbiterat i za novu evangelizaciju...........................319Spomendan blaènih Drinskih mu~enica..................................................................................................323Podaci o ubijenima iz mržnje prema vjeri u 20. stoljeću..........................................................................324Statut katoličke-obiteljske udruge „Milosrdno srce“...............................................................................324Ovlast za Binacije i Trinacije u 2012. godini...............................................................................................332Prijepis matica i crkvenih ra~una.................................................................................................................332Prve subote u mjesecu Molitveni dan za duhovna zvanja......................................................................333Kvatre u 2012. godini.....................................................................................................................................333Me|unarodni molitveni dan mira...............................................................................................................334Bogojavljenje - Dan Papinskih misijskih djela za sveto Djetinjstvo.......................................................334Molitvena osmina za jedinstvo kr{}ana......................................................................................................335Molitveni dan za mir u BiH...........................................................................................................................335Dan posvećenog života - Svijećnica – prikazanje Gospodinovo u hramu............................................336Dan ìvota.......................................................................................................................................................336Me|unarodni dan bolesnika i zdravstvenih djelatnika...........................................................................337Post i nemrs u 2012. godini .........................................................................................................................337Duhovne vje`be za sve}enike .................................................................................................................... 338Susret animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije......................................................338Susret Župnih ekonomskih vije}a ..............................................................................................................339Susret @upnih pastoralnih vije}a................................................................................................................339Nedjelja solidarnosti .....................................................................................................................................340Obnova sve}eni~kih obe}anja i posveta ulja ............................................................................................340Papin dan ........................................................................................................................................................341XVIII. Sabor prezbitera Vrhbosanske nadbiskupije.................................................................................341Statisti~ki podaci za 2011. godinu ...............................................................................................................342Raspored termina za krizmu u Vrhbosanskoj nadbiskupiji 2012. godine..........................................342Dekanatski susreti u Nadbiskupijskom ordinarijatu...............................................................................343XV. Susret ministranata.................................................................................................................................344

VRHBOSNA 4/2011

Proljetna dekanatska korona 2012. godine ...............................................................................................345Sjednica Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije ........................................................................345Odràna Sjednica zbora konzultora...........................................................................................................347Imenovanja i premještaji 2011-4 .................................................................................................................348Dozvole............................................................................................................................................................348Novi pečat .......................................................................................................................................................348Nadbiskupova kronika .................................................................................................................................349Skupljanje u novcu i naravi za nadbiskupsko sjemenište “Petar Barbari}” u Travniku - godina 2011. ....355Skupljanje po župama i dar ustanova za Vrhbosansko bogoslovno sjemenište u 2011. godini .....356Povelja - Luka Tunjić .....................................................................................................................................357Povelja - Ante Meštrović...............................................................................................................................358Povelja - Marko Tomić...................................................................................................................................359Povelja - Franjo Topić ....................................................................................................................................360Povelja - Pavo Jurišić .....................................................................................................................................361Povelja - Luka Kesedžić ................................................................................................................................362Povelja - Niko Ikić..........................................................................................................................................363Povelja - Anto Ivić..........................................................................................................................................364Povelja - Grga Vukančić................................................................................................................................365Povelja - Fra Petar Vidi} ................................................................................................................................366Povelja - Fra Slavko Topi} .............................................................................................................................367Obavijest o podjeljenim slu`bama .............................................................................................................368Popis sjemeni{taraca na početku školske godine 2011/12.......................................................................369Bogoslovi 2011./2012......................................................................................................................................369Povelja o posveti župe sv. Juraja Mučenika - Vitez .................................................................................371Povelja - Župa Materinstva BDM Tišina....................................................................................................372Povelja - Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II........................................................373

IZ KORESPODENCIJEČestitka Vinka kardinala Puljića novoimenovanom biskupu Draženu Kutleši..................................374

PRILOZIKardinalova propovijed pod Misom zahvale za progla{enje blaènima Drinskih mu~enica .........375Bog je stvorio čovjeka da živi ......................................................................................................................376U susret jubileju otvaranja II. vatikanskog koncila – izazov za novu evangelizaciju .......................377Homilija kardinala Vinka Puljića na Memorijalnom groblju u Vukovaru o 20. obljetnici stradanjanevinih žrtava ................................................................................................................................................382Krist Kralj svemira nazo~an u euharistiji ..................................................................................................385Briga Svete Stolice za katolički odgoj, s posebnim osvrtom na bogoslovna sjemeništa i teološke fakultete.........................................................................................................................................387Kardinalova propovijed za đakonsko ređenje u katedrali Presvetog Srca Isusova...........................393Otvaranje katedrale.......................................................................................................................................394Propovijed kardinala Vinka Pulji}a na svečanosti u katedrali 15. listopada 2011. u 18h.................395Propovijed mons. Heriberta Augusta u katedrali ....................................................................................396

BILJEŽIMOPriopćenje s plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) ....................398Tiskovna konferencija povodom završetka unutarnjih radova u katedrali ........................................401Dodijeljena imenovanja i odlikovanja svećenicima, redovnicima i laicima u Vrhbosanskoj nadbiskupiji .......................................................................................................................402Smrtni ostaci nadbiskupa Čekade preneseni u Sarajevsku katedralu .................................................403Blagoslovljen kamen temeljac Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ ..........404Mons. Dražen Kutleša imenovan biskupom koadjutorom Porečko-pulske biskupije.......................406Tijelo nadbiskupa êkade preneseno s groblja u katedralu ..................................................................407Svije}e s grbovima biskupa Biskupske konferencije BiH podijeljene na misi u katedrali za pokojne (nad)biskupe, sve}enike, redovnike i redovnice 3.11.2011. ...............................................408Statistike Katoličke crkve uz ovogodišnji Svjetski misijski dan (2011.)................................................409Zaređena četvorica đakona u sarajevskoj katedrali ................................................................................411

PASTORALNI KALENDAR .......................................................................................................................413

VRHBOSNA 4/2011 297

UVO

DN

A R

IJE^

GODINA VJERE U VRHBOSANSKOJ NADBISKUPIJIDOŠAŠĆE 2011.

Draga braćo misnici,Draga braćo i sestre!

U jesenskim mjesecima održavamo sjednicevijeća Vrhbosanske nadbiskupije. Tako smo iove godine 1. listopada imali sjednicu Pas tor al n -og vijeća, a 12. listopada Svećeničkog vijeća. Je -dno od razmišljanja na spomenutim sjed nic a mabilo je koju temu izabrati za pastoralnu go dinuu našoj Nadbiskupiji. Članovi spomenutih vije-ća osjetili su potrebu drugačijeg pristupa u navi-ještanju Radosne vijesti i življenju vjere te pred-ložili proglašenje Godine vjere kao odgovor nasve površnosti, pesimizme, gu bitak osjećaja začovjeka i sveto. Godina vje re pomogla bi vraća-nju povjerenja u čovjeka, up o z navanju i jačanjusvoje vjere u Boga i Njegovo Kraljevstvo koje jeosnovni cilj naših života. U tim danima primilismo radosnu vijest da je i Sveti Otac objavioapostolsko pismo u kojem najavljuje Godinuvje re od 11. listopada 2012. do 24. studenog2013. godine. U svom apostolskom pismu Be ne -di kt XVI. upozorava na potrebu „ponovnog ot -k rivanja hoda vjere, da se otkrije draž Božje Rij -eči“. Vrata su nam vjere uvijek otvorena.

Mise zornice

Nalazimo se na početku Došašća, vremenaintenzivnije pripreme za Isusovo rođenje. Uliturgijskom duhu proživljavamo povijest spa-senja, te razmatramo iščekivanje obećanog Me -sije. Crkva nas kroz liturgiju (u)vodi na os o bnisusret s Kristom Spasiteljem, kako bismo u vjeridublje proživljavali i doživljavali otajst vo Nje g -ova rođenja. Tako se spremamo i za ko n ačniIsusov dolazak, kad osobno ili kao ljudski rod,trebamo zakoračit iz vremena u vječost.

U tom hodu kroz Došašće, liturgija namstavlja pred oči proroku Izaiju, preteču IvanaKrstitelja i Blaženu Djevicu Mariju po kojoj sedogodilo utjelovljenje i rođenje Isusa Krista.

U svjetlu tog Otajstva, ovim pismom objav-ljujem naše nastojanje kako bismo započelipastoralne aktivnosti u pripravi da zajedno scijelom crkvom proslavimo Godinu vjere kojuje Sveti Otac najavio.

Sakrament pomirenja

Vjerujem da će se u svim našim župamanastaviti tradicija pobožnosti slavlja Misa zorni-ca. One pomažu rastu vjere i većoj otvorenostisrca. Upravo u tako ojačanoj vjeri i raspoloživo-sti srca za ljubav, imamo mogućnost dublje i bo -lje priprave za Otajstvo rođenja Gospo di n o va.Neka pobožnosti zornica priprave duše natemeljitu i čestitu ispovijed koja je istinsko pomi-renje s Bogom. Takvo pomirenje traži i vjerničkoizmirenje u obitelji i jednih s drugima.

Osobna i obiteljska molitva i nedjeljna Misa

Kako je molitva „disanje vjere“, neka ovo vri-jeme, kao i naš hod u Godini vjere, bude vrijemezaživljavanja redovne osobne i zajedničke (obi-teljske) molitve. Tom molitvom činimo Isusa pri-sutnim u našoj sredini jer je obećao svoju prisut-nost kad god smo u Njegovo ime okupljeni.

Vjera ojačana molitvom svjedoči se i slav-ljem nedjeljne sv. Mise. Neka nam nedjelja, ui -stinu, postane Dan Gospodnji, kada ćemo sekao zajednica približiti Bogu i jedni drugima tena taj način izgrađivati zajedništvo vjere u obi-telji i u župi.

Upoznavanje svoje vjere

Da bi se raslo i sazrijevalo u vjeri, vjeru je pot -r e bno poznavati. Taj put rasta u vjeri višestrukje, kako na osobnom, tako i na zajedničkom pl -a nu. Ovim pismom pozivam svaku obitelj, ali ižu pske zajednice, da si uzmu u zadatak cjelovi-to pročitati i proučiti Katekizam Katoličke Crk -ve. Župnike molim da pomognu obiteljima na b -a viti Katekizme Katoličke Crkve. Također ih po -z i vam neka u župi svake nedjelje organizirajuza jedničko čitanje spomenutog Katekizma, ba r -em Sažetak (Compendij). Može se organizirati i,po sebno po staležima, čitanje i upoznavanje Ka -te kizma, kako bi svatko od nas upoznao i znaoobrazložiti ono što vjeruje. Ukoliko ne bude ob -u hvaćeno sve u Došašću, može se nastojati krozovu godinu poraditi u više navrata i na više na -čina, da cijela zajednica putem Katekizma upo-zna sadržaj svoje vjere.

Katolički tisak i Sveto Pismo

Živimo u vremenu digitalizacije koje je pre-puno informacijama i brzog ritma što nam„pere pamćenje“. Zato bi valjalo, u hodu rastau vjeri, posegnuti za našim katoličkim tiskomkoji je na svoj način „propovijednik u kući“.Uz katolički tisak tu su i razne katoličke knjigekoje nas mogu uputiti u produbljivanje oso-bne vjere. Na taj način rastemo u spoznajivjere ali i gajimo kulturu čitanja, što je pose-bno pomagalo životu Crkve u našem narodu.

Posebice, u srce svakog od nas, stavljamčitanje Svetog Pisma u kojem nam se Krist nanajjednostavniji i najjasniji način predstavio.Budimo svjesni da, pravoga i cjelovitoga poz-navanja Krista i Njegova Kraljevstva, nemabez dobrog poznavanja Svetog Pisma kakonas uči i naš sunarodnjak sv. Jeronim.

Blaženi papa Ivana Pavao II. odobravajućiKatekizam Katoličke Crkve piše: „Čuvati po l -og vjere jest poslanje koje Gospodin povjerio

svojoj Crkvi, i ona ga neprestano ispunja“. Toje napisao 11. listopada 1992. godine. Nje goveriječi i danas odjekuju i našom mjesnomCrkvom koja želi ispuniti poslanje koje jojGospodin povjerio. Svi smo odgovorni u tomposlanju. Zato pozivam sve svećenike, red o -vn ike i redovnice, sve katehete i katehistice,kao i sve obitelji da uložimo sve napore i lju-bav prema svojoj vjeri te da je istinski upozna-mo, produbljujemo, svjedočimo i o nje živimo.Mariju, Majku Utjelovljene Riječi Božje, iskre-no i djetinjski molimo da budemo „poslušni uvjeri“, kako je ona bila surađujući s DuhomSvetim. Neka nam isprosi Duha Božjega kojiće nam rasplamsati srca i umnožiti vjeru.

Sve Vas iskreno pozdravljam i na sve zazi-vam obilje Božjeg blagoslova da se što boljepripravite na Otajstvo Rođenja Isusa Krista,kako bi se rodio u Vašim srcima i obiteljima.

Vinko kardinal Puljićnadbiskup vrhbosanski

298 VRHBOSNA 4/2011

UVO

DN

A R

IJE^

Draga braćo i sestre!

Naviještati Isusa Krista jedinog Spasiteljasvijeta “predstavlja bitno poslanje Crkve,zadaću i poslanje koje rasprostranjene i dubo-ke promjene sadašnjeg društva čine svejedna-ko urgentnima” (Apost. nunc. Evangelii nun-tiandi, 14). Štoviše, danas zamjećujemo žur-nost promicanja, novom snagom i novim nači-nima, djela evangelizacije u svijetu u kojemrušenje barijera i novi procesi globalizacije jošviše približavaju ljude i narode, bilo zbog raz-voja sredstava komunikacije bilo zbog učesta-losti i lakoće seljenja pojedinaca i grupa iz jed-nog dijela svijeta u drugi. U toj novoj situacijimoramo u svakom od nas probuditi onaj entu-zijazam i odvažnost koji su pokretali prvekršćanske zajednice da budu neustrašivi vje-rovjesnici novosti evanđelja tako da se i unašem srcu razliježu riječi svetog Pavla: “Jeršto navješćujem evanđelje, nije mi na hvalu, tadužnost mi je. Doista, jao meni ako evanđeljane navješćujem” (1 Kor 9, 16).

Tema koju sam ove godine izabrao za Svj -etski dan selilaca i izbjeglica – “Migracije i novaevangelizacija” – proizlazi iz te stvarnosti. Sad a -š nji čas, naime, poziva Crkvu provoditi novuevangelizaciju također u širokoj i složenoj poja-vi selilaštva, jačajući misijsko djelovanje i napodručjima gdje se evanđelje naviješta prviput i u krajevima s kršćanskom tradicijom.

Blaženi Ivan Pavao II. nas je pozivao “hra-niti se Riječju da bi se bilo ’službenicima Rij eči’u evangelizacijskoj zadaći…, [u novim prilika-ma] koje su sve raznolikije i sve zahtjevnije ukontekstu globalizacije i novoga i promjenji-voga prožimanja narodâ i kulturâ koje ih obi-lježuju” (Apost. pismo Novo millennio ineunte,40). Unutarnje ili međunarodne migracije,naime, kao otvaranje u potrazi za boljim život-nim uvjetima ili bijeg od prijetnji progona,ratova, nasilja, gladi i prirodnih katastrofa,doveli su do miješanja osoba i naroda bez pr e -s e dana, s novim problemima ne samo s ljud-ske točke gledišta, nego i s etičkog, religijskogi duhovnog aspekta. Sadašnje bjelodane po -slje dice sekularizacije, rađanje novih sektaškihpokreta, raširena neosjetljivost prema kršćan-

skoj vjeri, istaknuta težnja k rascjepkanosti pr -e d stavljaju prepreku usredotočivanju na je di -n stvenu uporišnu točku koja bi mogla pot a k n -uti stvaranje “jedne jedine obitelji braće i ses -tara u društvima koja su sve više multietničkai interkulturalna, gdje su također ljudi različi-tih religija potaknuti na dijalog, koji ima za ciljostvariti ozbiljan i plodonosan suživot u pošti-vanju legitimnih razlika”, kao što sam pisao usvojoj prošlogodišnjoj poruci za Svjetski danselilaca i izbjeglica. Naše je doba označenopokušajima brisanja Boga i crkvenog nauka saživotnog obzora, dok si utiru put sumnja,skepticizam i ravnodušnost, koji bi htjeli uklo-niti čak svaku društvenu i simboličnu vidlji-vost kršćanske vjere.

U tome kontekstu, selioci koji su upoznaliKrista i prihvatili ga nerijetko su natjerani nesmatrati ga više važnim u svojem životu, izgu-biti osjećaj vjere, ne priznavati se više dijelomCrkve i često žive životom koji više nije ozna-čen Kristom i njegovim evanđeljem. Odrasli ukrilu naroda označenih kršćanskom vjerom,često emigriraju u zemlje u kojima su kršćanimanjina ili gdje drevna vjerska tradicija nijeviše osobno uvjerenje ljudi niti zajednička vje-roispovijest, već je svedena na kulturnu činje-nicu. Ovdje je Crkva suočena sa izazovom pr -u žanja pomoći seliocima da održe svoju vjeručvrstom, također kada nedostaje kulturnepozadine koja je postojala u zemlji podrijetla,te utvrđivanja novih pastoralnih strategija kaoi metoda i jezika za sve plodonosnije prihvaća-nje Božje Riječi. U nekim slučajevima to je pri-goda za naviještanje da je u Isusu Kristu čo v -jek postao dionikom Božjeg otajstva i njegovaživota ljubavi. Čovjek se ujedno otvara obzorunade i mira, također putem smjernog dijalogai konkretnog svjedočenja solidarnosti. U dru-gim opet slučajevima postoji mogućnost da se,obnovljenim navještajem Radosne vijesti idosljednijim kršćanskim životom, probudiuspavanu kršćansku svijest tako da se ljudimapomogne ponovno otkriti ljepotu susreta sKri stom, koji poziva kršćane na svetost magdje da se nalazili, pa bilo to i u stranoj zemlji.

Da našnja pojava selilaštva je također od Bo -ga dana prigoda za navještaj evanđelja u suvre-

VRHBOSNA 4/2011 299

SVETA

STO

LIC

A

Poruka njegove svetosti Benedikta XVI. za Svjetski dan izbjeglica i selilaca 2012.

Tema: Migracije i nova evangelizacija!

menom svijetu. Muškarci i žene iz različitihkrajeva svijeta koji još uvijek nisu susreli IsusaKrista ili ga poznaju tek djelomično, traže da ihse primi u zemlje drevne kršćanske tradicije.Zato je nužno pronaći za njih prikladne načineda uzmognu susresti i upoznati Isusa Krista iiskusiti neprocjenjivi dar spasenja, koji je za sveizvor “života u izobilju” (usp. Iv 10, 10); samiselioci imaju dragocjenu ulogu u vezi s tim jermogu sa svoje strane postati “navjestitelji RiječiBožje i svjedoci uskrslog Isusa, nade svijeta”(Apost. pobudnica Verbum Domini, 105).

Pastoralni djelatnici – svećenici, redovnici ilaici – imaju odsudnu ulogu u zahtjevnom iti-neraru nove evangelizacije. Oni djeluju u sre-dini koja je sve više pluralna: zajedno s njiho-vim ordinarijima, nadahnjujući se na crkve-nom Učiteljstvu, pozivam ih da traže putovebratskog dijeljenja i smjernog navještaja, nadi-lazeći suprotstavljanja i nacionalizme. Crkvepodrijetla, tranzicije i prihvaćanja migracijskihvalova moraju znati ojačati svoju suradnju, nadobrobit i onoga koji odlazi u emigraciju ionoga koji se doseljava kao i, u svakom sluča-ju, onoga koji, na svojem putovanju, imapotrebu susresti Kristovo milosrdno lice udobrodošlici iskazanoj bližnjemu. Da bi sepolučio plodni pastoral zajedništva, bit ćekorisno posuvremeniti tradicionalne struktureskrbi za selioce i izbjeglice, pridružujući tomemodele koji bolje odgovaraju promijenjenimokolnostima u kojima različite kulture i narodidjeluju u interakciji.

Izbjegle osobe koje traže azil, koje su pobje-gle od progona, nasilja i prilika u kojima im jebio ugrožen život, trebaju naše razumijevanje iprihvaćanje, poštivanje svoga dostojanstva isvojih prava, kao i svijest o svojim dužnostima.Njihova patnja zahtijeva od pojedinih država imeđunarodne zajednice da se zauzmu stavoviuzajamnog prihvaćanja, prevladavajući stra-hove i izbjegavajući oblike diskriminacije, te dase donesu uredbe za konkretnu solidarnost ta -k ođer posredstvom prikladnih struktura go st - oprimstva i programâ naseljavanja. Sve to po -drazumijeva uzajamnu pomoć među krajevi-ma koji trpe nevolje i regijama koje već godina-ma primaju veliki broj izbjeglica kao i veće di j -e ljenje odgovornosti među državama.

Tisak i ostala sredstva komunikacije imajuvažnu ulogu u ispravnom, objektivnom i isk r -

e nom, upoznavanju javnosti s prilikama onihkoji su morali prisilno napustiti vlastitu domo-vinu i svoje drage te žele započeti izgrađivatinovi život.

Neka kršćanske zajednice posebnu pozor-nost posvete radnicima seliocima i njihovimob i teljima, prateći ih svojom molitvom, solida -rn ošću i kršćanskom ljubavlju, prepoznajućivrijednost onoga što ih uzajamno obogaćuje tepromičući nove političke, ekonomske i socijal-ne projekte koji pospješuju poštivanje dosto-janstva svake osobe, brigu za obitelj, pristupdostojnom smještaju, radu i socijalnoj skrbi.

Neka svećenici, redovnici i redovnice, laicii, posebno, mladići i djevojke budu osjetljivi upr užanju potpore brojnim sestrama i braći kojise, pobjegavši od nasilja, moraju suočiti snovim načinima života i teškoćama integraci-je. Navještaj spasenja u Isusu Kristu bit će iz -vor nade i “potpune radosti” (usp. Iv 15, 11).

Želim na kraju podsjetiti na prilike u kojimase nalaze mnogi strani studenti koji se susrećus problemima uključivanja u društvo, birokrat-skim teškoćama, nevoljama u traženju smješta-ja i prihvatnih struktura. Neka navlastito kr š ć -a nske zajednice budu osjetljive prema brojnimmladićima i djevojkama koje, upravo zbog sv -oje mladenačke dobi, osim kulturnog uzdiza-nja, trebaju referentne točke i gaje u svojem sr -cu duboku žeđ za istinom i željom da susretnuBoga. Neka, na osobit način, sveučilišta kršćan-skog nadahnuća budu mjesta svjedočenja iširenja nove evangelizacije i ozbiljno se založeu pružanju doprinosa, u akademskoj sredini,društvenom, kulturnom i duhovnom napretkukao i promicanju dijaloga među kulturama,pre poznajući vrijednost doprinosa što ga mo -gu dati strani studenti. Ako ti studenti susr et nuistinske svjedoke evanđelja i primjere kršćan-skog života bit će potaknuti i sami postati čini-teljima nove evangelizacije.

Dragi prijatelji, zazovimo zagovor Marije,“Gospe od puta”, da radosni navještaj spasenjaIsusa Krista donese nadu u srcu onih koji sekreću putovima svijeta. Svima jamčim svojumolitvu i udjeljujem apostolski blagoslov.

Vatikan, 21. rujna 2011.

Papa Benedikt XVI.

300 VRHBOSNA 4/2011

SVETA

STO

LIC

A

Biskupska konferencija Bosne i Herc eg o v -ine održala je od 3. do 5. studenoga 2011. uzgradi Nadbiskupskog ordinarijata vrhbos an -s k og u Sarajevu 53. redovno zasjedanje. Pre -ds jedao je banjolučki biskup mons. dr. FranjoKomarica, a sudjelovali su svi članovi Konfe re -ncije. Dijelu zasjedanja pridružio se apostolskinuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Ale ss -andro D’Errico. On je biskupima izrazio za hv -a lnost što su i prigodom obilježavanja 130. ob -lj etnice ponovne uspostave redovite crkvenehijerarhije u Bosni i Hercegovini iznova nagla-sili duboke veze Crkve u BiH sa Svetim Ocemi Svetom Stolicom. Također je s biskupima iz -m ijenio mišljenje o uzrocima zabrinjav a j ućegstanja katolika u Bosni i Hercegovini. Za jednos njime biskupi su razmišljali o pronalaženjunajboljeg načina na koji bi ova krajevna Crkva,uz trajnu potporu Svete Stolice, odgovorilatom velikom izazovu. Izražena je ra dost zbogimenovanja mons. Dražena Ku tl e še, svećenikaMostarsko-duvanjske dijeceze, b is kupom koa-djutora Porečko-pulske biskupije.

Izražavajući osobitu zahvalnost ocima fra-njevcima za njihovo zauzeto djelovanje ičuvanje katoličke vjere tijekom više od sedamstoljeća, biskupi su pozornost posvetili životui djelovanju Katoličke Crkve na prostorimaBo sne i Hercegovine u posljednjih 130 godina.Na ime, 5. srpnja 1881. papa Leon XIII. osno-vao je Vrhbosansku metropoliju koja se sasto-jala od: Vrhbosanske nadbiskupije, sufragan-ske biskupije Mostarsko-duvanjske te Banjo lu -čke i Trebinjsko-mrkanske biskupije, a 1. velja-če 2011. papa Benedikt XVI. osnovao je Vojnior dinarijat u BiH. Saslušavši prigodno izlaga-nje raspravljali su o prvim desetljećima proc-vata Crkve na mnogim područjima njezinogdjelovanja u BiH kao i o vjerničkim svjedoče-njima osobito u vrijeme vladavine komunizmate teških ratnih stradanja kroz tri rata u dvade-setom stoljeću. Molitvom i Misnim slavljem usarajevskoj katedrali izrazili su zahvalnostsvim dosadašnjim članovima crkvene hijerar-hije u vrhbosanskoj crkvenoj pokrajini i svimakoji su im pomagali u obavljanju vrlo odgo-vorne i vrlo teške službe.

Biskupi su promišljali o aktualnoj situaciji u

kojoj se nalaze svećenici u pastoralu te o nači-nu pomaganja u što plodnijem njihovu djelo-vanju. Također su razmišljali o što temeljitijemodgoju i obrazovanju svećenika i svih drugihsuradnika i suradnica u apostolatu te promica-nju djela milosrđa, ljubavi i mirotvorstva.Svjesni su potrebe da cijene redovničku kariz-mu i doprinos koji redovničke zajednice pru-žaju svojim radom u dušobrižništvu, u katehi-ziranju, vjerskom odgoju, molitvenom karita-tivnom, socijalnom, medicinskom, medijskomi raznovrsnom drugom apostolskom područjuu korist mnogih članova domaće Crkve, ali imnogih drugih sugrađana. Biskupi su odlučnida i ubuduće zajedničkim snagama sa svojimsuradnicima otkrivaju Božje darove u Krist o -vim vjernicima laicima te ih podržavaju u ži -votu i poslanju ove Crkve. Prioritetnim sma-traju, također, pastoralno djelovanje na planuobitelji i braka, mladih te ekumenizma i među-religijskog dijaloga.

Podsjećajući na teška vremena u povijestikr ajevne Crkve, biskupi ohrabruju sav katoli-čki puk da i u sadašnjem vremenu, optereće-nu brojnim izazovima i kušnjama, ljube Boga,Crkvu, svoj hrvatski narod i zemlju svojih ot -aca prihvaćajući zajedničko življenje s drugi-ma i drugačijima i izgradnju mira i suživotasvjesni da je život u ovoj zemaljskoj samo hodprema nebeskoj domovini.

S posebnom pozornošću biskupi su, izme-đu ostalog, saslušali izvješće sa 41. plenarnogzasjedanja Vijeća europskih biskupskih konfe-rencija održanom u glavnom gradu AlbanijeTirani od 29. rujna do 2. listopada 2011. na te -mu nove evangelizacije. Upoznati su da je tije -k om zasjedanja ukazano na nužnost nove ev -a ngelizacije čiji su osobiti protagonisti: obitelj,katoličke škole, duhovni pokreti i zajednice temladi i mediji, koji najprije moraju i sami bitievangelizirani da bi se moglo uz njihovu po -moć evangelizirati druge.

Saslušali su izvješće o svečanosti beatifika-cije Drinskih mučenica, 24. rujna 2011. u Sa ra -je vu, za koji su se zauzeli Vrhbosanska nadbi-skupija i Družba sestara Kćeri Božje ljubavi, asu djelovali i brojni katolici u Bosne i Her ceg o -v ine, Hrvatske, Crne Gore Slovenije i drugih

VRHBOSNA 4/2011 301

BK

BIH

Priopćenje s 53. redovnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine

ze malja dok su zanimanje pokazali i mnogiljudi dobre volje koji su u Drinskim mučenica-ma prepoznali svjedokinje vjernosti Bogu imira i ljubavi u vrijeme rata i mržnje. I ovompri godom biskupi izražavaju zahvalnost svi -ma koji su na bilo koji način dali svoj doprinos.Zajedničkim pohodom i molitvom pred sli-kom Drinskih mučenica u crkvi Kraljice svetekrunice biskupi su ujedno htjeli potaknuti ka -tolike da se i u ovim vremena sijanja smutnji ibeznađa ugledaju na pet redovnica koje su,došavši iz drugih krajeva u Bosnu i Herce go -vinu da bi služili drugima posebno potrebni-ma, pokazale osobitu ljubav prema ovoj Crkvii ljudima ovih krajeva.

Biskupi su otvorili službenu internetsku str -a nicu Biskupske konferencije Bosne i Her ceg -ov ine te izrazili pohvalu i zahvalnost svimako ji su sudjelovali u njezinoj izradi. Nadaju seda će nova web stranica biti od koristi mnogi-ma koji žele upoznati ustroj, dokumente, akt -u alnosti i brojne druge informacije u vezi sa

životom i djelovanjem krajevne Crkve u BiH.U kontekstu obilježavanja 130. obljetnice

us postave redovite crkvene hijerarhije u Bosnii Hercegovini biskupi su ažurirali spremanjeza tisak zajedničke publikacije o stanju župa unjihovim biskupijskim zajednicama između1991. i 2011.

Biskupi žele da Fakultetsko vijeće Katol ič k -og bogoslovnog fakulteta u Sarajevu usposta-vi povjerenstvo za usklađivanje Statuta Te ol o -š kog instituta u Mostaru s Instrukcijom Kon g -r egacije za katolički odgoj i sa Statutom KBF-a.

Također su slavili Euharistiju, 4. studenogna spomendan sv. Karla Boromejskog, u kape-lici Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa uSarajevu, a prigodnu homiliju održao jebiskup Vukšić. Istog dana u crkvi Kraljice svetekrunice molili su svečanu Večernju u častiDrinskih mučenica.

Tajništvo BK BiH

302 VRHBOSNA 4/2011

BK

BIH

Draga braćo misnici,dragi redovnici i redovnice,draga braćo i sestre!

Živimo svoju svakodnevnicu zapljusnutuoz račjem krize prouzročene materijalističkim irelativističkim mentalitetom. U takvom oz ra č jumanjina moćnika stalno nameće svoja pr a vila ivrijednosti koje većina običnog svijeta ne mo žepo savjesti prihvatiti i slijediti. Stvoren je ta kavstandard života koji obične ljude, koji imajusreću biti uposleni, goni u kreditno za d uživanjekoje stvara ovisnost o poslodavcima i bankama.Nažalost, sve je manje mogućnosti naći posao teod svoga rada živjeti i uzdržavati svoju obitelj.Me dijski nam se nameće be z n a đe koje se uvlačiu nas kao ova sumorna jesenska i zimska maglai oblaci. Ljudi se udaljuju jedni od drugih. Je d n -i ma je sramotno ime Isus i zabranjuje se, drugi-ma smeta križ i uklanjaju ga iz svoje blizine.Uvukao se i strah od života te je sve više umrlihnego rođenih. Mali čovjek se sve više savija podteretom današnjeg života i okruženja.

Upravo u takvoj stvarnosti Bog silazi, rađanam se Isus - Božji Sin. Postaje ne samo čo v j e -ku bliz nego jedan od nas, donoseći nam svjet-lost nade. Zato Izaija prorok poručuje: „ Na r -od koji je u tmini hodio, svjetlost vidje veliku;on ima što mrkli kraj smrti obitavahu svjetlostjarka osvanu“ (Iz 9,1). Po prorocima je navije -šten, po Duhu Svetom utjelovljen a od Marijerođen, kao naša svjetlost i naša radost. Zato istiprorok poručuje „ Ti si radost umnožio, uv e -ćao veselje...jer dijete nam se rodilo, sin nam jedarovan“.(Iz 9,2-3.).

Otajstvu Božića se radujemo jer „očitovalase Ljubav Božja, spasiteljica svih ljudi“ (Tit.2,11). U takvom sumraku i (s)umornosti Sv je -tlo nas je obasjalo, Ljubav nam je da ro vana.Dok nas opterećuje strah za život i sutrašnjicuanđeo nam po pastirima poručuje: „Ne bojtese! Evo javljam vam blagovijest, veliku radostza sav narod. Danas vam se u gradu Davidovurodio Spasitelj, Krist Gospodin“ (Lk 2 10-11).

Otvorimo srce i dušu kako bi upravo ta ra -dost ispunila našu nutrinu te istinsku Božićnuradost podijelimo jedni s drugima. „Kako suljupke po gorama noge glasonoše radosti kojinavješćuje mir, oglašuje sreću, na vješćuje sp -asenje...“ (Iz 52, 7). Ojačani u vjeri i obasjani unadi te razdragani u ljubavi Božjoj, pon esi mojedni drugima radost Božića čestitajući Tajnukoju nam Bog otkri. Božja smo ljubljena djecai Njegovi sinovi i kćeri. Jer nas Bog voli i stalomu je do nas, očitujmo ljubav i blizinu jednidr ugima. Neka se ukloni i nestane sve što un -iš tava naše zajedništvo i ljubav. Neka tak o đerKristov mir zavlada u nama kroz praštanje,pomirenje i vraćanja povjerenja te neka taj mirizgrađuje naše obitelsjko zajedništvo. Upravotakvo obiteljsko zajedništvo radosti vjere trebaprenijeti u župsko zajedništvo, kako bismo po -stali svjedoci nade u ovom beznadnom oz -račju koje proživljavamo. Ono što ne možemovl astitim snagama neka dopuni vjera i povj -ere nje u Onoga koji nam se rodio u Betl eh -emskoj štalici.

„Više puta i na više načina Bog nekoć go vo -r aše ocima u prorocima: konačno, u ove danepr ogovori nama u Sinu“ (Heb 1,1). Božić je go -vor Božji, jer je „Riječ tijelom postala i nast a -nila se među nama“. Otvorimo srce kako bi -smo čuli tu Riječ koja nas utvrđuje u vjeri izkoje izvire snaga za život, praštanje i nošenjesvakodnevnice uvjereni da nas Bog ljubi.

„Svjetlo istinito, koje prosvjetljuje svakogčo vjeka, dođe na svijet....“ (Iv. 1,9) Neka bo žić -no Svjetlo zasja u svim našim teškim životnimsituacijama, kako bismo se ohrabrili kročiti na -prijed puni pouzdanja u Boga. Osnaženi timSvjetlom tražimo odgovore na brojna životnapitanja i sami uložimo truda kako bismo uk -lonili svaki mrak u međuljudskim odnosima,posebno u našem narodu i svim građ a n imaove nam drage zemlje.

„Onima koji ga primiše podade moć dapostanu djeca Božja“ (Iv 1, 12). U božićnomOtajstvu prepoznajmo svoje dostojanstvo. To

VRHBOSNA 4/2011 303

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Božić, 2011.

Božićno svjetlo u našem ozračju

Pastoralno vijeće Vrhbosanske nadbiskupi-je na svom redovnom zasjedanju, održanom1. listopada u prostorijama Nadbiskupskog or -d inarijata vrhbosanskog u Sarajevu pod pred-sjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosan-skog kardinala Vinka Puljića, odlučilo je da te -ma za narednu pastoralnu godinu bude: „Ži v -j e ti svoju vjeru ovdje i sada“. Naglasak je napo trebi nove evangelizacije u današnjem svi-jetu u kojem se sve više šire pokreti s naglask -om na religioznost ljudskog karaktera dok sezanemaruje i gubi smisao za Boga pa se ne d -ostatak vjere očituje i kod samih vjernika. Udi skusiji je rečeno da se u svijetu tehnike sveviše čovjek udaljava od Boga pod dojmom damu tehnika pruža mnogo toga što mu je po tr -ebno za život pa se zato zanemaruje odnosprema Bogu. Istaknuto je kako jedno od važ-nijih pitanja jest, kako oživjeti vjeru po kojoj bivjernici živjeli i djelovali izvan crkve – u obite-lji i u svakodnevnom životu, na radnom mje-stu i u odnosu prema radniku i poslodavcu.Naglašeno je da ne bi smjelo biti raskorakaizmeđu vjere i života pa bi i značenje evange-

lizacije trebalo razumjeti tako da je potrebnoživjeti vjeru po Evanđelju i to utjeloviti u živo-tu. Spomenut je i poziv pape Benedikta XVI.upućen mladima u Madridu: „Idite evangeli-zirati“. Istaknuta je i potreba da katolici živesvoju vjeru i u sredinama u kojima su manjebrojni te da tamo gdje jesu daju svjedočanstvonade koja je u njima.

Tijekom zasjedanja naglašeno je da se slje-deće godine obilježava 50. obljetnica II Vatika -n skog sabora što bi trebao biti poticaj na pono-vno buđenje duha koncila i na novu evangeli-zaciju i življenje svoje vjere ovdje i sada.

Na zasjedanju se razgovaralo o prijedloguuv ođenja župnog kartona u kojem bi bili une-seni svi važniji podatci o župi i pastoralnomdjelovanju kako bi se imao cjelokupan prikazsvih podataka o župama. Karton bi sadržavaostatističke podatke župa, strukturu pastoral-nog rada, strukturalne aktivnosti, dušobrižni-štvo i pastoralni kalendar. Program bi omogu-ćio brzo unošenje i promjenu svih podataka.Tako bi u dogledno vrijeme sve župe imale pri-stup kartonu župe i povremeno ga obnavljale.

Ot ajstvo ne dolazi od ljudske moći niti od bilokojih zakona. Njega daje Sin Božji koji nas uč -ini svojom braćom. Čuvati dostojanstvo značičuti Utjelovljenu Riječ i slijediti je u sva ko d -nevnom životu.

Upućujući Vam i ove godine Božićnu če st i -tku, želim da vas obasja svjetlo n ovorođenogaIsusa te vam otkrije smisao življenja i smisaosvakodnevnog trpljenja. Neka nam obasjastaze međusobne suradnje, prihvaćanja, po št -i v anja i izgrađivanja zajedništva utemeljenana vjeri u Onoga koji nas učini djecom Bo žj -om. U božićnoj čestitci, želje su mi da očit ov -ana ljubav Božja ispuni sve naše obitelji kakobi u njima vladala sloga, razumijevanje, radostvjere i hrabro življenje. Čestitajući Božić, napo seban način, djeci želim istinski doživljaj ra -d osti u ozračju ljubavi obitelsjkog gnijezda. Imladima želim čestit Božić! Otkrijte u Kristusmisao života i ostvarite ga po Božjoj ljubavi.Sv im bolesnima, nemoćnima i starima želim

da Isusovo rođenje donese snagu i strpljivostu njihove živote te da nađu razumijevanje kodsvojih najbližih. Neka slavlje Božića, posebiceu godini vjere, učvrsti našu nadu i ojača vjeru,kako bismo ovaj svijet mijenjali zračeći dob ro -t om i plemenitošću, izgrađujući mir, slogu ijed nakopravnost među ljudima.

Svima vam želim čestit Božić i na dobrovam došlo porođenje Isusovo, koje neka u no -voj 2012. godini udijeli svoj blagoslov u dobruzdravlju, uspješnom radu i lijepom zaje n d -ištvu svjedočeći Božju ljubav. Marija, Majka Is -us ova i Majka naša, neka sa svojim Sinom Is -us om bude najdraži gost u našem obiteljskomdomu i osobnoj vjeri.

Čestitajući Božić, na sve zazivam Božji bla -go slov i srdačno pozdravljam!


304 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Odràna sjednica Pastoralnog vije}a Vrhbosanske nadbiskupije

Na zasjedanju je istaknuto nekoliko doga-đanja koja su obilježila život mjesne Crkvevrhbosanske: obilježavanje 130. obljetnice po -novne uspostave crkvene hijerarhije i dodjelapriznanja za 13 osoba iz svakog od dekanatakoje su zaslužne za kršćansko svjedočenje užupnim zajednicama; hodočašće u Rim nabeatifikaciju pape Ivana Pavla II., 1. svibnja2011. i beatifikacija Drinskih mučenica 24.rujna u Sarajevu.

Kardinal Puljić je ukazao na potrebu forma-

cije budućih akolita koji bi pomagali svećenikupričešćivati pod Misom te na uvođenje trajnogđakonata kao i izobrazbu za medijsku djelat-nost. Sudionici Pastoralnog vijeća su podržaliove potrebe na kojima bi posebno trebalo radi-ti u novoj pastoralnoj godini pod geslom:Živjeti svoju vjeru ovdje i sada.

Bosiljko Rajić, pastoralni vikar

VRHBOSNA 4/2011 305

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Prema Pastoralnom kalendaru Vrhbosanske nadbiskupije redovna sjednica Svećeničkog vijeća jepredviđena u srijedu, 12. listopada 2011. godine. Početak rada je u 9 sati, u prostorijama Ordinarijata.

Dnevni red:

1. Zapisnik s prošle sjednice2. Izazovi današnjeg pastorala na terenu VN. U temu uvode fra Zoran Livančić i vlč. Filip Maršić3. Informacije o Sinodi VN4. U susret jubileju otvaranja II. vatikanskog koncila – izazov za novu evangelizaciju

(prof. dr. Mario Bernadić) 5. Pastoralni kalendar6. Seminar o medijima7. Razno

Ručak je predviđen u 12.30 sati, a po potrebi rad se nastavlja i poslije ručka. Svećenike kojieventualno ne mogu doći na sjednicu molim da se pismeno ispričaju.

U iščekivanju susreta iskreno pozdravljam u Gospodinu.

Vinko kard. Puljićnadbiskup vrhbosanski

Ilija Orkić, kancelar

Sjednica Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupijePredmet: Poziv na sjednicu

Datum: 29. rujna 2011.Broj: 1542/2011

Članovima Zbora konzultora Vrhbosanske nadbiskupijePredmet: Poziv na sjednicu

Datum: 30. rujna 2011.Broj: 1543/2011

Ovim pozivam na sjednicu članove Zbora konzultora Vrhbosanske nadbiskupije koja će seodržati 11. listopada 2011. godine u prostorijama Ordinarijata s početkom u 15 sati.

Prečasna gospodo dekani!

Svake godine smo u ovo vrijeme tražimo prijave župa za podjeljivanje sakramenta sv.Potvrde u Vašem dekanatu. Molim Vas da dostavite najkasnije do 20. 10. tekuće godine, za nare-dnu godinu, kako bih što prije napravio kalendar i rasporedio termine po župama.

Napominjem i lijepo Vas molim da mi eventualno naznačite termine koji vam nikako neodgovaraju.

Budući da priprava za sakrament Potvrde traje duže, nadam se da ćete Vi i župnici Vašegdekanata preostalo vrijeme iskoristiti pastoralno mudro na radost Vas samih, krizmanika, njiho-vih roditelja i kumova te cijele župne zajednice.

Sv. Potvrda je u župi velik događaj, zato je potrebno pripravljati sve da to bude u prvom reduDuhovski događaj, a onda i vanjska proslava. Ta svijest, čini mi se, treba još više rasti i sazrije-vati u svima nama.

Zahvaljujući na dosadašnjem pastoralnom žaru, iskreno Vas pozdravljam i na sve zazi-vam Božji blagoslov.



Dnevni red:

1. Zapisnik s prošle sjednice2. Pastoralni centar Vogošća3. Permanentno obrazovanje svećenika4. Ekonomsko poslovanje u nadbiskupiji: intencije, milostinja, imovina i vođenje računa5. Razno

Na sjednici se biti naglasak na ekonomskom poslovanju župa i na permanentnom obrazova-nju svećenika.

Molim svećenike koji ne mogu nazočiti susretu da se pismeno ispričaju.

U iščekivanju susreta i sjednice iskreno Vas pozdravljam u Gospodinu.



306 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Predmet: Upit o krizmama u 2012. godini

Dekanskim uredima Vrhbosanske nadbiskupije

Datum: 29. rujna 2011.Broj: 1544/2011

VRHBOSNA 4/2011 307

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Svećenicima i župama Vrhbosanske nadbiskupije

Predmet: Postavljanje mozaika „Gospe Kondžilske“(Komušanske) - u Nazaretu

Draga braćo misnici!

Prije dvije godine (rujan 2009.) svećenici Vrhbosanske nadbiskupije organizirano su, skupasa mnom, hodočastili u Svetu zemlju.

Tijekom toga hodočašća, posebno nakon posjeta Nazaretu, rodila se ideja da se i lik BlaženeDjevice Marije iz Bosne i Hercegovine postavi u predvorje ovog najvažnijeg marijanskog sveti-šta, uz likove iz mnogih zemalja svijeta.

Nakon kontakata sa kustodom Sv. Zemlje i gvardijanom u Nazaretu, rečeno nam je da sunam osigurali mjesto za postavljanje slike (pored lika Majke Božje Bistričke) iz Bosne iHercegovine. Na zasjedanju BK BiH, biskupi su dali svoju suglasnot za ovu ideju.

Zatim smo kontaktirali umjetnicu koja se posebno specijalizirala za izradu mozaika (radi se oumjetnici Blaženki Salavarda – koja je rodom iz Bosne i Hercegovine, a djeluje u Zagrebu) tesmo naručili mozaik Gospe Kondžilske.

Mozaik je u izradi i trebao bi biti gotov ove jeseni.Postavljanje i blagoslov mozaika je planiran za blagdan Navještenja Gospodinova –

Blagovijest (25. ožujka 2012.).Bilo bi lijepo kad bi grupa vrhbosanskih svećenika pratila nadbiskupa Puljića i pošla na ovo

hodočašće. Planirani termin je 23. - 30. ožujka 2012. Ili negdje između 3. i 12. ožujka 2012. godine.Kao što su neki od svećenika predložili tijekom prošlog hodočašća u Svetu Zemlju, bilo bi lije-

po kad bi vrhbosanski svećenici dali doprinos i platili izradu mozaika, kao zahvala Mariji. Cijenamozaika je 4.000,00 KM.

Iskrena hvala na suradnji i pomoći, sve srdačno pozdravljam i na sve zazivam obilje Božjegblagoslova.

Vinko kardinal PuljićNadbiskup vrhbosanski


Datum: 15. listopada 2011.Broj: 1619/2011

Potpuni oprost uz Dušni danDatum: 15. listopada 2011.Broj: 1625/2011

Crkva pruža posebnu mogućnost stjecanja potpunog oprosta namijenjenog za duše pokoj-nih prigodom Spomena svih vjernih mrtvih.

Potpuni oprost na području Vrhbosanske nadbiskupije tom prigodom za duše naših pokoj-nih može se postići od 1. studenog do uključivo 6. studenog.

Taj potpuni oprost namijenjen za duše pokojnika, može se dobiti u svim crkvama, na svimgrobljima uz redovne uvjete: biti u milosti tj. ispovjeđen i pričešćen, te pohoditi crkvu ili grobljei izmoliti Oče naš, Vjerovanje i molitvu na nakanu Svetog Oca.

Zato ljubazno molim svećenike da vjernicima omoguće svetu ispovijed, kako bi mogli posti-ći ovu povlasticu uz Spomen svih vjernih mrtvih, te namijeniti je za pokojne.

Ovo je već po deseti put kako pozivam cijelu Vrhbosansku nadbiskupiju na molitvu zaDomovinu na dan smrti kraljice Katarine Kosače – Kotromanić. Ujedno već deseti put hodoča-stimo na Bobovac s istom nakanom. Ove godine je to 22. listopada, subota. S nama su se prijeosam godina pridružile oružane snage BiH, kao i službe sigurnosti u BiH.

Svi koji budu hodočastili na Bobovac, mogu se pridružiti oružanim snagama moliti zajedni-čki krunicu penjući se na Bobovac. Drugi se mogu pridružiti na Misnom slavlju koje će biti u 11sati. Tradicijom slavimo Misu za Domovinu na Bobovcu.

Na 25. listopada, smrtni dan Kraljice neka se u svim župama uzme obrazac za zbornu moli-tvu iz Rimskog misala str. 722, a ostalo iz obrasca Za napredak naroda.

U radosnom molitvenom zajedništvu neka nas ispuni Božji blagoslov, te vas srdačno poz-dravljam!



Podsjećam svećenike da na Dušni dan mogu slaviti tri Svete mise: s tim što za jednu moguprimiti stipendij, drugu mogu slaviti za svoje pokojne a treću obavezno na nakanu Svetog Oca.

Zazivajući na vas obilje Božjeg blagoslova iskreno vas pozdravljam!


Preč. Ilija Orkić, kancelar

308 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

X. Molitveni dan za DomovinuUtorak, 25. listopada 2011.

– Bobovac, 22. listopada 2011. u 11 sati –


85. Misijska nedjelja23. listopada 2011.


Na svaku župu je stigao materijal za misijsku animaciju u župama iz Misijske središnjice.Ovim pozivam sve pastoralne djelatnike: župnike, župske vikare, vjeroučitelje i vjeroučiteljiceda što bolje organiziraju misijsku animaciju, a na poseban način proslavu Misijske nedjelje užupi. U prvom redu je organizirati molitveni duh za misije i misionare, a onda neka se skuplja-ju prilozi na tu naklanu i proširi čitanje Radosne vijesti, kako bi misijski duh što temeljitije zaži-vio u srcima vjernika.

Sva milostinja skupljena na Misijsku nedjelju neka se čim prije dostavi u Ekonomat nadbi-skupije, kako bi na vrijeme mogli proslijediti. Upozoravam da nitko nema pravo mijenjati naka-nu te milostinje, nego je cjelovito predati.

Na sve zazivam Božji blagoslov te srdačno pozdravljam!

Vinko kardinal PuljićPreč. Ilija Orkić, kancelar nadbiskup vrhbosanski

VRHBOSNA 4/2011 309

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Prema članku 17. Statuta Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije, sazivam sjednicu Vijećaza mlade koja se ima održati 21. listopada 2011. u prostorijama Ordinarijata Vrhbosanske nadbi-skupije, Kaptol 7 (Sarajevo) s početkom u 16.00 sati.

Dnevni red:1. Pozdrav i uvodna riječ nadbiskupa Vinka Kardinala Puljića2. Čitanje i usvajanje zapisnika s prošle sjednice 3. Razrješenje starih i imenovanje novih članova Vijeća 4. Izvješća o projektima na biskupijskoj razini u proteklom razdoblju (Ekumenski kamp

Friedensgrund, Animatori, Mali putokazi u život, Skauti, SDM, Volonteri na BeatifikacijiDrinskih mučenica)

5. Izvješća Udruga i dekanatskih predstavnika o aktivnostima u proteklom razdoblju(Salezijanska mladež, UKS Emaus, PMI, Frama, Fokularini)

6. Najava aktivnosti u narednom razdoblju (Aktivnosti Vijećnika, Umrežavanje,Destigmatizacija osoba zaraženih HIV-om, Škola volonterizma, Dekanatski susreti krizmanika, Dekanatski križni put, KMNL, Taize)

7. Razno

Kao nastavak našeg druženja nakon sjednice uslijedit će seminar na temu Destigmatizacijaosoba oboljelih od HIV-a, te prenoćište u Internatu Katoličkog školskog centra sv. Josip uSarajevu. Sve vijećnike radosno pozivam na proslavu Dana Centra i blagoslov kamena temeljcaNadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. sutradan, 22. listopada u 16.30 uGatačku 18. Svim Vijećnicima koji nisu iz Sarajeva bit će osiguran smještaj, kako s petka na subo-tu tako i sa subote na nedjelju u KŠC-u sv. Josip u Sarajevu.U nadi da ćete se odazvati, sve Vasiskreno pozdravljam i zazivam obilje Božjeg blagoslova!



PREDMET: Poziv na IX. sjednicu Vijeća za mladeVrhbosanske nadbiskupije

Sarajevo, 21. listopada 2011. u 16 sati


Dekanska konferencija Vrhbosanske nadbiskupijeSarajevo, srijeda – 9. studenoga 2011. s početkom u 9.30 sati.


U Pastoralnom kalendaru je predviđena Dekanska konferencija 9. studenoga 2011. godine.Ovim pozivam svu gospodu Dekane da dođu na redovni godišnji sastanak, koji će se održati uprostorijama nadbiskupskog Ordinarijata s početkom u 9.30. sati.

Dnevni red:1. Pozdrav i uvodna riječ Nadbiskupa;2. Izazovi u pastoralu na području dekanata (svaki dekan pripraviti);

3. Predstavljanje uvezivanja pastorala mladih i caritasa vrhbosanske nadbiskupije na terenu sažupama; prikaz odgovornog za pastoral mladih i direktora Caritasa.

4. Program pastoralne godine5. Kratko informiranje o planiranoj godini vjere 6. Razno

Nakon svake teme predviđena je konstruktivna rasprava, koja bi omogućila što složnijipastoralni rad u nadbiskupiji. Predviđen je zajednički ručak u 12.30 h i rad nakon ručka dok nezavršimo teme.

Radujući se Vašem dolasku i bratskoj suradnji iskreno vas pozdravljam i na vas zazivam obi-lje Božjeg blagoslova.


Preč. Ilija Orkić, kancelar__________________________

Dostavlja se :Svim DekanimaGen. vikaru, pastoralnom vikaru, kancelaru i ekonomudr. Šimi Maršiću i dr. Mirku ŠimićuArhivu

310 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Održana Dekanska konferencija Vrhbosanske Nadbiskupije

9. studenoga 2011.

Pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, 9. stude-nog 2011. u prostorijama Vrhbosanskog ordinarijata održana je redovna Dekanska konferenci-ja Vrhbosanske nadbiskupije. Na sjednici su, osim kardinala i većine članova Nadbiskupskogordinarijata vrhbosanskog, sudjelovali dekani iz 12 od 13 dekanata Vrhbosanske nadbiskupijete predstavnici Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ i ravnatelj CaritasaVrhbosanske nadbiskupije.

Tema susreta je Izazovi u pastoralu na području dekanata i umrežavanje pastorala mladih i CaritasaVrhbosanske nadbiskupije na terenu sa župama. Dekani su u izvješćima istaknuli poteškoće u radua date su i perspektive za buduće pastoralno djelovanje.

Izazovi u današnjem pastoralu su različite skupine vjernika kojima treba pružiti duhovnovodstvo i življenje po kršćanskim načelima. Rad s mladima je velika potreba i traži se novi pri-stup pastorala s mladima. Centar za mlade Ivan Pavao II nudi razne programe i tako se pokazu-je jedna dobra perspektiva u radu s mladima. Ovaj Centar za mlade nudi susrete s krizmanici-ma u sklopu njihove priprave za krizmu te križni put mladih po dekanatima u korizmenom vre-menu za pripravu na Uskrs. Radi se o cjelodnevnom pješačenju po župama i na takav načinsvjedoče mladi svoju vjeru u Boga. Centar za mlade, na ovom susretu, ponudio je projekt osni-vanja dekanatskih ureda za mlade. Na taj način bi se olakšao rad centralnog ureda a težište bise moglo prenijeti na dekanate koji bi onda s centralnim uredom koordinirali sve aktivnosti.

U mnogim župnim zajednicama je veliki broj starih i bolesnih osoba. Svećenici su na raspo-laganju za duhovnu skrb tih osoba ali se postavlja pitanje socijalne skrbi koja nedostaje u pro-gramima civilnih vlasti a i Caritas ima sve manje sredstava za to. Ravnatelj Caritasa Vrhbosanskenadbiskupije vlč. dr. Mirko Šimić je predstavio plan i program rada Caritasa. Istaknuo je veliku

VRHBOSNA 4/2011 311

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

potrebu pružanja pomoći po župama ali je sve manje financijskih sredstava. Ponudio je sura-dnju svim župama i u granicama mogućnosti pomoći će u realizaciji socijalnih programa.

Uloga laika u pastoralu je nezaobilazna tema. Postavlja se pitanje kako uključiti laike u pasto-ralno djelovanje. Potrebno je tražiti neke manje programe izobrazbe laika koji bi se osposoblja-vali za neke aktivnosti u crkvi. Tako je Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije ponudio pro-gram dodatne edukacije u području novinarstva u okvirima župnih zajednica. Svi oni kojiprođu tu izobrazbu mogli bi slati izvješća za Katolički tjednik i za to bi dobivali honorar a zažupne zajednice bi bio to veliki doprinos jer bi se time pobudio interes čitanja i za one koji su iztog kraja a žive negdje na drugom mjestu.

Nadbiskup Vinko kard. Puljić je na kraju konferencije potaknuo sudionike da se otvorenovim mogućnostima pastoralnog djelovanja i dadnu svoj doprinos u zajedničkom radu i uve-zivanju s Nadbiskupijskim Centrom za pastoral mladih i Caritasem. Naglasio je da je na sjedni-cama Pastoralnog i svećeničkog vijeća istaknuta potreba proglašenja godine vjere za narednupastoralnu godinu. Uz pripremu programa i projekata za narednu pastoralnu godinu naglaše-na je potreba duhovne obnove uz obiteljsko moljenje krunice i sudjelovanja na svetim misama.

Konferencija je završila u popodnevnim satima, nakon četverosatnog rada.

Bosiljko Rajić/I.O.

IX. sjednica Vijeća za mlade Vrhbosanskena dbiskupije održana je 21. listopada 2011. upr o storijama Vrhbosanskog ordinarijata. Sje d -nici su nazočila 23 Vijećnika.

Nakon molitve, sve nazočne pozdravio jeKardinal i zahvalio na stalnom trudu i zalaga-nju. Nakon usvajanja zapisnika, prema Sta t u -tu, Kardinal je razriješio dužnosti vijećnicu Bo -j anu Harambašić iz Doborskog dekanata, kojaje dala ostavku iz osobnih razloga, te na njenomjesto imenovao Ivicu Radića, vjeroučitelja. UVijeće je primljena i Sanja Babić kao predsta-vnica Brčanskog dekanata koji do sada nijeimao vijećnika.

Izvješća o projektima u proteklom razdo-blju bila je iduća točka dnevnog reda.

O Ekumenskom kamp mladih Friedensg ru -nd BiH, izvijestila je Ivana Klačar. Kamp jeodržan od 17. do 27. lipnja u župi RođenjaBDM u Ulicama. Sudjelovalo je 35 mladih ka -to lika i pravoslavaca. Tema je bila Volonterizamje cool. Kroz deset dana, molitve u duhu Taize-a animirala je Luzia Pffeifer iz Njemačke, per-manentica u Taize-u, a mladi su uz duhovnirast imali priliku razvijati volonterske navikekroz različite radne akcije, upoznati različitostii sličnosti između pravoslavlja i katoličanstva,

posjetiti Bijelu džamiju u Brčkom, pravosla-vnu crkvu u Vitanovićima i Bukviku, te crkvuPr esvetog Srca Isusova u Brčkom.

O Foramciji animatora „Mladi za mlede“iz vijestila je Lucija Vukoja. U generaciji2010/2011 u projektu je sudjelovalo 52 mladihiz 16 župa. Veliki napredak ove godine jest štosu učešće uzele i župe koje do sada nisu sudje-lovale u projektu: Morančani, Vitez, Dubrave,Nova Bila, Kraljeva Sutjeska i Banbrdo. Od uk -u pnog broja sudionika 41 je imalo uvjet zaspecijalizaciju koja je održana od 1.-7. srpnjažupi Rođenja BDM u Ulicama. Nove akadem-ske godine planirano je održati dvije paralelneformacije, za sjeverni i južni dio biskupije, aodržavale bi se u Odžaku i Sarajevu.

Mali putokazi u život je projekt koji je na -m i jenjen za djecu bez roditeljskog staranja.U protekloj akademskoj godini tim je posjetiodevet domova za djecu bez roditeljskog stara-nja u BiH, gdje su održali po četiri radionice.Te me radionica bile su: Komunikacija, Razli č it -ost obogaćuje, Volonterizam i Timski rad. Krozove radionice s kojima se radilo na edukaciji isocijalizaciji, prošlo je 150 mladih srednjoškol-skog uzrasta. Kao završetak projekta održan jepetodnevni edukativno-zabavni kamp, na

Izvješće s IX. Sjednice Vijeća za mlade Vrhbosanske nadbiskupije

kojem je sudjelovalo 50 mladih iz pet domova.Kamp se održao u župi RBDM u Ulicama, od08. do 12. 07. Nakon uspješno okončane godi-ne, tim projekta Mali putokazi u život nastav-lja sa svojim radom i u novoj akademskoj go -di ni. Domove će posjetiti sa četiri nove radio-nice na teme: Sačuvajmo svijet za buduće ge n -e racije, Slobodno vrijeme, Stop nasilju i Pre ve -ncija ovisnosti. Rad na projektu u ovoj godinizavršit će edukativno-zabavnim kampom.Ovim projektom Nadbiskupijski centar zapastoral mladih „Ivan Pavao II“, osim što jeproširio svoje djelovanje i pokazao svoju zau-zetost i za ovu populaciju mladih, stipendiraoje studente koji su uključeni u ovaj projektkako bi im pomogao u njihovom studiju.

O Skautima je izvijestila Gorana Lovrić.Planirani odlazak skauta u Madrid, kao i kampkoji se trebao održati zajedno s mladima izItalije nisu realizirani zbog SDM-a. Tijekomposjete skauta iz Italije napravljen je programrada za ovu godinu, a za duhovnika skautaod r eđen je don Ilija Marković, kapelan na St -upu. Plan rada sadrži pripremu za prezentaci-ju skautizma u župi Stup, a potom i u ostalimžupama naše Nadbiskupije.

O Svjetskom danu mladih koji je održanod 11.-21. kolovoza u Madridu izvijestila jeIvana Vidović. Iz BiH je sudjelovalo 149 mla-dih, od toga 29 iz Vrhbosanske nadbiskupije.Prvih pet dana mladi su boravili u biskupijiCartagena, a potom su se pridružili ostalimho dočasnicima u Madridu. Glavne točke pro-grama bile su Misa otvorenja, doček Sv. Oca,Križni put na ulicama Madrida, te Misa zatva-ranja SDM-a. Sljedeći susret najavljen je za2013. godinu u Brazilu.

Vijećnici su se osvrnuli i na BeatifikacijuDrinskih mučenica. Oko 200 volontera iz cije-le Vrhbosanske nadbiskupije pomoglo je priorg anizaciji. Svi mladi koji nisu bili s područjaSarajeva spavali su u KŠC-u Sv. Josip. Gene -ralni zaključak je da su svi primijetili volonte-re i da su zadovoljni njihovim zalaganjem i po -moći u realizaciju ovog bitnog događaja. Ve likiodaziv mladih na volontiranje jednom ova-kvom događaju je potvrda da mladi žele raditii da su prepoznali prave uzore u svom životu.

O aktivnostima Salezijanske mladeži izvi-jestila je Kristina Udovičić. Za vrijeme ljetnihraspusta održano je Dječije ljeto u Oratoriju uŽepču koje je trajalo tri tjedna. Sudjelovalo je

oko 200 djece s područja Žepča koje su u pot-punosti organizirali i realizirali animatori.Ovog ljeta je prvi put organiziran je i Oratorijna kotačima, gdje su salezijanski animatori pro-veli sedam dana u župi Stup, te uz radionice,igre i molitvu družili se s djecom iz ove župe.Don Mihovil, duhovnik Salezijanske mladeži,hodočastio je s manjom grupom mladih pješi-ce od Žepča do Sinja.

UKS Emaus s novim aktivnostima započi-nje s novom akademskom godinom. BendEmaus sudjelovao je na festivalu duhovne gla -zbe Hosanafest u Subotici, gdje su osvojilinagradu za najbolji tekst. Izborna skupštinaodržat će se 26. listopada.

O radu Prijatelja maloga Isusa govorile suMirjana Šakota i s. Ružica Jozić. U proteklomrazdoblju dva događaja su obilježila rad PMI.U Gromiljaku je 19.04.2011. održan seminar oposlanju i ulozi članova PMI na kojem su na -zo čili predstavnici PMI iz župa BiH gdje dj -eluju sestre Služavke Maloga Isusa. Održanisu i izbori na kojima je predstavnica PMI zaBIH postala je Mirjana Šakota iz župe Pr es -vetoga Srca Isusova u Prozoru. Drugi događajodržan je u Zagrebu u lipnju gdje je upriliče-na duhovna obnova i seminar za predstavnicePMI iz Splitske, Sarajevske i Zagrebačke pro-vincije za pročelnice udruge PMI iz svake pro-vincije te za provincijalne poglavarice ovihprovincija. Predavač je bio don Pavao Madž -are vić, a susretu je nazočila i generalna pogla-varica s. Maria- Ana Kustura. Naglašena je va -ž nost lika sluge Božjega Josipa Stadlera, MajkeMarije i evanđelja u našim vjerničkim životi-ma. Održana je i sjednica na kojoj je oformlje-na prva povijesna Vrhovna uprava udrugePMI koju sačinjava 8 izabranih članica. Nakonzavršetka seminara novoizabrane predstavni-ce PMI ujedno i članice Vrhovne uprave PMIsu svečano položile i svoje zavjete udruzi PMI.Usvojen je i Statut PMI.

O aktivnostima Frame izvijestio je DraganGlavaš. U svibnju je održana Nacionalna izb o -rna skupština, gdje je izabrano novo Nac ion a -lno vijeće, te je izglasan Statut Frame, koji ćepo tvrditi Nacionalno bratstvo FSR-a, 24. listo-pada u Kraljevoj Sutjesci. Ove godine realizi-ran je i prvi Franjevački marš, na kojem su ml -adi najprije pet dana pješačili, obilazeći franje-vačke samostane, a potom se uputili u Asiz nasla vlje Porcijunkule. U rujnu je održan

312 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 313

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Sportski susret Frame, na kojem je bilo 700 fr -a ma ša, a natjecalo se u tri kategorije: muški iže nski nogomet, te odbojka.

O Fokularinima je izvijestila Ana Huml. Ulipnju su zajednicu u Sarajevu posjetili odgov -o rni za Pokret fokulara u jugoistočnoj Eu ro pi.Tom prilikom održan je cjelodnevni susretprožet pjesmom, molitvom i svjedočanstvima.Od 24.08. do 02.09. održani su Dani Fokolara uSarajevu. Fokolarini su posjetili 16 obitelji iuvjerili se kako snaga Isusove prisutnostimeđu nama daje novi polet i potiče zalaganjeda zajedno nastavimo put koji smo započeli.28.08.2011 održan je susret mladih iz Pokretafokolara koji se posebno sastaju kako bi dijelilisvoja iskustva, družili se, pjevali te planiralisvoje aktivnosti. U narednom razdoblju plani-ran je Susret zajednice Pokreta fokolara, teposjet katehista i teologa iz Švicarske zajedni-ci Pokreta fokolara u Sarajevu.

O aktivnostima u nadolazećem razdobljugovorilo se o Aktivnostima vijećnika. Kako bise Vijećnici još više aktivirali i radili na promo-ciji programa koje se nude mladima na svimrazinama naše Nadbiskupije (župa, dekanat,biskupija) u narednom razdoblju oni će biti tikoji će prenositi informacije i pomoći pri orga -n i zaciji susreta. Cilj veće uključenosti Vijeć ni -ka jest decentralizacija organizacije svih susre-ta. Prijedlozi za to jesu: sudjelovanje na de ka -n a tskim susretima svećenika, na kojima bi pr -e nosili zaključke sa sjednica Vijeća za mlade;Or g anizacija Dekanatskih susreta krizmeni-ka i Dekanatskog križnog puta mladih, uz te -h ničku podršku iz Centra za mlade, kao i ko -or dinacija Škole volonterizma. U dogovoru sod govornom osobom u Centru, Vijećnici biko ntaktirali župnike i ponudili radionicu. Na -kon što pronađu župu/školu gdje se može odr-žati radionica, te dogovore termin, povratneinformacije bi slali koordinatoru cijelog pro-jekta. Kako bi se sve navedeno moglo lakšerealizirati, dogovoreno je da će se ovaj prije-dlog iznijeti na Konferenciji dekana koja seima održati 9. studenog.

O novom projektu koji je krenuo u rujnupod nazivom Umrežavanje i pozicioniranjeNCM Ivan Pavao II., govorila je Renata Vr do -ljak. Provodit će se na tri razine: umrežavanjesa župama i katoličkim institucijama, umreža-

vanje s nevladinim organizacijama, te umreža-vanje na internacionalnoj razini. Centar trebabiti prepoznatljiva institucija u bh. društvu, teimati ulogu u odlučivanju oko važnih stvarikoji se tiču mladih. Na tome se trenutno radi.Prvi koraci su učinjeni u kojima Centar s neko-liko važnih nevladinih organizacija želi lobira-ti za donošenje zakona o volonterizmu nadržavnom nivou.

Projekt Smanjenje stigme osoba koje živesa HIV virusom na području Vrhbosanskenadbiskupije započeo je 01. kolovoza 2011.godine. U prvom mjesecu projekta radilo sena okupljanju tima, te su četiri studenta teolo-gije prošli kroz petodnevni seminar ove pro-blematike kroz koji su usvojili znanja o HIV- iAidsu i postali certificirani facilitatori u ovomprojektu. Planirano je da se ovaj projekt pro-vede kroz četiri mjeseca, unutar kojih će seodržati dva seminara i 12 radionica u 11 gra-dova Vrhbosanske nadbiskupije.

„Škola volonterizma“ i 72 sata bez kompro-misa: Kako bi se mladima što više približio po -jam i važnost volonterizma pokrenuta je „Školavolonterizma“. Tim od 24 studenta kroz godinudana obići će 40 župa i škola, te odraditi radio-nicu o volonterizmu. „72 sata bez ko m p romisa“bit će svojevrsna kruna i prilika ml adima dausvojenu teoriju provedu u praksu. Dogovorenje i termin akcije: 27.-30. rujna 2011.

KMNL: U novoj sezoni prijavljeno je 9ekipa. Sljedeće godine od 8. do 10. lipnjaNacionalna završnica KMNL-a održat će se uSarajevu. Započeli su pregovori o smještajusudionika i mjestu odigravanja utakmica.

Taize: Počele su pripreme za Hodočašćepovjerenja na Zemlji, koje će se za Novu godi-nu održatiu Berlinu. U skladu s tim počet će ipr i premne molitve za susret u Sarajevu, tepromocija Taize-a u župama.

Na kraju sjednice svi Vijećnici su podijeliliradost zbog blagoslova kamena temeljca Na -dbi skupijskog centra za pastoral mladih IvanPavao II. koji će biti na raspolaganju mladimaza različite projekte, ali i mjesto susreta i vjere.Ka rdinal je zahvalio svim vijećnicima naozbiljnosti i predanom radu, te na sve zazvaoBožji blagoslov.

Dr. Šimo Maršić

Kršćanski narod Vrhbosanske nadbiskupije iskusio je, tijekom svoje povijesti i osobito u kr -vavim događajima nedavnog rata na Bal kanu (1992. - 1996.), da je vjera u Isusa Krista jedinasnaga sposobna stvoriti u svim ljudima mir, uzajamno razumijevanje i istinski ljudski napredak.

Svjesni ove istine svećenici naše Nadbiskupije, čak i u najstrašnijim trenucima petogodišnjetragične opsade Sarajeva, nikada nisu ostavili svoje vjernike same, hraneći ih Riječi Božjom isnagom sakramenata. Po izlasku iz rata, Crkva je očuvala vjeru koja se pred strahotama, svakod-nevnim bombardiranjima, užasavajućim stradanjima mnoge braće i sestara, pokazala kao naj-snažnija podrška i najdragocjenije blago.

Vjera, međutim, kako kaže Sv. Pavao, pretpostavlja navještaj, to jest evangelizacija koja će usrcima ljudi uprisutniti iskustvo Ljubavi Božje u Isusu Kristu. Stoga »Crkva ima dužnost uvijek i svu-gdje navješćivati Evanđelje Isusa Krista« (Benedikt XVI, M.P. Ubicumque et semper, 21. rujna 2010.).

Povijesno iskustvo koje sam proživio sa kršćanskim narodom Sarajeva potiče me da mogu bitijoš više otvoren opetovanim pobuđivanjima blaženog Ivana Pavla II. i Njegove Svetosti PapeBenedikta XVI. na Novu Evangelizaciju, potrebnu našem društvu koje je svakodnevno izloženobombardiranju medija protiv vjere i katoličkog morala.

Sveti Otac Benedikt XVI, uz to što je uspostavio Papinsko vijeće za Novu Evangelizaciju,nedavno je, prilikom Angelusa 18. rujna ove godine, rekao: »Danas živimo u dobu Nove Evangelizacije.Široki se obzori otvaraju naviještanju evanđelja, dok su krajevi drevne kršćanske tradicije pozvani iznovaotkriti ljepotu vjere. Protagonisti toga poslanja su muškarci i žene koji, poput svetog Pavla, mogu reći: “Menije živjeti Krist”. To su osobe, obitelji, zajednice koje prihvaćaju raditi u vinogradu Gospodnjem, prema slicikoju donosi evanđelje ove nedjelje (usp. Mt 20, 1-16). Ponizni i velikodušni radnici, koji ne traže drugenagrade osim one da sudjeluju u poslanju Isusa i Crkve ... Dragi prijatelji, evanđelje je preobrazilo svijet, onoto i nadalje čini, poput rijeke koja natapa golemo polje. Obratimo se u molitvi Djevici Mariji da u čitavojCrkvi zriju svećenička, redovnička i laička zvanja u službi Nove Evangelizacije«.

Milošću Božjom i majčinskom zaštitom Blažene Djevice Marije, slijedeći primjer mnogih kar-dinala i biskupa, želim prianjati uz želju Njegove Svetosti Pape Benedikta XVI. i poduprijeti, umom svojstvu apostola i prvog evangelizatora, zvanja za Novu Evangelizaciju. Stoga, uzVrhbosansko bogoslovno sjemenište u Sarajevu, u kojem se formiraju prezbiteri potrebni zaskrb i rast u vjeri naših vjernika, kanim osnivati Misijsko međunarodno sjemenište, u kojem ćese formirati prezbiteri za Novu Evangelizaciju, raspoloženi ići u bilo koji dio svijeta.

Imajući na umu riječi zadnjih Papa, te ono što govori Drugi Vatikanski Sabor u raznim dokum -e n tima, a osobito u Dekretu Presbyterorum ordinis br. 10: »Svaka svećenička služba sudjeluje u istoj onojuniverzalnoj širini poslanja koje je Krist povjerio Apostolima… u tu se svrhu mogu osnivati međunarodna sje-meništa na korist cjelokupne Crkve«, nakon vremena molitve i savjetovanja s mojim suradnicima,

OSNIVAM

Nadbiskupijsko Misijsko Međunarodno Sjemenište Redemptoris Mater u Sarajevu sa svrhomformacije za prezbiterat za Novu Evangelizaciju, pod zaštitu Presvetog Srca Isusovog, zaštitnika

314 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

DEKRET O OSNIVANJUNADBISKUPIJSKOG MISIJSKOG ME\UNARODNOG

SJEMENIŠTA REDEMPTORIS MATERSARAJEVO

Datum: 28. listopada 2011. Broj: 1704/2011

VRHBOSNA 4/2011 315

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Vrhbosanske Nadbiskupije, Blažene Djevice Marije, Otkupiteljeve Majke, svetih Evanđelista,svetog Jakova Apostola, svetog Ilije proroka, zaštitnika Bosne, svetog Jeronima, svetih Ćirila iMetoda, svetog Nikole Tavelića, svetih Joakima Royo Perez i Ivana Alcobera (mučenika u Kini†1748), svetog Leopolda Mandića, blažene Majke Terezije iz Kalkute i Drinskih Mučenica (†1941).

Ono će se upravljati u skladu s preciznim Statutom i s Pravilom Života koje dodajemo dotič-nom Dekretu i prema odredbama Zakonika Kanonskog Prava, Kongregacije za Katolički Odgoji prema čl. 18 Statuta Neokatekumenskog Puta, konačno odobrenog od Svetog Oca BenediktaXVI. danom 11. svibnja 2008. godine.

Sve »ad majorem Dei gloriam« i »ad salutem animarum«.

U Sarajevu, 28. listopada 2011. na Blagdan svetih Apostola Šimuna i Tadeja.

mons. Vinko kardinal PULJIĆ,Nadbiskup i metropolita vrhbosanski

STATUTNADBISKUPIJSKOG MISIJSKOG ME\UNARODNOGSJEMENIŠTA REDEMPTORIS MATER SARAJEVO

SA SVRHOM FORMACIJE KANDIDATA ZA PREZBITERAT I ZA NOVU EVANGELIZACIJU


1. Nadbiskupijsko Misijsko Međunarodno Sjemenište Redemptoris Mater u Sarajevu sa svr-hom formacije za prezbiterat i za Novu Evangelizaciju, osnovano je od VrhbosanskogNadbiskupa kard. Vinka Puljića, prema želji Ivana Pavla II, koju je izrazio u govoru održanomBi sk upima predstavnicima Biskupskih Konferencija Europe 11. listopada 19851, sa sjedištem uVrhbosanskoj Nadbiskupiji, Donja Jošanica I/1, 71320 Vogošća – Sarajevo.

U slučaju potrebe mjesnih Crkava Europe i drugih kontinenata prezbiteri koji su obavljalisvoju službu u razdoblju od dvije godine u Nadbiskupiji, moći će biti poslani na ta mjesta premasudu Vrhbosanskog Nadbiskupa, uzimajući u obzir kanon 271 ZKP i članaka 31. i 32. StatutaNeokatekumenskog Puta2.

Govor Svetog Oca na Simpoziju biskupa Europe, br. 13, (11. 10. 1985).Statuti Neokatekumenskog Puta odobreni su od Svete Stolice dana 11. svibnja 2008. i objavljeni 13. lipnja istegodine.

12

2. Nadbiskupijsko Misijsko Međunarodno Sjemenište Redemptoris Mater u Sarajevu odgojna jezajednica, to jest skup osoba a ne zborna skupnost osoba (kan. 115 § 2). Isključiva mu je svrha odgo-jiti mladiće i zrele ljude za prezbiterat za Novu Evangelizaciju3, posebice Europe i čitavog svijeta.

U ovom poslanju evangelizacije prezbitere će pomagati čitave obitelji, formirane na Neok ate k u -menskom Putu, koje su raspoložene da budu poslane čak i u najsekulariziranije krajeve4.

3. Sjemenište prima svakog mladića i zrelog čovjeka prokušane vjere, za kojeg postoji svjedo-čanstvo kršćanskog života i koji je sposoban za studije i raspoložen da, kao dijecezanski prezbi-ter, bude poslan od Vrhbosanskog Nadbiskupa da služi bilo kojoj mjesnoj Crkvi u Europi i u svi-jetu gdje se iskaže potreba a na molbu dotičnih Biskupa s potrebama, prema uputama doku-menta Postquam Apostoli br. 15.

4. Nakon pet godina služenja u Nadbiskupiji Ordinarij će ozbiljno uzeti u razmatranje (kan.271 ZKP) molbu koju će mu predložiti prezbiter, kako bi barem neko vrijeme svoga svećeničkogži vota mogao živjeti u misijskoj zemlji.

5. Formacija za prezbiterat oblikovana je prema mjerodavnom Učiteljstvu Crkve, napose prema: SACROSANCTUM CONCILIUM OECUMENICUM VATICANUM II, Decretum de Institutione Sacerdotali,

Optatam Totius (28. X. 1965)

SACRA CONGREGATIO PRO INSTITUTIONE CATHOLICA, Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis (19. III. 1985)

IOANNES PAULUS PP. II, Codex Iuris Canonici (1983)________________, Adhortatio Apostolica Pastores dabo vobis (25. III. 1992)

KONGREGACIJA ZA KLER, Kružno pismo Prezbiter, učitelj riječi, službenik sakramenata i voditelj zajednice nadolazećeg trećeg tisućljeća (19. III. 1999.)

________________, Uputa Prezbiter, Pastir i voditelj župne zajednice (4. VIII. 2002)

PAPINSKO VIJEĆE ZA LAIKE, Statuta Neokatekumanskog Puta, Čl. 18 (13. VI. 2008)

BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINE, Dokumenti koji se odnose na formaciju svećenika.

6. Kandidati se u sjemeništu formiraju za Svete redove u svećeničkom duhu za život molitvei za bogoslovne i stožerne kreposti, u ozbiljnom zauzimanju za filozofske i teološke studije, zadjelo specifično dijecezanske itinerantske evangelizacije, partikolarnog pastoralnog zauzimanjaza udaljene od Crkve.

7. U svrhu Nove Evangelizacije odgojni proces formacije uključuje kao svoj specifični itemeljni element izravno i osobno sudjelovanje u Neokatekumenskom Putu6 koji će biti privile-girano pastoralno sredstvo da bi udaljeni ponovno otkrili dar krštenja i ateisti bili privedeni kvjeri i njezinom svjedočenju snagom Sakramenta Krštenja i Potvrde te hranom Euharistije.

316 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Usp. Kružno pismo Prezbiter, učitelj riječi, službenik sakramenata i voditelj zajednice nadolazećeg trećeg tisućljeća, IV – 3,(19. 03. 1999.).Usp. Statut Neokatekumenskog Puta, čl. 33.Usp. KONGREGACIJA ZA KLER, Pismo Postquam Apostoli: »Smjerokazne norme za sudjelovanje mjesnih Crkavameđusobno i posebno za bolji raspored klera u svijetu« AAS, 72, 1980., str. 343 – 364. Usp. ZKP kan. 257; PO 10;CD 6; OT 20; RFIS 96; AG 38; KONGREGACIJA ZA KLER, Prezbiter, učitelj riječi, službenik sakramenata i voditeljzajednice nadolazećeg trećeg tisućljeća, IV – 3, (19. III. 1999.).Usp. Statut Neokatekumenskog Puta, čl. 18 §§ 2-3; IVAN PAVAO II., »Idite po svem svijetu i navještajte evanđeljesvakom stvorenju«, Govor članovima zajednice Collegio diocesano internazionale Redemptoris Mater di Roma,(audijencija 18. 03. 2004.), OR 19. 03. 2004.

3

45

6

8. Filozofske i teološke studije kandidati redovito ostvaruju po smjernicama Ordinarija i usuglasnosti s rektorom Sjemeništa, u Katoličkom Bogoslovnom Fakultetu u Sarajevu. Međuizbornim disciplinama i predmetima imaju prednost oni koji su korisniji za službu NoveEvangelizacije Europe i drugih naroda.

9. Sjemenište ima za zaštitnike svece navedene u Dekretu osnivanja.

10. Vodstvo Nadbiskupijskog Misijskog Međunarodnog Sjemeništa Redemptoris Mater uSarajevu čine Rektor, Pastoralno Vijeće i Administrativno Vijeće Sjemeništa.

11. Sjemenište je pod izravnom jurisdikcijom Vrhbosanskog Ordinarija koji imenuje Rektora,Duhovnika, Vicerektora, Pastoralno Vijeće Sjemeništa po prijedlogu Međunarodne EkipeOdgovornih Neokatekumenskog Puta, kao i Administrativno Vijeće Sjemeništa po prijedloguEkipe Odgovornih Neokatekumenskog Puta za BiH. Administratrativno vijeće Sjemeništa osta-je u službi ne više od tri godine, osim ako je ponovno potvrđeno.

12. Rektor vodi Sjemenište, predsjeda Pastoralnom i Administrativnom Vijeću, vodi redovi-tu upravu i pravno predstavlja Sjemenište sa svim učincima kanonskog i civilnog prava. Vic -erektor ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili zapreke, te sudjeluje u oba Vijeća. KakoRektor tako i Vicerektor ostaju u službi tri godine i mogu biti nanovo potvrđeni prema mi šlje-nju Međunarodne Ekipe Odgovornih Neokatekumenskog Puta (usp. Statuta Neo katekumenskogPuta, čl. 18. § 4).

13. Pastoralno vijeće Sjemeništa pomaže Rektoru u usmjeravanju Sjemeništa te duhovnoj ipedagoškoj formaciji kandidata s ciljem Nove Evangelizacije koje treba ostvariti kako je predvi-đeno u člancima 2. i 7. ovog Statuta.

Radi toga i radi savršenijeg zajedništva u poslanju koje imaju vršiti prezbiteri i čitave obitelji,član je Pastoralnog Vijeća Ekipa Odgovorna za Neokatekumenski Put za BIH, prema uređenjuistoga Puta.7

14. Administrativno Vijeće sastavljeno je od Rektora i četiri savjetnika, nadležno da poduzmečine izvanrednog upravljanja koji moraju potpadati pod ovlaštenje normi kanonskog i civilnogprava. Nadalje, na Admisnistrativno Vijeće spada da prema uputama Rektora i Pastoralnog vije-ća Sjemeništa proviđa i pronalazi potrebne fondove:

a) za troškove vođenja Sjemeništa: - za redovito i izvanredno održavanje sjemenišnog kompleksa,- za troškove studija i uzdržavanja kandidata za prezbiterat,- za svaku potrebu koja se odnosi na formaciju i pastoralnu praksu kandidata za

Prezbiterat (putovanja u krajeve evangelizacije, hodočašća, itd.) - za sve što je potrebno u vezi sa svrhom Sjemeništa.

b) odlučiti o preventivnoj i zaključnoj godišnjoj bilanci, koja će biti predstavljena NadbiskupuOrdinariju.

15. Administrativno Vijeće sastaje se redovito svaka četri mjeseca, izvanredno, svaki put kadato biva zatraženo od rektora ili dva njegova člana.

Administrativno Vijeće izabire između svojih članova Tajnika i Ekonoma u dogovoru saPastoralnim Vijećem Sjemeništa.

VRHBOSNA 4/2011 317

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

7 Usp. Statut Neokatekumenskog Puta, čl. 2 §1 i čl. 3 §7.

Tajnik se brine za sazivanje Vijeća po naređenju Rektora, za sastavljanje zapisnika sjednica ičuvanje dokumenata.

Ekonom se brine za sastavljanje i čuvanje računovodstvenih knjiga, preventivnih i zaključ-nih godišnjih bilanci, te se brine za svagdanje potrebe Sjemeništa i njegovih kandidata.

U slučaju ostavke ili smrti jednog od članova Vijeća, on se zamjenjuje prema članku 11.ovoga Statuta.

Ordinarij Vrhbosanske Nadbiskupije može u ozbiljnim slučajevima imenovati Povjerenika zazamjenu Administrativnog Vijeća sa svom vlašću redovite i izvanredne uprave.

16. Sva dobra sjemenišne imovine namjenjena su isključivo za provođenje statutarnih cilje-va, sa posljedičnom zabranom razdiobe, čak i na neizravan način, sredstava i ostataka poveza-nih sa vođenjem sjemeništa, a isto vrijedi i za fondove, pričuve ili kapital.

Sjedište i imovina Sjemeništa su vlasništvo Vrhbosanske Nadbiskupije dane u uporabuSjemeništu za vrijeme njegovog postojanja. Rektor će imati nadležnosti da promiče neophodnapoboljšanja, nakon što je saslušao Ordinarija.

U slučaju ukinuća Sjemeništa njegovo će sjedište i dobra biti namjenjeni ciljevima srodnihonima samog Sjemeništa i svakako će biti predano u vlasništvo Vrhbosanske Nadbiskupije,prema uputama Međunarodne Ekipe Odgovornih Neokatekumenskog Puta.

17. U pogledu onoga što nije predviđeno u ovom Statutu ovim putem se izričito upućuje nakanonske norme – posebice na kanone 232-237 § 1, 238, 239-264, 265-272, 273-293, 1008, 1054, i na čl.18 Statuta Neokatekumenskog Puta – i norme građanskog prava u predmetima Crkvenih ustanova.

Po uvidu odobrava seNADBISKUPSKI ORDINARIJATSarajevo, 28. listopada 2011.

mons. Vinko kardinal PULJIĆ,Nadbiskup i metropolita vrhbosanski


318 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

I. FORMACIJA SA SVRHOM POSLANJA

1. Nadbiskupijsko Misijsko Međunarodno Sjemenište Redemptoris Mater u Sarajevu u svom jepostojanju i djelovanju sjedinjeno sa sljedećom svrhom: formirati za prezbiterat mladiće i zreleljude (OT 4) različitih nacionalnosti koji se stavljaju na raspolaganje Vrhbosanskom Nadbiskupuda budu poslani u Europu i ostale dijelove svijeta za Novu Evangelizaciju.

Ako kandidati dolaze iz drugih sjemeništa, za njihovo primanje potrebna je prethodna kon-zultacija s njihovim Poglavarima prema odredbama kan. 241 §3 ZKP-a i ispunjenje određenihuvjeta postavljenih od Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

2. Nadbiskupijsko Misijsko Međunarodno Sjemenište Redemptoris Mater u Sarajevu zahval-nom poslušnošću Sv. Ocu promiče formaciju za prezbiterat s punom raspoloživosti da se ide nesamo »u one krajeve svijeta gdje Riječ Božja još nije bila naviještena, nego i u one gdje su, oso-bito zbog nedostatnog broja svećenika, vjernici u opasnosti da se udalje od prakticiranja kršćan-skog života, pa da čak i izgube vjeru«.8

3. U Nadbiskupijskom Misijskom Međunarodnom Sjemeništu Redemptoris Mater u Sarajevuodgoj kandidata - prema nauci Drugog Vatikanskog Sabora – u cijelosti je usmjeren na forma-ciju pravih pastira po primjeru Našega Gospodina Isusa Krista Učitelja, Svećenika i Pastira.

Kandidati se formiraju za služenje Riječi, tako da poniru sve bolje u objavljenu Božju Riječ,da je razmatranjem usvajaju te da je znaju izraziti riječju i životom; za službu posvećenja i kulta,tako da se moleći i slaveći liturgijske čine, osposobe za vršenje službe spasenja po Euharistijskojžrtvi i Sakramentima; za službu pastira, da mogu ljudima predstavljati Krista, koji nije došao dabude služen nego da služi i dade svoj život kao otkupninu za sve (usp. Mk 10, 45; Iv 13, 12-17) ida pridobije mnoge postavši sluga svima (usp. 1Kor 9,19)9.

4. Specifičnost koja će označavati formaciju za službu Riječi, bogoslužja i posvećivanja, služ-bi vođe i oca vjere jest usmjeriti pozornost svećeničkih kandidata sveopćoj dimenziji njihovog

VRHBOSNA 4/2011 319

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

P R A V I L O Ž I V O T A NADBISKUPIJSKOG MISIJSKOG ME\UNARODNOGSJEMENIŠTA REDEMPTORIS MATER SARAJEVO

SA SVRHOM FORMACIJE KANDIDATA ZA PREZBITERAT I ZA NOVU EVANGELIZACIJU


8

9

SVETA KONGREGACIJA ZA KLER, Pismo Postquam Apostoli: »Direktivne norme za suradnju mjesnih crkavaizmeđu sebe i osobito za bolju rasporedu Klera u svijetu«, AAS, 72, 1980, str. 343-364,1,1. Usp ZKP can. 257.

Usp. OT 4.

Postquam Apostoli br.4; usp. ChD 6; AG 38; PO 10; OT 20; RFIS 96; ZKP kan. 257; PDV 18,32; CpCl, Pismo prezbitera,učitelj riječi, poslužitelj sakramenata i vođa zajednica u iščekivanju trećeg tisučljeća (19. III. 1999.), pog. IV, n.3; usp. IVANPAVAO II, Idite po svem svijetu..., 5.Usp. IVAN PAVAO II, Idite po svem svijetu..., 5.Usp. Statut Neokatekumenskog Puta, čl. 33.Usp. IVAN PAVAO II, Idite po svem svijetu…,5; ZKP kan. 257§1; PDV 17,32.»Nova Evangelizacija zahtjeva od svećenika obnovljenu raspoloživost da vrši svoju pastoralnu službu gdje budenajpotrebnije«: KONGREGACIJA ZA KLER, Kružno pismo Prezbiter, učitelj riječi, službenik sakramenata i voditeljzajednice nadolazećeg trećeg tisućljeća, pog. IV, br. 3, (19. ožujka 1999.).Uistinu »zbog malobrojnosti klera udruženom sa dinamičnošću karakterističnom za suvremeni svijet, a koja semože potvrditi u nekim Državama, posebno je nužno moći računati na prezbitere koji su spremni ne samopromijeniti pastoralnu službu, nego i grad, regiju ili Državu, prema različitim potrebama, i izvršiti poslanje kojepod svakim okolnostima bude potrebno, izdižući se iznad vlastitih užitaka i planova radi ljubavi Božje«: KON-GREGACIJA ZA KLER, Kružno pismo Prezbiter, učitelj riječi..., pog. IV, br. 3.

poslanja i prema tome ka raspoloživosti da služe izvan Nadbiskupije.10

5. Takav zahtjev i hitnost prisutni su u najvećoj mjeri u onim mladićima i zrelim ljudima kojidolaze iz zajednica vjernika gdje su kroz Neokatekumenski itinerarij ponovno otkrili bogatstvasvoga krštenja i stoga osjećaju na poseban način misijski žar, oživljen sakramentom Potvrde, ima-jući za cilj učiniti mnoge dionicima darova oslobođenja i primljenih milosrđa od Gospodina11.

6. Kandidati Nadbiskupijskog Misijskog Međunarodnog Sjemeništa Redemptoris Mater uSarajevu pomognuti su svjedočanstvom i poticajem konkretnih jezgri obitelji koje se, ostavlja-jući sve, stavljaju na raspolaganje da budu poslane u najsekulariziranije krajeve, kako bi svojomprisutnošću i svjedočenjem stvorili kršćanske zajednice i, ako je Božja volja, nove župe12.

Sve to podrazumijeva njihovu solidnu formaciju za dijecezansku pripadnost, kao biskupijskiprezbiteri, i za misijski duh koji očituje puno zajedništvo s vlastitim biskupom, u skrbi za mjesnui sveopću Crkvu13.

Nakon nekog vremena provedenog u Sjemeništu, obično na trećoj godini, prema uputamaPastoralnog Vijeća Sjemeništa i odobrenju Ordinarija, kandidati su obvezani na neko vrijeme iti-nerancije u područjima evangelizacije ne kraće od dvije godine (prema praksi Neok atek -umenskog Puta).

II. ŽIVOT U VJERI

7. Nadbiskupijsko Misijsko Međunarodno Sjemenište Redemptoris Mater u Sarajevu mora pri-praviti novi tip dijecezanskog prezbitera, u poslušnosti Drugom Vatikanskom Saboru iUčiteljstvu Crkve.14

Budući prezbiter, stoga, morat će biti odgojen da nadilazi izolaciju i individualizme, sposobanza veliku ljubav prema Bogu i bližnjemu, poštujući sve institucionalne oblike, s darom kontem-placije koji će mu olakšati molitvu, hranjenje Rječju i pomoći mu da živi dinamični život punrevnosti za poslanje.15

To poslanje ima za obilježje da je življeno u zajednici - u organskom tijelu kršćanskih obiteljida bi to poslanje moglo prodrijeti s novom snagom svjedočenja u sekularizirane krajeve - kojaevangelizira, koju prezbiter podržava i hrani svojom službom i koja istovremeno podržava ipomaže prezbitera da bi on sve bolje služio Evanđelju.

8. U Nadbiskupijskom Misijskom Međunarodnom sjemeništu Redemptoris Mater na prvom mje-stu za život „u Duhu“ promiče se i gaji ustrajna svagdanja molitva. Slavlje Liturgije časova odvijase zajednički u Časovima Pohvala i Večernje, stožerima dana koji ima biti himan hvale Ocu, Sinui Duhu Svetomu. Izvor i vrhunac (usp. SC 10, PO 5, RF 52) jest svagdanja Euharistija koja se slavidostojanstveno, mirno i s punim životnim sudjelovanjem. Vrši se i meditacija u kojoj se približa-va sv. Pismu (Skrutacija). Svaki dan se moli krunica da bi se živjelo put formacije potpuno izručen

320 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

10

11121314

15

zagovoru Marije (usp. Redemptoris Mater, III, 2; RF 54). Nadalje je obvezatno živjeti svaki dan jednopogodno, za to namijenjeno vrijeme, produljene molitve u samoći. Osim toga, obvezatno je sudje-lovati u raznim vršenjima pobožnosti karakterističnima za mjesnu Crkvu Bosne i Hercegovine.

9. Formacija želi naći svoj uzor i snagu u Isusu Učitelju koji je rekao: »Učite od mene, jer samkrotka i ponizna srca, i naći ćete pokoj svojim dušama« (Mt 11,29). Kandidati noseći tu uzviše-nu Riječ u srcu moraju rasti u „malenosti“ (Mt 18,15) i u sposobnosti da služe poput Isusa, spomoću Onoga koji je došao „kao onaj koji služi“ (Lk 22,27), gajeći veliki duh prihvaćanja ipoštovanja prema svima.

10. Poglavar i odgojna zajednica pomažu svakom kandidatu da bude čovjek Riječi Božje, sljubavlju kadrom za davanje života, da ima veliku ljubav prema Euharistiji, Sakramentima i zna-kovima koji potiču poštivanje, slavljenje i radovanje Euharistijskom Otajstvu.

11. Kandidatu treba pomoći da raste u svijesti da se suobliči, predstavlja i uprisutnjuje Krista-Glavu, prvorođenca svakog stvorenja i mrtvih (usp. Kol 2, Fil 2) koji je ljubio sve ljude i dao život zamnoge. Braća i sestre u vjeri moraju u njemu susresti vođu, uporište, podršku: samu Kristovu osobu.

12. Kandidati se formiraju na poseban način za čistoću kao izraz poštivanja tijela hrama DuhaSvetoga, i poslanja ljubavi ostvarenog i svjedočenog i vlastitom tijelom. Moraju rasti u siroma-štvu življenom u radosnom predanju Božjoj providnosti i u svakodnevnoj neizvjesnosti.Poslušnost vjere kvalificira ih kao prave slušatelje Boga u Riječi, u crkvenom Učiteljstvu, poslu-šni Biskupu, kojeg štuju kao Pastira.

13. Svaki mjesec određena je u godišnjem rasporedu duhovna obnova. Prema uputama Ratiofundamentalis (br. 55-56) i Pouci o liturgijskoj i duhovnoj formaciji u sjemeništima (br. 35-36), slavi sebarem svakih 20 dana Sakrament pomirenja i koristi se često osobno duhovno vodstvo.

S obzirom na duhovnom formacijom cijele zajednice, uz intervente Rektora Duhovnik svakitjedan drži izlaganje iz duhovne teologije i predsjeda euharistijsko slavlje.

14. Godišnje se Duhovne vježbe doživljavaju kao snažno vrijeme obraćenja i obnove. U vri-jeme praznika angažira se u iskustvu itinerantske evangelizacije (usp. Mt 10).

III. ZALAGANJE U UČENJU

15. Stroga formacija, dobro utemeljena na filozofskim, teološkim studijama, a osobito u upoz-navanju Svetoga Pisma, Otaca i Liturgije, zahtjeva od kandidata ozbiljno zalaganje u učenju,savjesnu pripravu za ispite i stjecanje akademskih stupnjeva.

16. U krilu same odgojne zajednice predlažu se konferencije, tečajevi i susreti koji moguupotpuniti i integrirati formaciju kandidata za Novu Evangelizaciju imajući u vidu obilježjazemalja kamo bi mogli biti poslani16.

17. Postupno će se oblikovati knjižnica koja će biti pomoć za istraživanje i vježbe koje zahti-jevaju tečajevi u sklopu studija.

IV. FORMACIJA ZA SLUŽBE I PASTORALNO DJELOVANJE

18. Sukladno tečajevima koje pohađaju i u skladu s ZKP-om i Ratio Fundamentalis počevši odprve godine teoloških studija, kandidati će živjeti pedagoške itinerarije kao pripravu na

VRHBOSNA 4/2011 321

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

16 Usp. ZKP kan. 257 §2.

Usp. PDV 70.Usp. PDV 68.Usp. PDV 70.

“Admissio”, u dvije službe Lektorata i Akolitata, i u kanonskim rokovima provjerom i razboritomprosudbom poglavara, na ređenje za službe \akonata i prezbiterata. Nakon toga, po primanjureda Prezbiterata17, trajna formacija odvijat će se u suradnji sa istim Sjemeništem.

19. Ređenja i podjeljivanje službi važni su ciljevi u kojoj sudjeluje cijela odgojna zajednica. Tosu veliki Božji darovi. To je radosna svečanost za Sjemenište i za sve zajednice koja su podrža-vale te kandidate (usp. Pouka o liturgijskoj i duhovnoj formaciji u sjemeništima, br. 37-41).

20. Njihova formacija za Prezbiterat ne smije biti otrgnuta od putova i iskustava kršćanskihzajednica iz kojih proizlaze18, i na koje su usmjereni, kako bi shvatili njihove potrebe i poštivalinjihove vlastitosti.

Njihov hod u formaciji uključit će izravno i osobno sudjelovanje na NeokatekumenskomPutu koji će nastaviti i nakon ređenja kao oblik trajne formacije19.

V. SLUŽBA ODGOVORNIH

21. Rektor je prvi odgovorni za život Sjemeništa (Usp. RE 29) u svim njegovim područjima,zajedno sa ostalim poglavarima, rasuđujući i ujedinjujući u određenim vremenskim rokovimaza zajednička slavlja i za prosudbe.

Obavezan je da, prema utvrđenom redu, godinu za godinom, predsjeda tjedne liturgije i daima edukativni susret barem svakih 15 dana.

Mora biti na raspolaganju da osobno sasluša kandidate i javno rasuđuje cijelu zajednicubarem jednom u tri mjeseca.

Sa Rektorom surađuje Pastoralno Vijeće Sjemeništa koje ima zadatke utvrđene u čl. 13 StatutaSjemeništa.

22. Duhovnik ima povlaštenu ulogu da lomi kruh Riječi prateći i u skrovitosti savjesti puto-ve vjere i duhovnog zvanja kandidata. Na raspolaganju je da sasluša i prati pojedince; tjednoodržava konferenciju duhovne formacije; s Rektorom organizira duhovne obnove. Upozorava,uzimajući u obzir broj kandidata, na potrebu pomoći u duhovnom vodstvu.

23. Vicerektor u svemu pomaže Rektoru. Prati svu organizaciju na polju discipline i logistikeu životu Sjemeništa. Vrši službu upisivanja, ima izravnu vezu sa fakultetima. U službi animaci-je i poslovima tajništva mu pomažu sposobniji kandidati, upozorava na eventualnu prikladnostdrugih svećenika koji pomažu Rektoru u dijelu formacije.

24. Ekonom se, prema uputama Rektora, brine za razne potrebe, kako za svagdanje potrebevezane za prehranu, te brige za nepokretnu imovinu, tako i za primarne potreba kandidata.

ZAKLJUČAK

U ime Presvetog Trojstva hodajmo u rastu vjere, ufanja i ljubavi. Povjeravamo BlaženojDjevici Mariji i Svetim zaštitnicima svaku našu dobru nakanu i svaku svetu misijsku želju. Nekaova molitva bude sinteza svakog našeg dana:

Neka nam Gospodin naš Isuskoji nije došao da bude služen, nego da služi,dade od svoga Duha

322 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

171819

da smatramo jedinom radošću i jedinim ponosom našimsličiti Njemuraspetom iz ljubavi za sve grešnike na zemlji.Njemu slava u sve vijeke vjekova.Amen.

Majko Otkupiteljeva, moli za nas.

Po uvidu odobrava se

NADBISKUPSKI ORDINARIJATSarajevo, 28. listopada 2011.

mons. Vinko kardinal PULJIĆnadbiskup i metropolita vrhbosanski


VRHBOSNA 4/2011 323

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Spomendan blaènih Drinskih mu~enicaČetvrtak, 15. prosinca 2011. godine

Datum: 3. studenoga 2011.Broj: 1728/2011

Nakon svečanog i dostojanstvenog slavlja proglašenja blaženima Drinskih mučenica, sadaželim ove godine slaviti njihov spomendan. U našoj nadbiskupiji 15. prosinca je spomendan bla-ženih Drinskih mučenica: s. Jule i njezinih susestara.

Određujem da se na području Vrhbosanske nadbiskupije taj dan slavi obrazac Mise blaženi-ca. Oni koji su sudjelovali u Misnom slavlju proglašenja dobili su Vodič kroz slavlje, te u toj knji-žici se nalazi obrazac Mise blaženih Drinskih mučenica. Ukoliko koja župa nema taj Vodič, možepreuzeti na Porti Ordinarijata.

U mjestu mučeničke smrti blaženica u Goraždu će biti 15. prosinca molitva na obali Drine aonda u 11 sati sveta Misa u kapelici.

U Sarajevu u mjestu čašćenja blaženih sestara mučenica - crkva Kraljice Krunice – sveta misaće biti u 17 sati, a misnom slavlju predsjeda mons. dr. Tomo Vukšić, vojni ordinarij.

Neka se sada molitvom i širenjem čašćenja uprisutni njihovo svjedočanstvo vjere i hrabrogmučeništva na ovim prostorima. Nadamo se da ćemo u daljnjem nastojanju privesti ovaj procesdo proglašenja svetima.

Želeći svima što bolju pripravu i proslavu naših Blaženih drinskih mučenica iskreno poz-dravljam te na sve zazivam obilje Božjeg blagoslova!



________________________________________

Dostavlja se svim župskim uredima u nadbiskupiji, kao i svim redovničkim kućama i crkvenim insti-tucijama.

Poštovani gosp. Župniče!

Slobodni smo zamoliti Vas za suradnju u prikupljanju podataka. Naime, u skladu sa smjerni-cama predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Dr. Franje Komarice,biskupa banjalučkog, da su biskupi BK BiH tijekom svog 52. Redovnog zasjedanja, održanog usrpnju 2011. u Banjoj Luci, odlučili nastaviti s prikupljanjem podataka o poginulima tijekomdvadesetog stoljeća osobitim naglaskom na one koji su ubijeni iz mržnje prema vjeri.

Stoga Vas molim da tražene podatke zabilježite i proslijedite na ovaj ordinarijat. Potrebno jeupisati osobne podatke o poginulima, kao i okolnosti smrti i druge korisne podatke. Vaše ćemopodatke dostaviti Tajništvu BK BiH da ih objedini.

Unaprijed zahvaljujem na požrtvovnosti u prikupljanju ovih važnih podataka. Ukoliko većima nešto objavljeno, možete dotične tekstove fotokopirati – navodeći mjesta odakle je tekstpreuzet-kopiran, kako bi se mogao pronaći u knjizi iz koje je uzet.

Bratski pozdrav u Gospodinu.

Ilija Orkić, kancelar_______________________________

U privitku dopis BK BiH br. 263/2011 od 27. 10. 2011.

324 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Župama Vrhbosanske nadbiskupijeCrkvenim institucijama i svećenicima

Predmet: Podaci o ubijenima iz mržnje prema vjeri u 20. stoljeću


I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.Prema ZKP, kan. 312 Vrhbosanski Nadbiskup osniva ovu Katoličku-obiteljsku udrugu pod

nazivom “Milosrdno srce” i odobrava ovaj Statut udruge.

Članak 2.Ovim Statutom utvrđuje se:- naziv, sjedište i područje djelovanja Udruge- znak i pečat Udruge

Na temelju Kanona 312-326 Zakonika kanonskog prava i na temelju članka 11. Zakona o udrugama i fondacijama (Sl. novine FBiH, broj 45/02), Skupština katoličke-obiteljske udruge„MILOSRDNO SRCE“, donosi

S T A T U TKATOLIČKE-OBITELJSKE UDRUGE

„MILOSRDNO SRCE“

VRHBOSNA 4/2011 325

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

- ciljevi i djelatnosti Udruge- ostvarivanje javnosti rada- članstvo i članarina- prava i obveze članova- unutarnji ustroj Udruge- tijela Udruge, njihov sastav, ovlasti, način odlučivanja, uvjeti i načini izbora i opoziva

trajanju mandata te odgovornost članova- imovina i raspolaganje dobiti- način stjecanja imovine, te prestanak i postupak s imovinom u slučaju prestanka

rada Udruge

Članak 3.Puni naziv Udruge je: KATOLIČKA-OBITELJSKA UDRUGA „MILOSRDNO SRCE“. Župnik župe „Uznesenja Marijina” ustupio je prostor župne kuće za ostvarivanje ciljeva i

djelatnosti Udruge.Sjedište Udruge: Župna kuća b.b. , Dolac n/LUdruga djeluje na području Srednjobosanskog kantona.Udruga je pokrenuta kao produkt djelovanja katoličke molitveno- biblijske zajednice “RIJEČ

ŽIVOTA’’ sa sjedištem u prostorijama Crkve „Uzašašća Gospodinova”u Novom Travniku.Shodno tome u Upravni odbor mogu biti birani isključivo oni članovi molitvene zajednice kojisu i redovni članovi Udruge.

Članak 4.Udruga ima pečat okruglog oblika sa nazivom udruge ispisanim po obodu i znakom u sredi-

ni (otvoreno srce iz kojega izlazi križ koji prerasta u formu cvijeta).Osnovni motiv znaka je u crvenoj boji što simbolizira otvorenost, davanje, nesebičnost, život

i ljubav.

Članak 5.Udruga može surađivati sa sličnim udrugama i ustanovama u zemlji i inozemstvu.

Članak 6.Javnost rada Udruge ostvaruje se:- izvješćivanjem članova o radu Udruge- izvješćima na susretima i sastancima- putem sredstava javnog priopćavanja

Članak 7.Udrugu zastupa predsjednik a u njegovoj spriječenosti dopredsjednik.

II. CILJEVI I DJELATNOSTI UDRUGE

Članak 8.Udruga je osnovana od članova kršćanskih vjernika i ljudi dobre volje koji svojim životom i

djelom svjedoče ljubav onima koji su u potrebi a na osnovnim načelima Udruge.Ciljevi djelovanja Udruge su:- Djelima ljubavi pomoći ljudima da upoznaju Isusa Krista i prihvate ga kao svoga Spasitelja- Promicanje dostojanstva ljudske osobe od naravnog začeća do prirodne smrti prema nauku

katoličke crkve- Poticanje i razvijanje moralnih i duhovnih vrijednosti kod pojedinaca, u obitelji i društvu

u skladu s naukom katoličke crkve- Zauzimanje za karitativne i socijalne ciljeve, te zaštitu ljudskih prava

- Razvijanje centra koji će primati osobe u potrebi te ih kroz duhovno-materijalnu potporuosposobiti za normalan život

Članak 9.Djelatnosti Udruge su:- Cjelodnevna otvorenost centra za pomoć potrebnima te rješavanje njihovih osobnih

problema kroz razgovor, savjetovanje, zajedničku molitvu, te po potrebi pružanje smještaja i obroka

- Posjećivanje i pružanje pomoći ugroženim obiteljima, samohranim roditeljima, djeci rastavljenih roditelja, ovisnicima, starijim i nemoćnim te drugim potrebnima

- Pomoć u ostvarivanju osobnih prava- Razgovor i zajednička molitva- Osposobljavanje i uključivanje osoba u crkveni život i održavanje stalnog kontakta

s tim osobama- Suradnja sa župskim uredima i drugim katoličkim ustanovama ali i drugim udrugama

i institucijama sa sličnim djelatnostima - Organiziranje molitvenih susreta, duhovnih vježbi, seminara o kršćanskim, moralnim,

odgojnim, kulturnim, sportskim i socijalnim pitanjima, predavanja, promocija, tečajeva,akademija, radionica, agape, priredbi, koncerata, izložbi, hodočašća, izleta i slično.

- Prikupljanje i raspodjela humanitarne pomoći- Skupljanje novčanih sredstava na žiro račun Udruge- Projekti širenja volonterstva i solidarnosti posebno među djecom i omladinom

III. ČLANOVI UDRUGE – PRAVA I ODGOVORNOSTI ČLANOVA

Članak 10.Članovi udruge mogu biti:- Redovni - Suradnici- Podupiratelji- Počasni- SimpatizeriRedovni članovi Udruge mogu biti katolički vjernici prema ZKP, kan. 316, § 1 i 2 koji su prih-

vatili odredbe ovog Statuta i spremni su djelovati u Udruzi. Članovi suradnici i podupiratelji mogu biti državljani BiH koji su prihvatili odredbe ovog

Statuta i koji su spremni djelovati u Udruzi.Članom Udruge može postati i pravna osoba putem ovlaštenog predstavnika.Redovni članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu u iznosu koji određuje Upravni odbor a

suradnici i podupiratelji Udruge godišnje plaćaju prema svojim mogućnostima. Upravni odbordonosi najnižu godišnji iznos za suradnike i podupiratelje.

Redoviti članovi te suradnici i podupiratelji Udruge djeluju kao dragovoljci (volonteri).Pojedino osoblje može biti uposleno. Uposlenici mogu biti samo redoviti članovi. Odluku o pri-jemu redovitih članova donosi Upravni odbor Udruge.

Članak 11.Prava i obveze redovnih članova udruge su:- Da aktivno sudjeluju u izvršavanju ciljeva Udruge i pridonose ostvarivanju njenih

djelatnosti- Da savjesno i odgovorno izvršavaju obveze koje su im povjerene - Da budu obaviješteni o radu Udruge, te o materijalnom i financijskom poslovanju- Da daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad Udruge- Da se pridržavaju odredbi ovog Statuta i drugih općih akata Udruge

326 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

- Da čuvaju i podižu ugled Udruge i zastupaju njene interese- Da čuvaju imovinu Udruge- Da redovito plaćaju članarinu

Redovni član ima iskaznicu redovnog člana. Odluku o izgledu, sadržaju i načinu korištenjaiskaznice donosi Upravni odbor.

Članak 12. Prava i obveze suradnika i podupiratelja Udruge:- Da aktivno sudjeluju u izvršavanju ciljeva Udruge i doprinose ostvarivanju njenih djelatnosti- Da savjesno i odgovorno izvršavaju obveze koje su im povjerene- Da daju prijedloge, mišljenja i primjedbe na rad Udruge- Da se pridržavaju odredbi ovog Statuta i drugih općih akata Udruge- Da čuvaju i podižu ugled Udruge i zastupaju njene interese- Da godišnje materijalno i na drugi način potpomažu Udrugu

Suradnici i podupiratelji se upisuju u posebnu knjigu članstva u kojoj se vode i njihovi godiš-nji doprinosi Udruzi.

Članak 13.Prava i obveze simpatizera i počasnih članova Udruge su da čuvaju i podižu ugled Udruge i

zastupaju njene interese. Oni se također upisuju u knjigu članstva Udruge u kojoj su upisuju injihovi godišnji doprinosi Udruzi.

Članak 14.Članstvo u Udruzi prestaje:- smrću člana- prestankom djelovanja Udruge- pismenom izjavom o istupanju iz članstva- isključenjem iz članstva

Članak 15.Član Udruge može biti isključen iz članstva ako:- se teško ogriješi o Statut, odluke ili druge akte njegovih tijela Udruge- neizvršavanjem preuzete obveze prouzroči materijalnu štetu Udruzi- bespravno otuđi ili prisvoji imovinu Udruge- svojim postupcima nanese štetu ugledu Udruge ili njenim članovima- svojim nemarom i nedisciplinom onemogućava rad Udruge- pristupi organizaciji koja nije u skladu s ciljevima Udruge- kontinuiranim neplaćanjem članarine za redovne članove, najmanje dvije godine, a za

ostale članove i simpatizere neuplaćivanjem godišnjih doprinosa odnosno ne doprinošenjem Udruzi u istom vremenskom roku kao i redovni članovi

Odluku o isključenju donosi Upravni odbor.

IV. TIJELA UDRUGE I UNUTARNJI USTROJ UDRUGE

Članak 16.Tijela Udruge su:1. Skupština 2. Upravni odbor

VRHBOSNA 4/2011 327

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Članak 17.Skupština je najveće zakonodavno tijelo Udruge.Skupštinu sačinjavaju svi redovni članovi Udruge.Redovna Skupština Udruge održava se jedanput godišnje. Skupštinu saziva i njome predsje-

da predsjednik Upravno odbora, koji je ujedno i predsjednik Udruge, pisanim pozivom s dne-vnim redom koji se šalje najmanje deset dana prije datuma za koji je Skupština zakazana.

Izvanrednu Skupštinu može sazvati Upravni odbor prema potrebi Udruge, ili na zahtjev naj-manje trećine redovnih članova Udruge. Ako Upravni odbor ne sazove Skupštinu 30 dananakon što mu je dostavljen zahtjev, sazvat će je inicijatori. Izvanredna Skupština razmatraisključivo pitanja zbog kojih je sazvana.

Članak 18. Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom svih prisutnih članova Udruge.

Ako Skupština nema kvorum – natpolovična većina redovnih članova, sazivatelj saziva novusjednicu Skupštine u roku koji ne smije biti kraći od osam dana.

Po n ovljena Skupština može donositi odluke u nazočnosti najmanje 20 članova Udruge.Skupština odlučuje natpolovičnom većinom nazočnih članova.

Članak 19.Ovlasti Skupštine su:- donošenje Statuta i drugih akata Udruge, te njihova izmjena, dopuna i tumačenja- biranje, razrješenje i opozivanje članova Upravnog odbora. Predsjednika Skupštine,

Udruge i Upravnog odbora bira Skupština. Ona bira i rizničara Udruge dok dopredsjednika i tajnika Upravnog odbora biraju članovi Upravnog odbora između sebe.Nakon izbora predsjednik vodi sjednice i Udrugu do potvrde njegovog mandata odNadbiskupa vrhbosanskog. Ukoliko predsjednik ne dobije potvrdu od Nadbiskupa vrhbosanskog bira se i predlaže novi kandidat po redovitoj proceduri.

- donošenje plana i programa Udruge- usvajanje financijskog plana i završnog računa - razmatranje izvještaja o radu Upravnog odbora- donošenje odluke o nekretninama u vlasništvu Udruge, te o postupku s imovinom u

slučaju prestanka Udruge- donosi odluke o suradnji s domaćim i međunarodnim srodnim organizacijama i udrugama- donosi odluke o udruživanju u saveze s istim udrugama- donosi odluke o prestanku rada Udruge- odlučivanje o svim drugim pitanjima od značenja za rad Udruge- predložiti svećenika – duhovnog asistenta i uz njegov pristanak moli Vrhbosanskog

Nadbiskupa da ga u duhu kan. 317. imenuje na tu službu

Članak 20.Upravni odbor- Upravni odbor Udruge je izvršno tijelo Skupštine koje osigurava realizaciju njenih odluka

i odgovarajuće djelovanje Udruge između sjednica Skupštine. Članovi Upravnog odboraodgovaraju za svoj rad Skupštini kolektivno i pojedinačno

- Upravni odbor ima 7 članova- Duhovni asistent je snagom službe član Upravnog odbora - Mandat članova Upravnog odbora traje tri godine - Skupština može pojedine članove Upravnog odbora ili Upravni odbor u cjelini opozvati i

prije isteka mandata- Ako je opozvan čitav Upravni odbor, bira se novi s punim mandatom, ako su opozvani

pojedini članovi, na njihovo se mjesto biraju novi do isteka tekućeg mandata Upravnogodbora

328 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

- Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom nazočnih članova. Na sjednici moraju biti prisutna barem 4 člana Upravnog odbora

- Članovi Upravnog odbora na svojoj prvoj sjednici iz svojih redova biraju dopredsjednika itajnika Upravnog odbora i Udruge, a prema kan. 317 Vrhbosanski Nadbiskup potvrđujepredsjednika i duhovnog asistenta

- Za valjanost odluke o izboru dopredsjednika i tajnika, nužno je da se za nju izjasni najmanje pet članova Upravnog odbora

- Upravni odbor donosi poslovnik o svojem radu

Članak 21.Nadležnosti Upravnog odbora:- upravljanje radom Udruge između sjednica Skupštine- provođenje zaključaka Skupštine i priprava materijala za njezine sjednice koje saziva,

a posebno prijedloga, izmjena i dopuna Statuta- realiziranje odredbi Statuta i programa rada u svakidašnjoj aktivnosti- podnošenje izvještaja o radu Skupštini- predlaganje financijskog i završnog računa- informiranje članstva i javnosti o radu Udruge- upravljanje imovinom Udruge i odlučivanje o korištenju financijskih sredstava, na osnovi

financijskog plana - donošenje odluke o promjeni poslovne adrese Udruge- suradnja s drugim udrugama i državnim tijelima

Članak 22.PredsjednikPredsjednik Upravnog odbora zastupa i predstavlja Udrugu i istodobno je predsjednik

Udruge i Skupštine.Predsjednik saziva i vodi sjednice Skupštine i Upravnog odbora, te rukovodi radom

Upravnog odbora Predsjednik se brine o poštivanju i provedbi Statuta Udruge, te o izvršenju i provođenju

odluka i zaključaka Skupštine i Upravnog odbora.U slučaju opravdane odsutnosti ili spriječenosti predsjednika u svim poslovima zamjenjuje

dopredsjednik.Predsjednikov mandat traje 3 godine s mogućnošću ponovnog izbora.

Članak 23.Nadležnosti predsjednika su:- daje prijedlog izmjena i dopuna Statuta- daje prijedlog financijskog plana i završnog računa, te raspolaže sredstvima za podmirenje

tekućih potreba Udruge u okviru financijskog plana- predlaže poslovnik o radu Upravnog odbora- daje prijedlog programa rada Udruge- daje prijedlog o prijemu u članstvo Udruge- priprema sjednice Upravnog odbora- obavlja i druge poslove koje mu povjere članovi Upravnog odbora i Skupštine- za svoj rad predsjednik i članovi Upravnog odbora odgovaraju Skupštini

Članak 24.Tajnik UdrugeTajnika Udruge i Upravnog odbora bira Upravni odbor na period od 3 godine s mogućnošću

ponovnog izbora.Tajnik pomaže predsjedniku Udruge, vodi evidenciju članova, vodi zapisnike sa sjednica

Skupštine i Upravnog odbora, čuva arhivu Udruge i obavlja druge poslove koje mu povjere

VRHBOSNA 4/2011 329

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Upravni odbor i Skupština.Tajnika u slučaju spriječenosti zamjenjuje član Upravnog odbora kojeg odredi Upravni odbor.Za svoj rad tajnik odgovara Upravnom odboru odnosno Skupštini

Članak 25.Rizničar Udruge: Rizničar ima zadaću ubirati od članova Udruge godišnju članarinu, zatim njihove dragovoljne do -

prinose, te priloge i donacije članova podupiratelja i drugih osoba kao i podupirateljskih ustanova.Rizničar vodi računovodstvo i pisanu evidenciju te se, pod nadzorom predsjednika Udruge,

brine o prikupljenim sredstvima i njihovu trošenju.Redovite izdatke u visini novčanog iznosa koji odredi Upravni odbor rizničar može podmi-

rivati samostalno, a za izdatke iznad određenog iznosa potrebna mu je suglasnost predsjednikaUdruge, odnosno Upravnog odbora. Upravni odbor određuje do kojeg iznosa može sam pred-sjednik Udruge i Upravnog odbora odlučivati o sredstvima. O primitcima i izdatcima, i uopće onovčanom poslovanju, na kraju svake godine, u dogovoru s predsjednikom Udruge, treba pod-nijeti izvještaj Upravnom odboru i Skupštini. Rizničar je član Upravnog odbora.

Članak 26.Obveze duhovnog asistenta Udruge: - duhovno vodstvo članova Udruge- provjera i usklađivanje rada Udruge s naukom Katoličke Crkve- voditi duhovne obnove članovima Udruge, najmanje dva puta u godini kao priprava

za Božić i Uskrs- napraviti godišnji program rada udruge te slati godišnje izvješće o radu Nadbiskupu

vrhbosanskom- budući da je član Upravnog odbora sudjelovati na sjednicama i upoznavati članove

Upravnog odbora o svom radu- učešće u godišnjoj Skupštini- sudjelovati u izdavačkoj djelatnosti- po potrebi razgovor sa štićenicima obiteljskog centra i članovima Udruge

V. IMOVINA UDRUGE

Članak 27.Imovinu Udruge čine pokretne i nepokretne stvari, te prihodi koje Udruga ostvaruje od:- članarine- donacija- dobrovoljnih priloga i darova- dotacija iz proračuna- prinosa sabirnih akcija i dobitaka od raznih priredbi (koncerti, izložbe...)- zaklada- prihodi stečeni obavljanjem gospodarske djelatnosti- ostali prihodi od vlastite djelatnosti (suveniri...)- Udruga ne smije poslovati s gubitcima niti je Vrhbosanska nadbiskupija, koja je potvrdila

Statut i rad Udruge, obvezna nadoknaditi dugovanja

Članak 28.Udruga je neprofitna organizacija za pružanje pomoći onima koji su nužno potrebni. Udruga

kao pravna osoba može stjecati, posjedovati, upravljati imovinom ili sredstvima na pravednenačine, bilo naravnog bilo pozitivnog prava, kako je dopušteno i drugim pravnim osobama.

330 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Članak 29.Prihodi i rashodi Udruge određuju se godišnjim financijskim planom.Po završetku godine za koju važi financijski plan donosi se završni račun.Dobit stečena akcijama Udruge raspoređuje se financijskim planom za djelatnost određenu

statutom Udruge.Sredstva Udruge vode se na posebnom računu kod neke od poslovnih banaka.

Članak 30.Udruga na koncu svake godine, slijedeći odredbu kan. 319., podnosi Vrhbosanskom

Ordinarijatu izviješće o financijskom poslovanju, što znači o primicima, izdacima i saldu te opredračunu za sljedeću godinu.

Članak 31.U slučaju prestanka rada Udruge temeljem odluke Skupštine, ona donosi odluku o prestan-

ku rada Udruge dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja članova Skupštine Udruge.U slučaju prestanka rada Udruge zatečena imovina prelazi u posjed Vrhbosanske nadbiskupije.

Članak 32.Naredbodavno pravo raspolaganja novčanim sredstvima Udruge na osnovi financijskog

plana, te odluka Skupštine i Upravnog odbora imaju predsjednik, a u njegovoj spriječenostidopredsjednik. Rizničar raspolaže novčanim sredstvima prema čl. 25.

Članak 33.Odluke tijela Udruge, a posebno njihovi akti, ne smiju biti protivni Statutu.

VI. IZDAVAŠTVO

Članak 34.Udruga, novčanim prilozima dobročinitelja, tiska materijale, knjige, letke i slike s tematikom

“za obitelj”. Kod izdavanja paziti da sve što se tiska bude u skladu s učenjem katoličke crkve štoje jedna od zadaća duhovnog asistenta.

Letci i brošure šalju se odgovornima da ih dijele po bolnicama, školama, župama, na semina-rima i slično, u svojoj sredini. Cijelokupnom izdavaštvu krajnji je cilj: pozvati na molitvu i žrtvuza obitelj i brakove, nerođene, za sve koji trpe posljedice narušavanja obiteljskog zajedništva.

Članak 35.

Statut je donesen na Docu n/L______________2011. god.

Predsjednik Udruge: Lucia Krammer

Nadbiskupski Ordinarijat VrhbosanskiKaptol 7, BiH - 7100 SarajevoBroj: 1840/2011

Potvrđujem gornji Statut, koji s današnjim danom postaje pravosnažan.

Sarajevo, 17. studenoga 2011. godineVinko kardinal Puljić

nadbiskup vrhbosanski Ilija Orkić, kancelar

VRHBOSNA 4/2011 331

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Obveza je svakoga župnika dostaviti u Ordinarijat prijepise matica i crkvenih računa, najka-snije dolaskom na dekanatske susrete u veljači 2012. godine. Zato pozivam sve župnike da i za2011. godinu donesu uredno prepisane i zaključene matice najkasnije do 28. veljače 2012. godi-ne. Podsjećam da je potrebno dostaviti prijepise matice krštenih, umrlih i vjenčanih te prijepisecrkvenih računa i knjige gradnje.

Ukoliko neka župa nije imala krštenja, vjenčanja ili umrlih u 2011. godini, onda u maticinaznačiti prema Uputama u Vrhbosni br. 1/2009. str. 54 – 55. Knjiga gradnje i Blagajnički dnevnikcrkvenih računa mogu biti kopirani i ovjereni pečatom. Također, ukoliko neka župa nije imalagradnje, dužna je dostaviti obavijest o tome.

Molim župnike da ovu obvezu shvate odgovorno i ozbiljno, te je na vrijeme izvrše. Prijepisematica predati u kancelariju a prijepise računa u ekonomat.

Svima najiskrenije zahvaljujem na trudu i na sve zazivam obilje Božjeg blagoslova te iskrenopozdravljam.



Za 2012. godinu dajem ovlast binacije i trinacije svima koji su tu ovlast imali u 2011. godini.

Potrebno je držati se uputa objavljenih u Vrhbosni br. 4/98, str. 680.

Neka se svi svećenici pridržavaju upozorenja objavljenog u Vrhbosni br. 4/99, str. 485 u vezitakse za binacije i trinacije. Ovim još jednom potičem na savjesno i odgovorno postupanje smisnim nakanama.

Za kvadrinaciju nitko nema dopuštenje u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Na sve misnike zazivam obilje Božjeg blagoslova i iskreno pozdravljam.



332 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Ovlast za Binacije i Trinacije u 2012. godiniDatum: 30. studenoga 2011.Broj: 1906/2011

Prijepis matica i crkvenih ra~unaDatum: 30. studenoga 2011.Broj: 1907/2011

VRHBOSNA 4/2011 333

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Prema uobičajenoj praksi u našoj su Nadbiskupiji predviđene prve subote u mjesecu zažarku i ustrajnu molitvu za duhovna zvanja.

Zato ovim molim i potičem župnike i pastoralne djelatnike da se u svim župama i zajednica-ma organiziraju molitve na prvu subotu u mjesecu s posebnom nakanom za duhovna zvanja.U mnogim našim župama se već obavljaju pobožnosti prvih subota u čast Bezgrješnom srcuMarijinu, pa je to prigoda za molitveni poticaj na tu nakanu.

Kao i prijašnjih godina, u \akovu izdaju priručnik za tu prigodu koji može poslužiti za ani-miranje molitve. Potičite sve obitelji da se taj dan u obiteljima po mogućnosti zajednički moli natu nakanu. Time ćemo stvarati molitveno ozračje i izvršavati Isusovu zapovijed: «Molite daklegospodara žetve da pošalje radnika u žetvu svoju!» (Mt 9, 38).

Neka ova molitva bude i zahvala Gospodinu za postojeća duhovna zvanja i dosadašnja, kaoblagoslov Božji ove mjesne Crkve.

Iskreno pozdravljam u Gospodinu!Vinko kardinal Puljić

nadbiskup vrhbosanskiPreč. Ilija Orkić, kancelar

Prve subote u mjesecuMolitveni dan za duhovna zvanja


Kvatre u 2012. godini

Kvatre su osobiti dani kada Crkva poziva vjernike na molitvu, djela pokore i ljubavi na odre-đenu nakanu. U kvatrenu subotu slavi se misa koja će odgovarati duhovnom usmjerenju kva-tri, velike nakane Crkve (v. Red euh. procesije, kvatri i prosnih dana, str. 33-51).

Proljetne kvatre: u prvom tjednu Korizme (29. veljače - 3. ožujka):OPROŠTENJE GRIJEHA.Ljetne kvatre: u prvom tjednu po Duhovima (30. svibnja - 2. lipnja):POSVEĆENJE LJUDSKOG RADA;Jesenske kvatre: sredinom mjeseca rujna (19. - 22. rujna):SVEĆENIČKA ZVANJA;Zimske kvatre: iza druge nedjelje Došašća (12. - 15. prosinca):ZAHVALA I DJELOTVORNA LJUBAV.

Neka nas prati milost obraćenja i rasta u vjeri, ljubavi i nadi kroz ove milosne dane.

U tom duhu iskren pozdrav u Gospodinu!




Tijekom godine sudjelujemo u dva navrata s redovnim prikupljanjima za Misije i misionare.U listopadu je prikupljanje prigodom Misijske nedjelje, a u siječnju na svetkovinu Bogojavljenjaprikupljamo milostinju za Papinska djela svetog Djetinjstva. Tu milostinju treba čim prije dosta-viti Ordinarijatu, kako bi je predali Misijskoj središnjici koja će prikupljena sredstva proslijeditiKongregaciji. Htjeli bismo biti učinkoviti da ne zatežemo s predavanjem misijske milostinje, jerprigodom izvješća nije ugodno ako je naša rubrika prazna. Prigodom dolaska u Ordinarijat zadekanatske susrete je prekasno za dostavu te milostinje pa bi stoga molili da se to prije dostavi.

Redovno se u Radosnoj vijesti, a i u Katoličkom tjedniku objave poruke i prigodni tekstovi zataj dan, a imate materijale i od lanjske godine koji Vam mogu poslužiti.

Uz iskreni pozdrav želim Vam svako dobro od Gospodina.Vinko kardinal Puljić

nadbiskup vrhbosanskiPreč. Ilija Orkić, kancelar

Prvog dana Mladog ljeta 2012. Crkva slavi svetkovinu Svete Marije Bogorodice, a po odred-bi Svetog Oca taj dan molimo s cijelom Crkvom za mir u svijetu. Cijela Nadbiskupija u svimzajednicama neka se pridruži ovoj molitvi na veliku nakanu mira. Za taj dan Sveti Otac redo-vno uputi svoju poruku, pa se nadamo da će dospjeti do svih župa u prijevodu, te ćete prenije-ti vjernicima u bitnim porukama ili je pročitati.

Mi, koji još duboko osjećamo posljedice rata te nosimo tolike rane na duši i tijelu, znamodobro što znači mir. Posebno smo u posljednje vrijeme uvidjeli kako je i ovaj mir, koji nije pra-vedan, na krhkim nogama. Potrebno je moliti i uspostavljati stabilan i trajan mir koji će počiva-ti na pravednosti i jednakopravnosti. Molimo zdušno za taj Božji dar u našim dušama, obitelji-ma, našem hrvatskom narodu i u ovoj zemlji BiH, kao i u cijelom svijetu.

Neka nas prati zaštita i zagovor Kraljice mira da budemo iskreni molitelji i graditelji mira.

U toj nadi Vas iskreno pozdravljam u Gospodinu.



334 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Me|unarodni molitveni dan mira


Nedjelja, 1. siječnja 2012. godine

BOGOJAVLJENJEDan Papinskih misijskih djela za sveto Djetinjstvo

Petak, 6. siječnja 2012. godine


VRHBOSNA 4/2011 335

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Isus je u svojoj Velikosvećeničkoj molitvi vapio «da svi budu jedno» (Iv 17, 21). Njegova moli-tva postaje molitva Crkve koja kroz svu povijest doživljava bolna iskustva ugrožavanja jedin-stva Kristovih učenika. Zato kao vjernici moramo biti svjesni da jedinstvo Crkve valja izgrađi-vati, čuvati i za to moliti. Kroz osam dana Crkva na poseban način moli za jedinstvo kršćana odsrijede 18. do subote 25. siječnja. I mi ćemo se u našim župnim zajednicama uključiti u tuKristovu molitvu «da svi budu jedno», te tako ostvarivati živu Crkvu.

Živeći s drugim kršćanskim zajednicama u ovoj zemlji, neka nas molitva osposobi da, čuva-jući svoj identitet, budemo otvoreni za ekumenski dijalog i zajednički vapaj za dar jedinstva.

Ova molitvena osmina završava na blagdan Obraćenja sv. Pavla apostola. Dok ispovijedamovjeru u jednu, svetu, katoličku i apostolsku Crkvu, želimo to svjedočiti i za to moliti.

Srdačan pozdrav u Gospodinu!



Molitvena osmina za jedinstvo kr{}ana18. - 25. siječnja 2012.


Molitveni dan za mir u BiHNedjelja, 29. siječnja 2012.


Svećeničko vijeće Vrhbosanske nadbiskupije je predložilo i prihvaćeno je da posebno moli-mo za mir u Bosni i Hercegovini. Određeno je da to bude posljednja nedjelja u siječnju.Predlažemo da se uoči tog dana u subotu, 28. siječnja, pozove na dobrovoljnu pokoru ili post zapravedni mir u BiH. U nedjelju s vjernicima zajedno molimo i razmišljajmo o miru, a jedan odoblika toga razmišljanja može biti nastavak čitanja Papine poruke upućene za Dan mira naNovu godinu.

Želeći mir svakom srcu i svim obiteljima, kao i svim narodima žiteljima ove zemlje Bosne iHercegovine.

Iskren pozdrav u Gospodinu.



Po odluci Biskupa BK BiH, a na prijedlog Svetog Oca, svake godine na prvu nedjelju u velja-či posebno razmišljamo i molimo za dar života.

Za ovaj dan pročelnik Vijeća za obitelj upućuje poruku koja se može pročitati ili svojim rije-čima prenijeti vjernicima. Živimo u složenom vremenu izazova, destrukcije, nesigurnosti i opa-snosti od različitih katastrofa. Sve je manje onih koji se usude glasno govoriti o kulturi životautemeljenoj na općeljudskim i kršćanskim načelima. Tim više je zadaća Crkve biti „glas u pusti-nji“ koji se ne smije dati ušutkati bez obzira na pritiske i cijenu. Kršćanski život je Krist koji zasebe posvjedoči da je Put, Istina i Život. Neka se dar života prihvati i živi s vjerom u Krista raspe-toga i uskrsloga.

Obilježavajući Dan života molimo Ga da omekša naša tvrda srca te da se ne bojimo života.Hoditi s njime je najčešće trnovit put, ali vodi u sigurnu budućnost.

S tom sigurnošću i molitvom iskreno vas pozdravljam u Gospodinu.



Već je postalo uobičajeno da na blagdan Prikazanja Gospodinova slavimo Dan posvećenogživota u našoj Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Također je već ustaljen program slavljenja tog dana.

Ovim podsjećam da će se i ove godine taj dan obilježiti u našim redovničkim zajednicama,posebno slaveći svetu Misu u katedrali u 10:30 sati sa već uhodanim popodnevnim programom.Budući da je ova godina priprava za Godinu vjere, preporučam da tema tog obilježavanja budeu duhu rasta u vjeri.

Želeći što bolju pripravu i doživljaj proslave Dana posvećenog života, iskreno pozdravljam izazivam obilje Božjeg blagoslova na sve Bogu posvećene osobe.



336 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

DAN POSVEĆENOG ŽIVOTASvijećnica – prikazanje Gospodinovo u hramu

Četvrtak, 2. veljače 2012.


Dan ìvotaNedjelja, 5. veljače 2012.


VRHBOSNA 4/2011 337

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Po želji Svetog Oca na spomendan Gospe Lurdske, 11. veljače, svake godine molimo za svezdravstvene djelatnike i sve one koji skrbe o bolesnicima, kao i za sve bolesnike. Ovim pozivamsve svećenike i sve pastoralne djelatnike da za taj dan organiziraju u svim župama molitvenidan i animiranje javnosti za posebno vrednovanje skrbi za bolesnike. Također, potrebno je usvima nama odgajati plemenite osjećaje prema bolesnicima kako bi u svakom čovjeku prepoz-nali Isusa koji trpi. Tamo gdje postoje medicinski centri i bolnice, neka se organizira animacija ipastoralni program obilježavanja ovog molitvenog dana.

U mnogim našim župama i obiteljima sve se više zanemaruje ona bitna utjeha vjere našihbolesnika. Ovaj je dan posebna prigoda odgajanja svijesti i savjesti kako bi svi odgovornije postu-pali s našim bolesnicima omogućujući im primanje sakramenta bolesničkog pomazanja. Vjeradaje utjehu bolesnicima a snagu i poticaj, za što savjesnije služenje, zdravstvenim djelatnicima.

Srdačan pozdrav u Gospodinu!



Me|unarodni dan bolesnika i zdravstvenih djelatnika

Subota, 11. veljače 2012. godine


Post i nemrs u 2012. godiniDatum: 30. studenoga 2011.Broj: 1917/2011

Dani posta i nemrsa u 2012. godini su: Pepelnica (Čista srijeda) – 22. veljače i Veliki petak, 6.travnja.

Post i nemrs na ta dva dana obvezuje sve one koji su punoljetni do započete šezdesete godi-ne (usp. kan. 1249-1253 i KKC br. 1430, 1434-1439; 2043).

Ujedno je nemrs propisan u sve petke u godini, ali se izvan korizme mogu zamijeniti drugompokorom. Nemrs obvezuje sve koji su navršili četrnaest godina do kraja života.

Uz ove crkvene propise, trajno ostaje potreba odgajanja u pokori i obraćenju. Zato želim dau pastoralu i katehezi istinski bude prisutna formacija u duhu pokore. Post i nemrs doprinosejačanju i rastu u vjeri.

Iskren pozdrav i blagoslov želi



U subotu, 25. veljače 2012. godine, u dvorani Pavla VI. u Vrhbosanskoj katoličkoj bogoslovi-ji, održat će se susret animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije s početkom u9.30 sati.

Termin i program susreta liturgijskih zborova bit će objavljen naknadno.

Koristim prigodu i zahvaljujem voditeljima liturgijskih zborova i svim pjevačima, koji i na tajnačin iskazuju svoju privrženost Crkvi i obogaćuju liturgiju u svojim zajednicama.

Uz zahvalu iskreno vas pozdravljam u Gospodinu.



Duhovne vježbe za svećenike, prema već ustaljenoj praksi, održat će se od 13. do 16. veljače2012. godine u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu sa početkom u 19.00 sati, kada je pred-viđena zajednička večera i dogovor za početak razmatranja. Duhovne vježbe završavaju učetvrtak, 16. veljače s ručkom.

Crkva određuje obvezu svakom svećeniku odvojiti vrijeme za duhovne vježbe jedan putsvake godine.

Potrebno je da svaki svećenik najavi svoj dolazak ekonomu Bogoslovije vlč. DamiruIvanoviću na telefon 033/201-001 ili preko porte 033/236-764.

Razumljivo je da će svaki svećenik dati svoj doprinos za troškove kuće.

Iskreno Vas pozdravljam i želim svako dobro od Gospodina.



338 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Duhovne vje`be za sve}enike

13. – 16. veljače 2012.u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu


Susret animatora liturgijskog pjevanja Vrhbosanske nadbiskupije

Subota, 25. veljače 2012.


VRHBOSNA 4/2011 339

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Pozivam sve članove Župnih ekonomskih vijeća Vrhbosanske nadbiskupije na redovnigodišnji radni susret u subotu 10. ožujka 2012. godine s početkom u 10:00 sati. Susret će zapo-četi u prostorijama Vrhbosanske katoličke bogoslovije. Tema ovogodišnjeg susreta jeOdgovornost vjernika u radu.

U našoj Nadbiskupiji je proglašena godina vjere u kojoj razmišljamo, molimo i nastojimo pro-micati upoznavanje i jačanje naše vjere u Boga kao naš konačni cilj života. Osim važnosti poz-navanja svoje vjere nastojat ćemo produbiti sakramentalno življenje, osobnu i obiteljsku moli-tvu, kao i nedjeljnu svetu misu. Preporučam ponovno proučavanje Katekizma Katoličke Crkveu kojem je naglašen “polog naše vjere” kojeg treba čuvati i ostvarivati u životu. Tako će nam iovogodišnja tema pomoći da što dublje otkrivamo i ostvarujemo naše poslanje u svijetu. Župnaekonomska vijeća su važna u pastoralnom radu i vođenju dobara u odgovornosti u radu.

U 11:30 sati ćemo poći u katedralu gdje će biti prilika za Sv. ispovijed te ćemo slaviti Svetumisu. Poslije Mise će uslijediti zajednički susret u Bogosloviji.

Radujući se susretu iskreno vas pozdravljam.



Susret Župnih ekonomskih vije}aSarajevo, subota - 10. ožujka 2012.


Susret @upnih pastoralnih vije}aSarajevo, subota - 17. ožujka 2012.


Pozivam sve članove Župnih pastoralnih vijeća na godišnji susret koji će se održati 17. ožuj-ka 2012. godine s početkom u 10:00 sati u prostorijama Vrhbosanske katoličke bogoslovije.Ovogodišnja tema je: Iz vjere graditi kulturu života i smrti u našem narodu.

U našoj Nadbiskupiji je proglašena godina vjere u kojoj razmišljamo, molimo i nastojimo pro-micati upoznavanje i jačanje naše vjere u Boga kao naš konačni cilj života. Osim važnosti poz-navanja svoje vjere nastojat ćemo produbiti sakramentalno življenje, osobnu i obiteljsku moli-tvu, kao i nedjeljnu svetu misu. Preporučam ponovno proučavanje Katekizma Katoličke Crkveu kojem je naglašen “polog naše vjere” kojeg treba čuvati i ostvarivati u životu. Tako će nam iovogodišnja tema pomoći da što dublje otkrivamo i ostvarujemo naše poslanje u svijetu. Župnapastoralna vijeća su veoma važna u našem pastoralnom radu u župnim zajednicama u izgrađi-vanju kulture života i smrti u našem narodu.

Na Svećeničkom vijeću Vrhbosanske nadbiskupije je odlučeno uvesti jednu nedjelju sveće-ničke solidarnosti. Prevelike su socijalne razlike među svećenicima, zato želimo pomoći onimsvećenicima koji su u težem materijalnom stanju.

Na treću korizmenu nedjelju, 11. ožujka 2012. godine, skupljat će se milostinja u svim župa-ma kao izraz naše solidarnosti sa župama koje imaju skromnije mogućnosti.

Župe koje imaju svoju partnersku župu dostavljaju prikupljena sredstva direktno toj župi,ostale župe trebaju dostaviti milostinju Ekonomatu. Godina vjere je posebna prigoda senzibili-zirati svoju solidarnost i prepoznati Krista u poniženima i potrebnima, onima koji će po namaosjetiti Božju ljubav.

U toj vjeri i nadi vas iskreno pozdravljam u Gospodinu.



U 11:30 sati ćemo slaviti Svetu misu u katedrali, a prije toga će biti prigoda za svetu ispovi-jed. Nakon Mise uslijedit će zajednički susret za stolom u prostorijama Bogoslovije.

Moleći za svećenike i duhovna zvanja iskreno vas pozdravljam u Gospodinu.



340 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Nedjelja solidarnosti

Nedjelja, 11. ožujka 2012.


Obnova sve}eni~kih obe}anja i posveta ulja

Velika Srijeda, 4. travnja 2012. godine u 10.30 sati


Već je postala tradicija da svećenici naše Nadbiskupije na Veliku Srijedu slave sa svojimOrdinarijem sv. Misu posvete ulja u kojoj obnavljaju svoja svećenička obećanja. Na ovo liturgij-sko zajedništvo pozivam svećenike da se sa svojim dekanima priključe ovom zajedničkom slav-lju i da preuzmu posvećeno ulje za svoje dekanate.

Ova sv. Misa u kojoj obnavljamo svoja svećenička obećanja na poseban način učvršćuje našezajedništvo i potiče na solidarnost među svećenicima. Trebalo bi nas također vratiti na našepočetke kada je svaki osobno izrekao „Evo me Onome kome sam povjerovao“. Stoga bi bilo logi-

VRHBOSNA 4/2011 341

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

čno da svi svećenici upravo na toj Misi zahvale na daru svećeništva i poslanja u Vrhbosanskojnadbiskupiji. Obnova svećeničkih obećanja, uz vraćanje na početke – dan našeg svećeničkogređenja, pokazuje nam put, daje snagu i sigurnost našim krhkim nastojanjima.

Na ovaj dan svećenici iskazuju i svoju solidarnost (Djela sv. Petra) pomažući svojim prilozi-ma školovanje svećenika u misijskim zemljama. Svoje priloge možete predati osobno u ekono-matu Nadbiskupije ili preko dekana. Nadam se da će ta solidarnost posebno doći do izražaja ugodini vjere.

U toj nadi vas iskreno pozdravljam u Gospodinu.



P A P I N D A N

22. travnja 2012. godine


Današnji Petrov nasljednik, Benedikt XVI, je izabran za Papu 19. travnja 2005. godine.Tradicija je da se nedjelja po danu izbora slavi kao Papin dan. Posebno je to prigoda potaknutina jedinstvo sa Svetim Ocem i moliti za Njega i Njegove nakane. Katolici cijeloga svijeta uvijekiznova trebaju zahvaljivati Bogu za dar Svetoga Oca Crkvi. Duh Božji koji vodi Crkvu, koju nivrata paklena neće nadvladati, neka vodi i Petra naših dana da joj pomogne razbistravati puto-ve zamagljene različitim izumima.

Naš narod je kroz svoju dugu povijest iskazivao vjernost Petrovim nasljednicima, a našageneracija im na poseban način ima na čemu zahvaljivati. Stoga molimo da ostanemo vjerniBogu i Svetom Ocu.

Pozivajući na molitvu za Svetoga Oca i naš narod iskreno vas pozdravljam.



XVIII. Sabor prezbitera Vrhbosanske nadbiskupijeSarajevo, srijeda 18. travnja 2012.


Već je ustaljen termin susreta svih svećenika Vrhbosanske nadbiskupije, dijecezanskih i redo-vničkih, u srijedu nakon druge uskrsne nedjelje. Praksa je da se na ovom susretu obradi novicrkveni dokument bilo da ga je izdala Sveta Stolica ili naša Mjesna crkva. Ova pastoralna godi-na je proglašena godinom vjere pa će i tema ovog susreta biti u tom duhu.

Poštovani gosp. Župniče!

Dostavljamo vam formular Statistički podaci za 2011. godinu. Molim da se podaci dostavetokom mjeseca siječnja, a najkasnije do 23. veljače. Zato vas potičem da ovom pristupite odgo-vorno i dostavite formulare do naznačenog roka.

Ispunjeni formular možete poslati poštom, faxom (a poslije original poštom!), ili donijeti uzDekanatske susrete u Ordinarijatu u mjesecu veljači. Važno je da ispunjeni formular stigne čimprije zbog slanja podataka u Vatikan. A dok svi župnici ne dostave podatke ne možemo komple-tirati statistiku. Stoga molim odgovorno precizno i blagovremeno dostavljanje traženih podataka.

Već sada zahvaljujem i iskreno pozdravljam u Gospodinu.



Današnji Papa nam često stavlja na srce važnost Riječi Božje koja u strpljivom promišljanjudaje odgovore svim vremenima i bremenima.

Koristim prigodu i na ovaj način zahvaliti svim svećenicima naše Nadbiskupije koji hrabro inesebično žive i naviještaju Riječ Božju.

Svećenici koji eventualno ne mogu doći na naš godišnji susret neka svoju pismenu isprični-cu dostave ovom Ordinarijatu.

Uz zahvale iskreno vas pozdravljam u Gospodinu.



342 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Statisti~ki podaci za 2011. godinuDatum: 30. studenoga 2011.Broj: 1926/2011

Datum Mjesto, sat, krizmatelj Mjesto, sat, krizmatelj

14. travnja – subota ..... Kopanice 11 h – b.T.V. 16 h Orašje b. T.V15. travnja – nedjelja ..... Busovača 11 h b. P.S Jelaške 11 h – b. T.V.21. travnja – subota ....... 11 h Odžak-k. 16 h N. Selo-Balegovac-k

11 h Bistrica –b.P.S. 16 h Lovnica –b P.S.11 h Vareš – b.T.V. 16h Vijaka –b. T. V.

22. travnja – nedjelja .... 11 h Gornja Dubica .k 16 h Svilaj - k.

Raspored termina za krizmu u Vrhbosanskoj nadbiskupiji 2012. godine


VRHBOSNA 4/2011 343

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

11 h. Lug-Brankovići..b P.S. 16 h Maglaj - b P.S,11 h Kakanj –b.T.V.

28. travnja – subota ........ 17h – Potočani – k17 h – Guča Gora b.P.S.

17 h – Tuzla – b. T.V29. travnja – nedjelja...... 11 h -Pos. Mahala –k. 17 h – G. Tramošnica

11 h – Žepče b. P.S. 17 h – Osova –b. P.S.11 h – Živinice b. T.V. 16 h – Par Selo b. T.V.

1. svibnja – utorak ...... 17 h – Podkraj – b P.S.5. svibnja – subota ......... 11 h - Tolisa - k 17 h – Prud -k

11 h – Zenica sv. Josip – b P.S. 17 h Ovčarevo – b P.S.6. svibnja – nedjelja ..... 11 h- Grebnice - k 17 h – Domaljevac –k.

11 h – Nova Bila –b P.S. 17 h Radunice b. P.S.12. svibnja – subota ..... 11 h Novi Travnik – Presv. Trojstvo-k. 17 h – Dolac –k 17 h – Boće b. P.S.13. svibnja – nedjelja .... 11 h Novi Trav. Uzašašće – k. 17 h - Travnik -k

11 h - Zovik b. P.S. 17 h - Ulice b. P.S.19. svibnja – subota 11 h Dubrave b. P.S. 17 h – Poljaci b. P.S.20. svibnja – nedjelja 11 h N. Šeher - b. P.S. 26. svibnja – subota 17 h – Teslić ?27. svibnja – nedjelja (Duhovi) 10.30 Katedrala SA 17 h – Sarajevo – župa2. lipnja - subota - .. 11h Breške b. T.V. 17 h – Drijenča b. T.V.3. lipnja – nedjelja -...... 11h Lukavac b. T.V. 17 h – Dragunja b. T.V.7. lipnja – četvrtak – Tijelovo.. 11 h ili 17 h – Gorice kard9. lipnja – subota ............. 11 h - Vitez – k. 17 h – Brajkovići – k.

11 h - Šikara b. T.V. 17 h – Husino – b- T.V.10. lipnja – nedjelja ........... 11 h - Rankovići – k. 17 h – Bučići - k

11 h - Morančani – b.T.V 17 h – Špionica b. T.V.23. lipnja – subota ............... 11 h - Pećine – k. 11. kolovoza –subota ...... 11 h – Komušina k.

_____________________________

Skraćenice: k – kardinal Vinko Puljić, nadbiskupb. P. S. – biskup Pero Sudarb. T.V. – biskup Tomo Vukšić

Dekanatski susreti u Nadbiskupijskom ordinarijatuDatum: 1. prosinca 2011.Broj: 1930/2011

Prema uobičajenom planu i programu najavljujemo plan i program dekanatskih susreta uNadbiskupskom Ordinarijatu.

Donosim raspored susreta za 2012. godinu:

06. veljače (ponedjeljak) - Sarajevski dekanat 07. veljače (utorak) - Kreševski dekanat 08. veljače (srijeda) - Šamački dekanat 09. veljače (četvrtak) - Brčanski dekanat 13. veljače (ponedjeljak) - Ramski dekanat

17. veljače (petak) - Žepački dekanat 18. veljače (subota) - Tuzlanski dekanat 20. veljače (ponedjeljak) - Doborski dekanat21. veljače (utorak) - Travnički dekanat 23. veljače (četvrtak) - Bugojanski dekanat 24. veljače (petak) - Sutješki dekanat 27. veljače (ponedjeljak) - Usorski dekanat 28. veljače (utorak) - Derventski dekanat

Radni susret počinje u 10:00 i traje do 12:30 sati te završava zajedničkim objedom.

Ova pastoralna godina je u našoj nadbiskupiji proglašena Godinom vjere. Kako prenijetipolog vjere razumljivim jezikom i u novim prilikama pitanje je od velike važnosti u našempastoralnom radu. Imajući u vidu 50-tu obljetnicu II. Vatikanskog koncila i 20-tu obljetnicuKatekizma Katoličke Crkve na našim susretima ćemo razmišljati i govoriti o izazovima vremenau kojem živimo i prenošenju vjere u našem pastoralnom radu.

Razumljivo je da su važni i vaši prijedlozi i sugestije na razini zajedničkih programa u nadbi-skupiji.

Radujući se našem radnom susretu, iskreno pozdravljam i na sve zazivam obilje Božjeg bla-goslova!



344 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

XV. Susret ministranataSarajevo, subota 28. travnja 2012.

Datum: 1. prosinca 2011.Broj: 1931/2011

Ovogodišnji susret ministranata bit će u subotu, 28. travnja 2012. godine u Sarajevu. Temasusreta će biti u okviru ove pastoralne godine koja je proglašena godinom vjere.

Koliko poznajemo svoju vjeru i kako je svojim životom živimo i prenosimo drugima pitanjasu o kojima možemo razmišljati za ovaj susret ministranata. Da bismo rasli u vjeri potrebno juje poznavati. Stoga se preporuča konstantno čitanje i poznavanje Katekizma Katoličke Crkvekako bi naši ministranti i svi vjernici mogli upoznati i prihvatiti ono što vjeruju.

Točnu materiju iz kviza znanja, dnevni raspored susreta kao i konkretne upute objavit ćemonaknadno.

Zahvaljujući na dosadašnjem pastoralnom zalaganju iskreno pozdravljam u Gospodinu.



VRHBOSNA 4/2011 345

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

U našoj je Nadbiskupiji sa prvom nedjeljom došašća započela Godina vjere. U god. 2012.Crkva obilježava 50. -tu obljetnicu II. Vatikanskog koncila i 20. -tu obljetnicu objavljivanjaKatekizma Katoličke Crkve. Papa Benedikt XVI je najavio temu “nova evangelizacija za preno-šenje vjere” za Sinodu biskupa u listopadu 2012. godine.

O ovoj temi govori i II Vatikanski koncil a tome su posvećene i dvije Sinode o kojima govoredokumenti Evangelii Nuntiandi i Catechesi Tradendae.

Nova evangelizacija se odnosi na prenošenje vjere razumljivim jezikom i odgovarajućommetodom kako u kršćanskim zemljama tako i u onim u kojima nema kršćanskih korijenja.

Na našim koronama bi bila poželjna upravo ta tema o novoj evangelizaciji a nadahnućemožemo naći u spomenutim dokumentima i dokumentima II Vat. koncila.

Kako mi možemo u našem pastoralnom radu odgovoriti izazovima vremena u kojem živimo,pitanje je koje traži od nas odgovore.

U nadi da je Krist temelj svih naših nastojanja iskreno pozdravljam u Gospodinu



Proljetna dekanatska korona 2012. godineDatum: 1. prosinca 2011.Broj: 1932/2011

Pod predsjedanjem nadbiskupa metropoli-ta vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, 12.listopada održana je redovna sjednica Sveć en -i čkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije. Na sj -e dnici su, osim pomoćnog biskupa vrhbosan-skog mons. dr. Pere Sudara i većine članovaNa dbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog,su djelovali izabrani i potvrđeni predstavnici:žu pnika, župnih vikara, Katoličkog bogoslov-nog fakulteta i Franjevačke teologije u Sar -ajevu, provincijala Franjevačke provincije Bos -ne Srebrene te svećenika na službi izvan dije-ceze kao i voditelji nekih važnih institucija Vr -h bosanske nadbiskupije.

Vijećnici su se osvrnuli na zapisnik s prošlesjednice, održane 28. veljače 2011., i na proved-bu zaključaka u vezi s beatifikacijom Drinskihmu čenica, geslom i temama te logom Nad bis k -up ijske sinode kao i u vezi sa sudjelovanjemsv ećenika i vjernika Vrhbosanske nadbiskupijena Papinu pohodu, 4. i 5. lipnja početkom ovegodine u Zagrebu. Vijećnici su izrazili radost

zbog vrlo dobro organiziranog velikog doga-đaja beatifikacije pet sestara Kćeri Božje ljuba-vi koje su djelovale i podnijele mučeničku smrtna teritoriju Vrhbosanske nadbiskupije. Sma tr -a ju posebno pohvalnim sudjelovanje velikogbroja svećenika, redovnika i redovnica kao ibrojnih hodočasnika, te lijepo pjevanje velikogzbora okupljenog iz raznih župnih i drugihzajednica. Istaknuta je i želja da ovaj događajbude poticaj za širenje štovanja Drinskih mu -čenica među katolicima ne samo Vrhbo sa nskenadbiskupije i Družbe Kćeri Božje ljubavi negoi puno šire.

O izazovima današnjeg pastorala na tere-nu Vrhbosanske nadbiskupije govorili su iuvodnim izlaganjima župnik župe sv. FranjeAs iškog i gvardijan franjevačkog samostana uGučoj Gori kod Travnika fra Zoran Livančić ižupnik župe sv. Jurja mučenika u Derventivlč. Filip Maršić. Fra Zoran je ukazao na pote -š k oće s kojima se susreću obitelji u današnjemvr emenu na raznim razinama što utječe i na

Sjednica Svećeničkog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije

pastoralno djelovanje svećenika u župnoj zaj -e d nici koji je pozvan u svakom vremenu i usv akoj situaciji biti „sol zemlje i svjetlo svijeta“.Rečeno je da vjernici od svećenika prije svegaoč ekuju da budu iskreni svjedoci vjere. Uk az -a no je i na potrebu korištenja medija u širenjuduhovnih odnosno evanđeoskih vrijednosti.Iz izvješća župnika Maršića uočljive su bile ve -l ike poteškoće s kojima se susreću i svećenici uvjernici u krajevima u kojima je ostao malenbroj katolika što je u isto vrijeme prigoda zapo moć siromašnima i pokazivanje osobite br i -ge za stare i bolesne s tim da bi trebalo razm i -šlj ati i o novim načinima pastoralnog djelova-nja i pastoralnih struktura u tim krajevima. Iz -r ažena je radost što nemali broj vjernika redo-vito dolazi na nedjeljnu Misu. Naglašena jepotreba da vlasti nastave s obnovom obiteljs k -ih kuća onima koji se žele vratiti kao i da Ca ri - tas nastavi slati pomoć ljudima u tim krajevi-ma. Posebno je istaknuta važnost viđenja on -og što je dobro i pozitivno unatoč svim potešk -o ć ama jer je svećenik poslan biti nositelj nade.

Vlč. dr. Mario Bernadić, profesor na Ka to li -č kom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, go v -o rio je na temu: „U susret jubileju otvaranjaII. vatikanskog koncila – izazov za novu eva -n g elizaciju“. Podsjetio je da se nalazimo napr agu 50. obljetnice otvaranja II. Vatikanskogsa bora. Napominjući da su sabori redovito od -r žavani u vremenima kada su nastajala krivo-vjerja s ciljem definiranja pojedinih dogmi iliiz rijeka vjere, kazao je da je, u tom duhu, Dr -u gi vatikanski sabor različit jer nije nastao izta kve potrebe nego iz želje da se neke važnest vari u Crkvi premisle i, u skladu sa zahtjevi-ma vremena, svijetu prenese neumanjeni i ne -is krivljeni katolički nauk te nastavi djelo kojeje Crkvi povjerio Krist Gospodin. Gov or e ći oko nstitucijama kao o četiri ključna saborskado kumenta, iznio je neke naglaske i smjerniceko je treba provoditi u Crkvi. U razgovoru na -k on izlaganja izražena je bojazan da, imajući uvidu da je Crkva u hrvatskom narodu pa takoi u BiH, proživjela spomenuti sabor i desetlje-ća nakon njega u komunističkom vremenu, ne

postoji dovoljno otvorenosti prema svijetu ko -jemu je Crkva poslana navijestiti radosnu vij -est. Naglašena je potreba vidjeti trenutno sta-nje, učeći iz povijesti, u skladu s tim tražiti od -govore na trenutne izazove kroz svakodnevnoživljenje Evanđelja.

Nadbiskup Vinko Kardinal Puljić je inform -i r ao vijećnike o planiranom održavanju semi-nara o medijima po dekanatima u Vrhbosan s -k oj nadbiskupiji s ciljem upoznavanja svećeni-ka i njihovih suradnika sa što boljim korište-njem medija u evanđeoskom navještaju i upo -z n avanju javnosti s pojedinim događanjima.

Kardinal Puljić je upoznao vijećnike i s tije-kom priprema za Nadbiskupijsku sinodu na -p o minjući kako se mnoge stvari ne mogu rije-šiti papirologijom nego ih trebaju iznjedriti izživota oni koji sve to žive i proživljavaju na te -r enu. Osvrćući se na izazove s kojima se susre-ću svećenici u pastoralu, kazao je da je snagami snika u Isusu Kristu te da je svaka situacija,bez obzira na njezinu težinu, izazov na kojitreba tražiti odgovor u duhu vjere i crkvenogposlanja. Prema riječima kardinala Puljića, oz -biljno se razmišlja o reorganizaciji pastorala upo jedinim krajevima o čemu treba napravitist r ateški plan. Govoreći o obljetnici koncila ino voj evangelizaciji, naglasio je da je vjera un -utarnje oslobađanje kojim se čovjek otvara Bo -gu i drugom čovjeku te dodao da je II. vatika -n ski sabor imao za cilj produbiti tu vjeru. Na -p ominjući kako i kod svećenika, kao i kod dru-gih ljudi, postoji opasnost da se proglase mu č -e nicima, posvijestio je vijećnicima da su sveće-nici pozvani i poslani biti nositelji nade i u Bo -gu nalaziti odgovore na životne poteškoće. Pr -e dložio je da u Vrhbosanskoj nadbiskupiji pre -d v iđene programe provode pod geslom ne d a -v nog hodočašća u Mariju Bistricu: „Umnožinam vjeru“ kojim bi u središte stavili vjerujpo jedinca i vjeru zajednice. Vijećnici su, na k -on što su dali svoje primjedbe, prihvatili pred-loženi Pastoralni kalendar za 2012. godinu.

dr. Šimo Maršić

346 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 347

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Održana Sjednice zbora konzultoraSarajevo, 11. listopada 2011. godine

Na početku sjednice prisutne članoveZbora konzultora pozdravio je nadbiskupVinko kard. Puljić. Nakon pročitanog i usvo-jenog Zapisnika s prošle sjednice, uz manjekorekcije, Nadbiskup je kratko izvijestio o Si -nodi VN, beatifikaciji Ivana Pavla II. u Rimu,beatifikaciji Drinskih mučenica, te o gradnjicrkvice u Goraždu.

U radnom djelu najprije se raspravljalo oPastoralnom centru Vogošća, koja će biti pov-jerena pastorizaciji Neokatekumenskoj zaje d -nici. U kuću su već smješteni neokat eku m e -nski bogoslovi, te je kuća sad mala bogoslovija.Čula su se razna mišljenja za i protiv pred lo -ženog i već učinjenog.

Druga tema zasjedanja je bila posvećenapermanentnom obrazovanju svećenika. Sampojam permanentan znači kontinuiran.Konzultori su konstruktivno raspravljali i gov-orili o važnosti cjelovite izobrazbe, potrebiintelektualno-duhovne izobrazbe svećenika.Osim godišnjih duhovnih vježbi i obnova, po -tr e bno je razraditi plan permanentnog obr a -zovanja svećenika, prigodnih i tematskih pre -d a vanja, radionica, izleta… Pojedine bisk upijeu svijetu već imaju razrađene prog rame su sr -eta svećenika i predavanja. Potrebna su idvodnevna-trodnevna druženja svećenika,ka ko se neki ne bi osjetili sami i zapostavljeni.

Odlučeno je da nam je potrebno perman en -tno obrazovanje za sve svećenike, te bi trebalozadužiti tim koji bi razradio teme i na pr a v ioplan permanentnog obrazovanja svećenika.

U četvrtom djelu govorilo se o ekonom-skom poslovanju u nadbiskupiji, Nadbiskup jeiznio uočeni problem zbirnih misa, misnihintencija – posebno Gregorijana, opijela. Va ž -no je probuditi svijest i odgovornost prematim stvarima i ekonomskom poslovanju. Bis k -up Sudar, govoreći o misama, rekao je da pos-toji krivo poimanje: „Platiti mise! Misa se nemože platiti. Treba dokinuti takvu praksu.Onima koji ne mogu „platiti“ – oni mogu nasv oj način dati koliko mogu. I kod Zbirnih mi -sa je krivo shvaćanje, a kad je i kod vjernika ikod svećenika masovna pojava krivog shv ać -anja – oni se dokidaju.

Neki su primjetili da postoji neujednačenovođenje računa, bilo u gradnji bilo u Blaga jni -čk om dnevniku. Predloženo je da se napraviknjiga uputa o vođenju crkvenih knjiga.

U ekonomskom poslovanju vrijedi načelo:ne ići u crveno (ne ići u dugove)! Prilog upisatiuvijek s točnom namjenom. Ne može semijenjati nakanu darovatelja. Novce uvijekupotrijebiti za darovano.

Izvješće priredio: Ilija Orkić, kancelar

348 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Vlč. gosp. Nicku Ryanu dozvoljen nastavakpastoralnog djelovanja u biskupiji Basel/CH zanarednih 5 godina (Dekret br. 1484-1/2010 od16. rujna 2011.)

Dekretom Dubrovačke biskupije broj 595/2011vlč. Gosp. Franjo Tomić imenovan up r a v iteljemžupe Osojnik i pomoćnim bolničkim kapelanom(Dekret br. 1531/2011 od 28. rujna 2011.)

Preč. gosp. Marku Periću nakon istekamanadata - produžen mandat dekana do ime-novanja novog dekana u Kreševskom dekana-tu (Dekret br. 1537-1/2011 od 29. rujna 2011.)

Dekretom biskupije Innsbruck broj II/1-2011-348 od 25. Srpnja 2011. vlč. gosp. MarioOr šolić imenovan hrvatskim dušobrižnikombis kupije Innsbruck (Dekret br. 1557/2011 od 3.listopada 2011.)

Vlč. gosp. dr. Michele Capasso imenovan

re k t orom novoosnovanog NMM SjemeništaRe demptoris mater u Vogošći (Dekret br.1729/2011 od 4. studenoga 2011.)

Vlč. gosp. mr. Slavku Rajiću produžen man-dat na 3 godine u Vojnom ordinarijatu RH(Dekret br. 1806/2011 od 11. studenoga 2011.)

Vlč. gosp. Drago Pranješ, OFM, župniku uŽupi Dolac imenovan duhovnikom Katoličkeob iteljske udruge „Milosrdno srce“ Dolac n/L(Dekret br. 1841/2011 od 17. studenoga 2011.)

Vlč. Ivan Kuprešak stavljen u svećeničkumirovinu (Dekret br. 1868/2011 od 24. studeno-ga 2011.)

Preč. gosp. Marku Hrskanović, župnik u žu -pi Rođenja BDM Brusnica, imenovan dekanomDerventskom dekanata na mandat od 5 godina(Dekret br. 1941/2011 od 2. prosinca 2011.)

Imenovanja i premještaji 2011-4

Dekret broj: 1494-1/2011 od 22. rujna 2011.:Daje se suglasnost i odobrenje projekta sanaci-je krova i adaptacije tavanskog prostora župnekuće u Žepču

Dekret broj: 1495-1/2011 od 21. rujna 2011.:Daje se dozvola za gradnju kapelice na grobljuu Krepšiću

Dekret broj: 1496-1/2011 od 21. rujna 2011.:Daje se dozvola za obnavljanje vjeronaučnedv orane u Krepšiću

Dekret broj: 1524/2011 od 27. rujna 2011.:Daje se dozvola rekonstrukcije župne crkve užu pi Rođenja BDM Ulice

Dekret broj: 1546/2011 od 30. rujna 2011.:

Daje se dozvola gradnje Spomen crkve naTaračin Dolu u župi Čemerno

Dekret broj: 1593-1/2011 od 10. listopada 2011.:Daje se dozvola za završetak radova na un u -tarnjem uređenju župne crkve u Vidovicama

De kret broj: 1595-1/2011 od 11. listopada2011.: Daje se dozvola za sanaciju krovaPastoralnog centra u Kaknju

Dekret broj: 1598-1/2011 od 11. listopada2011.: Daje se dozvola gradnje Spomen kapelena Kuku u župi sv. Martina biskupa Bučići

Dekret broj: 1856-1/2011 od 23. studenoga2011.: Daje se dozvola za gradnju kapele i mrt-vačnice na groblju u Boću

Dozvole

Novi pečat

VRHBOSNA 4/2011 349

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

1. rujnaNadbiskup je otputovao u pohod Hrv at s -

koj katoličkoj zajednici u SAD. 2. rujnaNadbiskup se susreo s predsjednicom ure da

za Južnu i Središnju Europu Jennifer L. Br u shu zgradi Statea Departmenta u Washi ng tonuD.C. Nadbiskup je gostovao u televizijskojemisiji „Glasa Amerike“ – studio Washington.

3. rujna U 11.00 sati Nadbiskup je posjetio Američki

Nacionalni Institut za zdravlje. 4. rujnaNadbiskup je predslavio euharistijsko slav-

lje sa Hrvatskom katoličkom zajednicom na„Hrvatskoj zemlji“ u New Jerseyu. A potom sesusreo s pastoralnim djelatnicima u NYC.

5. rujnaU prijepodnevnim satima u New Yorku,

Nadbiskup se susreo s bh. i hrv. predstavnici-ma pri UN-u.

6. rujnaU 8.00 sati Nadbiskup je imao molitveni do -

r u čak s kongresmenima Američkog parlamentai akreditiranim veleposlanicima u WashingtonuD.C. U prijepodnevnim satima Nadbiskup sesu s reo sa šeficom protokola u State Depa rtm -ent-u gospođom Capriciom Penavic Marshall. U15.30 Nadbiskup se susreo s nadbiskupomWashingtona kardinalom Donaldom Wuerl.

7. rujnaNadbiskup je u popodnevnim satima po h -

o dio veleposlanstvo Bosne i Hercegovine uWa s hingtonu te se susreo s veleposlanikomMitrom Kujundžićem i djelatnicima. Nakonsu sreta u veleposlanstvu Nadbiskup je održaopr edavanje u Institute of World Politics. Na dbi s -k up je pohodio washingtonskog nadbiskupau miru kardinala Theodora Edgara McCarrick.

8. rujnaU zgradi američkog kongresa Nadbiskup se

susreo s kongresmenom Dan Burtonom dop -re dsjednikom odbora za Europu i Euroaziju.Na dbiskup se susreo s predsjednikom SenataSAD-a Johnom Boehner. Nadbiskup se susreos kongresmenom Gregory Meeks, dopredsje d -n i kom odbora za Europu. Nadbiskup sesusreo s kongresmenom Russom Carnah an -

om, dopredsjednikom bosansko-hercegovač k -og kluba američkog kongresa. Na radnomručku u zgradi američkog kongresa Nadb is k -up se susreo s kongresmenom Chrisom Sm it h -om, dopredsjednikom bosansko-hercegovačk -og kluba američkog kongresa i dopredsjednik -om helsinškog odbora američkog kongresa.Na dbiskup se susreo s kongresmenom Denni -s om Kucinichem, dopredsjednikom hrvatskogkluba američkog kongresa. Nadbiskup sesusreo s kongresmenom Eltonom Galleglyjem.Nadbiskup je predslavio euharistijsko slavlje užupi Our Prince of Peace – Pennsylvanija.

9. rujna Nadbiskup se susreo s senatorom Markom

Begich u zgradi Američkog Senata. Nadbiskupje imao radni ručak u George Town Clubu uWas hingtonu, kojeg je pripremilo Veleposla n -s tvo BiH u SAD. Nadbiskup je posjetio Int er n -ac ionalno bogoslovno sjemenište u Wash in -gtonu D.C. te pred odgojiteljima i bogoslovi-ma održao predavanje.

10. rujnaNadbiskup je sudjelovao na simpoziju prigo-

dom proslave 25. obljetnice HKM Washington. 11. rujna Nadbiskup je predslavio euharistijsko slav-

lje u Nacionalnom svetištu Bezgrješnog začećaBDM u Washingtonu, te pod misom podijeliosakrament krizme.

12. rujnaU zgradi Američke biskupske konferencije

u Washingtonu D.C., Nadbiskup se susreo sdr. Declineom Murphyem, ravnateljem Vijećanacionalne kolekte Američke biskupske konfe-rencije i Podvijeća za Crkvu u Srednjoj iIstočnoj Europi.

13. rujnaNadbiskupov povratak iz SAD-a.14. rujnaU 11.00 sati pod svečanom akademijom u

KŠC Sv. Josip, Nadbiskup je uručio priznanje„Zlatna povelja ljubavi i mira“ apostolskomnunciju u BiH mons. Alessandru DErricu kojeje dodijelila ILH u Sarajevu. U 15.00 sati Na d -biskup je predsjedao sjednici „Odbor za Dri -nske mučenice“.

Nadbiskupova kronika(1. rujna – 30. studenoga 2011.)

15. rujnaU 11.00 sati Nadbiskup je predslavio euha-

ristijsko slavlje zaziv Duha Sv. u KŠC Petar Ba -rb arić - Travnik. U 16.30 Nadbiskup je dao inte -rvju za FTV, glede slavlja beatifikacije.

16. rujnaU 11.15 Nadbiskup je dao intervju za radio

Mir Međugorje glede slavlja beatifikacije. Na d -biskup je primio mons. Petra Jukića, pročelni-ka KUVN-a.

17. rujnaU prijepodnevnim satima Nadbiskup je

krstio sedmo dijete obitelji Sirovina u župi Sv.Jure u Derventi. U 11.00 sati Nadbiskup je pr e -d slavio euharistijsko slavlje prigodom 30. ob -ljetnice postojanja župe Gornja Močila – Sij ek -ovac. U popodnevnim satima Nadbiskup jepr edslavio euharistiju prigodom slavljenja go -dišnjica braka u župi Sv. Josipa – Zavidovići.

18.rujnaU 11.00 sati Nadbiskup je predslavio euha-

ristijsko slavlje prigodom proslave patrona i135.obljetnice postojanja župe u Gromiljaku.

19. rujnaU 11.00 sati Nadbiskup je primio prof. mo -

ns. Tomu Kneževića. U 15.oo sati primio je rek-tora VBS-a preč. Marka Zupka i ekonoma vlč.Da mira Ivanovića.

20 rujnaU 10.00 sati Nadbiskup je dao intervju za

Radio Mariju. U 11.00 sati Nadbiskup je poho-dio apostolsku nuncijaturu. U 14.45 Nad bis k -up je primio japanskog veleposlanika u BiH,gosp. Futao Motai. U 18.00 sati primio župnikaiz Čemernog vlč. dr. Peru Brkića.

21. rujnaU prijepodnevnim satima Nadbiskup je su -

dje lovao na XVI. susretu dijecezanskih sveće-nika u VBS-u, te tom prigodom u 9.30 predsla-vio euharistijsko slavlje u sjemenišnoj crkvi.

22. rujnaU 10.00 sati Nadbiskup je primio generalnu

poglavaricu Družbe KBLj s. Lucynu Mroczek izRima i provincijalnu glavaricu iz Zagreba s. El -viru Tadić. U 15.00 sati je imao sjednicu Or di -narijata i nakon toga obilazak „Zetre“, dvoraneza proglašenje blaženim Drinskih mučenica.

23. rujnaU 9.00 sati Nadbiskup je dao intervju za em -

isiju „Obzorje duha“ TV SLO, glede beatifi k a -cije. U 9.15 Nadbiskup je primio predstavnikeiz HP Mostar koji su darovali prigodno iz d a nje

poštanske markice „Drinske mučenice“. U14.30 Nadbiskup je u pratnji apostolskog nu - ncija mons. Alessandra DErrica i šefice pr o t o -kola gđe. Dragane Tadić dočekao prefekta ko -ngregacije za proglašenje svetih kardinala An -gela Amata, na međunarodnom aerodromu uSarajevu, te se kratko zadržali u VIP sa l o nuaerodroma. U 15.15 Nadbiskup je primio ka -rdinala Amata u nadbiskupsku rezidenciju. U16.30 Nadbiskup je s kardinalom Amatom pr -imio mons. Tomu Kneževića, glavnog cere m o -nijara za slavlje beatifikacije „Drinskih mu č e -nica“, a u 17.00 sati primili su generalnu pogla-varicu Družbe KBLj s. Lucynu Mroczek izRima u pratnji sestara. U 18.00 sati Na db is k upje s kardinalom Amatom otišao u VBS i Sv e ć -enički dom. U 20.00 sati s uglednim gostimauveo mlade u bdijenje u crkvi Kraljice Krunice.

24. rujnaU 10.00 sati pod policijskom pratnjom Na d -

biskup je zajedno s kardinalom Amatom kre-nuo prema olimpijskoj dvorani Zetra na slav-lje beatifikacije „Drinskih mučenica“. U 11.00sati euharistijsko slavlje i svečani čin beatifika-cije predvodio je kardinal Angelo Amato. U13.30 Nadbiskup je s kardinalom Amatom kre-nuo prema Nadbiskupskoj rezidenciji. U 17.00sati Nadbiskup je primio mons. Petra Rajića,apostolskog nuncija u Kuvajtu, ArapskimEmiratima... U 18.00 sati sudjelovao je na sve-čanoj molitvi Večernje u crkvi Kraljice Krunice,kojoj je predsjedao mons. dr. Pero Sudar.

25. rujnaU 9.00 sati Nadbiskup je predslavio misu za -

h valnicu za beatifikaciju Drinskih mučenica u cr -k vi Kraljice krunice. U 10.00 sati Nadbiskup je una zočio svečanoj akademiji u čast beatifikacijebl. Drinskih mučenica u dvorani KŠC Sv. Josip. U15.30 Nadbiskup je u pratnji biskupa banjaluč k -og i predsjednika BK BiH mons. Franje Ko ma -rice, pohodio Goražde te se u općini susreo spremijerom podrinjske županije gosp. EmiromFrišto i načelnikom općine gosp. MuhamedomRamovićem. U 17.00 sati Nadbiskup je nazočiootkrivanju spomen obilježja bl. Drinskim mučeni-cama na mjestu stradanja u Goraždu.

26. rujnaU 8.30 Nadbiskup je primio đakona vlč. Iv -

a na Raku. U 9.30 Nadbiskup je primio preč.Pa vu Jurišića, dekana KBF-a. U 11.00 sati na d -bi skup je sudjelovao na skupštini MRV-a. U15.00 sati Nadbiskup je predsjedao na završn -

350 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

oj sjednici Odbora za beatifikaciju „Drinskihmu čenica“ na Palama.

27. rujnaU 8.30 Nadbiskup je primio gosp. Alberta

Quattruccia generalnog tajnika iz zajedniceSv. Egidija. U 14.00 sati Nadbiskup je predvo-dio misu zadušnicu i sprovod za pokojnogsvećenika Tadiju Jukića u Žepču.

28. rujnaU 9.00 sati Nadbiskup je primio vlč. dr. Mi ch -

el ea Capasso. U 9.30 Nadbiskup je primio gosp.Alberta Quattruccia generalnog tajnika iz zajed-nice Sv. Egidija. U 10.30 Nadbiskup je primiohrvatskog veleposlanika u BiH gosp. Tončia Sta -n ičića. U 15.00 sati Nadbiskup je predsjedao sj e -dnici uredničkog vijeća Katoličkog tjednika.

29. rujnaU 11.00 sati Nadbiskup je predslavio euha-

ristijsko slavlje prigodom 10.obljetnice obnovežupe Sv. Mihovila u Kolibama. U 18.00 sati pri-jem za suradnike koji su pomagali u pripremii proslavi beatifikacije Drinskih mučenica, tepodjela zahvalnica.

30. rujnaU 15.00 sati Nadbiskup je imao susret s

odgojiteljima VBS-a. U 18.00 Nadbiskup je kr -a tko pohodio samostan Karmel na Stupu.

1. listopadaU 10.00 sati Nadbiskup je predsjedao sjed-

nici Pastoralnog vijeća.2. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je predslavio euha-

ristijsko slavlje prigodom vojnog hodočašća usv etište Marija Bistrica. U jutarnjim satima po -h odio je Karmel u M. Bistrici.

3. listopadaU 8.30 Nadbiskup je primio vlč. dr. Mirka

Ši mića, direktora Caritasa VN. U 12.00 sati Na -d biskup je predslavio euharistijsko slavlje za z -iv Duha Sv. na KBF-u, prigodom nove akade -m ske godine. U 1830 sati je primio dr. DarkaTomaševića, prorektora KBF. u Sarajevu. Uvečernjim satima Nadbiskup je bio gost navečeri kod talijanskog veleposlanika u BiH.

4. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je predslavio euha-

ristijsko slavlje prigodom patrona i 25 godinapostojanja župe Sv Franje Asiškog. U 16.30Na dbiskup je predslavio euharistijsko slavljepr igodom patrona i 10. obljetnice Osnovne šk -ole KŠC Sv. Franjo u Tuzli.

Od 5. listopada do 7 listopada Nadbiskup u Rimu.8. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je predslavio euha-

ristijsko slavlje u svetištu Marija Bistrica, pri-godom hodočašća vrhbosanske nadbiskupije ibanjolučke biskupije.

9. listopada U 10.00 sati Nadbiskup je predslavio euhari-

stijsko slavlje u župi Sv. Ilije u Kiseljaku. U 18.00sati Nadbiskup je predslavio euharistijsko slav-lje u župi Gradniči- Paoča (kod Čitluka) prigo-dom 140. obljetnice rođenja fra Didaka Buntića,te otvorio spomen kuću u čast fra D. Buntića.

10. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je presjedao sjedni-

ci „Odbora za svetište“ u Komušini. U 18.00 jeprimio mr. Maria Vukoju, studenta u Beču. Navečer je primio svećenike goste iz Italije u prat-nji vlč. Ivice Borića.

11. listopadaU 9.00 sati Nadbiskup je primio fra Marka

Ke pića, župnika župe Sv. Jure u Vitezu. U 9.30Na dbiskup je primio rektora VBS-a preč. MarkaZu baka i ekonoma i prefekta u VBS-u vlč. Da m -i ra Ivanovića. U 11.30 Nadbiskup je primio u op -r oštajni posjet njemačkog veleposlanika u BiHgosp. Joachima Schmidta. U 15.00 sati Na db is k -up je predsjedao sjednici Vijeće konzultora.

12. listopadaU 9.00 sati Nadbiksup je predsjedao sjednici

Sv ećeničkog vijeća. U 17.00 sati Nadbiskup je pri-mio direktora Večernjeg lista gosp. Jozu Pavkovića.

13. listopadaU 9.30 Nadbiskup je primio vlč. dr. Mirka

Ši mića, direktora Caritasa VN. U 10.00 sati Na -d b iskup je primio bogoslova Gorana Kosića. U11.00 sati Nadbiskup je primio rektora na db is -k upijskog misijskog međunarodnog sjemeni-šta Redemptoris Mater u Vogošči vlč. dr. Mi c e -helea Capasso. U 14.30 Nadbiskup je primiobogoslove kandidate za niže crkvene službe:Ljubo Zelenika, Stjepan Didak i Andrej Lu k a -n ović. U 16.00 sati Nadbiskup je primio fra Hr -voja Radića, župnika župe Sv. Ante u Busovačii fra Davora Dominovića, župnog vikara u žu -pi Uznesenja BDM u Uskoplju. U 18.00 satiNadbiskup je predslavio euharistiju i podijelioniže crkvene službe bogoslovima u VBS-u.

14. listopadaU 8.30 Nadbiskup je primio gosp. Adelia Be r -

g amaschia. U 10.00 sati Nadbiskup je primio pr -

VRHBOSNA 4/2011 351

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

of. Franju Marića, a u 11.00 sati primio je ekonomnadbiskupijskog sjemeništa Petar Barbarić, vlč.Marka Majstorovića. U 11.30 Nadbiskup je imaopress konf. glede unutarnje obnove katedralePresv. Srca Isusova. U 14.30 Nadbiskup je pr imios. Davorku Šarić. U 16.00 sati Nadbiskup je pri-mio vojnog ordinarija mons. Tomu Vukšića.

15. listopadaU 10.00 sati Nadbiskup je imao intervju za

no vinara iz Achena. U 12.30 Nadbiskup je im -ao susret na Palama s gostima iz Achena. U18.00 sati Nadbiskup je predslavio euharistijuu katedrali Presv. Srca Isusova, prigodom unu -ta rnje obnove katedrale, a u 20.00 sati nazočioakademiji u VBS-u.

16. listopadaU 10.30 Nadbiskup je predslavio euharistiju

u župi Gradište, a u 18.00 sati nadbiskup je po -h o dio samostan Karmel na Stupu.

17. listopadU 11.00 sati Nadbiskup je primio vlč. Ivana

Kuprešaka. U 14.00 sati Nadbiskup je u pratnjide kana KBF-a preč. Pave Jurišića pohodio zg r -adu Vlade kantona Sarajevo i imao susret spremijerom kantona gosp. Fikretom Musićem.

18. listopadaU 8.30 Nadbiskup je primio vlč. Tadiju i vlč.

Iliju Ivoš. U 10.30 Nadbiskup je predslavio eu h -aristiju prigodom Dana KBF-a u sjemenišnojcrkvi, i nazočio svečanoj akademiji. U 14.00 sa tije primio dekana KBF-a iz \akova dr. Peru Ar -ačića. U 14.30 Nadbiskup je primio vlč. MariaOršolića. U 16.00 sati Nadbiskup je primio gvar-dijana samostana na Bistriku fra Pe ri cu Vidićate mu tom prigodom udijelio priznanje „Križ zaCrkvu i Papu“od Sv.Oca Benedikta XVI.

19. listopadaU 9.30 Nadbiskup je primio vlč. Josipa Le bu,

župnika župe Presv. Trojstvo u N. Sarajevu. U11.00 sati je primio gosp. Antu Ivića. U 14.30Nadbiskup je primio gvardijana samostana uKreševu fra Ivu Pervana. U 16.00 sati Na d b is k -up je primio vicerektora VBS-a vlč. Stipu Gale.U večernjim satima je primio vlč. dr. MarinkaBarbića, svećenika krčke biskupije i pratnju.

20. listopadaU 8.30 nadbiskup je primio veleposlanika R.

Hrvatske u BiH gosp. Tončia Staničića, s deleg -a cijom MVPEI iz R. HR. U 10.00 sati Na db is k -up je primio provincijalnu glavaricu DružbeKBLj iz Zagreba s. Elviru Tadić. U 15.00 satiNa dbiskup je predsjedao sjednici ordinarijata.

21. listopadaU 9.30 Nadbiskup je primio upravitelja SD

vlč. Fabijana Stanušića. U 10.00 sati Nadbiskupje primio vlč. Donalda Markovića, župnika žu -pe Presv. Srca Isusova Pećine. U 16.00 sati Nad -bi skup je predsjedao sjednici Vijeća za mlade.

22. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je predslavio misu

za Domovinu na Bobovcu. U 16.30 Nadbiskupje predslavio euharistiju i blagoslovio kamentemeljac nadbiskupijskog centra za mlade IvanPavao II.

23. listopadaU 18.00 sati Nadbiskup je predslavio euha-

ristiju na Ksaveru – ZG, glede rođendana Dr -užbe SMI.

24. listopadaU jutarnjim satima Nadbiskup je predslavio

euharistiju u generalnoj kući Družbe SMI uNaumovcu. Po povratku doma primio je ba nj -alučkog biskupa dr. Franju Komaricu, pred-sjednik BK BiH.

25. listopadaU 9.00 sati Nadbiskup je predslavio euhari-

stiju u nadbiskupskoj kapelici s teolozima i žu -p nim katehetama iz Švicarske (fokolarinima).U 10,00 je primio biskupa iz Australije u pratnjifranjevca. U 15.00 sati Nadbiskup je predsje-dao sjednici s članovima direkcije Caritasa VN.

26. listopadaU 8.30 Nadbiskup je primio gosp. Antuna

Lovrenovića. U 12.00 sati Nadbiskup je primiobo goslova Gorana Kosića. U 14.00 sati Na db is -kup je primio britanskog veleposlanika u BiHgosp. Nigel Casey. U 18.00 sati Nadbiskup je pr -ed slavio euharistiju i podjelio niže crkvene služ-be za bogoslova Gorana Kosića u VBS-u.

27. listopadaU 8.45 Nadbiskup je primio vlč. Viktora Šoši-

ća, župnika župe Presv. Srca Isusova u Gl a v ic a -ma. U 11.00 sati Nadbiskup je s apostolskim nu -n cijem mons. Alessandrom DErricom pohodioILH. U 13.30 Nadbiskup je pohodio katedraluda nazoči otvaranju Stadlerove grobnice iz kojese izvadio lijes nadbiskupa Alaupovića, kojeg sepr enijelo u grobnicu za nad/biskupe. U 16.00 sa -ti Nadbiskup je primio ravnatelja KŠC Sv. Josipvlč. mr. Ivicu Mršo. Navačer je primio rodbinupo kojnog nadbiskupa Čekade.

28. listopadaU 9.00 sati Nadbiskup je primio direktora

TV KISS gosp. Zvonimira Ribičića. U 11.00 sati

352 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 353

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Nadbiskup je predslavio euharistijsko slavljepr igodom prijenosa smrtnih ostataka nadbisk -upa Čekade iz grobnice s groblja Bare u kated -r alu. U 14.30 Nadbiskup je primio ministravanjskih poslova Palestine Riada Malkija, u pr -atnji palestinskog veleposlanika u BiH Khal -eda Alatrasha. U 16.00 sati Nadbiskup je imaosusret s pravnikom neokatekumenskog Puta.

29. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je predvodio misu

po svete crkve u Vitezu, te je taj dan proslavlje-no 150 godina župe. Na području župe Vitez u15.00 sati Nadbiskup je blagoslovio zvono u mj -e stu Jardol. U 16.00 sati Nadbiskup je na vr a t iou kuću sestara SMI sv. Josipa, te ujedno po h odiomons. Miću Perića, umirovljenog svećenika.

30. listopadaU 10.00 sati Nadbiskup je predslavio euhari-

stijsko slavlje u župi Bl. Majke Terezije u Vogošči. 31. listopadaU 11.00 sati Nadbiskup je primio pročelnika

KUVN-a mons. Petra Jukića. U 15.00 satiNadbiskup je primio načelnika općine Centar- Sarajevo gosp. Dževada Bećirevića.

1. studeniU 11.00 sati Nadbiskup je predslavio euha-

ristijsko slavlje na groblju župe UznesenjaBDM – Stup, a u 15.00 sati na groblju Sv. Josip.U večernjim satima kratko pohodio samostanKarmel na Stupu.


ristijsko slavlje na groblju Bare. U popodnev n -im satima susreo se s dr. Franjom Topićem, pr -e dsjednikom HKD Napredak.

3. studeniU 8.30 Nadbiskup je primio upravitelja SD

vlč. Fabijana Stanušića. Zasjedanje BK BiH uSarajevu. Misa u katedrali u 18.00 sati za svepokojne biskupe, svećenike i redovnike i redo-vnice. Propovijedao Apostolski Nuncij.

4. studeniZasjedanje BK BiH u Sarajevu. U 18,30 sati

slavili svečanu Večernju u čast Blaženih Drin s -kih mučenica u Kraljici krunice.

5. studeniZasjedanje BK BiH u Sarajevu. Po završetku

zasjedanja Nadbiskup je sudjelovao u redov-noj press-konferenciji u 12.00 sati. U 15.00 satiNadbiskup je imao intervju za RTVE iz Špa-njolske. U 15.45 Nadbiskup je primio vlč. prof.Marka Stanušića. U 18,30 sati Nadbiskup jesudjelovao sa sjemeništarcima u Travniku u

mo litvi krunice. Nakon večere je imao zajed n -i čki susret sa svim sjemeništarcima u dvorani.

6. studeniNadbiskup je imao susret s roditeljima od

sj e meništaraca i odgojiteljima nadbiskupijsk -og sjemeništa Petar Barbarić u Travniku, te pre -d vodio svetu Misu u 11,30.sati. U večernjimsa tima Nadbiskup je bio na prijemu kod reisaCerića prigodom Kurban-bajrama.

7. studeniU 11.00 sati Nadbiskup je pohodio patrijar-

ha SPC u Beogradu gosp. Irineja. 8. studeniU 10.00 sati Nadbiskup je razgovarao s vlč. mr.

Ma rkom Tomićem. U 11.00 sati Nadbiskup je zb -og održavanja mirovinske konferencije u rujnu2012.g. u Sarajevu, zajedno s mons. Pa g li om ko -or dinatorom zajednice Sv. Egidija koja organiziratu konferenciju bio kod premijera kantona Sa ra -jevo gosp. Fikreta Musića; u 12.00 sati kod grado-načelnika grada Sarajeva gosp. Alije Behmena; u14.00 sati kod članova Pr e dsjedništva BiH i u15.00 sati kod apostolskog nucija mons. DErrica.

9. studeniU 9.30 Nadbiskup je predsjedao sjednici

Dekanske konferencije. Poslije sjednice kratkoje primio biskupa Komaricu, dr. Mirka Šimića,direktora caritasa VN i dekana dr. Pavu Jurišića.

10. studeniU 9.30 Nadbiskup je nazočio dekanskoj kor -

oni u Čardaku, a u 13.00 sati predvodio misuza dušnicu i sprovod za pokojnog Niku Kova -če vića, oca od fra Bone.

11. studeni Nadbiskup je nazočio međunarodnom zn a -

n stvenom skupu u Jajcu: Stjepan Tomašević(1461-1463), slom srednjovjekovnog bosanskog kr -aljevstva, a organizatori su bili Hrvatski institutza povijest i KBF Sarajevo.

12. studeniNadbiskup u Jajcu. U 16.00 sati u župnoj

crkvi Uznesenja BDM, Nadbiskup je predsla-vio euharistijsko slavlje zajedno s biskupombanjalučkim dr. Franjom Komaricom.

13. studeniU 11.00 sati Nadbiskup je u župi Duha

Svetoga u Fojnici, predslavio euharistijsko slav-lje prigodom spomena na ubojstvo fratara usamostanu fra Nikice i fra Leona. U 15.00 satiNadbiskup je pohodio samostan Karmel. U17.45 Nadbiskup je primio gosp. ZdravkaFučeka. U 20.00 sati Nadbiskup je primio pred-sjednika Uprave HRT-a gosp. Josipa Popovca.

354 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

14. studeniU 10.00 sati Nadbiskup je bio u MRV-u. U

15.15 Nadbiskup je primio je veleposlanikaSAD u Hrvatskoj Jamesa Foleya i veleposlani-ka SAD u BiH Patricka Monna. U 17.00 sati ejprimio prof. Dr. Zdenka Spajića.

15. studeniU 10.00 sati Nadbiskup je primio s. Anelu

Kovačević, predstojnicu sestarske zajednice uNovom Travniku. U 16.00 sati primio je gosteiz Zagreba dr. Šamija i druge.

16. studeniU 10.00 sati Nadbiskup je imao susret sa

župnicima od bogoslova u VBS-u. u 15.00 satinadbiskup je primio vlč. Miroslava Ćavara,direktora MCVN.

17. studeniU 10.00 sati Nadbiskup je primio vlč. Ivana Ku -

prešaka. U 10.30 Nadbiskup je imao intervju zaTV1 glede emisije o restituciji crkvene imovine.


ristijsko slavlje na Memorijalnom groblju uVukovaru prigodom 20. obljetnice stradanjanevinih žrtava.

19. studeniU 13.30 Nadbiskup je u pratnji tajnika nun-

cijature mons. Josepha Arshada dočekao naae rodromu u Sarajevu prefekta kongregacijeza odgoj kardinala Zenona Grocholewskog. U18.00 sati Nadbiskup je bio suslavitelj na euha-ristijskom slavlju u VBS-u koje je predvodiokardinal Grocholewski.

20. studeniU 10.30 sati Nadbiskup je bio suslavitelj na

euharistijskom slavlju u katedrali koje je pred-vodio kardinal Grocholewski. U popodne-vnim satima Nadbiskup je zajedno s kardina-lom Grocholewskim i članovima BK BiH imaosusret na Palama.

21. studeniU 9.00 sati Nadbiskup je nazočio svečanoj

ak ademiji na KBF-u u čast dolaska prefektakong regacije za odgoj kardinala Grocholew sk -og. U 15.00 sati nadbiskup je primio generalnuglavaricu Družbe SMI s. Marijanu Kustura sasestrama. U 16.00 sati Nadbiskup je primio gv -ardijana u Kreševu fra Ivu Pervana. U 17.00sati Nadbiskup je primio mons. Bosiljka Raji -ća, vlč. dr. Mirka Šimića i s. Mariju Bešker. U19.00 sati Nadbiskup je sudjelovao na humani-tarnom koncertu SMI iz „Egipta“ u prostorija-ma na Kovačićima.


ristijsko slavlje u župi Sv. Ante u Busovači pri -g o dom 100. godina od rođenja glazbenika fraNenada Dujića, te nazočio svečanoj akademiji.

23. studeniU 15.00 sati Nadbiskup je primio komanda -

n ta NATO štaba u Sarajevu Garya Huffmana.U 16.00 sati Nadbiskup je primio kandidata zađakonat bogoslova Miodraga Brkana, a u 16.30bo goslova Josipa Budimira. U 18.00 sati Na db -is kup je predslavio euharistijsko slavlje u kate-drali za članove katedralnog zbora, nakon če gaje zajendo s njima imao večeru u Ordinarijatu.

24. studeniU 10.15 Nadbiskup je imao predavanje za

kandidate za đakonat na KBF-u. u 15.00 satiNa dbiskup je primio kandidata za đakonat bo -goslova Gorana Kosića. U 16.00 sati Nadbiskupje primio vojnog ordinarija mons. Tomu Vu -kšića. U 17.00 sati Nadbiskup je primio tajnikanu ncijature mons. Josepha Arshada. U 20.00sati Nadbiskup je sudjelovao na predstavlja-nju dviju knjiga biskupa Perića u VBS-u.

25. studeniU 9.00 sati Nadbiskup je sa vikarom za eku -

m e nizam mons. Matom Zovkićem primio Eu -da Byrnea i Jeremiasa Carvalho iz organizacijeDELTA for Balkans. U 14.00 sati Nadbiskup jeimao susret s kandidatima za đakonat uOrdinarijatu.

27. studeniU 10.30 pod svečanim euharistijskim slavlj -

em u katedrali Presv. Srca Isusova, Nadbiskupje za đakone zaredio trojicu kandidata za vrh -b osansku nadbiskupiju: Miodraga Brkana, Jo -sipa Budimira i Gorana Kosića, a za beograd-sku nadbiskupiju Aleksandra Kovačevića.

28. studeniU 11.00 sati Nadbiskup je primio ekonoma

u nadbiskupijskom sjemeništu Petar Barbarićvlč. marka Majstorovića. U 15.00 sati nadbi-skup je predsjedao Sjednici EVVN, a u 17.30primio je mons. mr. Marka Tomića.

29. studeniNadbiskup je otputovao u Rim.30. studeni Nadbiskup je nazočio općoj audijenciji kod

Sv. Oca zajedno sa sestrama Družbe Kćeri Božjeljubavi, i tom je prigodom zahvalio Sv. Ocu naproglašenju blaženima Drinskih mučenica.

Kroniku zabilježio: Davor Topić, nadbiskupov tajnik

VRHBOSNA 4/2011 355

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Napomena:Naknadno ćemo objaviti podatke o skupljanju za Župe : Prozor, Rankovići i Podkraj- budu-

ći da još nije skupljano u ovim Župama.Svim župnicima zahvaljujemo za organizaciju skupljanja, animacijiu vjernika i gostoprimstvo.

Vlč. Marko Majstorović, ekonom

NADBISKUPSKO SJEMENIŠTE“PETAR BARBARIĆ”ŠKOLSKA 1 a

TRAVNIK

Datum: 29.11.2011. Broj: ek-56/2011

Skupljanje u novcu i naravi za nadbiskupsko sjemenište“Petar Barbari}” u Travniku - godina 2011.

356 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

Zahvaljujemo svim dobročiniteljima koji nas potpomažu u našim potrebama bilo na duhovni ili mate-rijalni način. Hvala Vam! Preporučujemo Vam se i dalje.

Uprava VBS-a Sarajevo

Skupljanje po župama i dar ustanova za Vrhbosanskobogoslovno sjemenište u 2011. godini

U nekim župama su župnici dali svoj osobni doprinos.Ovo je otprilike težina hrane prilikom skupljanja jer se ne vaga. Najvećim dijelom je to krompir, luk, mast, poneš-to ulja, tjestenine i mesnih proizvoda i zbog stoga je teško to pretvoriti u novac i dobiti konačnu sliku.

2021

VRHBOSNA 4/2011 357

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

358 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 359

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

360 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 361

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

362 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 363

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

364 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 365

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

366 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 367

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

368 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 369

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

17. Mato Samardžić, Vinjani, MO18. Stipo Škoro, Gromiljak, SA19. Dario Vukančić, Gromiljak, SA

IV. razred

1. Vladimir Bilić, Sk. Gračanica, SA2. Mario Jurišić, Pećine, SA3. Dario Martić, Žepče, SA

III. razred

1. Goran Galić, Gromiljak, SA2. Ante Jukić, Posušje, MO3. Mario Jurković, Studenci, MO4. Ivan Kapetanović, Fojnica, SA5. Davor Krajinović, Zavidovići, SA6. Nikola Nikolić, Sk. Gračanica, SA7. Ilija Peša, Dolac, SA8. Tomislav Šimunović, Jajce, BL

II. razred

1. Josip Antukić, Lug-Brankovići, SA2. Marin Babić, Maglaj, SA3. Josip Dedić, Prozor, SA4. Tunjo \ordić, O. Luka-Bok, SA

5. Sandro Jurešić, ZE – sv. Josipa, SA6. Frano Marijanović, Vukanovići, SA7. Dinko Pavlović, Vukanovići, SA8. Mate Pehar, MO – Katedrala, MO9. Josip Širić, Maglaj, SA10. Marcel Tunjić. Vukanovići, SA11. Danijel Zadrić, Prozor, SA12. Matias Zečević, G. Dubica, SA

I. razred

1. Kristijan Babić, Rankovići, SA2. Branimir Bevanda, MO – sv. Mateja,MO3. Nikola Bevanda, Bos. Grahovo, BL4. Tomislav Duspara, P. Gradac, MO5. Leopold Kajić, Novi Travnik I, SA6. Mateo Kepić, Gromiljak, SA7. Zvonimir Kosić, O. Luka-Bok, SA8. Daniel Landeka, Posušje, MO9. Josip Marković, Lug-Brankovići, SA10. Domagoj Matijević, Globarica, SA11. Ivan Matijević, Globarica, SA12. Luka Matuzović, D. Kukuruzari (HR) , SA13. Ivan Mijač, ZE – sv. Josipa, SA14. Vinko Nenadić, Vinjani, MO15. Marin Polić, Vinjani, MO16. Tomislav Rajič, Jablanica, MO

Popis sjemeni{taracana početku školske godine 2011/12

BOGOSLOVI 2011./2012.

370 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 371

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

372 VRHBOSNA 4/2011

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

VRHBOSNA 4/2011 373

IZ V

RH

BO

SA

NS

KE N

AD

BIS

KU

PIJ

E

374 VRHBOSNA 4/2011

IZ K

OR

ES

PO

DEN

CIJ

E

Dragi mons. Dražene!

Saznavši za povjerenje koje Vam je Sveti Otac podijelio, imenujući Vas biskupomkoadjutorom u Poreču-Puli, želim Vam najsrdačnije čestitati. Izričem Vam dobrodošlicu u Zbornasljednika apostola. Ponosni smo što je jedan sin ove zemlje i naše metropolije dobio topovjerenje Svetog Oca i ovo časno imenovanje. Isto tako smo ponosni što je student našeBogoslovije dobio to povjerenje i poslanje.

Dok Vam čestitam izražavam radost zajedništva u služenju Kristu i Crkvi i našem narodu.Molim dobrog Boga za sve potrebne milosti u tom poslanju Crkve u vrlo složenim uvjetima. Bogznade što Vam je potrebno pa neka po tolikim molitvama, koje Vas prate, istinski udijeli.

Upućujući iskrene čestitke u ime cijele Vrhbosanske nadbiksupije i u svoje ime, srdačno Vaspozdravljam!

Vinko kardinal Puljićnadbiskup metropolit vrhbosanski

Sarajevo, 20. listopada 2011.

Preuzvišeni gospodinMons. Dr. Dražen KutlešaNovoimenovani biskup koadjutorPoreč-Pula

VRHBOSNA 4/2011 375

PR

ILO

ZI

Dragi apostolski nuncij mons. Rajić, Draga braćo u biskupstvu,Drage časne sestre, bogoslovi, braćo i sestre!

Mediji uprisutnili u javnost - Svjedokinje vjereDanas je lijep i drag dan, dan zahvaljivanja

Bogu. Ova moja besjeda bit će mozaična. Za -po čet će s današnjim danom kojeg KatoličkaCrkva obilježava u BiH kao Dan sredstavadruštvenih priopćavanja. Zašto? Zato što suoni odigrali važnu ulogu uprisutnjujući ovaslavlja u javnost. Zato je poseban trenutak daim kažem hvala, što su prenosili pozitivno, up -ravo ono što jesu mučenice, svjedokinje vjere.I svi mediji i tiskovine su uprisutnili ove svje-dokinje vjere, s one prave strane s koje ih miželimo prihvatiti i slijediti, a to je u vjernostiBogu. To je unijelo jedan pozitivan trenutak ujavnost. Naša javnost je opterećena negativ-nim, i zato je ovaj događaj kako bi to rekla Ma -jka Terezija nešto lijepo za Boga. Dogodilo senešto lijepo u gradu Sarajevu, u BiH. Doživljajproglašenja blaženim Drinskih mučenica. Ieho koji je stigao s terena pokazuje koliko jevažna bila ta uloga sredstava priopćenja, da suljudi mogli biti s nama u toj dvorani koja je bilanajveća crkva u BiH, s najvećim brojem oku-pljenih ljudi u jednoj crkvi. S radošću su topratili, ne samo katolici, nego svi ljudi dobrevolje. Zato ovaj dan sredstava društvenih pri -o pćavanja želim da istinski služe istini i poma-žu čovjeku da bude čovjek, da bude upoznat sčinjenicama, a da ne bude zatrovan, nego od -gojen za dobrotu.

Drinske mučenice su svjedokinje vjere, koje sudar Crkvi i društvu

Rekoh, danas zahvaljujemo za dar svjedo-kinja vjere. One su to bile u samom trenutkukad su položile život. Danas su postale namadar, kao primjer i zagovornice. Ostajem predjednom tajnom ljudskog prosuđivanja. Dobroznate kako mi ljudi prosuđujemo, svatko imasvoja mjerila, ali interesantno glavni trenutakje onaj kad polažemo ispit vjernosti. Kad treba

do kazati i pokazati za koje smo vrjednote sp -re mni umrijeti. Evo to su bile Drinske mučeni-ce. Za svoje redovničko dostojanstvo, za čisto-ću i vjernost Bogu, položile su život. Hrabrežene koje ostavljaju divnu poruku. Današnjedr uštvo bit će obnovljeno ako u tom društvubu de hrabrih žena. Žena koje su spremne žrt -v ovati za vrednote, počevši od hrabrih majkido hrabrih redovnica, one će obnoviti Crkvuizn utra. Jer upravo ta ljubav koja je jača od sm -rti posvjedočila je kod Drinskih mučenica, lju-bav prema vjernosti Bogu. Dostojanstvo redo-vnice i žene jača je bila od smrti. Bude li takveljubavi promijenit će se i ovo javno mnijenje,društvo i ovo ozračje u kojem su poremećenevrednote. Zato današnje slavlje jeste nadahnji-vanje da budemo sposobni položiti ispit usvagdašnjem životu.

Crkva „Kraljice Sv. Krunice“ mjesto čašćenjaDrinskih mučenica

Ova crkva Kraljice Krunice slavi sto ljeta.Če mu crkva? Da u njoj susretnemo Boga i se -be. ući u crkvu, a ne osloboditi se mržnje zap -r avo obeščašćujemo crkvu. Crkva je posveće-na, doživljujemo sveto. Ulazimo u crkvu da semijenjamo, da pročišćavamo svoje misli, osje-ćaje, je mi smo taj hram Duha Svetoga. Ovajjubilej kao da kaže ovo mjesto posvećuje. Dri -nske mučenice, početke svoje posvete su upra-vo ovdje dobile. Zato ćemo ih ovdje častiti.Ovaj jubilej koji se poklapa sa proglašenjemblaženih ima svoju poruku, da se ovdje čovjekposvećuje, hrani riječju Božjom, Tijelom Kri -stovim. Ovdje se čovjek oslobađa grijeha i bivasposoban ljubiti, postaje sposoban Kri st ovužrtvu uprisutniti u život. To je smisao crkve, alijoš više, ona izgrađuje zajednicu. To je ono štodanašnja čitanja poručuju. Čitanja gdje sečovjek susreće s Bogom. Čovjek grešnik sBogom svetim. Kad sam svjestan svoje grešno-sti, svjestan sam i Božje svetosti. Tad se susretdogađa. Pavao poručuje zajednici ako želitezajedništvo izgrađivati to se izgrađuje u slozi ijednodušnosti. Jedna duša. Koja duša? Duša

Kardinalova propovijed pod Misom zahvale za progla{enjeblaènima Drinskih mu~enica

Crkva Kraljice Krunice, 25. rujna 2011.

376 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

Duha Svetoga koji nas vodi vršiti volju Očevu.To je smisao današnjeg evanđelja. Nije dovolj-no obećati Bogu biti dobar. Nego je potrebnood tog obećanja preći na čin. Pa i onda kadsam pogriješio mogu se mijenjati. Meni je ovazborna molitva današnje nedjelje bilo mnogoputa nadahnuće. Stari prijevod je bio: Bože kojivećma pokazuješ svoju svemoć praštanjem, no stva-ranjem. Stresao sam se pred tom stvarnošću.Veće je Božansko praštati nego stvarati. Bitičovjek koji se nadahnjuje i osposobljuje pra-štati postaje Božanski jak i sposoban činitivelika djela.

Zato danas slušajući ovu Božju riječ i slave-ći jubilej ove crkve osjećamo to je naš zadatak,

izgrađivati zajedništvo, što je snaga Crkve. Nesebe, nego Boga staviti u prvi plan. Boga i nje-gov hram. Hram koji smo rukama pravili, akojeg je on posvetio krsnom vodom. To je našesrce i naša duša. Mi ćemo ostvariti smisaoživota ako istinski volju Božju tražimo i vrši-mo. Tada idemo stopama blaženica. Stopamabiti Bogu vjeran.

Ovo današnje zahvaljivanje neka nas ispu-ni da nam duša bude puna vjere, pouzdanja upraštanje, puna hrabrosti praštati, punaspremnosti Božju volju vršiti, duša koja Bogau sebi nosi pa će ovaj svijet mijenjati, jer smo usebi promjenu doživjeli. Amen.

Stadlerovi dani: 8. studenoga 2011. godine

Bog je stvorio čovjeka da živi8. studenoga: Utorak Trideset drugoga tjedna kroz godinu

Čitanja: Mudr 2,23-3,9; Ps 34,2-3.16-17.18-19; Lk 17,7-10.

Prije mjesec dana (5.10.2011.) mediji sudonijeli vijest da je od karcinoma na gušteračiumro Steven Paul Jobs, poznat kao suosnivačtvrtke Apple Computer. Bio je jedan od naj-utjecajnijih ljudi u svijetu računalne industri-je. Počeo je od nule, a stekao je veliko bogat-stvo. Mediji su zabilježili njegove izjave koje jedavao za tisak ili na predavanjima studentima.Jedna od tih izjava glasi: „Nitko ne želi umrije-ti. Čak i ljudi koji žele ići u raj, ne žele umrije-ti kako bi došli tamo. Pa, ipak, smrt je odrediš-te koje svi dijelimo. Nitko mu nikada nije um -a knuo. I to je tako jer tako to treba biti. Up ravozato jer je smrt vrlo vjerojatno jedno od najbo-ljih izuma života. To je agent životne pr o mj -ene; raščišćava staro kako bi napravio mjestaza novo. Trenutačno ste vi to novo, ali je dnogdana, ne predugo od sada, i vi ćete pos tepenopostati stari i nestati. Žao mi je što sam takodramatičan, ali to je istina“. (Govor studenti-ma u Stanfordu, lipanj 2005)

Naša narodna mudrost kaže: „Protiv smrtinema lijeka“. A i mi to sami znamo i prihvaća-mo da je smrt sastavni dio zemnoga života, jerna Zemlji nema života bez smrti. Modernanam medicina može malo produžiti život, mo -že na određeno vrijeme čak i smrt odgoditi, ali

je ne može zaustaviti. Znatiželjno pratimotiskovine koje nam progovaraju o ovoj temi, alisvatko na kraju mora priznati da smo u životunačeti. Hvala Bogu koji je tako uredio, pa ninajbogatiji ni najmoćniji ne mogu kupiti životna Zemlji. „Biti najbogatiji čovjek na groblju neznači mi ništa... Odlazak u krevet navečer go v -oreći da smo učinili nešto prekrasno ... to jeono što mi je važno“, i ovo je Job sova izreka.(The Wall Street Journal, 25. svibnja 1993)

Starozavjetni mudrac kaže: „Bog je stvoriočo vjeka za neraspadljivost“.(Mudr 2,23) Ovdjev alja napomenuti kako pisac ove knjige jošništa ne zna o Isusovoj smrti i njegovu uskrsn -uću, ništa o kršćanskoj vjeri u uskrsnuće. Od -akle mu onda ta samouvjerenost da ovako ja -sno i sigurno govori o ljudskoj besmrtnosti?Nije ovdje riječ o besmrtnoj duši, nego je govoro čovjeku u njegovoj cjelini, koji je stvoren nasli ku Božju. Ovdje se ne niječe smrt, ali joj seod riče konačna pobjeda nad životom vjernikačija je nada puna besmrtnosti. „S đavolovom jezavišću došla smrt u svijet“. Zakonu smrti pod -lo žni su samo bezbožnici koji nemaju pouzda-nja u Boga da je on Bog živih.

Sluga Božji nadbiskup Josip Stadler u veći-ni svojih pastoralnih poslanica govori o smrti i

VRHBOSNA 4/2011 377

PR

ILO

ZI

„besmrtnoj duši“, o Kristu koji nas je svojomsm rću na križu otkupio i uskrsnućem ukazaoda smo stvoreni za život. Novi smo život pri-mili prilikom krštenja po muci, smrti i uskr-snuću našega Spasitelja. Taj je život potrebnočuvati i hraniti čestim primanjem Tijela našegaGospodina Isusa Krista koji nam se u euhari-stiji darovao. Stadler piše svećenicima: „Kakoćemo sačuvati novi život, što ga kod krštenjapri mismo po muci, smrti i uskrsnuću našegaSpasitelja? Ili bolje, kako će nam Spasitelj opetbiti Spasitelj da do smrti sačuvamo taj noviživot, tu posvećujuću milost? Tako što je usta-novio Presveti oltarski sakrament u kojem sva-kom krštenom čovjeku nudi svoje tijelo kaoduhovnu hranu njegove duše u svrhu:

- prvo, da mu je duhovno nahrani i ojača; - drugo, da mu je oslobodi od svagdanjih

ma lih krivnja i grijeha; - treće, da mu je očuva od smrtnih grijeha;- četvrto, da mu to Kristovo tijelo bude kao

zalog, kapara i oslonac da će u milosti Božjojustrajati do konca i da će mu Tijelo Isusovo bitizalog buduće slave i vječne sreće, a i zaloguskrsnuća po Tijelu, jer je sam Isus obećaoonomu koji ga često prima: ’Ja ću ga uskrisiti uposljednji dan’;

- peto, da mu to pravo Tijelo Isusovo budeuj edno i simbol onoga mističnoga Tijela Is u s -ova, kojemu je glava sam Isus, a s kojim smomi, kao udovi toga Tijela, povezani vezom vj -ere, ufanja i ljubavi, a to nas upravo sili da, kaošto smo kao udovi sjedinjeni s Njime - Glavom,ostanemo tako i među sobom usko sjedinjeniudovi a ne razbacani, te uvijek svi s Isusom, sv -o jom Glavom, isto mislimo, isto osjećamo i istodjelujemo, da među nama ne bude nikada ni -ka kvih razmirica, a još manje razdora“. (Po sl a -nica svećenicima od 20.2.1911.)

Vječnost, besmrtnost, život vječni – te su ri -j eči ispunjene nadom; one nisu potrošene fr a -

ze bez ikakve stvarne vrijednosti, ali ni bana-lnost kao nešto u sebi sasvim jasno i po sebi ra -z umljivo. Svetopisamski govor o tome nije jef-tino bježanje od odgovornosti, ni bijeg od svi-jeta ili preziranje svijeta. Kada Biblija govori očovjekovoj neraspadljivosti, onda je to za pr -avo govor o Božjoj vjernosti svojim obećanji-ma. Bog svoja obećanja drži. A to se odnosi naživot i smrt, na Nebu i na Zemlji, u vremenu iu vječnosti. To je prema svjedočenju Star o gazavjeta pogled mudrih i nada vjernika.

Amen!

Pripremio: Pavo Jurišić

Molitva vjernika:

Pomolimo se nebeskom Ocu, čiji nas je SinIsus naučio kako ćemo moliti i služiti Bogu ibližnjima.

Daj, Oče, da poput tvoga sluge nadbiskupaJosipa Stadlera ne veličamo svoje zasluge,nego da skromno i s ljubavlju obavljamo svojedužnosti, molimo te.

Preobrazi, Oče, svojom slavom sve one kojizavrše zemaljski život, molimo te.

Daj, Oče, da ljudi u obiteljskom zajedništvubudu sretni i da svi živimo od nade koja namje darovana u Kristu Isusu, molimo te.

Daj, Oče, da se svi ljudi odreknu bezbožno-sti i započnu živjeti razumno, pravedno,pobožno i sveto, molimo te.

Daj, Oče, da naši pokojnici budu dionicislave sa svim tvojim blaženicima i uživajuradost u društvu tvojih svetih, molimo te.

Usliši, Oče nebeski, naše molitve i krijepinas svojim Duhom u nedaćama zemaljskogživota. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Dr. Mario Bernadić:

U susret jubileju otvaranja II. vatikanskog koncila – izazov za novu evangelizaciju

Uvod Kako nam je svima poznato – nalazimo se

pred jubilarnom 50. obljetnicom otvaranja II.

vatikanskog sabora. Crkva se tijekom povijesti uvijek okupljala

na saborima i sinodama kada bi dolazilo u

378 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

pitanje ispravno naučavanje, odnosno, ispra-vno tumačenje istina vjere. Nasrtaji na pravo-vjerje su dolazili i izvana, ali po katkad i iznu-tra, a ovo nam sve skupa govori o dramatičnojpozadini formiranja i razvoja crkvenog nauka.Svojim studentima na KBF-u ovu datost poče-sto naglašavam: katoličke crkvene dogme nisunastale niti iz nekakve teološke dokolice, a jošmanje iz potrebe za vlastitom religijskom ori-ginalnošću! Tomu naprotiv, dogme su se pro-mišljale i definirale u trenucima kad bi Crkvazahvaljujući svom prirođenom sensus fide-lium(u) – osjećaju vjere, osjetila da je vrijeme zauz bunu, a sve to skupa zbog pojave nekog mi -šljenja ili prakse, koje bi se upravo kosile snavedenim osjećajem vjere.

II. vatikanski sabor, ujedno XXI. ekumenskicrkveni sabor je od samog početka išao nekimsvojim posebnim i blagim putem. Naime, ovo jejedini sabor u povijesti Crkve koji nije bio izra-vno potaknut nekim krivovjerjem, lošom pra-ksom ili prijetnjom, bilo izvana ili iznutra. Ovdjese jednostavno radilo o situaciji u kojoj je Crkva„u mirnom posjedovanju vjere“ htjela razmišlja-ti sama o sebi te o svom poslanju u svijetu.

Biskupska sinoda iz 1985. g., koja je održa-na u Rimu povodom 20. obljetnice sabora, sa -žela je središnju poruku svih 16 saborskih do -kumenata u jednoj jedinoj rečenici: „Ecc lesia –sub verbo Dei – mysteria Christi cele brans –pro salute mundi“ (Crkva – u snazi Božje rije-či – slavi otajstva Kristova – za spasenje svije-ta)! Ova rečenica iz četiri dijela odgovara za p -ra vo poruci četiri ključna saborska dokumen-ta, koja ujedno predstavljaju noseću misaonuos ovinu cijelog saborskog nauka:

- Crkva je velika tema sabora, čija se bit pro-mišlja u „Lumen Gentium“;

- Formulacija „u snazi Božje riječi“ nas upu-ćuje na temu slušanja Božje riječi, čime se bavi„Dei verbum“;

- „slavi Kristova otajstva“, to je tema prvesaborske konstitucije o liturgiji (SC);

- „za spas svijeta“ – ovim se jasno aludira nasa držaj pastoralne konstitucije o Crkvi u su vr -emenom svijetu (GS);

Poruka i cilj II. vatikanskog sabora su mo ž dajoš sažetije predstavljene od strane pape PavlaVI., a naznačena krilatica se pojavila u nje govojapostolskoj pobudnici „Evangelii nu ntiandi“,od 8. prosinca 1975.: „Crkvu 20. st. uč initi još pr -i kl a dnijom za naviještanje Evan đ e lja ljudima

20. st.“! Ovim se zapravo iznova na glasila te m -elj na nakana blaženog pape Ivana XXIII. u sv -ezi koncilskog programa i usmjerenja, a koju jeon izložio u inauguracijskom govoru „GaudetMater Ecclesia“ prilikom otvaranja sabora 11.listopada 1962. godine: „Dvadeset i prvi ekum -e nski sabor ... želi prenijeti cjeloviti, neumanje-ni i neiskrivljeni katolički nauk ... Mi ne treba-mo samo čuvati to dragocjeno blago, kao dabismo se bavili samo starinom, već revno i bezstraha trebamo nastaviti djelo koje naše dobaiziskuje, nastavljajući put kojim je Crkva kroči-la tijekom gotovo 20 stoljeća ... Potrebno je dataj sigurni i nepromjenjivi nauk, kojemu mora-mo dati svoj pristanak vjere, bude produbljen iizložen prema zahtjevima našega vremena.Jedno je naime polog vjere, tj. istine koje susadržane u našem časnom nauku, drugo jenačin na koji su one izložene, premda uvijek uistom smislu i u istom značenju“ (Ivan XXIII.,Allocutio in sollemni Ss. Concilii inauguratio-ne »Gaudet Mater Ecclesia«, u: Enchiridion Vat -ic anum, 1, Bologna, 1979., str. 42. 44. – preuzetood J. kard. Bozanić, Uvodna riječ o prihvaćanjui tumačenju kocila, Bogoslovska smotra 78(2008.) 4, 905-920., ovdje 908.-909.). Iz navede-nog govora pape Ivana XXIII., izići će pojam„aggiornamento“ kao jedan od najčešće citiranihpojmova suvremene katoličke teologije, a krila-tica „isti sadržaj, nova tumačenja“ postat će slu -žbeni program pokoncilske katoličke teologije,koja će upravo pokušati s novim žarom i nači-nom kršćansku radosnu vijest navijestiti dana-šnjem čovjeku i svijetu.

Recepcija saboraVažno je istaknuti da je nakon II. vatikan-

skog sabora Crkva svakih (jubilarnih) desetgodina kroz sinode i druga događanja nastoja-la oživjeti spomen na sabor, kao i na njegoveporuke. U svezi ovoga javlja se pojam recepcijesabora. Recepcija u kontekstu sabora ima višezn ačenja. Ona se s jedne strane aludira naprihvaćanje, a s druge na tumačenje i shvaća-nje. Ovo nam opet daje na znanje da II. vat.sabor nije bio jedna tek usputna stanica i stra-nica u poglavlju suvremene povijesti katoličkeCrkve. Tomu naprotiv, on je dao smjernicekoje nas obvezuju i danas, pedeset godinakasnije. No, također, pojam recepcije nas upo-zorava da saborski dokumenti ne predstavlja-ju po sebi gotov i potpuno dovršen naputak,

jer oni nas pozivaju na daljnje razmišljanje ishvaćanje.

Poštovanje prema sebi i drugimaDobro je poznato da nisu svi bili zadovoljni

s rezultatima rada II. vatikanskog sabora. Ugodinama poslije njega, mnogi svećenici,redovnici i redovnice su napustili svoju službute samim tim i Crkvu. Zanimljivo je pri tomeda su „otpadnici“ pri tome dolazili uglavnomiz dva tabora potpuno različitih ideološkihpredznaka. S jedne strane, liberali su držali dasu saborske reforme prvenstveno „kozmeti-čke“ prirode. Ovo će reći da su oni očekivalipuno liberalnije reforme, nego što su se dogo-dile. S druge strane, kršćanski desničari i ultra-tradicionalisti su na sabor gledali kao na izda-ju Crkve i njezinih stoljetnih vrijednosti. Nekisu pri tome išli tako daleko da su II. vatikanskisabor nazvali „masonskom manifestacijom“,užasavajući se pri tome nad pomirljivimsaborskim stavovima naspram onih koji dru-gačije misle. M. Lafebver i njegove pristaše ćeotići i puno dalje u rigidnoj kritici koncila.Tako su poslije sabora katoličku Crkvu počelina zi vati čak sotonističkom (Usp. J. Niewia do -mski, Pokoncilski tradicionalisti, Svesci 75-77,str. 17-23). Stoga se pitamo što se na saboruzapravo dogodilo i promijenilo?

Mišljenja sam da nije moguće primijetinaznake koje bi upućivale na bilo kakvo sin-kretističko utapanje sabora u nemirnim voda-ma nadolazećeg globaliziranog ljudskog dru-štva. Crkva je na saboru ostala vjerna samojsebi, no, počela je promatrati svijet u kojem senalazi na jedan način koji je bio pun poštova-nja i uvažavanja. Na temelju tog novog svjeto-nazora, Crkva je zatim odlučila preispitati isvoju ulogu i zadaću u tom „novo-starom“ svi-jetu. Ciprijanova krilatica „Extra ecclesia nullasalus“ nije odbačena, ali se počela tumačiti najedan sasvim novi način. Pomalo zastrašujućarečenica se više nije promatrala na temeljusubjektivnog, nego predmetnog principa. Odn os -no, nije se više željelo naglasiti tko će se spasi-ti, a tko ne, nego odakle i po kome dolazi sp a -senje. Na II. vat. saboru Crkva je upravo samasebe shvatila kao sakrament spasenja za sveljude i narode. Iz nje izvire kupelj spasenjakoja nadilazi i prelazi njezine institucionalnegranice. Ovo je –mogli bi smo reći- jedan odključnih poticaja nove evangelizacije što ga je

priredio II. vat. sabor. Crkva je s jedne straneuvidjela da ima što ponuditi svijetu i da mu tr -eba ponuditi, jer ovaj više nije izgledao poputneprijatelja pred kojim treba podizati bedemei opkope, nego kao mjesto zajedničkog suživo-ta. Premda nije od ovog svijeta, Crkva živi uovom svijetu te od njega mnogo toga dobrog iprima: “Crkva kad sama pomaže svijet i kadod njega mnogo prima teži jedino za tim dadođe kraljevstvo Božje i da se ostvari spasenjesvega ljudskoga roda. Uostalom sve dobrokoje narod Božji za vrijeme svog zemaljskogputovanja može pružiti ljudskoj obitelji dolaziodatle što je Crkva ’sveopći sakrament spase-nja’, koji očituje i ujedno ostvaruje misterijBožje ljubavi prema čovjeku.“ (GS 45).

No, iz ovoga je proizašao i jedan problem.Njemački teolog O. Fuchs primjećuje da sumnogi katolici ostali pomalo razočarani sa ovimnovim pogledom na Božju milost, koja se poCrkvi izlijeva na cijeli svijet. Takvi razmišljajuobično u stilu: „Ako sam ja patio za svoje spase-nje, moraju onda patiti i drugi, jer nitko nezaslužuje besplatno ili barem vrlo jeftino spase-nje“! Ovo po O. Fuchsu svjedoči o postojanjujednog defetističkog i depresivnog mentalitetakod mnogih vjernika, koji očito nikad nisuuspjeli povezati vjeru sa oslobođenjem, radosti ipuninom života, već samo s patnjom, suhoćomi zatupljivanjem (usp. O. Fuchs, Das JüngsteGericht. Hoffnung auf Gerechtigkeit. VerlagFriedrich Pustet, Regensburg, 2007., s. 56-58).

Izazovi nove evangelizacijeVraćamo se malo papi Pavlu VI. i njegovom

apostolskom nagovoru o evangelizaciji usuvremenom svijetu (Evangelii nuntiandi). Najednom mjestu on se poziva na Spasiteljeveriječi: „Treba da navješćujem Evanđelje oKraljevstvu Božjem“. Crkva živi u svijesti da jeona Spasiteljeva riječ te da se ova upravo spo-menuta Spasiteljeva izjava izravno odnosi nanju samu. Ona treba navješćivati evanđelje,unositi ga u svaku ljudsku sredinu, iznutra jepreobraziti te na taj način učiniti je novom. Svisu kršćani, bez obzira na stalež, pozvani uzetiudjela u zadaći evangelizacije. No, pojamnaviještanja evanđelja je izrazito kompleksan.On uključuje razne elemente: obnovu čovje-čanstva, svjedočenje, izričiti navještaj, prista-nak srca, ulazak u zajednicu, primanje znako-va i apostolsko djelovanje.

VRHBOSNA 4/2011 379

PR

ILO

ZI

Pojam evangelizacije je također složen po pi -t anju svog sadržaja. Naime, on po Pavlu VI. nesa država samo jedno striktno religijsko ma ni fe -st iranje, nego i zauzetost nad ljudskim vremeni-tim problemima. Evangelizacija dakle ne podra-zumijeva učiniti samo čovjeka vjernikom, negoučiniti ga i slobodnim te mu pomoći u ostvariva-nju svoga osobnog i kolektivnog dostojanstva.

Pavao VI. se u navedenom nagovoru osvr-nuo i na putove evangelizacije. Ne umanjujućivažnost nekih novih načina i mogućnosti ev -angeliziranja, on ipak ponajviše ističe važnostnedjeljne svete mise i homilije. Vjera je sadr-žana u poruci i prima se slušanjem! Nedjeljnahomilija u ovom smislu treba osposobljavativjernike za evangelizacijske zadaće u suvre-menom svijetu.

Uz ovo, on naglašava i važnost Duha Sve to -ga u evangelizaciji te sa ovim daje i jednu zada-ću svim Pastirima, teolozima i vjernicima: na -ime, oni koji su sami obilježeni pečatom DuhaSvetoga, trebali bi bolje proučiti Njeg o vu naravi načine djelovanja u evangelizaciji našeg doba.Ovaj poziv vjerojatno proizlazi iz dvostrukedatosti: s jedne strane, unutar katoličkog kor-pusa pobožnost Duhu Svetomu je dugo bila udrugom planu. Osim toga, i sam dogmatskitraktat o Duhu Svetomu još uvijek pokazujezn akove nerazvijenosti i podcijenjenosti. S dr -uge strane, u međuvremenu se Crkva počelasusretati s „karizmatskom obnovom“ i njezinimkontraverzama. Duhovski pokret je polučiopoprilično ambivalentna iskustva: od potpu-nog oduševljenja do skepse, osude, pa čak istraha. U svezi sa ovim, kao dogmatičar bi ista-kao četiri aspekta djelovanja Duha Svetoga nakoje bi osobito trebalo obratiti pozornost.

Prema 1 Kor 14 darovi Duha bi trebali služi-ti izgradnji vjernika i Crkve, a ne nekoj čudno-vatoj ezoteriji koja bi bila cilj sama sebi. Pre m -da i sam karizmatik i mističar, apostol Pavaodaje jasnu prednost razumljivom pred nera-zumljivim: „…na sastanku više volim reći petriječi svojim umom, da i druge poučim, negolideset tisuća riječi nepoznatim jezikom“ (r. 19).

Iz prethodnog proizlazi da Pavao priznajesamo ono Duhovsko djelovanje kao valjano,pri kojem se ono nadnaravno skladno vezuje zanaravno, jer kako će kasnije sv. Toma Akvinskiustvrditi: „Milost pretpostavlja narav i vodi jenjezinom dovršenju“. Sa ovim se jasno ističeono što je za katolički nauk ionako oduvijek

bilo jasno: Duh Sveti je Onaj koji inspirira, ane Onaj koji opsjeda čovjeka! On omogućuječovjeku jednu naprednu intuiciju nauka,morala i znakova vremena, kao i njihovu imp -le mentaciju u život vjernika.

Osim navedenoga bilo bi nužno kako teoret-ski, tako i praktično razjasniti djelovanje Du hau sakramentima i sakramentalima, jer čini se damoderni karizmatici daju veću prednost poto-njima, premda po katoličkom nauku tradicio-nalno oni prvi imaju nesumnjivo veću važnost.

Na kraju bi trebalo obratiti pozornost i najedan specifični sukob unutar kršćanske asceti-ke. Karizmatici su skloni u svakoj patnji i bolividjeti posljedicu nekog učinjenog grijeha, kojičesto ne mora biti osobni. Tomu naprotiv, možebiti baštinjen i od predaka. Također, mo že seraditi -po njihovom mišljenju- i o ne k om bače-nom prokletstvu ili uroku. S druge strane, nekedruge asketske tradicije ističu osobnu bol i pat-nju kao pozitivan aspekt duh ov nog rasta. Posv. Ivanu od Križa, tjeskobna mračna noć dušepredstavlja normalnu reakciju smrtnog čovje-ka koji se susreće s neizmjernim Božjim veli-čanstvom. Svakako, da osim ovih poimanjapatnje u katoličkoj teološko-duhovnoj tradicijipostoje i neka druga rješenja, a po K. Ra h neru,u konačnici sva su ova nedostatna, jer je onmišljenja da je patnja u konačnici otajstvena teda predstavlja dio sveukupne Božje otajstve-nosti (usp. K. Rahner, Bilanz des Gla ub ens.Antworten des Theologen auf Fragen un s ererZeit. Heraus geg eben von P. Imhof SJ, De u -tschen Tasch enb u ch Verlag, 1985., str. 311-319). S obzirom na izr ečeno, mišljenja sam dabi Crkva trebala svakako zauzeti jasniji stav opovezanosti djelovanja Duha i ljudske patnje,s ciljem nadvladavanja postojećeg rašomonakoji počesto zbunjuje i svećenike i vjernike!

Papa Pavao VI. na kraju ističe i važnost oso-bne uvjerenosti i vjerodostojnosti vjerovjesni-ka. Papa postavlja pitanje svima nama: „Vjer u -jete li vi doista što propovijedate? Živite li štovjerujete? Propovijedate li uistinu ono što živi-te?“ Ova pitanja se odlično nadovezuju naprethodni dio o djelovanju Duha Svetoga uev angelizaciji, jer je sam Duh Onaj koji dajevjerodostojnost i nutarnju snagu propovjedni-kovim riječima. O tome svjedoče i Djela apo-stolska: apostoli zapravo tek počinju uspješnodjelovati od onog trenutka u kojem su počelidjelovati snagom Duha.

380 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

Da li je sabor bio neuspješan ili to samo nje-govi kritičari „trče za egipatskim loncima“!?

Izraz „trčati za egipatskim loncima“ pred-stavlja parafrazu izraelskog bunta protiv Bogai Mojsija, koji je uslijedio zbog dugog zamor-nog boravka u pustinji. Naime, ispostavilo seda izlazak iz ropstva zahtjeva stanovite žrtve;stoga mnogi sinovi Izraelovi u napadu malo-dušnosti pomisliše da im je ipak bolje bilo uropstvu, nego sada na slobodi.

II. vatikanski sabor ima mnogo kritičara idan danas. Više ne govorimo o onima izvanCrkve, već o kritičarima unutar same Crkve.Tako, danas mnogi sanjare o „blaženim“ vre-menima od prije sabora. Spomenuti kritičarinisu bez argumenata. Oni odlučno upiru pr -stom na prazne crkvene klupe širom Za p ada,koje nekad bijaše pune. Kardinal W. Kasper setemeljito bavi ovim problemom u svom tekstu„Protiv zlogukih proroka. Vizija Koncila zaobnovu Crkve.“ (Svesci, 70-73, str. 17-23.). Ongovori da su mnogi predkoncilsku Crkvu osje-ćali „kao uzorno uređeni vojni tabor podv rg -nu t strogom vodstvu. Za većinu katolika ta jezatvorenost i ukorijenjenost u sredini koja ihje nosila značila nešto poput duhovne domo-vine. Mnogi si danas u vremenu velike osam-ljenosti i duhovne pomutnje nostalgično pri-željkuju njezin povratak. No, ta zatvorenostimala je svoju cijenu: bila je skupo naplaćenaodijeljenošću. Katolička Crkva bila je dubokorastavljena od drugih kršćanskih crkava kao iod modernog svijeta nastalog u tijeku Novogavijeka. Mora se govoriti upravo o shizmi izme-đu Crkve i moderne kulture“ (str. 17.). A uznavedeno, po Kasperu se ne smije zaboravitida je takva Crkva u 18. stoljeću izgubila inte-lektualce, a u 19. i mnoge radnike. Navedeneriječi izvrsno ukazuju na ambivalentnost tota-litarizma. S jedne strane, on nudi stanovitusig urnost svojim pristašama, međutim, s dr u -ge strane, on generira odijeljenost kao i poten-cijalne sukobe s drugima i drugačijima. Inače,navedena debata ne pogađa samo katoličkotkivo, nego i cijeli sadašnji svijet. Kad su L.Kolakowskog upitali zašto dolazi do ponov-nog jačanja totalitarističkih ideologija u sada-šnjem svijetu (radikalni islam, neonacističkipokreti na Zapadu, kao i ultra ljevičarski u Ju -žnoj Americi), mislilac je jednostavno odgovo-rio: „Zbog čovjekove želje za sigurnošću“!

Izgledno je da se prosječni čovjek ne snalazibaš najbolje u svijetu lukave i prevrtljive libe-ralne ekonomije, kao ni u okruženju šarolikihi nestabilnih kulturnih i religioznih vrijedno-sti. On želi imati stabilne materijalne izvore zaživot, kao i stabilne istine u koje će vjerovati.No, sama povijest dokazuje da totalitarizamnudi samo prividnu i privremenu stabilnost.Uzrok tomu je svojevrsna „spasiteljska neuro-za“. J. Niewiadomski (u ovdje navedenom tek-stu) primjećuje međusobnu netrepeljivost kodpokoncilskih ultratradicionalista. Svaki od njihsebe je smatrao spasiteljem „prave Crkve“, akako spasitelj po naravi stvari može biti samojedan, tako je došlo do međusobnog sukoblja-vanja različitih „spasitelja“.

Suvremeni svijet je zasigurno postao kom-pliciran i kompleksan. Po H. U. v. Balthasaruon se više ne može uspoređivati sa stošcem.Naime, ne postoji takva uzvišena točka udanašnjem svijetu s koje bi se sve moglo vidje-ti i kontrolirati. Balthasar zato današnji svijetradije uspoređuje s kuglom: gdje god da senalaziš nećeš moći sve vidjeti i kontrolirati.Međutim, upravo se ovakav svijet pokazujemisijski izazovnim. Crkva zato mora uklonitisvoje zidine i radije pristupiti „osmozi“. Da,ona treba natopiti i napojiti svijet svojom spa-senjskom porukom i prisutnošću. Uz ovo bi sedobro nadovezalo spominjanje prigovora„konzervativaca“ protiv „progresivaca“. Kar d -i nal Kasper je mišljenja da su se u vremenimana kon sabora zapravo ti famozni „progresivci“pokazali istinskim i pozitivnim konzervativci-ma, jer su se ovi inspirirali životom i radomap ostola i patrističkih otaca. S druge strane,oni uvjereni „konzervativci“ su se pokazalipri lično paušalnima, jer su se pozivali samo nazadnjih par stoljeća života Crkve. Dobar pri-mjer za to jest spomenuti H. U. v. Balthasar.Njega su Apostoli i oci inspirirali zbog toga štonisu bili odijeljeni u odnosu na svijet, a to real-no sebi nisu mogli u ono vrijeme ni priuštiti.Oni su živjeli u svijetu i sa svijetom. Ono malovjernika što su imali morali su neprestanoučvršćivati u vjeri, a nove vjernike su tek tre-bali steći. Zato se nisu mogli prepuštati bilokakvoj uhodanoj kolotečini. Tomu naprotiv,morali su konstantno biti kreativni, jer svakidan im je donosio nove izazove. Stav „stvara-lačkog otkrivanja novoga“ jest nešto što se od -n osi na samu bit Crkve. „’Da bi ostala vjerna

VRHBOSNA 4/2011 381

PR

ILO

ZI

382 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

samoj sebi i svojem poslanju, ona (Crkva)mora neprestano ulagati napor stvaralačkogotkrivanja novog. Pred poganima, koji su tre-bali ući u Crkvu, baštinicu sinagoge, Pavao jemorao otkrivati novo. Jednako su tako moraličiniti grčki oci pred helenističkom kulturom isv. Toma pred arapskom filozofijom i znano-šću. Ni mi nemamo drugog načina pred dana-šnjim problemima.’ Napose, patristička knji-ževnost se može usporediti s ’najosobnijimnovinama, koje je Crkva napisala kad je imalasedamnaest godina’, to jest u vrijeme svojegaduhovnog odrastanja. To je prošlo vrijeme iostaje prošlo, ali treba vratiti njegov duh, nje-gov temeljni uvid, ’njegov stvaralački čin’“ (R.Gibellini, Teologija dvadesetog stoljeća, KSZagreb, 1999., str. 239. poziva se na H. U. v.Balthasara, Présence et Pensée. Essais sur laPhilosophie religieuse de Grégoire de Nysse,Beauchesne, Paris, 1942., Avant-propos, VII-XII.). Kardinal Kasper ovo jednostavno for-mulira: „Nema aggiornamenta (podanašnjenja)bez sourcementa (povratka k izvorima)“ (nave-deni tekst, str. 20.).

Za kardinala Kaspera misioniranje nijesamo pozitivan izazov nego i prijeka nužnost.Pri tome se poziva na jednu misao od Mad el -aine Dêlbrel: „Kršćanima preostaje samo izborizmeđu misioniranja i demisioniranja“ (Protivzlo gukih proroka, str. 18.). Ovim se jasno alu-dira na stvarnu nemogućnost i besmisaopostojanja neke odijeljene i indiferentne Cr k -ve u odnosu na svijet. Ona samo može ili op l -emenjivati svijet ili ga svojim propustom pre-pustiti tome da postane gori. Crkva mora pri-

bližavati ljude dimenziji božanskog i otajstve-nog, inače će oni –kako to reče K. Rahner-neminovno degenerirati na razinu spretne ilukave životinje, „životinje koja je doduše teh-nički i organizatorski spretna, ali pri tome gubiodređenost i svrhu svojeg jedinstvenog i neza-mjenjivog života“ (isto).

Ne umanjujući poteškoće koje spopadajuCrkvu u ovom svojevrsnom vremenu tranzici-je, kardinal Kasper ipak hrabri sve katolike danesebično i zauzeto nastave sprovoditi ideje izamisli II. vatikanskog sabora.

Umjesto zaključka: Otajstvo jeste spasenjeII. Vatikanski sabor je kao prefiks pojmu

Crkve dodao pojam „otajstvo“. Znamo već dapojam otajstva naznačuje nekakvu religioznutajnu, to jest točnije tajnu vjere, ali postavlja sepitanje, što to točno znači u kontekstu Crkve.Kardinal Kasper kaže da prema Novom zavje-tu otajstvo znači vječnu spasenjsku Božjuodluku. Dakle, ukoliko govorimo o otajstvuCrkve, tada govorimo o njezinoj prožetostiovom vječnom Božjom spasenjskom odlu-kom. Crkva mora donositi drugima ovo otajst -vo, ali i sama mora živjeti iz posvećenostinjemu. „Impuls koncila glasi: dalje od sa m o p -r e zentiranja Crkve i od bavljenja samom so b -om, naprijed prema njezinoj poruci o Bo gu, oIsusu Kristu i o Duhu Svetom. Tu leži blagokoje je povjereno Crkvi. I što je više Crkvabliža toj poruci i zadaći, to je bliža i čovjeku“(W. Kasper, navedeni tekst, str. 18.).

U Sarajevu, 11. listopada 2011.

Homilija kardinala Vinka Puljića na Memorijalnom grobljuu Vukovaru o 20. obljetnici stradanja nevinih žrtava

18. studenoga 2011.

Draga braćo u biskupstvu,draga braćo misnici,draga braćo i sestre.Ovdje biti prisutan, ako se išta zna što se

dogodilo, ne može bez posebnih drhtaja srca iosjećaja duše. Spontano se u srcu budi pošto-vanje i osjećaj pouzdanja u Boga. Zato samod mah prihvatio poziv nadbiskupa Srakića dabu dem sudionik ovog obilježavanja molitve-

nog i vjernički za 20. godinu stradanja ovihne vinih žrtava. Po njima je ovaj grad Vukovarpostao simbol bola, ali hrabrosti i vjernosti zaslobodu čovjeka, naroda i domovine.

U prvom redu došli smo moliti, da nas moli-tva pročisti od svih gorkih osjećaja i negativnihnaboja, koji se po ljudsku olako javljaju naovim mjestima stradanja. Došli smo da obavi-mo dužno poštovanje svim ovim žrtvama. Tim

VRHBOSNA 4/2011 383

PR

ILO

ZI

poštovanjem želimo čuvati dužno sjećanje nanjih, ali i na cijenu slobode, koju mi danas živi-mo, ili još bolje reći izgrađujemo. Time ćemoobnoviti vrednovanje življene sadašnjosti, kojasve čini da gurne u stranu vrednote života.

Jasno je da treba stvarati klimu suživota,praštanja, pomirenja i vraćanje povjerenja. Alite važne životne postavke izgradnje mira poči-vaju na temeljima istine. Ne može se graditiproces pomirenja i povjerenja, bez nutarnjekatarze, koja se oslanja na onoj iz Eva nđ e -lja: Istina će Vas oslobodite (Iv 8,32). Valja ljudskii vjernički svaku stvar pravim imenom nazva-ti i ukazati na činjenice koje se ne mogu i nesmiju zanijekati. Tek prihvaćajući istinu, kakogod ona bila koji put gorka, ona oslobađa pro-stor vraćanja povjerenja među ljudima. Tkone želi istinu taj se stavlja iza zla kojeg brani itako podržava negativni naboj među ljudima.Taj nije graditelj mira nego širitelj zla. Nijedanse zločin ne može braniti. Tko se od zločina nedistancira, taj postaje sudionik i sukrivac zloči-na. To vrijedi i za pojedinca i zajednicu.

Prije tjedan dana sudjelovao sam na obilje-žavanju 550. godina krunjenja kralja StjepanaTo maševića u Jajcu. Na znanstvenom skupusu govorili kako je Bosna pala od Osmanlijs k -og osvajanja. Zanimljiva je tvrdnja znanstve-nika, kako je međunarodna, tadašnja Europada bi opravdala svoju inerciju pred tolikimzlom, u svijet pustiše glavnu krivnju: neslogau BiH. I to je jedan dio istine, a drugi dio jenezainteresiranost pred najezdom zla. Još višesu bili ljuti što papa dajući krunu oduzimavlast drugima nad tim krajevima. I radi politi-čkih interesa, radije neka padne i nestane krš -ć a na na tim predjelima, jer politička oholostne dozvoljava istinu priznati. Vidim da se po -v ijest ponavlja. I ovim terenima kada je najez -da sile i sijanje zla pred očima svijeta se doga-đalo, i tada je bila nezainteresiranost te isteEurope i moćnika svijeta. Ovo sad što govorimto osobno govorim, ne u ime Crkve. Čak su zl -o slutno uživali da se to događa. Ovo mogu go -v oriti, jer sam s brojnima u to vrijeme razgova-rao i nisam mogao doći sebi, s kakvom inert n -ošću su govorili o ovim stradanjima, kao i dru-gima koja su se događala. Bilo je i onih koji suzla zlima pravdali, da čovjeku pamet stane.

Sada žele da se piše nekakva povijest u ko -joj bi se relativizirala stradanja, jer tobože tr e bagraditi povjerenje i stabilizaciju u regiji. Sje ć a -

nje na ove žrtve nije huškačka mašinerija, kojaje bila pred ovaj Domovinski rat, nego je čuva-nje vlastitog dostojanstva koje treba gajiti onoljudsko i vjerničko poštivanje nevinih žrtava.

Nitko nema prava zanemariti ove žrtve, ko -jima danas izražavamo dužno poštovanjemolitvom. Mi kršćani vjerujemo u život vječnii u uskrsnuće mrtvih, kao i besmrtnost duše. Izte vjere molimo i odajemo dužno poštovanjezemnim ostacima.

Isto tako nitko nema prava dirati rane bolionih koji krvare radi gubitka, po ljudsku, svo-jih najbližih. Nitko nema prava vrijeđati žrtveonih koji su komade svoga tijela ugradili u tugrudu. Ta gruda koju Domovinom zovemo,jest posvećena tolikim žrtvama. Ako to ne zn -a mo poštivati, onda u nama nema ni ljudskogni vjerničkog ni nacionalnog dostojanstva.Ovim ne želim izazivati gorčinu niti mržnju,pogotovo ne osvetu. Nego jasno reći da pravidijalog koji vodi pomirenju počiva na prihva-ćanju istine.

Čitajući Bibliju, Starog zavjeta, vidimo kakoje Izabrani narod doživljavao svoju domovinukao dar Božji. Ona im je sveta jer im je Bog da -ro vao, ali sveta jer u njoj počivaju grobovi nji-hovih predaka, sveta jer je u njoj sveti hram, igrad Jeruzalem. Znamo kako je Isus volio tajgrad nad kojim je ljudski zaplakao. Božji Sinplače nad Jeruzalemom, jer ga je volio i želiomu donijeti spasenje.

Kada taj biblijski osjećaj prenesemo namaonda prepoznajemo te ljudske osjećaje premasvome rodnom kraju i zavičaju, prema Dom o -v ini koja nam daje prepoznati sebe po svomjeziku i kulturi, po grobovima predaka koji tuleže i čekaju uskrsnuće. Ali još više, valja znatipr epoznati tu grudu koja je sveta jer je nato-pljena tolikom krvlju nevinih žrtava, tolikimsuzama isplakanim u teškim trenucima boli,tolikim znojem obnavljajući i gradeći nadu uopstanak i budućnost.

Nama ne treba mitologija niti lažna ideolo-gija o Domovini, mi trebamo na stvarnosti pr e -poznati sebe i svoje korijenje. Zato iz vjerni-čkog srca, puni pouzdanja u Boga dižemo glasprotiv svakog manipuliranja žrtvama rata. Mine trebamo umnažati broj žrtava da dobijemosv jetsku naklonost, kao što se to radi. Previše jei ova brojka koja nas je ovdje okupila. Ne tr e -bamo samilost velikih koji ne znaju prepozn atiboli malih, mi moramo sami sebe vrednovati,

384 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

svoje voliti i iz toga graditi poštivanje dr u gih idrugačijih. Ničije žrtve ne želimo ignorirati, aliimamo pravo čuvati dužno poštovanje premažrtvama onih koji svoj život i žrtve ugradiše uovu zemlju koju Domovinom zovemo.

Ako je želimo čuvati i graditi, ona se samoiz ljubavi čuva i gradi. Zato nas boli svaka ne -zdrava klima koja truje naš narod i međunaro-dne odnose. Ali ne smijemo sebe nijekati kakobi bili pacifisti.

Stojeći ovdje s dubokim poštovanjem pre -ma žrtvama, prema poginulima, prema ranje-nicima, prema onima koji su ranjeni u duši i usrcu, obavljamo zavjet za našu povijest, za našnarod, za našu vjeru, za našu kulturu i za našubudućnost. Ne damo se slomiti ocjenama i pr -o cjenama moćnika ovoga svijeta, pa ni Haškogsuda koji rađe žrtvama sudi a oslobađa onekoji su ubijali.

Poput Isusa koji je s maslinske Gore gledaosvoj voljeni grad Jeruzalem i nad njim zapla-kao. O kad bi ti znao što je za tvoj spas (usp. Lk19,42). I mi stojimo u ovom Vukovaru i proma-tramo naš narod te mu uzvikujemo: kad bi tiznao što je za tvoj spas. Ovi mrtvi koji životpoložiše kao da nam poručuju volite život i nebojte se života. Tko njiše kolijevku njiše bu d -ućnost svoga naroda. U toj povijesti utkano jeEvanđelje i krštenje te svu našu povijest i kul-turnu baštinu protkalo, kao da nam ovi odav-de poručuju ne bojte se Isusa. Poput bl. IvanaPavla II kad je nastupio kao papa poručuje:otvorite vrata Kristu, da nam očisti savjesti,očisti srce, oslobodi dušu, da se ponovo vratisloga i zajedništvo što će nam povjerenje u se -be povratiti i vjerodostojnost pred svima on -ima koji misle da imaju u ime demokracije nij -e kati naš ponos i naše biće. Vidimo kako sedemokracija nameće. Gdje god su je nametnu-li kršćana je nestalo ili ih sve manje ima.

Kao da nam poručuje istom Isusovommišlju: Htjedoh vas okupiti kao što kvočka okupljasvoje piliće mu i mi moramo to gnijezdo našebu dućnosti – a to je naša obitelj, ponovo doži-vjeti kao gnijezdo ljubavi, gnijezdo škole vjere

i ljudskosti, gnijezdo koje jamči budućnost na -r odu i Crkvi. Nema te demokracije koja smijeuništiti to gnijezdo, čuvajmo, volimo i buduć-nost gradimo na tom gnijezdu.

Kao da nam ovi mrtvi poručuju: ako poštuj -e te našu smrt znajte ispravno živjeti, ne gazitesvoje svetinje koje vam dušu jača. Dan Go s p -odnji i nedjeljna Misa je izvor životnosti. Nesm ijemo dozvoliti da se u ime demokracijegazi Božji zakon, da se u ime demokracije gazimoralni i naravni zakon, koliko god ga naziva-li slobodom, to nije sloboda.

Okupljeni na ovoj grudi natopljenoj krvljunevinih žrtava, nismo došli da se akumulira-mo negativnim silama, nego da se nadahnemoživotom za koji su oni bili cijena. Životom lju-bavi, sloge, mira i razumijevanja. Ne može seispravan dijalog voditi s drugima i drugačiji-ma, ako ne znamo u svom domu kako Eva n -đelje kaže: Ljubi bližnjega kao samoga sebe (Mt22,39). Svi razgovori i dogovori moraju počiva-ti na uzajamnom poštivanju i vrednovanju.Što ne želim da meni drugi čini ni ja ne želimdr ugome , ali i obratno.

Zato ukazujemo na one koji izgrađuju ja v -no mnijenje, vi mediji pazite na veću moralnuod govornost. Sloboda ne znači gaziti bez odg -o v ornosti čovjeka. Istinu prenosite, ali čovjekane ubijajte. Nadu čuvajte, naviještajte buduć -n ost i neka nada obasja obzorje naših nastoja-nja. Kao da ova magla želi kazati, evo kakvavam je nada, urušavate se. Gore glavu, kako jere kla majka sinu u zatvoru pedeset i druge go -d ine: Sine, gore glavu znam da si pošten, neboj se trpjeti iumrijeti. Narode moj, gore gl a -vu, ne boj se hrabro kročiti u budućnost i čuv -a ti svetinju koja ti je dana u baštinu, prenesi jedostojanstveno na buduća pokoljenja iz vjereu Uskrslog Krista koji je naša nada. Došli smois kazati poštovanje ovim i svim žrtvama, te ist -i nski vjerovati u pobjedu dobra i svjesno seop redijeliti na ovome mjestu svaki od nas, ku -ći se vratiti opredjeljujući se za dobro i sebeugrađujući živeći i svjedočeći nadu iz vjere.Amen.

VRHBOSNA 4/2011 385

PR

ILO

ZI

Krist Kralj svemira

Danas, na zadnju nedjelju liturgijske godi-ne (godina A), slavimo svečanost Krista, Kraljasvemira. On je „Alfa i Omega“ svega kako reci-tira Antifona koja uvodi u Evanđelje.

Ali radi se o kralju veoma različitom od poi-manja (koncepta) kralja kojega mi imamo.Predslovlje Mise, koje ćemo pročitati uskoro,poziva na njegovo kraljevstvo: „kraljevstvoistine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kra-ljevstvo pravde, ljubavi i mira“. Prvo čitanje izknjige proroka Ezekiela (Ez 34, 11-12. 15-17) iPripjevni psalam vide u njemu pastira koji ideu potragu za izgubljenom ovcom, previja ranu,liječi ranu, napasa u pravdi. U Evanđelju (Mk25, 31-46) ovaj Kralj se identificira sa svakomosobom u potrebi, sa gladnima, žednima, sapovrijeđenima, s osobom kojoj nedostaje odje-ća, s bolesnikom i zatvorenikom. Predstavlja sekao posljednji sudac svih naroda, ali jedini kri-terij njegova suda jest ljubav, milosrđe.

Međutim, Sveti Pavao podvlači najprivlač-niju stvar koju nalazimo u drugom čitanju (1Kor 15, 20-26.28). Krist je osvojio titulu kraljanajvećim činom ljubavi, smrću i uskrsnućemza nas, za naše spasenje. Naprotiv, želi da svimi participiramo na njegovom trijumfu. Onnije jedini uskrsnuli, ali je prvi uskrsnuli.

Kralj svemira nazočan u Euharistiji

Predivna istina naše vjere ja da ovaj predi-vni Kralj – u svome činu ljubavi , u svojoj žrtvina križu – je ostao nazočan i djelotvoran međunama u Euharistiji koju slavimo.

Iz tog razloga Crkva želi da Euharistija bu -de središte cijelog našeg kršćanskog života.Cr kva, dakle, s Euharistijom sve ujedinjuje:sve svečanosti, i ne samo one Gospodinove,već i svečanosti Djevice i Svetih, sve svečano-sti, obljetnice, godišnjice, sastanke. Sve!

Katekizam katoličke Crkve, citirajući II. Va ti -k a nski sabor nas podsjeća: „Euharistija je iz vor ivr hunac cijelog kršćanskog života. Svi sa k r am -enti, kao također i sve crkvene službe i cr kvenadjela apostolata, tijesno su povezani sa svetom

Euharistijom i njoj su određeni“ (br. 1324).Da, Euharistija je izvor i u isto vrijeme vr h -

unac, vrhunac sveg kulta, cijelog kršćanskogživota, sveg apostolata.

Euharistija „izvor i vrhunac cijelog kršćanskog života“

Kako bi bolje razumjeli da je Euharistija iz -vor i vrhunac cijelog kršćanskog života i cije-log apostolata, moramo uzeti u obzir nadasvedva vida Euharistije:

a. Euharistija nije sjećanje u smislu prisjeća-nja na prošle događaje, ali kada slavimo Eu h -a ristiju brišu se dvije tisuće godina koje nasrazdvajaju od muke i smrti Isusa na križu; ovamu ka i smrt na križu – kako sam već nagovije-stio – postaje stvarno nazočno i učinkovito dj -el uje među nama. Krist postaje stvarno nazo-čan sa svom svojom otkupiteljskom moći. Sla -v eći Euharistiju na jedan način se stavljamopod Isusov križ – stvarno nazočan i djelotvo-ran – te crpimo od ovoga križa plodove otku-pljenja: svjetlo, snagu, oprost, milost, spase-nje. Na ovaj način Euharistija postaje hrana,postaje stvarno kruh našeg duhovnog života.Slično kao što materijalna hrana podržava našfizički život, Euharistija obnavlja i pretvara našduhovni život. Isus je izričito rekao: „Mojemeso (tijelo) je prava hrana i moja krv je pravopiće“ (Iv 6,55).

Stoga slavimo Euharistiju na oltaru u oblikustola, kojemu dolazimo hraniti se, kako biimali snage izvoditi svatko svoje poslanje uCrkvi i u svijetu.

b. Stoga ovo je samo jedan vid Euharistije.Ali ima još i drugi, veoma važan, kojega čestoza boravimo, i jasno, o kojemu rijetko govori-mo, zato ga želim snažno (jasno) podcrtati: ka -ko je Euharistija hrana našeg svakodnevnogkr šćanskog života, tako – s druge strane – cije-li naš kršćanski život mora biti priprema po t -pu nom sudjelovanju u Euharistiji, mora bitiorijentiran na Euharistiju. Na koji način?Isus, koji je umro za nas na križu i postao na -zo čan u svojoj otkupiteljskoj smrti tijekom sl -avlja Euharistije, poziva nas sudjelovati na

Propovijed kardinala Zenona Grocholewskog u sarajevskoj katedrali na svetkovinu Krista Kralja, 20. studenoga 2011.

Krist Kralj svemira nazo~an u euharistiji

386 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

njegovu križu; potiče nas da svatko uzme vla-stiti križ. Jasno je rekao: „Hoće li tko za mnomneka se odrekne samoga sebe, neka uzme svojkriž i neka ide za mnom“ (Mt 16,24; Mk 8,34;Lk 9,23); „Tko ne nosi svoga križa i ne ide zamnom, ne može biti moj učenik“ (Lk 14,27);naprotiv, kako čitamo u Matejevu evanđelju:„Tko ne nosi svoga križa i ne ide za mnom, nijemene dostojan“ (Mt 10,38).

Možemo li ne čuti ove Isusove riječi kadaslavimo Euharistiju? Kada je On nazočanmeđu nama sa svojim otkupiteljskim križem?

Očito ne radi se ovdje o nužnosti (prisili) či -njenja nerazumnih trapljenja (mučenja) ili po -kora, već se radi o spremnosti na bilo kojužrtvu, na bilo koji napor, na bilo koji trud kakobi ispunili volju Božju, za pobjedu nad grije-hom i zadobili život Kristovom ljubavlju otku-pljene osobe.

Kada nemaš volju moliti, tada je momentuzeti (prihvatiti) križ; kada ti je teško oprostiti,tada je moment uzeti (prihvatiti) križ; kada temuči napast, tada je moment uzeti (prihvatiti)križ; kada ti se dužnosti čine preteškim, tada jemoment uzeti (prihvatiti) križ; kada je neop-hodno zauzeti jasan kršćanski stav u neugod-nim situacijama, tada je moment uzeti križ;kada je neophodno odreći se nečega, zbog vla-stite vjere, tada je moment za uzeti križ. Svakidan, za ljubav Kristovu, imamo mnoge prigo-de uzeti dobrovoljno križ.

I kada uzimamo dobrovoljno naš križ, kakobi ga ujedinili s Kristovim križem u Euharistiji,tada se ispunjava velika stvar: upotpunjujemou našem tijelu – koristeći se Pavlovim riječima(Kol 1,24) – ono što nedostaje Kristovim pat nj -a ma za naše spasenje (spašava nas samo Is u s -ov križ, zato kako bi ovaj Kristov križ mogaonas spasiti, potreban je prilog našega križa);ka da dragovoljno uzimamo naš križ, kako biga ujedinili s Kristovim križem u Euharistiji,ta da vinu Isusova križa dodajemo kapljicu vo -de našega križa (kako simbolički čini svećeniktijekom Svete Mise); dakle ogromnoj ljubavirazapetog Krista ujedinjujemo našu ljubav.

c. Samo to je puno sudjelovanje u Euha ris -

ti ji, kada naime, s jedne strane, crpimo iz Kr is -t ova križa, nazočna među nama, milost, op -rost i hranu za naš kršćanski život, i s drugestr ane nosimo naš križ, izraz naše ljubavi, uje-dinjujući je s Kristovom ljubavi.

Tada Euharistija doista postaje središte naš -e ga kršćanskog života, postaje izvor i vrhunac(s jedne strane izvor s druge strane vrhunac)cijelog našeg bogoštovlja i cijelog kršćanskogživota, cijelog našeg apostolata. Naravno tadaslavljenje Euharistije neće moći ostati bez plo-dova u našem kršćanskom životu.

Marija i Euharistija

Za tjedan dana započinje Došašće, Marija jejedna od značajnijih osoba tog vremena (Do š -ašća). Stoga želim napomenuti, u persp e k tivionoga prije rečenog, da Marija se pre ds tavljakao ona koja je na najbolji način sudjelovala ukrižu Kristovu, dakle Ona je simbol, primjernašeg sudjelovanja u Euharistiji.

S jedne strane, Ona je bila obogaćena naposeban način plodovima otkupiteljskog križaIs usova: u slutnji, naime, muke i spasenjskesm rti Isusove na križu, rođena bez istočnog gr -ij eha, bezgrješna, od početka puna milosti i ta -kva je ostala cijeloga života.

S druge strane, Marija je intenzivno sudje lo -vala u Isusovoj muci, i ne samo kada je puna bolibila ispod križa. Sudjelovala je u Isusovoj mucido te mjere da se ponekad smatra Suurednica.

Za posljedicu nema slavljenja Svete Mise ukojoj Marija ne bude spomenuta.

Zaključak

U ovom značajnom slavlju Euharistije že li -m, i molim Gospodina, da Euharistija – u kojojKrist Kralj svemira je nazočan i djelotvoran usvom najvećem činu ljubavi – postane sve više„izvor i vrhunac“ našega života, naših aktivno-sti i apostolata svakoga od Vas ovdje nazočnih.

Pomogla vam Marija u potpunosti živjetiEuharistiju.

VRHBOSNA 4/2011 387

PR

ILO

ZI

Sveta Stolica očituje brigu za katolički odgoji obrazovanje uglavnom posredstvom Kon gr -e g acije za katolički odgoj. Zadaće ove Ko ng re -ga cije su označene u Apostolskoj KonstitucijiIvana Pavla II. Pastor bonus. Rimskoj kuriji, od28. lipnja 1988, članci 112-116.

Kongregacija za katolički odgoj je instituci-ja slična Ministarstvu obrazovanja i Visokihstudija, koji u pojedinim državama imaju raz-ličita imena i kojima su također različito doz-načene njihove nadležnosti. Naša Kong rega ci -ja se razlikuje od drugih ministarstava pogla-vito po činjenici da su katoličke obrazovne ust -a nove su raspršene po cijelom svijetu. Stogami smo nadležni djelovati u svim mogućimuvjetima: kulturalnim, socijalnim, političkim,zakonodavnim, religijskim… Katoličke škole isv eučilišta postoje također u narodima gdje jepostotak katolika veoma mali i često u njemuuživaju veliki ugled. Za posljedicu, Kongre ga -c ija treba studirati različita zakonodavstva isituacije te povremeno pripremati sporazumes državnim vlastima. Stoga je dimenzija našegdjelovanja široka i raznolika.

1. Kratak pogled na povijest Kongregacije

Da bi razumjeli aktualnu strukturu ili ure-đenje nadležnosti Kongregacije, i posebno pri-mijetili važnost koja biva pripisana Crkvi narazličitim razinama i u različitim vrstama kato-ličkog poučavanja, pomoći će nam sigurnokratki pregled povijesti Kongregacije.

a) Već od srednjeg vijeka postojale su speci-jalne komisije osnovane od rimskih Papakako bi bdjeli nad Sveučilištem Rima i nadstudijima na teritoriju Papinske države.Godine 1588. Papa Siksto V., ApostolskomKonstitucijom Immensa aeterni Dei, završioje prvu generalnu reformu rimske kurije, ili– kako neki kažu – os novao je Rimsku kuri-ju u modernom smislu riječi. Među ostalimosnovao je Congregatio pro un iversitate studii

romani, za predsjedavanje st u diju na sveu-čilištima i kolegijima grada Rima i drugihsla vnih sveučilišta, kao Bologna, Pa riz, Sal -a manka, Oxford, itd.

Ova Kongregacija tijekom stoljeća prolazilaje kroz različite obrate, također mijenjala im -ena, neko je vrijeme čak bila suspendirana. Sli -jedeću generalnu reformu Rimske kurije, pro-veo je papa Pijo X. godine 1908. Apost ols k omko nstitucijom Sapienti consilio, potvrdio je nad -le žnosti tada zvane Congregatio studiorum.

U ovom trenutku bih želio obratiti našu po -zornost na vrlo značajnu stvar. Dok je sve doSa pienti consilio (1908) postojao uvijek dikasterijkoji se bavio visokim studijima, nije u Ri m s kojkuriji bilo nekog organizma koji se specifičnointeresira za bogoslovna sjemenište; to jest zaformaciju klera. De fakto, sporadično su, inter-venirali u materiji bilo Sveta kongreg a cija kon-cile (za kler) i poglavito Sveta kong r e gacija ko -n zistorija za (za biskupe i redovnike).

Konstitucija Sapienti consilio dodijelila je ovunadležnost nad bogoslovnim sjemeništima kon-zistorija Svetoj kongregaciji (za biskupe). Takvopodvrgavanje ipak već onda nije se činilo zado-voljavajuće. Iz sheme Konstitucije, zapravo, pr -o izlazi da se također misli osnovati jednu po se -bnu Kongregaciju za bogoslovno sjemenište alidodijeliti takvu nadležnost Kongregaciji za stu-dije, ali to u to vrijeme nije bilo moguće.

Ništa čudno, samo sedam godina nakonove velike reforme Pija X., papa Benedikt XV.– Motu propriom Seminaria clericorum od 4.studenoga 1915. – osnovao je novu Ko ng re g a -c iju, upravo za bogoslovna sjemeništa.

Govori se izričito o jednoj novoj Kon gre ga c -iji (“De Seminariis propria iam esto Sacra congre-gatio, ad formam ceterarum Romanae curiae[Congregationum]”). U isto vrijeme bila je uki-nuta Congregatio studiorum a njezine nadležno-sti su bile dodate novoj Kongregaciji (“HuiusSacrae Congregationis muneribus munera accedantCongregationis studiorum”), koja je uzela ime

Kardinal Zenon Grocholewski:

Briga Svete Stolice za katolički odgoj, s posebnim osvrtomna bogoslovna sjemeništa i teološke fakultete

Predavanje profesorima i studentima Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, 21. studenoga 2011

388 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

Congregatio de Seminariis et de Studiorum univer-sitatibus. Stoga, nadležnosti oko bogoslovnihsjemeništa nisu bile dodate Kongregaciji zastudij, nego je uspostavljena nova Kongre ga c -ija posebno za sjemeništa i ona je preuzela na -d ležnosti stare Kongregacije za studije. Ovdjeje vidljiva svijest da je najvažniji odgoj u Crkviformacija klera, svećenika. Od njih će ovisitimnogo toga. Crkva ima sakramentalnu struk-turu, potrebno je stoga misliti posebice na od -goj i formaciju svećenika.

Cijeli daljnji zakonodavni razvoj oko našeKongregacije potvrđuje primarnu važnost pri-pisanu formaciji klera.

Nakon II. Vatikanskog sabora, uvedena jeno va reforma Rimske kurije, ApostolskomKon stitucijom Regimini Ecclesiae universae od15. kolovoza 1967. U njoj naš Dikasterij mije-nja ime u Sacra Congregatio pro IstitutioneCatholica (Kongregacija za katolički odgoj inaobrazbu). U novom imenu nema dakle ni k -akvog spomena bogoslovnih sjemeništa. Mo -tiv promjene, jasno se pojavljuje: oko glavneodgovornosti za bogoslova sjemeništa i sveu-čilišta bila je dodana treća nadležnost, ona zaškole, smatralo se prikladnim radije pronaćiopćenit naziv, umjesto proširiti ime .

U zadnjoj općoj reformi Rimske kurije, os -tvarenoj nakon objavljivanja Kodeksa rimskogprava i Apostolskom konstitucijom Pa storbonus od 1988., opažamo veoma važnu st var:bez obzira što bivaju potvrđene tri nadl e ž nostiKongregacije (bogoslovna sjemeništa, sveučili-šta, škole) vraća se na prethodni naziv Congre -ga tio de seminariis atque studiorum institutis (pro-mijenjeno je Studiorum universitatibus u Stu di -or um institutis). Željelo se na taj način po n ovnoi izričito naglasiti da je Kongregacija po glavitonadležna za bogoslovna sjemeništa i da je tonjezin prvotni zadatak. Takvo ime na l azi se uoriginalnom tekstu spomenute Ko n st i t ucije,objavljenom od službenog tijela Sv ete St olice,to jest u Acta Apostolicae sedis. Bu d u ći da su, na -k on objavljivanja ove Konstit ucije ne ki iz našeKongregacije inzistirali da se po vr ati pretho-dno ime, što je Congregatio pro istitutione catholi-ca, Sveti Otac je odobrio, ali pod uv jetom daost ane u zagradi de Seminariis atque studioruminstitutis. Ovaj naziv se nalazi, da kle, u Papi -nskom godišnjaku (Annuario pontificio).

Sva ova povijest označava primarnu važ-nost solidne pripreme svećenika dodijeljenu

od Crkve. Na to nas poziva također primjerIsusa koji je pokazao ogromnu zauzetost zaformiranje apostola: pozvao ih je već od poče-tka svojega javnog djelovanja, provodio je svevrijeme s njima, pojašnjavao im je izvjesneparabole, priprema ih je za tragične dane vla-stite smrti na križu, i tijekom Posljednje večereodržao im je govor od iznimne važnosti.

Važnost formiranja svećeničkih kandidatavidljiva je također u naslovu časopisa Kon gre -g acije. Ona se zove Seminarium, iako istraživa-nja i informacije objavljene u njemu promatra-ju sve tri nadležnosti, a to je bogoslovna sje-meništa, sveučilišta i škole.

b) U posljednjoj reformi Rimske kurije, iz1988., propisanoj Apostolskom konstituci-jom Pa stor bonus, promatramo takođerjednu dr u gu značajnu promjenu: nadlež-nost glede šk ola, koja se u Regimini Ecclesiaeuniversae (1967) nalazi na trećem mjestu,sada je prešla na drugo. Među nadležnosti-ma Kongregacije, da kle, na prvom mjestusu bogoslovna sjemeništa, na drugomškole, i na trećem sveučilišta.Ipak, za ovu promjenu ima razlog. Željelo sena glasiti važnost školske naobrazbe. Za razli-ku od kasnijih stupnjeva odgoja i naobrazbe,ona doista promatra sve, priprema bu duće sv -e ćenike također u institutima vis oke naobr az -be: na sveučilištima i u bogoslovnim sje m en i -š t ima. Teško je uspraviti veliko stablo, na p r o tivmalu biljku se može lako usm je riti pr e ma su -n cu. Nemar tijekom školskog perioda ima ne -gativne posljedice u nadolazećim go d in a ma.U ov oj perspektivi pokazuje se rječita či nje -nica što utemeljitelj najvažnijeg i najvećegkatoličk og sveučilišta u It aliji, to jest, sveučili-šta „Sacro Cu ore“ iz Mil ana, Agostino Ge m elli(1878.-1959.) jednom zgodom je rekao kada bibio prinuđen zatvoriti sveučilište ili šk olu, iza-brao bi zatvoriti sveučilište a ostavio bi školu.Ovaj kratki i shematični povijesni obris po -k a z u je ne samo nadležnosti Kongregacije,ne go još više težinu dodijeljenu pojedinimstu pnj e v ima i dimenzijama odgoja i nao-brazbe u Crkvi.

2. Bogoslovna sjemeništa

a) Budući da mi je vrijeme ograničeno, opi-sat ću ukratko samo onaj odgoj koji sam

VRHBOSNA 4/2011 389

PR

ILO

ZI

naznačio kao najvažniji, a to je odgoj klera,ili bogoslova, ne samo na teološkim fakulte-tima kojima na prvom mjestu pripada teolo-ška izobrazba budućih svećenika. Izostavitću problematiku katoličkih škola i katoličkihsveučilišta; spomenut ću ih samo kako bi sebolje razumjele sp e ci fičnosti crkvenih fakul-teta. Treba odmah na p omenuti da se nad le -ž nost Kongregacije za sj e meništa odnosisamo na bogoslovna sjemeništa latinskeCrkve, što znači da su isključene one istočneCrkve, za koje je nadležna Kon gre g acija zaIstočne Crkve. Ova nadležnost je ta k ođerograničena: a) u sjemeništima Instituta po sv -e ćenog života i Zajednica apostolskog ži v -ota, samo ukoliko na njih spada „pravilofilozofskog i teološkog studija“; b) u sjeme-ništima i sličnim institutima koji su pod Ko -n greg aci j om za evangelizaciju narodâ, gdjese ona od n osi samo na „opći plan studija“.Kako god, dva citirana izričaja („pravilnikfilozofskih i teoloških studija“, „opći planstudija“) ne razlikuju bitno.

b) Jasno da je za obrazovanje i odgoj klera uprvom redu odgovoran dijecezanski bi skup,a u slučaju interdijecezanskih sjemeništabiskupi okruga za koji je sjemenište bilo po -dignuto. Nadležnost Kongregacije je uglav-nom za promociju, pomoć i nadzor, i odnosise na primjenu kanonâ 232-264 Ko de ksa Ka -n o nskog Prava (CIC), posebno u sv jetlu De k -reta II. Vati ka ns kog Sabora o sv e ćeničkomodgoju Opta tam totius i post-sin odalneApostolske pobudnice Pastores dabo vobis, od25 ožujka 1992, osobito brojevi 34-69.

U ovim normativnim dokumentima jasnoje istaknuta važnost solidne pripreme budućihsv ećenika. Na primjer u uvodu saborskog De -k reta Optatam totius se čita: “Ekumenski sabor,sv jestan da željena obnova čitave Crkve veli-kim dijelom ovisi o svećeničkoj službi kojuoživljava Kristov duh, ističe odlučnu uloguodgoja svećenika i donosi neka osnovna nače-la. Njima se potvrđuju vjekovima već proku-šani zakoni i uvode novine koje će odgovaratikonstitucijama i dekretima ovog Svetog sabo-ra i promijenjenim prilikama našeg vremena“.

c) Zalaganje Kongregacije upravljeno jeposebice na pomaganje biskupima ne samo

u otvaranju bogoslovnih sjemeništa, njiho-vu vođenju i adekvatnom formiranju bogo-slova, nego i u formiranju odgojitelja, u pr -o blematici zajedništva bogoslova, u nad z -ira nju životnog primjera i prave nauke odg -ojitelja i profesora. Očito je da su ovi ele-menti međusobno povezani i ovisni.

Da bi ispunili svoj zadatak, Kongregacija jeizdala 1970. godine Ratio fundamentalis institu-tionis sacerdotalis, koji je nakon proglašenja Ko -de ksa kanonskog prava bio revidiran 19. ožuj-ka 1985. Ovaj dokument želi biti pomoć i te m -elj za odredbe o formaciji svećenika koje, na teme-lju kanona 242 Kodeksa kanonskog prava, tre-baju prirediti u svakom narodu Biskupske ko -n ferencije. Taj nacionalni Ratio, kao njegovaka snija prilagodba novim uvjetima, premaistom kanonu, zahtijeva odobrenje Kongr eg a -cije za katolički odgoj. U nacionalnom Ratio„bivaju postavljeni osnovni principi i općenorme za odgoj bogoslova, prilagođeni pasto-ralnim potrebama svake regije ili pokrajine“(kan. 242 § 1) i trebaju biti opsluživani „u svimbogoslovnim sjemeništima, bilo dijecezanskimbilo interdijecezanskim“ (kan. 242 § 2).

Osim suradnje na izradi nacionalnih Ra tio -n es i njihova pregeleda u vidu odobrenja, kaoi kontakata s Papinskim predstavništvima, Bis -ku pskim konferencijama i pojedinim biskupi-ma, što služi upoznavanju situacije i raspr av -ljanju o problemima u perspektivi iznalaženjarješenja, Kongregacija obavlja apostolske vizi-tacije u pojedinim bogoslovnim sjemeništima(dajući zatim odgovarajuće upute i prijedlo-ge), promiče i surađuje u organiziranju tečaje-va za odgojitelje u sjemeništima, te objavljujeod govarajuće dokumente (različite naravi iop sega) nakon što uvidi potrebu i korisnost.Me đu njima je vrijedno istaći one koji se odno-se: na predavanje filozofije u bogoslovnim sje-meništima (22. siječnja 1972), odgoj za svećeni-čki celibat (11. travnja 1974), predavanje crkve-nog prava svećeničkim pripravnicima (2. tra-vnja 1975), teološka izobrazba budućih sveće-nika (22. veljače 1976), liturgijska izobrazbabo goslova (3. lipnja 1979), neki hitni vidoviduhovne izobrazbe u sjemeništima (6. siječnja1980), pastoral selilaca u formaciji budućih sv -e ćenika (25. siječnja 1986), formacija budućihsvećenika oko sredstava društvenih priop ća - vanja (19. ožujka 1986), proučavanje istočnih

390 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

Crkva (6. siječnja 1987), Djevica Marija u inte -lektualnoj i duhovnoj formaciji (25. ožujka1988), predavanje socijalnog nauku Crkve usv e ćeničkoj formaciji (30. prosinca 1988), prou-čavanje crkvenih Otaca u svećeničkoj formaci-ji (10. studenoga 1989), obavješćivanje od sa m -oga početka o iregularnostima i zaprekama zasvećeničko ređenje (27. srpnja 1992), formacijaodgojitelja u bogoslovnim sjemeništima (4. st -u denoga 1993), formacija bogoslova o braku iob itelji (19. ožujka 1995), primanje kandidataiz drugih sjemeništa ili redovničkih zajednica(9. listopada 1986 i 8. ožujka 1996), propedeut-sko razdoblje (1. svibnja 1998), iregularnosti idruge zapreke za primanje i vršenje svećeni-čkog reda (2. veljače 1999), kriteriji za razluči-vanja poziva kod osoba s homoseksualnim sk -l o nostima s obzirom na njihov prijam u sjeme-nište i u sveti red (5. studenoga 2005), formaci-ja budućih svećenika za pastoral selilaca (3.prosinca 2005), korištenje stručnih psihologa uodabiru i formaciji kandidata za svećeništvo(28. lipnja 2008), reforma crkvenog studija filo-zofije (28. siječnja 2011), koja se odnosi takođerna bogoslovna sjemeništa. Trenutno radimona dokumentu o ulozi interneta u for m a cijibogoslova i novoj verziji Ratio fundame n talisinstitutionis sacerdotalis, koja uzima u ob zir do -kumente izdane nakon 1985. kao i novepastoralne potrebe.

d) Posebna zadaća Kongregacije su interdi-jecezanska bogoslovna sjemeništa. Kanon237 § 2 CIC-a postavlja: “Neka se meuđbisk -upijsko sj e menište ne osniva, osim ako seprije i za sam osnutak i za statut sjemeništadobije odobrenje Apostolske Stolice i, daka-ko, biskupske konferencije, ako se radi o sje-meništu za sve njezino područje, inačebiskupa kojih se to tiče“. Me đu tim, treba uo -čiti da se radi o interdijecezanskom sjemeni-štu samo ako je ustanovljeno i upravljano usuradnji više dijecezanskih biskupa, a nekada u jedno biskupijsko sjemenište bi vajuposlani kandidati drugih biskupija.

e) Smatram prikladnim dodati da pri Ko ng -re g aciji postoji Papinsko djelo za svećeni-čka zvanja (Pontificia opera delle vocazioni sac -e rdotali), usko povezano s Uredom za bogo-slovna sj e m e ništa, koji je osnovao papa PijoXII Motu pr o priom Cum nobis od 4. stude-

noga 1941. za po državanje Djela ove vrsteu pojedinim bis k u pijama. U de kretu II.Vatikanskog Sabora Op ta tam totius (br. 2), onje dobio dodatni poticaj. U dane 3. i 4.Studenog u u Rimu smo održali Me đ -unarodni kongres prigodom 70. obljetniceod uspostave ovog Djela, kako bismo prou-čavali i dodatno promicali zvanja.

3. Teološki fakulteti

a) Za razliku od bogoslovnih sjemeništa,na dl ežnost Kongregacije za visoki studij jeekskluzivna, to jest obuhvaća također isto-čne Crkve, ustanove koje ovise o Ko ng re -gaciji za evange li zaciju naroda, kao i sveu-čilišta i fakulteti Inst ituta za posvećeni živo-ta i Zajednica za apostolski život. Kada govorimo o sveučilištima i fakulteti-

ma, treba podrazumijevati sve druge katoličkeinstitucije za višu naobrazbu.

Kanonsko zakonodavstvo – kao uostalom iSabor (usp. Gravissimum educationis, br. 10-11) –razlikuje između: sveučilišta i crkvenih fakulte-ta te katoličkih sveučilišta i fakulteta.

- Crkvena sveučilišta i fakulteti su „oni kojise posebno bave kršćanskom objavom ionim disciplinama koje su s njome poveza-ne, te koje se stoga strože povezuju s njezi-nom misijom ev angeliziranja“ (SapCh, pr -oe mio III, cpv. 1).- Katolička sveučilišta i fakulteti, naprotiv,pr o učavaju i poučavaju iste discipline kao idru ga sveučilišta, bilo državna bilo priva-tna, po put medicine, diplomacije, itd., na st -ojeći osvj et ljavati ljudske spoznaje svjetlomevanđelja. Sv aka od ove dvije vrste institu-ta za viši studij ravna se vlastitim propisi-ma. Za crkvena sveučilišta i fakultete temelj-ni dokument je Apo st ol ska konstitucijaIvana Pavla II. Sapientia christiana (SapCh),od 15. travnja 197 9, zajedno s Ordinationes,ili normama za primjenu, od Kongregacijeza katolički odgoj, od 29. travnja 1979. Dokje za katolička sveučilišta glavni do kumentApostolska konstitucija Ivana Pavla II. Excorde Ecclesiae, od 15. kolovoza 199 0.

b) Danas neću govoriti o katoličkim sveučili-štima i fakultetima nego samo o crkvenim.Prethodno želim iznijeti tri napomene:1) Spomenuta Apostolska konstitucija Sap -

VRHBOSNA 4/2011 391

PR

ILO

ZI

ie ntia christiana ne govori samo o teološkimfakultetima, nego o fakultetima za filozofiju,crkvenu povijest, katoličku pedagogiju itd.Ako nas danas ovdje posebno interesiraju teo-loški fakulteti – ukoliko je vaš fakultet ovdje uSarajevu jedan od takvih, te ukoliko je glavnazadaća takvih fakulteta upravo omogućavatiteološku formaciju onih koji se spremaju nasvećeništvo – moje primjedbe neće se po sebiodnositi na takve fakultete, nego će se po sebiodnositi na sve crkvene fakultete.

2) Rijetka su crkvena sveučilišta, to jest onana kojima postoje samo crkveni fakulteti (apotrebna su barem četiri crkvena fakulteta dabi se moglo osnovati jedno crkveno sveučili-šte): sedam u Rimu (Gregorianum, Late ra n -um, Urbanianum, Angelicum, Salesianum, Sa -n ta Croce, Antonianum), jedno u Poljskoj (uKr akovu) i jedno u Španjolskoj (Madrid). Na -protiv, crkveni fakulteti razasuti su po svimdij elovima svijeta.

3) Crkveni fakulteti mogu postojati kaoneovisni, ili pridruženi katoličkom sveučilištuili pak nekom drugom sveučilištu (državnomili privatnom). U svakom od ovih slučajevatakav fakultet treba ipak držati norme propi-sane konstitucijom Sapientia christiana i njezi-nim Ordinationes.

Prema ovim odredbama, veoma su važnezadaće Kongregacije u odnosu na crkvenasveučilišta i fakultete. Dakle:

a) Oni mogu biti osnovani samo ako ih Ko ng -regacija uzdiže ili odobrava (glede istočnihCrkava usporedi specifičnu odredbu u kan. 649Zakonika istočnih crkava); b) Podjeljuju akadem-ske graduse ovlašću Svete Stolice; c) Pr e matome, nikakvo sveučilište ili fakultet, koji nijeuzdignut ili odobren od Kongregacije, ne moževalidno dodjeljivati akademske graduse s ka n o -n skim učincima u Crkvi; d) pojedina crkvenasveučilišta i fakulteti trebaju imati vlastite statu-te i programe studija odobrene od Kongr e g ac -ije; e) Kongregacija imenuje njihovo vrhovnovodstvo f); Rrektor ili predstojnik bivaju imeno-vani, ili barem potvrđeni od Kongregacije; g) svipredavači, prije nego što im bude uručeno sta-bilno imenovanje redovitih profesora ili budupromaknuti u viši stupanj predavanja, ili u oba-dva slučaja, u skladu sa statutima, trebaju dobi-ti od Kongregacije „nihilobstat“.

Kongregacija treba izdati dekret nekomcrkvenom fakultetu za eventualne afilijacije (za

dodjelu bakaleureata), pridruživanja (za dodje-lu licencijata) i inkorporacije (također za posti-zanje doktorata) kod Instituta za dijecezansketeološke studije ili redovničkih instituta (radi seprvenstveno o bogoslovnim sjemeništima). Ka -ko bi se pojednostavile pojedine aktivnosti, Ko -n g regacija je objavila dokument Notio affiliatio-nis theologicae s odgovarajućim Normama (1. ko -lo voza 1985), također i Normae de Instituti theolo-gici aggregatione (23. lipnja 1993).

Jedan drugi zadatak Kongregacije odnosi sena Visoke institute za religijskie znanosti, okojima govori kan. 821 Kodeksa crkvenogprava. Oni, ako žele biti na akademskoj razini,trebaju biti sponzorirani od strane nekog teo-loškog fakulteta. Glede ovoga pitanja Kon gre -ga cija je objavila 28. lipnja 2008. Instru kciju oIns titutima za religijske znanosti, koja mijenjapr ethodne norme. Kada su provjereni svi uvj -eti, Kongregaciji ostaje odobriti statute i pro-gram tih Instituta te izdati odgovarajućiDekret o osnutku.

Želio bih nadalje naglasiti da različiti već spo-menuti dokumenti koji se odnose na bogoslovnasjemeništa vrijede također za teološke fakultete,ukoliko oni također formiraju bogoslove.

c) Kako crkveni fakulteti, kako sam rekao,daju titule u ime Svete Stolice, Sveta Stolicakao „naslovnik“ tih fakulteta pridružila se2003. godine, kao član, takozvanom bolonj-skom procesu (kojega se pridržava i Bosna iHercegovina). Njemu je glavni cilj promo-virati kvalitetu visokih studija u Europi ta -kođer te elaboracijom izvjesnih zajedničkihkriterija, te omogućavati recipročno prizna-vanje akademskih titula. To također zahtije-va osnivanje nacionalnih agencija za pro-cjenu razine kvalitete, koje omogućuju pro-micanje recipročnog povjerenja među zem-ljama članicama. Slijedom toga, Sveti Otac,uz autograf od 19. rujna 2007, osnovao jeAgenciju Svete Stolice za procjenu i promicanjekvalitete crkvenih sveučilišta i fakulteta, kraticaAVEPRO prema talijanskom nazivu.

Imajući u vidu određene prigovore, čini mise prikladno, kao što sam već učinio negdjedrugdje, naglasiti slijedećih šest ključnih kon-statacija:

1) Da se Sveta Stolica nije priključila bolonj-skome procesu, fakulteti za crkvene studije,

392 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

od kojih su sveučilišta započela, našli bi se namarginama struja visokog školstva u Europi, sneizbježnom štetom za crkvene fakultete i zavisoke studije općenito.

Osim toga, teološki fakulteti koji su uključe-ni u državna sveučilišta (u jedanaest europ-skih zemalja) bili bi podvrgnuti također drža-vnim propisima koji ne odražavaju specifič-nost i metodu vlastitu svetim znanostima,kočeći na taj način njihov prirodni razvoj.

Za razliku od toga, Sveta Stolica uključiva-njem u bolonjski proces omogućila je da našicrkveni fakulteti budu punopravno uključeniu sustav visokih studija u Europi. Tako se crkve-nim fakultetima koji su članovi državnih sveu-čilišta jamči mogućnost njegovanja istraživanjai poučavanja prema njihovim potrebama, što jeveoma važno za razvijanje vlastitog poslanja.

2) Sudjelovanjem Svete Stolice u bolonj-skom procesu akademski stupnjevi u teologijii u drugim crkvenim znanostima stječu puno-pravno znanstveno dostojanstvo unutar sveu-čilišnog svijeta.

3) Zahvaljujući bolonjskome procesu, SvetaStolica je postala aktivno nazočna u međuna-rodnim institucijama u kojima se donose odlu-ke o sveučilištima i visokim studijima, jer mo -že u takvoj materiji davati vlastiti doprinos,slu žeći se također bogatom i dubokom mišljuIvana Pavla II. i Benedikta XVI.

4) Osim toga, u bolonjskom procesu našimcrkvenim fakultetima je omogućeno i čak supozvani uspostavljati odnose i raspravljati saznanstvenicima drugih znanstvenih discipli-na, bili oni vjernici ili ne,

– poticaj na razmišljanje i raspravljanje očovjekovu integralnom dobru, o etičkom iduhovnom vidu ljudskog djelovanja, o smisluistraživanja, o potrebnoj sintezi i integracijiznanosti, o traženju objektivnom istine, o dija-logu između vjere i razuma, itd..,

– i s druge strane, svete discipline bivajupotaknute na adekvatno odgovore na uvijeknova pitanja koja postavljaju različite znanosti.

Ova rasprava je korisna za vjeru kao i zaznanstvenu kulturu.

5) Postoje neki prigovori protiv bolonjskogpr ocesa općenito. Tako na primjer: Susret mi -ni stara obrazovanja europskih zemalja, glede

bo lonjskog procesa, održan u Beču 12. ožujka2010, bio je popraćen prosvjedima studenata.Međutim, za naše studije - to jest za njihovukvalitetu, specifičnost i poslanje - bolonjskiproces ne uključuje nikakav stvarni nedosta-tak, nego nudi jamstvo.

6) Nužnost osnivanja “Agencije Svete St o -lice za procjenu i promicanje kvalitete crkve-nih sveučilišta i fakulteta” (AVEPRO), možesamo doprinijeti i jamčiti kvalitetu naših crk -venih studija.

Svih šest ovih konstatacija odnosi se na klj -učne čimbenike nazočnosti naših crkvenih fa k -ulteta u svijetu suvremene kulture i evangeliza-cijskog poslanja Crkve u današnjim okolnosti-ma. U tom svjetlu, bolonjski proces se predstav-lja kao izazovna prilika za učinkovitiji doprinosnovoj evangelizaciji na akademskom području.

Kako bi pomogli da naši crkveni fakultetiuzimaju u obzir potrebe bolonjskog procesa,Kongregacija za katolički odgoj: 1) osnovala jemalu Međunarodnu komisiju koja se povre-meno sastaje i proučava problematiku; ona jeveć poslala osam okružnica svim crkvenimfakultetima u Europi i na znanje također kato-ličkim sveučilištima, 2) pripremila je takođerHandbook (Priručnik), pod nazivom Kulturakvalitete. Vodič za crkvene fakultete, LibreriaEditrice Vaticana, 2011; 3) stvara posebnu web-stranicu na kojoj će biti postavljene sve potre-bne informacije.

Zaključak

Zaključujući, upućujem najbolje željevašem mladom bogoslovnom fakultetu, dauzmogne razvijati se sve više i više. Uistinu,Ecclesia semper reformanda! Na našem području,tko ne kroči naprijed, ide natrag; tko ne napre-duje, nazaduje. Zadovoljiti se “statusom quo”i ne činiti sve moguće kako bi napredovali bilobi protiv ljubavi prema Crkvi, bilo bi protivljubavi prema Bogu, i bilo bi također protivnajnutarnjije biti centara za studije. Kong reg a -cija za katolički odgoj uvijek vam je na usluzi.

(S talijanskog prevela lic. theol. Vikica Vujica, asistentica na katedri Osnovnog bogoslovlja)

VRHBOSNA 4/2011 393

PR

ILO

ZI

Draga braćo u biskupstvu, draga braćo misnici, draga braćo i sestre.

Godina vjere u vrhbosanskoj nadbiskupiji

Na početku mise rekao sam da u našoj nadbi-skupiji ovom nedjeljom započinjemo pastoral-nu godinu, godinu vjere. Sukladno je to upravoodlukom i Svetog Oca, da opća Crkva počneproslavu godinu vjere, u listopadu 2012.godine.Ali prije nego ju je Sveti Otac proglasio, našadva vijeća, Svećeničko vijeće i Pastoralno vijećenadbiskupije, došlo je do zaključka da je topotrebno našoj vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Vjera je ono iz čega i po čemu se živi, ono štoizgrađuje kulturu jednog naroda i osmišljavaživot naše sadašnjosti. I ovo današnje ređenjemože se razumjeti samo iz vjere. Iz vjere uOnoga koji je k nama došao, nama se približio ipostao jedan od nas. Iz vjere u Onoga koji jeCrkvu ustanovio na temelju apostola, i toj Crkvipredao, u sklopu baštine vjere, da ona naviještai svjedoči i uprisutnjuje djelo Otkupljenja. Da bise Crkva mogla ostvarivati, zato i Ona zaređujeone koji će prenositi tu Riječ Božju, slavitiOtajstva, izgrađivati zajednicu. Danas u ovojprvostolnici zaređujemo četvoricu đakona.Franjevci će slijedeće nedjelje imati ređenje svo-jih đakona u samostanu, odnosno župi Kreševo,želeći tamo probuditi zvanja. Žao mi je što ihdanas nema zajedno s nama, da dožive radostđakonskog ređenja i ovdje.

\akon navjestitelj Božje Riječi

\akonskim ređenjem, koje se događa pola-ganjem biskupovih ruku, daje se posebnaovlast i milost da ovi mladići, koji postanu đa -koni, upravo tu vjeru navještaju, navješćujućiRiječ Božju. To je posebno Božje povjerenje.Riječ je Božja Život. Zato i oni trebaju svojimživotom naviještati ono što budu govorili, po -trebno je da to vjeruju, i s uvjerenjem da navi-ještaju. Tada će ta Riječ istinski biti uvjerljiva,jer se Bog služi nama ljudskim moćima, da bi

On pristupio ljudima. Zato je i čovjekom po s -ao, da bi čovjeku navijestio spasenje. DanasProrok govori kako smo glina u Njegovimrukama. On nas obrađuje. Kada bi mi pričali,kako je Bog ušao u naš život i pozvao nas, sv -a ki od nas bi imao životnu priču. Tako i ova če -tiri mladića, koji danas postaju đakoni, svakiod njih imaju svoju priču, svoj životni put doovog dana. Ovo đakonsko ređenje je samo ste-penica do svećeničkog ređenja. I u ovom vre-menu praktikuma, oni će pokušati proniknutišto dublje u Riječ Božju, što uvjerljivije svjedo-čiti i navijestiti. Oni će posluživati oltaru, do -živjeti to otajstvo oltara žrtvenika, oltara stolaGospodnjega, doživjeti to djelo Otkuplj e nja. Ida to mogu uprisutniti dijeleći sv. Pričest, ali ina neki način noseći bolesnicima, jer Krist jesnaga u trpljenjima. I potrebno je donositi ut -jehu, utjehu vjere. Onu utjehu kojom nas samBog tješi. Zato rekoh na početku, ovo ređenjese može samo u vjeri, na poseban način doživ -lj a vati. I iz vjere će oni danas, upravo služitiono što Crkva stavlja: „Tko slobodno se opred-jeljuje za Sveti red“, u vlastitom obredu, „da seopredjeljuje i za beženstvo“. Vidimo kako su uposljednja vremena vrlo stresna. Negdje, stva -rno je bilo, da je glinena posuda ljudska zaka-zala i krhka je postala i mnogi su posrnuli, amediji jedva dočekali da vide naše slabosti.Zato vas, dragi kandidati za đakonat, hrabrim.Ne bojte se te ljudske slabosti. Prihva ćaj ućicelibat, vi zapravo prihvaćate Krista, da Nje -mu služite, i iz ljubavi Krista drugima donosi-te. Ne bojte se svoje slabosti, jer ne ovisi us -pjeh od naše snage, nego od naše vjere. Zatoje prevažno za vas, da vi to u vjeri doživite. Uvjeri da stavite povjerenje u onoga koji vas jepozvao, koji je ušao u vaš život.

Razderite se nebesa

Crkva danas prihvaća i u ime Crkve pola-žem ruke na vas. Poklanjam povjerenje od Cr -k ve. I zato vam danas Crkva daje na posebannačin, jedan zadatak, da Ona moli na vašausta, na vaše srce. Kad budete molili Časoslov,

Kardinalova propovijed za đakonsko ređenje ukatedrali Presvetog Srca Isusova

Sarajevo, 27. studenog 2011.

394 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

znajte, to Crkva moli na vaša usta, nadahnu-tim Božjim riječima. I zato otvorite srce, oči iuši kad Boga slavite. Slavite Ga! To će vas ispu-njati, to će vas hrabriti da budete neustrašivi.Koji puta će trebati, kao i Proroku u današnj -em prvom čitanju: „Razderite se Nebe -sa“(usp.Iz 63,19). Jer koji puta doživljavamo,up ravo tu tjeskobu javnosti, kojom nas priti-šće. Pa i mi ovih dana slušajući i čitajući svu tuigru, banaka, politike i moćnika. Govore: „Po -tre ban je mir“, a ratuju. Govore: „Potreban jesuživot“, a mržnju šire. Što drugo reći, nego„Razderite se Nebesa!“ Neka Bog progovoričovjeku, da je čovjek iz ljubavi i za ljubav stvo-ren. Nije lako, dragi kandidati za đakonat, pli-vati protiv struje. Možda će biti najbolnije kadvas budu blatili, a vi budete nevini. To je po n -os, ali bolan. Ponos jer znaš da Bog sve znade,ali bolan jer te ljudi priječe da dođeš ljudima.Zato vas hrabrim! Ne stavljajte svoje uporišteu zemaljske stvarnosti. Njom hodite, ali u Bo -ga se pouzdajte. Danas, na poseban način, žel -im izraziti radost da nas Bog ne ostavlja. Un a -toč svih kriznih vremena, Bog ima svoj put dapoziva. Danas nam je moliti Gospodara žetveda pošalje radnike. To je ta nova evangelizaci-ja. Radnici koji će s oduševljenjem Krista navi-ještati. Koji će iz uvjerenja svjedočiti Evan đe -lje, Krista, nadu, život vječni.

Iz obitelji Bog ubire cvijet za oltar

Zato vas, draga rodbino, bilo iz župe iz kojedolaze, bilo iz kojih ih krajeva poziva. Nije sv ej -edno kad Bog uđe u nečiju obitelj, pa ne k oga uz -me k sebi. Vi koji gajite cvijetnjak, znate što značikad svoj uzgojeni cvijet doneseš pred Go spinkip, doneseš ga na oltar. S ponosom, dio tebe je

na oltaru, dio je tebe kod Gospe. Ja bih da nastako rekao. Iz vašeg krvnog cvijetnjaka, Bog jeubrao jedan cvijet za oltar. Mo ž ete biti po nosni,ali obavezno njih trebate po d uprijeti. Oni će zavas moliti, a i vi za njih trebate. I mi, gli neneposude, koji nosimo predivno blago Bo žje milo-sti, Božjeg po vjerenja, tr e bamo vas, kao po -dršku, kao potporu. Ne ost avite nas na vjetro-metini, jer nam je potrebna vjernička podrška,da zajedno ustrajemo vjerodostojni i postojani.

Uvodimo mlađu braću u otajstvo naviještanja

Braćo misnici, prihvatimo ove mlade, kaosvoju mlađu subraću u svoj prezbiterij.Prihvatimo ih s ljubavlju. Njih pozivam da bu -du poučljivi, a nas pozivam da ih kao starija br -aća, uputimo u otajstva naviještanja, slavljenjai vođenja. Tu trostruku službu svećeničku. Avas, dragi bogoslovi, koji gledate na svoje kole-ge, koji su s vama prolazili sva iskušenja i školei odgoja, hrabrim. Ne bojte se života. Jednovam jamčim, ako želiš biti sretan u životu, sebi-čan svećenik ne može biti sretan u životu. Nesa mo što je on nesretan, nego sve oko sebe tr -u je svojom nesrećom. Zato vas hrabrim. Izg r a -đ ujte srce vjerničko. Vjerni i odani Kristu i Cr -kvi i narodu koji vas sprema. Ne bojte se žrta-va. Samo takvi mogu budućnost izgrađivati.

Što danas reći na ovom početku došašća?Mi hodočastimo. Cijeli je naš život hodočašće.Idemo u susret. Svaki dan, svaki čas je našsusret s Bogom, polaganje ispita vjere, dokazi-vanje da smo Božji. Blago nama, ako na tomputu ne posustanemo.

Gospe, koja si bila poslušna u vjeri, naučinas Boga slušati i Božju vršiti, kako bi vječnostpostigli. Amen.

Prigodne rije~i rektora katedrale: Otvaranje katedrale15. 10. 2011.

Velika mi je čast pozdraviti sve vas danas uka tedrali Srca Isusova u Sarajevu. Preds je d a -telja misnog slavlja uzoritog Vinka kardinalaPuljića, Apostolskog nuncija u BiH mons. Al -es sandra D’Erica, vojnog ordinarija u BiHmons. Tomu Vukšića, pomoćnog ahenskog bis -k upa mons. Karla Regera, pomoćnog vrhbo-sanskog biskupa mons. Peru Sudara, provnici-

jala Bosne srebrene fra Lovru Gavrana, goste-do bročinitelje iz Aachena na čelu s mons. Aug -u stom Heribertom, gradonačelnika grada Aa -ch ena, članove Vrhbosanskog kaptola, sveće-nike, časne sestre, bogoslove, veleposlanikaRe publike Hrvatske u BiH (kao i RepublikeNje mačke) i sve druge goste, vjernike, Mje šo -v iti katedralni zbor „Josip Stadler“ i voditelja

VRHBOSNA 4/2011 395

PR

ILO

ZI

Draga braćo Misnici,Dragi gosti i dobročinitelji,Draga braćo i sestre!

Na samom početku želim s psalmistom klica-ti: Obradovah se kad mi rekoše, hajdemo u ob -n ovljenu katedralu i u dom Gospodnji. Večerassmo u ovoj katedrali da u prvom redu kažemoDobrom Bogu hvala na ovom divnom daru, kojiunije radost jer ljepoti se svatko raduje.

Drugo želim reći hvala vama dragi dobroči-nitelji na čelu s mons. Augustom Heribertom sstručnom ekipom koja je radila na ovom djelu.Mnogo je žrtve i ljubavi utkano, da ova kate-drala zabljesne ovom ljepotom.

Večeras u ovoj svetoj Misi donosimo sve za -jendo i svakog osobno ovdje na oltar kao pri-nos u zahvalnoj Misi. Neka ljubav Božja budevama svima nagrda.

vlč. Marka Stanušića, članove Kulturno-umjet-ničkih društava iz župe Uzdol i Lug-. Bra n ko -vići koji su u narodnim nošnjama svoga krajate hodočasnike Kulturno-umjetničkog društvaiz Okića i Jastrebarskog, (Republika Hrvatska).

Nalazimo se danas u prelijepoj i obnovljenojkatedrali. Kada su radovi započeli 27.09. prošlegodine, teško je bilo zamisliti ovakav završetakkoji je uslijedio i ranije od predviđanog. Radovisu se odvijali u tri faze te kako je vrijeme odmi-calo sve više se otkrivala ljepota i skladnostprvotnog izgleda katedrale da bi danas izronilakakva je bio u rujnu 1889. godine kada je bilaposvećena na veliko veselje njezinoga gradite-lja sluge Božjega Josipa Stadlera te duhovnihosoba, vjernika i građana grada Sarajeva.

Za ovo djelo nutarnje obnove imaju nemj -e rljive zasluge mnoge osobe. Čvrsto vjerujemda nas dana iz neba prati mons. dr. Ma rkoJosipović, kanonik Vrhbosanskog kaptola kojije s ljubavlju i velikim predanjem vršio slu ž burektora katedrale prije mene, a njegova du -gogodišnja veza i prijateljstvo s mons. Au gu -stom Heribertom, svećenikom iz Aachena, kojije kao počasni kanonik Vrhb osa nskog ka p toladuša, inicijator i donator obnove katedrale sasvojim župljanima i prijateljima. Pok oj nommons. Josipoviću pokoj vječni, a mons. Heri b -ertu iskrena i velika hvala za ovo veliko djeloobnove sarajevske prvostolnice.

Svoju stručnost i iskustvo u obnovu je ugr -a dio gosp. Philipp Dieter koji je bio voditeljob nove preko 100 crkava u Njemačkoj. Vrlo st -r pljivo i detaljno je u katedrali rekonstruiraonje zin prvotni unutarnji izgled i pod njegov -im budim okom svi su radovi izvedeni. Važnu

ulogu u obnovi odigrao je restaurator PeterRohn, a za prekrasnu rasvjetu katedrale zaslu-žan je Slawa Schreider. Njih trojica su čestodolazila iz Aachena. Iskreno im zahvaljum.

Izvođač radova bila je tvrtka „ColorPaleta“.Direktoru gosp. Jozi Joziću i njegovim radnici-ma hvala. Zahvaljujem izvođačima električnihradova firmi „Strom Export“ sa Ilidže. Hvalafirmi „Ice Zoone“ iz Sarajeva za čišćenje oltarai stupova, gđi Miji Kordić za radove „pozlate“,majstorima radova na krovu kao i studentuVedranu Mariću koji je prevodeći s njemačkogi na njemački jezik olakšao komunikaciju. Za -h valjujem nadležnim državnim i gradskim st -r ukturama koje su odradile dio posla iz njiho-vih nadležnosti, a posebno Federalnom Za v -odu za zaštitu spomenika i direktorici gđiLidiji Mićić. Posebna zahvalnost sestri Zrinki,katedralnoj sakristanki i gđi Kristini koje su ses velikom strpljivošću nosile sa svim što se do -g ađalo u katedrali. Zahvaljujem časnim sestra-ma i gospođama u zgradi Ordinarijata kao isu braći kanonicima i ostalim članovima Or di -narijata koje su bili na usluzi za sve potrebnou obnovi katedrale.

Iako nam još predstoji uređenje svetišta ka -te drale, danas smo svi zadovoljni i ponosni naučinjeno. Toliki su se ujedinili u dobru. Našidonatori i prijatelji iz Njemačke i dobri ljudi izSarajeva. Svima toplo zahvaljujemo. Velikuzahvalu upućujemo dobrom Bogu kojemu učast i zahvalu slavimo ovu euharistiju. Molimuzoritog kardinala da započne misno slavlje.

Ante Meštrović, rektor

Propovijed kardinala Vinka Pulji}a na svečanosti u katedrali 15. listopada 2011. u 18h

396 VRHBOSNA 4/2011

PR

ILO

ZI

Ova katedrala je istinski majka svih crkavau cijeloj nadbiskupiji. Sjedište i središte ovemjesne Crkve. Ona je mjesto gdje istinski krozliturgiju dajemo hvalu i slavu Bogu. Dok točinimo i sami se ispunjamo milošću Božjom. Vićete biti dionici svih molitava i slavlja, jer ćevjernička duša rađe i uznositije moliti, radinjezine ljepote koja diže dušu k Bogu.

Ova katedrala je središte svijh događanja uNadbiskupiji, mjesto izgradnje zajedništva uGospodinu. Gospodin je sam molio za nas da„budu jedno“. Sjedinjujemo se s Gospodinomi otajstvom presvetog Trojstva, ali u tomOtajstvu se zbližujemo i ujedinjujemo među-sobno u Kristovoj ljubavi.

Ovo zdanje je i znak našeg identiteta . Znaknaše prisutnosti i u ovom gradu i u ovoj zem-lji. Tko god dođe u ovaj grad i naiđe kraj kate-drale, preopoznat će da tu žive katolici. Onanas predstavlja. Zato je mons. Heribert htio danas predstavi u što ljepšem svjetlu, kada jepoduzeo akciju unutarnje obnove. Tko god unju uđe, neka osjeti ljepotu vjere i mir u dušisusrećući Božju prisutnost.

Kao što smo ovaj Dom Božji obnavljali, takoželim obnavljati i onaj unutarnji hram našegsrca i savjesti, naše duše i našeg bitka. Želimobiti svjesni Crkve koja je na apostolima sazidanaa glava joj je Isus Krist. U njoj smo svi doma. Unjoj smo svi braća i sestre. Neka tako naša vjeraočvrsne, stekne uporište u Kristu kao izvorištenade za naš svagdanji hod i svjedočenje.

Ona sada hrabri naš ponos, da otvorenavrata privlače mnoge koji žele oplemeniti srcebilo nečim lijepim, ili kroz to lijepo oplemenitidušu koja traži Boga.

Zato je posebna radost ovog zajendištva svama stručnim izvođačima, s vama dobročini-teljima, kao i svi mi prisutni, te Bogu zahvalju-jemo i vama kličemo od srca hvala.

Kao što je II. Vat. Koncil pozvao da se vrati-mo izvorima neše vjere, tako je ova katedralaobnovljena u njezinom izvornom izgledu. Kaoda nas poziva izvorima vjere u izvornoj ljepo-ti krsne milosti.

Ujedinjujemo svoje molitve s Isusovim „Po -sv eti nas u Istini“. – da svijetlimo i svjedoči moda u Kristu i po Kristu živimo. Amen!

Propovijed mons. Heriberta Augusta u katedrali16. 10. 2011.

Prva poslanica Filipljanima apostola Pavla (izkoje danas imamo drugo čitanje) je najstarijispis Novoga zavjeta. Počinje velikom zahvalomAp ostola Bogu za zajednicu u Solunu, koja sp a -da među prve što ih je Apostol utemeljio u Eu -r opi. Prema tome, prva riječ Novoga zavjetanije opomena ili prijetnja neumoljivim Božjimsu dom grešnicima nego zahvala Bogu. Sm atr -am da bi ta zahvala Bogu trebala stajati kaonaslov nad cijelim Starim i Novim zavjetom,zahvala za radosnu vijest o njegovoj ljubaviprema ljudima, svima ljudima te prema tome iprema nama. Danas, međutim zahvaljujemo zasve što vidimo, prepoznajemo, njegovom sna-gom dotičemo i činimo. Ovo čitanje izvrsno seuklapa u razlog našeg okupljanja danas ovdje.

Danas se u Crkvi češće čuje opomena negoradosna vijest, više zabrinutost nego povjere-nje, više jadikovanje nego zahvala. Svakako daima razloga za jadikovanje, na primjer sve sla-bije poznavanje vjere ili sve manji broj svećeni-čkih zvanja, i drugo. Ipak, uza sve opravdane

razloge za jadikovanje, zabrinutost i opominja-nje – gdje je zahvala Bogu za one koji vjeruju,koji unatoč svakom napadanju svoju vjeru živestrpljivo i snažno, kao što Pavao zahvaljujeBogu što je „vaša vjera djelotvorna, ljubav zau-zeta, nada postojana“? Na temelju svoga dugogdjelovanja kao župnik mogu reći: živjeti odvjere nisam naučio samo iz teološkog studija iliod vodstva crkvenih poglavara nego od susre-tanja s ljudima, od mojih roditelja, od mnogihkoji su me pratili na životnom putu, od mnogihu našoj župnoj zajednici i angažiranim skupi-nama, koji ne dopuštaju da im itko pomuti hra-brost za vjeru i djelovanje. Konačno sam naučiovjerovati od Sarajeva, od subraće. Iz prijatelj-stva s Markom Josipovićem, od sestara i izsvega što sam ovdje mogao doživjeti.

Svakako da ima pokoja jadikovka i u našimzajednicama i Crkvi: jadikovanje zbog prema-log broja svećenika u našim velikim zajednica-ma, kao kod nas, zbog briga koje preostaju ili ihpotiskujemo, zbog zastoja u reformi, nadasve

VRHBOSNA 4/2011 397

PR

ILO

ZI

zbog opasnosti tihog napuštanja ili ravnodu-šnosti. Ima, međutim, mnogo skupina u našimzajednicama i dalje koje u svom življenju izvjere ne dopuštaju da budu zbunjene. Mislimna primjer na skupine koje su od srca prihvati-le stvar povezivanja župa, na brojne karitativneskupine, na skupine „Jedan svijet“, na sve kojisu pomogli da ovo divno djelo obnove katedra-le počnemo i dovršimo i na mnoge druge.

Sve je ovo dovoljan razlog za zahvaljivanje.Ova zahvala je znak da ova vjera, ova ljubav iova nada nisu naše ostvarenje nego da to Bogčini u nama i po nama. Pavao ne govori: kakosam ja velik apostol zbog zajednice koju samutemeljio i koja ostaje vjerna, nego zahvaljujeBogu koji je to u zajednici pobudio i dalje sna-žno podržava. To nije ni umišljena zahvalafarizeja koji zahvaljuje Bog što je tako dobar,nego ponizna, zadivljena zahvala za to da Bogi po nama čini dobro, unatoč svim našimnedostatcima i mlakosti.

Stoga ovdje zahvaljujem Bogu za vas i za svekoji s vjerom pridonose životu naše zajednice uAachenu, Krefeldu, Mönchen glad ba c hu i dru-

gdje, jer se tako vjera očituje djelom, u ljubavikoja se na veoma različite načine brine zadruge, ovdje u sarajevskoj nadbiskupiji, te unadi koja ovo služenje čini čvrstim unatoč sv imodurnostima u Crkvi i svijetu. Mogao bih nave-sti mnogo imena, ali ću danas ovdje spo m e nutisamo one koji su doputovali na ovu pos vetu,koji su ovo djelo omogućili molitvom i darovi-ma te mnoge radnike i stručnjake koji su obno-vu katedrale obavili te posao priveli kraju uovoj ljepoti. Stoga možemo zahvaliti Bogutakođer jedni za druge, za dobro koje smo doži-vjeli od drugih. Svaka služba Božja trebala bibiti prožeta ovom zahvalom. Riječ „euharistija“znači uistinu zahvala, zahvaljivati, blagoslivlja-ti i biti blagoslovljen. Zahvala je povezana sudivljenjem i radošću. To bi trebao biti znakraspoznavanja za naše zajedništvo. To će priv-lačiti i druge u našoj razdijeljenoj Crkvi i svije-tu. Ostanimo tako povezani dok putujemo naživotnom putovanju. Tada ćemo zacijelo i dru-gima postati razlog zahvaljivanja. Amen.

398 VRHBOSNA 4/2011

BIL

JE@IM

O

Nakon završetka Plenarnog zasjedanjaBiskupske konferencije Europe, održanog od 29.rujna do 2. listopada 2011. u glavnom alban-skom gradu Tirani, tiskovni ured CCEE-a upu-tio je priopćenje za javnost pod naslovom: Novaevangelizacija već je na djelu.

Predsjednici europskih biskupskih konferencijasusreli su se ove godine u Tirani (Albanija), na pozivmsgr. Rroka Mirdite, nadbiskupa metropolita tiran-sko-dračkog, na svom godišnjem plenarnom zasjeda-nju od 29. rujna do 2. listopada 2011. Tijekom svogazasjedanja predsjednici su donijeli sljedeće odluke:

Izbor novog predsjednika CCEE-a. Pr ed sj -ednici europskih biskupskih konferencija iza-brali su novo Predsjedništvo CCEE-a za peto-godište 2011.– 2016. Na službu predsjednikaponovno je potvrđen na drugi mandat kardi-nal Péter Erdö (Erde), nadbiskup ostrogonsko-budimpeštanski i primas Mađarske te pred-sjednik Mađarske biskupske konferencije, a nadužnost potpredsjednika izabrani su: kardinalAngelo Bagnasco (Anđelo Banjasko), đenovskinadbiskup i predsjednik Talijanske biskupskekonferencije, i mons Józef Michalik (Mihalik),nadbiskup iz Przemysla i predsjednik Poljskebiskupske konferencije. Dvojica potpredsjed-nika će tako zamijeniti kardinala Jean-PierraRi c arda (Žan Pjer Rikard), nadbiskup Bord ea -uxa (Bordo) i kardinala Josipa Bozanića, nad -bis kupa zagrebačkog. Plenarna skupština jezahvalila novoizabranima za njihovu sprem-nost i zaželjela plodan rad u službi evangeliza-cije i Crkve u Europi. Istodobno, sudionici suzahvalili dosadašnjim članovima Predsj edn išt -va za njihov rad na dobro Crkve i za njihovozalaganje u promicanju bratskog zajedništvameđu europskim episkopatom.

Novi član CCEE-a. Plenarno zasjedanjeCCEE-a prihvatilo je zahtjev mons. Milana Ša -š ika, rusinskog biskupa bizantskog obredaeparhije Mukačevo, da postane član Vijećaeuropskih biskupskih konferencija, u skladu spravilom koje je predložila Kongregacije zaIst očne Crkve. Tako CCEE sada čine 33 pred-sjednika biskupskih konferencija u Europi ina dbiskupi Luksemburga i Kneževine Mo -nako te ciparskih maronita, biskup Chisinaua(Čišinau) iz Republike Moldavije i biskup

eparh iz Mukačeva. Također sudjeluju, izme-đu ostalih, predsjednik Kazahstanske biskup-ske konferencije i jeruzalemski latinski patri-jarh koji imaju status stalnih gostiju. EparhijyMukačevo pripada rusinskoj Crkvi „sui iuris“.Unijom iz Užhhoroda (1646.), rusinska Crkvase ujedinila s Katoličkom Crkvom. EparhijaMukačevo se odmah podvrgla Svetoj Stolici.

Plenarno zasjedanje 2012. Plenarno zasje-danje 2012. održat će se u St. Gallenu u Švicar-skoj od 27.-30. rujna 2012. povodom 1400.obljetnice dolaska u St. Gallen istoimenogirskog monaha koji je tu osnovao jednu ćelijui jedan hospicij oko kojega je nastao samostankoji se razvio u sadašnji švicarski grad St.Gallen. Od kraja 70-tih godina prošlog stolje-ća, upravo u gradu St. Gallenu nalazi seTajništvo CCEE-a.

Poruka pape Benedikta XVI. Porukom drž -a vnoga tajnika kardinala Tarcisija Berto nea,naslovljenom na kardinala Pétera Erdöa, papaBenedikt XVI. ohrabrio je europske biskupe da„misionarskom odvažnošću traže nove putoveevangelizacije, posebno u službi novih narašta-ja“ i „ohrabrio da nastave djelo tako dragocje-ne strukture povezanosti među europskim ep -is kopatima (CCEE) koja četrdeset godina pr -omiče plodnu suradnju u pastoralnom i ek u -menskom djelovanju“. Sudionici su željeli od -govoriti na dobronamjeran gest Svetog Oca sl -anjem svoga pisma kao svjedočanstva svojegadubokog zajedništva sa nasljednikom sv. Petra.

Sastanak s albanskim političkim vlasti-ma. Važnost koju lokalne vlasti pridaju zasje-danju CCEE-a u cijelosti je pokazana ne samosu djelovanjem predsjednice Parlamenta g.Jozefine Topalli na Misi na kraju zasje da -nja, nego i sudjelovanjem premijera Salija Be -r i she (Beriša) na otvaranju zasjedanja i audij e -ncijom koju je za sudionike organizirao pred-sjednik Republike Albanije Bamir Topi. Svi onisu istaknuli važan doprinos koji daje KatoličkaCrkva albanskom narodu kroz stoljeća, pose-bice u očuvanju teritorijalnog integriteta i na -ci onalnog identiteta, njegovanju jezika i ku lt -ure, u preustroju institucija javnog obrazova-nja, u svakodnevnoj borbi protiv siromaštva ibi jede, i na mnogim drugim područjima,

Priopćenje s plenarnog zasjedanja Vijeća europskihbiskupskih konferencija (CCEE)

naglašavajući također važnost koju je imalaCrkva s drugim religijama, čak i u trenutcimaprogona, u očuvanju duhovnih vrijednosti iotvorenosti prema Bogu. Sa svoje strane, pred-sjednik CCEE-a kardinal Péter Erdö više putaje u svojim istupima pokazao da cijeni to štomože konstatirati da postoje dobri odnosiizmeđu Katoličke crkve i albanske države, iizrazio svoju radost zbog živosti lokalne zajed-nice koja se jako razvila posljednjih 20 godinate Predsjedniku Republike iznio nadu da će„različiti predmeti, koji se odnose na crkvenadobra konfiscirana u vrijeme komunizma, bitirješavani kao i u različitim drugim istočnoeu-ropskim zemljama, na način da se Crkvi omo-gući razvijati svoje poslanje, u brizi za duho-vna dobra i u karitativnom djelovanju i potpo-ri najsiromašnijima“.

Susret s vjerskim predstavnicima u Alba n -iji. Tijekom susreta na ručak s članovima plena-rnog zasjedanja pozvani su: njegova ekscelen-cija Selim Muça, predsjednikom Islamske za -jednice, njegovo blaženstvo Ana st as Janu ll atos,nadbiskup Drača, Tirane i cijele Albanije, njego-va ekscelencija Edmond Bra himaj, predsjednikbektašijske zajednice, i vlč. Fitor Muça, pred-sjednik evanđeoskog bratstva Albanije. Susretje protekao u ozračju velike srdačnosti i u svje-dočenju dobrih odnosa koji postoje izmeđurazličitih vjerskih zajednica u zemlji.

Druge teme, o kojima se raspravljalo tijekomzas jedanja, bile su:

Nova evangelizacija. Na kraju razgovora,sudionici zasjedanja usvojili su sljedeći tekst:„41. zasjedanje plenarno zasjedanje CCEE-aod ržano je u Tirani na temu nove evangeliza-cije. Susret je bio pripremljen na temelju opšir-nog upitnika: sve biskupske konferencije suodgovorile na jedan upitnik, a sažetak je pred-stavljen sudionicima.

Pokazalo se da je nova evangelizacija ne sa -mo jedna od najvažnijih briga europskih bisk -u pa, nego da je taj važan posao već ostvarenna različite načine: biskupijskim sinodama i ra -zmišljanjima na razini biskupskih konferencija,objavljivanjem dokumenata (u gotovo sv imzemljama) i brojnim praktičnim primjenama.

Evangelizacija je izraz života i vitalnostiCrkve. Ne bi smjela biti shvaćena samo kaojednostavna pastoralna aktivnost nego kaoočitovanje onoga što ona jest po svojoj prirodii svom poslanju. Nova evangelizacija je usmje-

rena ne samo na kršćane koji su se udaljili odvjere nego na sve. Njezina je svrha naviještatiKrista, pravog Boga i pravoga čovjeka, raspe-tog da bi na sebe preuzeo svu ljudsku bijedu,uskrsnulog kako bi svi mi imali život. Svi vjer-nici, po svom krštenju, pozvani su sudjelovatiu tome: obitelji, mladi, koji su, općenito,spremniji postati misionari, ali i župe, pokreti inove zajednice. Također kateheza i katoličkeškole trebaju postati sve više mjesta evangeli-zacije. Sakramenti su, na kraju, privilegiranamjesta za ostvarenje te nove evangelizacije.Radi se i o traženju novih putova za evangeli-zaciju, kao što su nove tehnologije, Internet,društvene mreže. Međutim, to je mogućesamo ako se, slijedeći primjer kršćana u Dje -lima apostolskim otvorimo na nov način DuhuSvetomu: „Neće biti nove evangelizacije beznove Pedesetnice“.

Izbor Albanije, zemlja mučenika, bilo jeposebno znakovito za obrađivanje teme noveevangelizacije. To je prigoda za sve prisutnebiskupe da se podsjete na svjedočanstvo kojeje dala albanska misionarska Crkva kao i svekatoličke Crkve istočnoga obreda pod komu-nističkim režimima.

Mons. Rino Fisichella, predsjednik Papin sk -og vijeća za promicanje nove evangelizacije,obratio se sudionicima zasjedanja. Primjeć uj u -ći da mnogi Europljani danas više ne znajuništa o kršćanstvu, kazao je da treba vidjetipriliku za rast u činjenici da se riječ „kriza“ da -nas naširoko koristi. Prema njegovu mišljenju,„nova evangelizacija je prilika koja nam jeponuđena za čitanje i tumačenje sadašnjegpo vijesnog trenutka na način da redovite cr -kvene aktivnosti postanu izvanredne. Dr u gimriječima, pozvani smo živjeti na izvanredannačin redovit događaj života Crkve koji jeevangelizacija“. Zaključio je izlaganje podsje-ćanjem na inicijativu „misija metropola“ kojeće održati u 12 velikih europskih gradova tije-kom sljedeće korizme.

Prošle aktivnosti CCEE-a. Tijekom zasje-danja predstavljena su izvješća o aktivnostimakomisija CCEE-a: CEEM-a (Europska biskup-ska komisija za medije), Komisije „Caritas inVeritate“, Komisije „Kateheza, škola i sveučili-šte“ i Europske službe za zvanja (EVS).Također su predstavljeni rezultati 11. susretapr e dsjednika biskupskih konferencija Jugois -to čne Europe i 13. susreta biskupa Katoličkih

VRHBOSNA 4/2011 399

BIL

JE@IM

O

crkava istočnog obreda.Buduće aktivnosti CCEE-a. Prihvaćeno je

da se nastavi s pripremama pojedinih inicijati-va predviđenih u kalendaru za posljednjemjesece 2011., za 2012. i 2013. Na poseban na -čin za sljedeće mjesece naznačeni su: 40.obljetnica CCEE-a (1971.-2011.), 22. studenog2011. u Rimu kada je, između ostalog, previđe-no da svoje intervente izreknu državni tajnikSvete Stolice kardinal Tarcisio Bertone i mons.Salvatore Fisichella, predsjednik Papinskogvijeća za promicanje nove evangelizacije, filo-zof Rémi Brague i poštovani g. Luca Volonte,predsjednik narodno-kršćanske demokratskegrupe (EPP-DC) u skupštini Vijeća Europe; i14. susret biskupa Katoličke Crkve istočnogobreda koji će se održati u Oradeu, (Ru m u -njska), od 3. – 6. studenog 2011. na temu „Eva -n g el izacija u Katoličkim crkvama istočnogobreda u Europi“. Između ostalih, za 2012.predviđene su aktivnosti: 12. susret predsjed-nika biskupskih konferencija JugoistočneEurope (Strasbourg, ožujak 2012.), kongres okatehezi (Rim, 7.–10. svibnja 2012.) na temukršćanske inicijacije, susret odgovornih osobana nacionalnoj razini za „socijalna pitanja“ bi -s kupskih konferencija (Trst, 3.–5. rujna 2012.),2. europski socijalni dani koji se organizirajuzajedno s COMECE-om a predviđeni su za2013. u Granadi (Španjolska). Plenarno zasje d -a nje je, također, odlučilo osnovati radnu gr u -pu sa zadaćom da utvrdi načine konstituiranjajedne nove komisije CCEE-a koja bi se pose-bno pozabavila svećeničkim zvanjima.

U kontekstu služenja CCEE-a Crkvi u Eu -ropi, predstavljen je, između ostalog, Eu ro -cathinfo.eu, službeni informativni portal iIntranet biskupskih konferencija u Europi (bitće „on-line“ do kraja godine).

U Tirani, sudionici su također informirani osljedeća dva svjetska susreta kojima se ističuključnih aspekti poslanja Katoličke Crkve ikoji će se održati u Europi: Svjetski susret obi-telji (Milano, Italija, od 30. svibnja do 2. lipanj2012.) i 50. Međunarodni euharistijski kongres(Dublin, 10.–17. lipnja 2012.).

Ekumenizam. U okviru ekumenskog dija-loga, sudionici su upoznati s radom Zaje dn i -čkog odbora CCEE-KEK (Konferencije europ-skih crkava) i Drugog europskog katoličko-pravoslavnog foruma (Rhodos, 18. – 22. listo-pada 2010.). Treći europski katoličko-pravo-

slavni foruma održat će se u Lisabonu (Po rt -ugal), 4.–7. lipnja 2012.).

Apostolski pohodi pape Benedikta XVI. uEuropi. Tijekom zasjedanja predsjednici suprimili na znanje nekoliko kratkih izviješća onedavnim apostolskim pohodima pape Be ne -dikt XVI., a na osobit način: o pohodu u Hr v -atskoj (4.–5. lipnja 2011.), o Svjetskom danuml adih (Madrid, od 16. – 21. kolovoza 2011.) io Papinu pohodu u Njemačkoj (22. – 25. rujna2011.). Sve Biskupske konferencije, kojih se ovipohodi tiču, suglasne su u isticanju su pohodibili prigoda velikog crkvenog jedinstva i snaž-nog Papina svjedočenja kao učitelja i nasljed-nik apostola. Uvijek su lokalni vjernici s veli-kim entuzijazmom, pozornošću i dušom prih-vatili Papine riječi koje nisu upućene samo vje -rnicima u pojedinoj zemlji nego cijeloj Europi.Također su se susreti s civilnim institucijama ipredstavnicima drugih religija pokazali kaoprigode velikog bratstva.

Kršćani u Svetoj zemlji. Plenarno zasjeda-nje izrazilo je određenu brigu za svjedočenjela t inskog jeruzalemskog patrijarha FouadaTwala koji je izvijestio o teškom položaju ukojem žive kršćanske zajednice u SvetojZemlji. Kako bi se zaustavilo iseljavanje kršća-na koji bježe iz stanja nesigurnosti i bijede,nužno je da biskupske konferencije u Europinastave svoje nastojanje u senzibiliziranju vla-stitih vjernika u potpori kršćana u SvetojZemlji i preko promicanja hodočašća.

Odnos između europskih institucija iCrkve. U temu dijaloga s europskim instituci-jama uveli su mons. André Dupuy, apostolskinuncij pri Europskoj uniji, mons. Adrianusvan Luyn, predsjednik COMECE-a i mons.Piotr Mazurkiewicz, generalni tajnik COME-CE-a. U temu dijaloga s Vijećem Europe u Str -as bourgu uveo je mons. Aldo Giordano, stalnipromatrač pri Vijeću Europe. Iz njihovih izvje-šća jasno je vidljiva želja Crkve da prati radeuropskih institucija preko jasnog i stalnogarada prožetog dijalogom.

Promatranje slučajeva diskriminacije inetrpeljivosti prema kršćanima u Eu r -opi. Predstavljene su aktivnosti ureda zaprom a tranje koje svjedoče o zabrinjavajućempo novnom rastu slučajeva diskriminacije i ne -trpeljivosti u odnosu prema kršćanima i uEuropi. Biskupske konferencije su pozvane dapomognu aktivnosti ureda za promatranje na

400 VRHBOSNA 4/2011

BIL

JE@IM

O

VRHBOSNA 4/2011 401

BIL

JE@IM

O

Konferencija za novinstvo, u povodu završe-tka unutarnjih radova u sarajevskoj katedraliSrca Isusova, održana je u petak, 14. listopada uNadbiskupskom ordinarijatu vrhbosanskom uSarajevu. Na konferenciji su o radovima govori-li: kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolitvrhbosanski, njemački svećenik mons. HeribertAugust, počasni kanonik Kaptola vrhbosan-skog, i gosp. Dieter Philipp (Diter Filip) iz nje-mačkog grada Aachena (Ahen), voditelj radovana obnovi unutrašnjosti katedrale.

Osvrćući se na početku konferencije na zna-čaj radova u katedrali, kardinal Puljić je, zahva-ljujući djelatnicima medija na ukazanom inte-resu, istaknuo da je sarajevska katedrala krozsvojih 122 godine postojanja ponos grada i svihstanovnika Sarajeva i svih građana Bosne iHercegovine. Nakon što je u kratkim crtamaopisao povijest prvostolnice posvećene Srcu Is -usovu, kazao je da je, nakon smrti rektora ka t -edrale mons. Marka Josipovića, njegov prijateljmons. August izrazio zanimanje za unutarnjuobnovu katedrale. Objasnio je da je, zahvalju-jući mons. Augustu, za izvođenje radova iza-bran gosp. Philipp, koji je do sada ra dio na ob -n ovi više od stotinu crkava. Spo m enuo je da jena obnovi unutrašnjosti katedrale radio i nje-gov suradnik restaurator Peter Rohn dok je za

elektriku je bio zadužen Slawa Schreider. Re kaoje i da je radove izvodilo poduzeće „Color pale-ta“ na čelu s sa direktorom Jozom Jozićem, a daje izvođač električnih radova bilo poduzeće„Strom export“ s Ilidže. Kazavši da se ovomrestauracijom vraća izvorni izgled katedrale iz1889. godine, napomenuo je da ova obnovaujedno značila i lijepu gestu zbližavanja sa pri-jateljima iz Aachena. Izrazio je na kraju naduda će Grad i Kanton Sarajevo znati vrjednovatikatedralu kao istinski spomenik kulture čuva-jući njezinu vanjštinu i ne dopuštajući organizi-ranje neprimjerenih događaja ispred katedrale.

Mons. Heribert je u svom obraćanju podsje-tio da ga više od trideset godina veže prijatelj-stvo s prof. Josipovićem, koji je preminuo prijedvije godine, a obnašao je službu kanonikaVrh bosanskog kaptola i dekana na Vrh bos a ns -koj katoličkoj teologiji odnosno na KatoličkomBo goslovnom fakultetu u Sarajevu. Spome -nuo je da je, dok je boravio u Sarajevu u posje-ti bolesnome Marku u bolnici na Koševu te us -koro išao i na njegovu sahranu, žaleći za dra-gim prijateljem i pogođen njegovom smrću,došao na ideju da pokrene unutrašnju obnovukatedrale u njegovu čast i kao znak njihovaprijateljstva. „Dobrota i ljepota ljudi ovdje uSarajevu polučili su u meni ideju da katedralu

osobit način u utvrđivanju objektivnosti sluča-jeva koji dolaze sv do ureda za promatranje iu traženju, nakon što se potvrdili istinitost,odgovarajućih rješenja kako bi se informiralelokalne vlasti o onom što se događa slijedećina taj način smjernice koje suitim rezolucija-ma OESS-a.

Na zasjedanju su također sudjelovali mons.Dimas Lara Barbosa, nadbiskup mitropolit izCampo Grandea (Brazil) i drugi potpredsjed-nik CELAM-a(Latinsko-američko biskupskovijeće), i mons. Simon Ntamwana, nadbiskup izGitegae i delegat SECAM-a (Vijeće biskupskihkonferencija Afrike i Madagaskara). Suradnjasa SECAM-om konkretizirat će sse ove godinepreko Simpozija afričkih i europskih biskupa(Rim, 13 –17. veljača 2012.) na temu „Pastoralnasolidarnost u globaliziranom svijetu“.

Na kraju radnog dijela zasjedanja pred-sjednici biskupskih konferencija zahvalili su:mons. Rroku Mirditi i njegovim suradnicimaza njihovo srdačno gostoprimstvo, mons.Ramiru Molineru Inglésu, apostolskom nunci-ju u Albaniji, i na kraju kardinalu MarkuOuelletu, prefektu Kongregacije za biskupe,koji je pratio rad zasjedanja. Radni dio zasje-danja održan je u srdačnom i prijateljskomozračju, a obogaćeni su trenutcima molitve isvakodnevnim slavljenjem Euharistije s lokal-nom zajednicom. Posebno intenzivan trenu-tak bio je susret s časnom sestrom franjevkomMarijom Kaleta, koja je na kraju zasjedanjaiznijela svoje kršćansko svjedočanstvo podkomunističkim režimom.

(kta)

Tiskovna konferencija povodom završetka unutarnjihradova u katedrali

402 VRHBOSNA 4/2011

BIL

JE@IM

O

učinim ljepšom jer je ona majka svih crkava uVrhbosanskoj nadbiskupiji, a ujedno je i priv-lačno mjesto za turiste. Tako sam spontanoodlučio predložiti kardinalu Puljiću i kolega-ma kanonicima ovdje u Sarajevu renoviranjekatedrale uz pomoć darovatelja iz Aachena“,rekao je mons. August spomenuvši da je tobilo moguće izvesti uz pomoć oko stotinudarovatelja koji su svoju motivaciju za pomoću renoviranju katedrale nalazili u želji daovdašnjim katolicima pomognu u obnovi mje-sta za molitvu i da ljudima drugih religijapokažu dobar znak zajedništva KatoličkeCrkve u svijetu. Naglasio da je pri odabiru dje-latnika za izvršavanje restauracije na umuimao želju da uposli domaće tvrtke kako bidao svoj doprinos obnovi zemlje nakon rata.

Gosp. Philipp novinarima je opisao svojprvi susret sa sarajevskom katedralom kazavšikako je ostao ugodno iznenađen izgledom imj estom na kojem se nalazila katedrala ugradu Sarajevu. Istaknuvši da ova katedrala,sa svojom 120-godišnjom poviješću, ima ogro-man značaj za zapadni svijet, rekao je da jeproces restauracije započeo uzimanjem uzora-ka i istraživanjem arhivskih crteža koji su pri-kazivali izgled originalnih slika u katedrali.Napomenuvši da je od rujna 2010. u vraćanjeponovnog izgleda unutrašnjosti katedraleutrošeno oko 16.000 radnih sati, pojasnio je dasu restauraciju izvršili djelatnici firme “Colorpaleta”, koje je podučavao restaurator PeterRohn, a koji su, prema ocjenama g. Philippa,posao uradili na razini njemačkih stručnjaka.

Upitan za komentar o restauraciji katedrale,kardinal Puljić je kazao da teško oštećene fre-ske-slike ovog puta nisu restaurirane dok je uizvornom obliku obnovljena sva druga orna-mentika i unutrašnjost u povodu 130. obljetni-ce uspostave redovite crkvene hijerarhije uBosni i Hercegovini.

Na novinarski upit o financijskim sredstvi-ma uloženim u ovaj projekt, mons. August jeodgovorio da je za restauraciju utrošeno otpri-like 500.000,00 EUR-a. Napomenuo je da jepredviđena i restauraciju orgulja za čije fina-nciranje su zainteresirana dva darovatelja, aobnova orgulja koštala bi oko 100.000,00 EUR-a. Upitan da prokomentira visinu domaćihdonacija s raznih razina vlasti, kardinal Puljićje kazao da je riječ o sredstvima koja bi ukup-no mogla iznositi oko 20.000KM.

Na novinarsko pitanje o tome, koja je fazarestauracije bila najzahtjevnija, g. Philipp je kaoolakšavajuću okolnost naveo činjenicu da sutijekom ispitivanja pronašli oko 90% originalnihsadržaja što im je uvelike pomoglo u oživljava-nju prvobitnog izgleda unutrašnjosti katedrale.

Upitan da pojasni što je mislio pod “organi-ziranjem neprimjerenih događaja ispred kate-drale”, kardinal Puljić je, ističući sakralnudimenziju ovog objekta, objasnio da nekadogađanja mogu povrijediti osjećaj svetogakod katolika te naveo potrebu da se to uvaži sastrane javnosti te kantonalnih, gradskih iopćinskih vlasti.

(kta)

Dodijeljena imenovanja i odlikovanja svećenicima,redovnicima i laicima u Vrhbosanskoj nadbiskupiji

Sarajevska katedrala, 15. 10. 2011.

Na kraju Mise zahvale za završetak radovana unutarnjoj obnovi sarajevske katedraleSrca Isusova, koju je 15. listopada predslavionadbiskup metropolit vrhbosanski kardinalVinko Puljić u zajedništvu s vojnim biskupomu BiH mons. dr. Tomom Vukšićem, umirovlje-nim pomoćnim biskupom iz njemačkog gradaAachena (Ahen) mons. Karlom Regerom ipomoćnim biskupom vrhbosanskim mons. dr.Perom Sudarom te uz suslavlje oko 40 svećeni-

ka i sudjelovanje velikog broja vjernika, apo-stolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskupAlessandro D’Errico dodijelio je odlikovanjapojedinim svećenicima, redovnicima i laicimau Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Prije dodjele nuncij D’Errico je kazao jekako je, imajući u vidu proslavu 130 godinaNa dbiskupije, zajedno s kardinalom Puljićem,za molio Svetog Oca da, u čast povijesti Na dbi -s k upije i kao znak ohrabrenja za budućnost,

VRHBOSNA 4/2011 403

BIL

JE@IM

O

U petak, 28. listopada, iz grobnice obiteljiČe kada na sarajevskom gradskom groblju Ba -re preneseni su u sarajevsku katedralu Srca Is -u sova smrtni ostatci vrhbosanskog nadbisku-pa dr. Smiljana Franje Čekade. Misu zadušni-cu za pokojnog nadbiskupa Smiljana Franju iza sve preminule vrhbosanske nadbiskupe pr -e dslavio je nadbiskup metropolit vrhbosanskikardinal Vinko Puljić uz suslavlje 24 svećenikameđu kojima su bila i dvojica tajnika nadbi-skupa Čekade: fra Leopold Roc hm es, general-ni vikar Beogradske nadbiskupije i član Fr a -nje vačke provincije Bosne Srebrene koji je biotajnik najprije u Skopju pa potom u Sarajevu,i vlč. mr. Božo Odobašić, profesor na Kat oli čk -om bogoslovnom fakultetu u Sar aj e vu. Na

Misi su sudjelovali i sin pokojnog na d bisk up o -va brata Vladimira Želimir Čekada i kćeri Du -b r avka Šeparović i Smiljana Kat ili nić, a njihtroje žive u Zagrebu. Na Misi je, između osta-lih, sudjelovao i veći broj sestara Služavka Ma -log Isusa na čelu s provincijalnom glavaricoms. Admiratom Lučić.

U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić jezahvalio rodbini pokojnoga nadbiskupa Čeka-de za suglasnost da se njegov smrtni ostaci pr -e nesu u katedralu gdje su već sahranjeni na -dbiskupi Josip Stadler, Marko Alaupović i Mar -ko Jozinović dok su smrtni ostaci nadbiskupaIv a na Šarića godine 1997. dovezeni iz Madridai položeni u crkvu sv. Josipa na Marijinom Dv -oru u Sarajevu. Potom je ukratko prikazao

za ovu svečanu prigodu dodijeli odlikovanjapojedinim svećenicima, redovnicima i laicima.Napomenuo je da je bila duga lista onih osobakoje su dostojne i kvalificirane za dodjelu ova-kvih priznanja te da je poteškoća u tome što sebroj morao uskladiti s pravilima i brojčanomproporcionalnošću za dodjelu odlikovanja.

„Danas sam radostan što mogu objaviti daje Sveti Otac prihvatio našu zamolbu i – za ovatre nutak – a) imenovao sedam novih monsinj -ora; odlikovao ’Križem za Crkvu i Papu’ dv -ojicu redovnika; i c) podijelio naslov ’Viteza sv.Silvestra pape’ dvojici izvrsnih laika“, rekao jenuncij D’Errico. Napominjući kako je riječ oos obama koje svi dobro poznaju te nemapotrebe govoriti o njihovim ljudskim vrlinamai njihovoj revnosti u služenju Crkvi, nuncijD’Errico je potom je pročitao i podijelio sljede-ća imenovanja i odlikovanja: generalni vikarVrhbosanske nadbiskupije preč. mr. LukaTunjić imenovan je monsinjorom prelatom;monsinjorom kapelanom imenovani su: rek-tor katedrale i kanonik preč. Ante Meštrović,sudski vikar Vrhbosanske nadbiskupije i žup-nik u Kupresu preč. mr. Marko Tomić, ekonomVrh bosanske nadbiskupije preč. Luka Ke sed ž -

ić te trojica svećenika profesora na Katoličkombogoslovnom fakultetu dekan prof. dr. PavoJurišić, prof. dr. Franjo Topić i prof. dr. NikoIkić. Odlikovanje „Križ za Crkvu i Papu“ nun-cij D’Errico dodijelio je dvojici članova Fra nj e -vačke provincije Bosne Srebrene: profesoru igv ardijanu na Franjevačkoj teologiji u Sar aj e -vu dr. fra Slavku Topiću i gvardijanu franjeva-čkog samostana sv. Ante na Bistriku fra PericiVidiću. Vitezom Reda sv. Silvestra odlikovanisu gospodin Anto Ivić iz Sarajeva i gospodinGrga Vukančić iz župe Borovica kod Vareša.

Nakon dodjele imenovanja i odlikovanjanu ncij D’Errico je još jednom pozvao sve da za -h vale Bogu za sve milosti i sve blagoslove koji-ma prati hod Vrhbosanske nadbiskupije očemu svjedoče radovi na obnovi katedrale i da -nas dodijeljene papinska odlikovanja. „Takođervas pozivam da intenzivirate svoju sinovskuodanost Svetom Ocu koji je ovim odlikovanji-ma htio izraziti svoju duhovnu blizinu i svojupotporu, ne samo kardinalu Puljiću, nego i raz-ličitim kategorijama Božjeg naroda koji žive uNadbiskupiji“, kazao je nuncij D’Errico.

(kta)

Smrtni ostaci nadbiskupa Čekade preneseni u sarajevsku katedralu

Misu zadušnicu za pokojnog nadbiskupa Smiljana Franju i za sve preminule Vrhbosanske nadbiskupe predslavio je kardinal Vinko Puljić

404 VRHBOSNA 4/2011

BIL

JE@IM

O

životni put nadbiskupa Čekade podsjetivši daje rođen 29. kolovoza 1902. u Uskoplju (DonjiVakuf) u obitelji s petoro djece, od kojih su uznjega i dva brata - Čedomil i Milivoj - postalisve ćenici. Spomenuo je da je Smiljan Franjo1925. godine zaređen za svećenika Vrhbos a n s -ke nadbiskupije nakon čega mu je povjerenažu pa Jelaške kod Olova. Kazao je da ga je na d -biskup Ivan Šarić uskoro poslao na studij uRim na Papinsko sveučilište Gregoriana gdje jedoktorirao 1928. godine. Dodao je da je po po -vratku u Sarajevo imenovan vjeroučiteljem iodgojiteljem u konviktu „Kralj Tomislav“ Hr v -a tskoga kulturnog društva „Napredak“ te da jeod 1928. do 1933. bio urednik „Katoličkog tj e -dnika“ da bi kasnije bio imenovan župnikom uBosanskom Brodu gdje ga je 1939. za teklo ime-novanje za pomoćnog biskupa vrhbosanskog.

Kardinal Puljić je nadalje podsjetio da jeSmiljan Franjo Čekada 1940. imenovan skop-sko-prizrenskim biskupom, a 1967. godine vr -h bosanskim nadbiskupom koadjutorom s timda rezidencijalnim nadbiskupom postao 1970.godine. Kazao je da je nadbiskupu Čekadi, na -kon što je 1946. godine umro biskup banjolu -čki mons. Josip Garić, bila povjerena i privr e -m ena upravlja Banjolučkom biskupijom do1949. godine. Istaknuo je i da je, u vrijeme ka -da je komunistička vlast podupirala tzv. sveće-nička udruženja, bio progonjen i zlostavljanpa mu je čak bio zabranjen dolazak u BiH. Kaoposebnu zaslugu nadbiskupa Čekade, kardi-nal Puljić je spomenuo ponovno otvaranje Vr -h bosanskog bogoslovnog sjemeništa 1969.godine kada je bio primoran otkupiti od vlastioduzeti dio zgrade Bogoslovije. Kazao je i daje ponovno pokrenuo službeno glasilo „Vrhbo -sna“, otvorio Misijsku središnjicu, pokrenuogl asilo „Vrelo Života“... Spomenuvši da je na -

dbiskup Čekada preminuo 18. siječnja 1976. uSa rajevu, kazao je da će u istu grobnicu bitipreneseni i zemni ostatci nadbiskupa MarkaAlaupovića iz grobnice u koju je sahranjenprvi vrhbosanski nadbiskup sluga Božji JosipStadler. Dodao je da će tako u jednoj grobniciostati samo zemni ostaci nadbiskupa Stadleraza kojeg je pokrenut dijecezanski proces pro -gl ašenja blaženim. Izrazio je radost što mu jepošlo za rukom prebaciti i smrtne ostatke na d -biskupa Šarića iz Madrida u Sarajevo pa takosvi vrhbosanski nadbiskupi počivaju u sjediš-tu Vrhbosanske nadbiskupije. Pozvao je sveće-nike i vjernike na zahvalnost svima biskupimakoji su svjedočili vjeru u Vrhbosanskoj nadbi-skupiji i u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Na kraju Mise kardinal Puljić i nazočnici,svećenici, redovnice i vjernici izmolili su opije-lo kod lijesa nadbiskupa Čekada koji je potomstavljen u grobnicu u dnu katedrale u kojoj supohranjeni smrtni ostaci nadbiskupa Alaup o -vi ća i Jozinovića.

Život i djelovanje nadbiskupa Smiljana kaoordinarija biskupa u Skopju i kao nadbiskupau Sarajevu ove godine okrunjen je i medaljomdr žave Izrael, Jad Vashem, Jeruzalem od 8 ve -ljače 2011. koja je utvrdila da je Smiljan FranjoČe kada kao skopski biskup pod cijenu vlasti-tog života spašavao Židove iz tamošnjeg logo-ra u vrijeme drugog svjetskog rata. Me d alja„Pr a vednik među narodima“ post mortemSm iljanu Franji Čekadi u Skopju (Makedonija)uručena je živim nasljednicima brata Vla di m -ira: sinu Želimiru i njegovim sestrama Dub ra -vki i Smiljani u Skoplju prigodom otvaranjaMemorijalnog centra holokausta u Skoplju 10.ožujka 2011.

(kta)

Blagoslovljen kamen temeljac Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“

U subotu, 22. listopada svečano je blago-slovljen kamen temeljac Nadbiskupijskog cen-tra za pastoral mladih u Sarajevu i proslavljenblagdan blaženog Ivana Pavla II. čije ime nosiovaj Centar. Svetu misu predslavio je i kamente meljac blagoslovio nadbiskup metropolit

vrhbosanski kardinal Vinko Puljić. Suslavilo jedvadesetak svećenika među kojima je bio veli-ki prijatelj i podupiratelj ovog Centra vlč. Mei -n olf Wacker (Majnolf Vaker), župnik njemačkežupe Kamen, te biskupijski povjerenici iz Ba -nje Luke i Mostara vlč. Ilija Piličić i don Mladen

Šutalo kao i povjerenik za mlade iz Slovenije.Pozdrav kardinalu Puljiću i svim nazočni-

ma uputio je voditelj Centra i Ureda za mladeBiskupske konferencije BiH vlč. dr. Šimo Ma r -šić. Zaželio je dobrodošlicu nazočnim svećeni-cima, redovnicima i redovnicama, donatorimakatoličke organizacije Renovabis iz Njemačke,austrijskom veleposlaniku Donat u su Kocku(Kok), predstavnicima poduzeća „Eu roing“ko je izvodi radove, vijećnicima za mlade, dje-latnicima Centra i svima drugima. „Blaženi Iv -an Pavao II. bio je veliki prijatelj mladih, vjero-vao je u mlade i imao povjerenja u njih.Danas, kada prvi put slavimo liturgijski sp o m -e ndan, čvrsto vjerujem da nas je njegov zago-vor pratio kako u životu samog Centra tako i uizgradnji Centra i vjerujem da će tako biti i ubudućnosti. Izgradnjom ovog Centra Kato li č -ka Crkva želi reći da ima povjerenje u mladekoji su budućnost i Crkve i društva. Želimo iz -g r aditi fizičko mjesto susreta, edukacije i du h -o vnosti za mlade i svojom zauzetošću i žaromudahnuti život u infrastrukturu koja nastaje“,kazao je dr. Maršić ističući kako mu je poznatoda mnogi danas s njima mole i da su u mislimas njima. Pozvao je sve da nastave svojom pot-porom i molitvom podržavati život, rad iizgradnju Centra na dobrobit budućnosti mla-dih katolika u Sarajevu, Vrhbosanskoj nadbi-skupiji i cijeloj Crkvi u BiH kao i na dobrobitcijelog društva.

Pozdrav je uputio i volonter Kristijan Hrgićkoji je kazao da, kao jedan od osnivača Udr u gekatoličkih studenata „Emaus“ prije trinaest go -dina, nije ni sanjao da će jednog dana biti na -zočan polaganju kamena temeljca za izgradnjuCentra za mlade Vrhbosanske nadbiskupije.Podsjetio je da su se u početku sastajali po raz-nim župama, kućama, kavanama, parkovima,u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata vrh b o -sanskog i Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeni-šta. „Mogu u ime svih nas reći da nam je dr agoda su tada naši crkveni poglavari imali sl u ha ida su nam podarili svećenika koji će sa sv i manam izgraditi jedan ovakav centar. Da nas namse taj san i ostvario“, kazao je Kristijan.

Kardinal Puljić je potom blagoslovio gradi-lište Centra u koji je već uloženo puno truda isr e dstava. U prigodnoj propovijedi kardinalPuljić je istaknuo kako je san postao stvarnostka da je riječ o pastoralu mladih. Prisjetio sepo vratka dr. Maršića sa studija pastorala u

Rimu i uspostavljanja mosta povezanosti s Ce -n trom za mlade njemačke nadbiskupije Pad e -b ron preko vlč. Wackera koji je pomogao u ost -v a renju te ideje. Istaknuo je da su brzo i lakoizabrali da Centar nosi ime pape Ivana PavlaII. i prije nego je proglašen blaženim. Pojasnioje da je dan izbora Ivana Pavla II. za papu izab -r an za proslavu njegova blagdana. Odgovara -j u ći na pitanje, zašto je Vrhbosanska nadbisk -u pija, pored brojnih drugih potreba, krenula uizgradnju ovog Centra, pročitao je pismo kojemu je uputio je jedan mladić ispunjen tjesko-bom i strahom zbog puno toga lošega što se usvijetu događa. „Ovaj Centar bi trebao biti od -g ovor na ovo pismo. Mladi se trebaju suprot-staviti negativnoj energiji koja se nameće ujavnosti i koja ruši moral, gazi čovjeka i otimamu sisao života. „Blaženi Ivan Pavao II., kadaje izabran za papu, pozvao je mlade da otvorevrata Kristu. Ovaj Centar želi biti upravo taporuka mladima: ne bojte se života; otvoritevrata Kristu!“, rekao je kardinal Puljić poziva-jući mlade da u Kristu traže odgovor i čuvajuun utarnje svjetlo. „Zato smatram da je ovajhr abri potez, koji je bio moguć samo zahvalju-jući brojnim dobročiniteljima, pozitivna poru-ka vama mladima. Centar je mjesto gdje ćetemoći otkriti sebe i odgovoriti na pitanje, što vimožete u životu učiniti i kako ćete sebe, kaoosobe izgrađenog karaktera, savjesti i morala,ugraditi u budućnost i u ovaj svijet unijeti višesvjetla“, poručio je kardinal Puljić potičući ml -a de da nauče ljubiti i tu ljubav u život utkatišto je najveća životna škola.

Potom je pročitana povelja o izgradnji Ce n -t ra koju su potpisali kardinal Puljić i dr. Ma r -šić. Povelju je kardinal Puljić ugradio u ka mentemeljac. Osim kruha, vina i vode, ml adi su nadar donijeli: Ugovor o volonterstvu i certifika-te o završenim edukacijama, knjižicu o različi-tim programima za mlade po nazivom „Malimkoracima“ i projekt izgradnje Centra za mlade.Tijekom Mise pjevao je bend „Emaus“.

Nakon Mise upriličena je prezentacija radai aktivnosti Centra te predstavljanje gradnjeCe ntra. O povezanosti mladih iz Njemačke iBo sne i Hercegovine govorio je vlč. Wacker iz -r ažavajući radost zbog izgradnje Centra. Osvom volonterskom iskustvu govorile su IvanaGalić i Kristijan Hrgić nakon čega je uslijedilopotpisivanje ugovora s volonterima. Nazoč ni -ma se na kraju obratio kardinal Puljić, a uslije-

VRHBOSNA 4/2011 405

BIL

JE@IM

O

406 VRHBOSNA 4/2011

BIL

JE@IM

O

dio je prigodni domjenak.Prije polaganja kamena temeljca upriličena

je prodajna izložba koju su organizirali: volon-teri župnog Caritasa Svih Svetih iz Sesvetakreativna radionica „Anđelčić“, Dom za djecubez roditeljskog staranja „Egipat“, Zavod zasp ecijalno obrazovanje i odgoj djece „Mje de n -ica“ Sarajevo, članovi Vijeća za mlade i volon-teri Vrhbosanske nadbiskupije.

Nadbiskupijski centar za pastoral mladih„Ivan Pavao II.“ utemeljen je 30. ožujka 2007.go dine sa sjedištem u Gatačkoj broj 18, Odlu -k om o osnivanju od strane Vrhbosanske na d -b i skupije, a upisan je u Registar za Katoličkucrkvu u Bosni i Hercegovini kod Ministarstvapravde Bosne i Hercegovine 31. svibnja 2007.Prije utemeljenja djelovao je Ured za mladeVrhbosanske nadbiskupije od 2004. u prostori-jama Vrhbosanskog ordinarijata. NCM „IvanPavao II.“ svoj dan obilježavao je 2. travnja na

dan kada je Papa Ivan Pavao II. zaštitnik Ce n -tra preminuo. S obzirom da se 22. listopad ka -le ndarski slavi liturgijski blagdan blaženog Iv -ana Pavla II. od ove godine na ovaj dan slavi-mo dan Centra.

Od samog početka rada Centar nudi mladi-ma Nadbiskupije mogućnost da kroz razneprojekte slobodno izraze svoje darove, talente,kreativnost, ali isto tako i da unaprijede svojezn anje, te ono najvažnije - ojačaju vjeru. Mi -sao vodilja svih koji sudjeluju u radu Centra jepomoći mladom čovjeku u odgoju za život ida raste u svojoj vjeri, te da u sebi ujedini tedvije stvarnosti: život i vjeru.

Izgradnja je počela u 20. lipnja 2011. godineuz svesrdnu pomoć svih župa nadbiskupije,donatora i ljudi dobre volje.

(kta)

Mons. Dražen Kutleša imenovan biskupom koadjutoromPorečko-pulske biskupije

Sveti Otac Benedikt XVI. imenovao je sve-ćenika Mostarsko-duvanjske biskupije mons.Dr ažena Kutlešu biskupom koadjutorom Por -ečko-pulske biskupije.

Imenovanje mons. Kutleše obznanio je, 17.li s t opada u 12 sati u Biskupskom ordinarijatuu Mostaru apostolski nuncij u Bosni i Her ceg -ov ini nadbiskup Alessandro D’Errico.

Mons. Kutleša rođen je 25. rujna 1968. u To -mi slavgradu u Bosni i Hercegovini. Nakon štoje završio malo sjemenište u Dubrovniku, na -st a vio je studij filozofije i teologije u Vrhbo sa -nskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu.Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupijezaređen je 29. lipnja 1993. Godine 2001. dokto-rirao je kanonsko pravo na Papinskom sveuč -iliš tu Urbaniana. Od godine 1993. do 1995. ob -n ašao je službu župnog vikara u katedralnojžupi u Mostaru. Od 1998. do 2006. mons. Ku tl -eša je obnašao sljedeće službe: upravitelj župeGrude, predavač kanonskog prava na Teolo šk -om institutu u Mostaru, vicekancelar u Bis k -upskom ordinarijatu u Mostaru, član Zborakonzultora i Svećeničkog vijeća, član KomisijeJustitia et Pax Biskupske konferencije BiH. Od2006. godine radi u službi Zbora za biskupe.

Od 2011. suradnik je u Zbora za bogoštovlje.Autor je različitih publikacija i Katoličkog mje-sečnika „Crkva na kamenu. Govori talijanski,njemački i engleski jezik.

Nakon imenovanja za biskupa koadjutora mo -ns. Kutleša je dao sljedeće priopćenje za javnost:

„Zahvalan sam Svetom Ocu Papi Bene dik tuXVI. na velikom povjerenju koje mi je iskazao,dajući mi ovu odgovornu zadaću u služenjunarodu Božjem koji boravi u Porečko-pulskojbiskupiji s dijecezanskim biskupom mons. Iv a -nom Milovanom kojeg srdačno pozdravljam.

Crkva u Hrvatskoj jest i želi ostati vjerandio opće Crkve, pod vodstvom Pape, koji joj jetakođer nedavno, svojim nezaboravnim poho-dom očitovao svoju duboku naklonost i uje-dno ljubav prema svemu hrvatskom narodu isvoje poštovanje prema državnim vlastima.U tom duhu, također, Porečko-pulska biskupi-ja želi služiti vjeri i kršćanskom životu narodaBožjega koji se nalazi na njezinu teritoriju, iželi biti uključena na miran i konstruktivannačin u život nacionalne zajednice.

St o ga, prihvaćajući svoju novu pastoralnuslu žbu u osjetljivu razdoblju života Porečko-pulske biskupije, svjestan sam da u sljedećim

VRHBOSNA 4/2011 407

BIL

JE@IM

O

godinama moram posvetiti sve svoje snage zadobro ove mjesne Crkve – koja je bogata povi-ješću, vjerom i kulturom – u svim svojim mno-gostrukim vidovima.

Na početku svoje službe, uzdajući se upomoć Duha Božjega, računam na bratsku bli-zinu dijecezanskog biskupa Milovana, subraćebiskupa, na suradnju svećenika i na molitvu

vjernika. Tako se, s obnovljenim zalaganjem iod uševljenjem, možemo posvetiti velikim za -d aćama koje su pred nama i izazovima navije-štanja i odgoja mladih u vjeri, obnovi crkveno-ga života i zauzetosti za dobro društva“, stoji upriopćenju mons. Kutleše.

(kta)

Mato Zovkić

Tijelo nadbiskupa êkade preneseno s groblja u katedralu

Nakon premještaja sa službe biskupa u Sk o -p lju, dr. Smiljan Franjo Čekada preuzeo je upra-vu Vrhbosanske nadbiskupije 6. siječnja 1968.kao apostolski administrator a od 13. siječnja1970. kao rezidencijalni nadbiskup. Dao je podi-ći obiteljsku grobnicu u katoličkoj parceli groblja„Bare“ u Sarajevu te u nju prenijeti smrtne osta-tke svoji roditelja Andrije (+ 1944) i Anđelke r.Karlović (+1952), brata svećenika Mi li voja (+1961); u nju je kao vrhbosanski nadbiskup sa hr -a nio tijelo svoje sestre Nede (+ 25. 2. 1974). Uoporuci je napisao da i on želi tu biti sahranjen,što je učinjeno 21. siječnja 1976. Njegov starijibr at Čedomil bio je kanonik i umro je 26. rujna1986. u Dubrovniku ali je sahranjen tu.

Sadašnji vrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić predložio je na sjednici ordinarijatada se tijelo nadbiskupa Čekade prenese u novugrobnicu za nadbiskupe u katedrali. Odlučenoje da to bude ubrzo poslije svečanosti ponovnepredaje katedrale u punu funkciju nakon unu-tarnje restauracije, koja je obavljena 15. listopa-da. U tu svrhu ordinarijat je zamolio pismenipristanak Smiljanova bratića Želimira Čekade injegovih dviju sestara Dubravke Šeparović r.Čekada i Smiljane Katalinić r. Čekada koji svižive u Zagrebu. U svom dopisu od 24. listopadaoni su napisali i potpisali: „U skladu s time obi-telj Čekada daje svoj pristanak Vrhbosanskojnadbiskupiji da se smrtni ostaci našeg dragog

strica, nadbiskupa Čekade prenesu s grobljaBare gdje se nalazi obiteljska grobnica u grobni-cu sarajevske katedrale“. Ovih troje i Želimirovakći Marija prihvatili su poziv nadbiskupa te biligosti rezidencije od 27. do 30. listopada.

Ekonom nadbiskupije Mons. Luka Kesedžićdogovorio se s upravom Pokopa da njihovi djel -a tnici 28. listopada u 7 ujutro budu kod grobni-ce i omoguće uredno iskapanje. Uz ekonoma is -k apanju je nazočio Želimir Čekada te kanonikZo vkić. Od uprave groblja ekonom je dobio to -č an podatak gdje je u grobnici smješten pokoj-nikov lijes a Želimir je znao da je metalni lijesbio odozgo pokriven staklom te da bi se trebalavi djeti mitra i misnica. Tako je i bilo. Kako su ist -ru nuli drveni i metalni lijes, a ljubičasta misnicaočuvala na okupu pokojnikove kosti, radnici supažljivo stavili tjelesne ostatke u novu platnenuvreću, zatim u novi metalni i drveni lijes. Tijeloje u 10 stati dovezeno u katedralu te izloženopr ed svetištem. U trenutku unošenja lijesa ukatedrali se našao fra Leopold Rochmes, tajnikbiskupa Čekade u Skoplju, koji je za tu zgodudoputovao sa svoje sadašnje službe iz Beo gr -ada. Misu zadušnicu predvodio je naš nadbi-skup a pjevanje animirao vlč. Marko Stanušić.Nakon mise tijelo je odloženo u novu grobnicuza nadbiskupe, gdje su se već nalazili zemniostaci nadbiskupa Alaupovića i Jozinovića.

408 VRHBOSNA 4/2011

BIL

JE@IM

O

Svije}e s grbovima biskupa Biskupske konferencije BiHpodijeljene na misi u katedrali za pokojne (nad)biskupe,

sve}enike, redovnike i redovnice 3.11.2011.

Uzoriti gospodine Kardinale, preuzvišenigospodo nadbiskupe, preuzvišena gospodobiskupi, kolege svećenici, časne sestre, bogo-slovi, dragi vjernici!

Neprekinuti niz djelovanja jedne institucije -sto trideset godina, pogotovo na ovim našimnemirnim i uzavrelim područjima, je uistinuznačajan jubilej. Dovoljno je spomenuti činje-nicu da je u tom sto tridesetogodišnjem traja-nju 14 godina bilo ratnih. Ovaj zadnji je za našemjesne crkve u Sarajevu, Mostaru i Banja Luciimao najteže posljedice na svim razinama. No,usprkos tako bremenite i složene prošlosti, isigurno baš zbog toga, Bog nas je obdarivaopastirima koji su poput praotaca naše vjeremudro i s ljubavlju prevodili povjerena imstada. Na temeljima takve povijesti iščitavamo,s njima na čelu svi zajedno, znakove Božje pro-vidnosti i ljubavi zagledani u budućnost kojapo ljudskim mjerilima ne daje nadu i sigurnost.No, svoju budućnost ne temeljimo na krhkim ilomljivim ljudskim snagama i interesima negosa sviješću i biblijskim iskustvom, kad god jeizabrani narod održao savez s Bogom da jeimao Njegovu zaštitu i blagoslov. Zato su izazo-vi nove evangelizacije i godina vjere prigodaučvrstiti svoje zajedništvo s Bogom ali i svojemeđu biskupijsko zajedništvo iz kojeg će seroditi nova nada svima nama.

Zato je ovo prigoda moliti za naše nadbisku-pe i biskupe, nasljednike apostola, da Duh Božjisvakodnevno raspiruje žar ljubavi koja će ihnadahnjivati i kuju će neumorno prenositi svo-jim svećenicima, redovnicima, redovnicama isvim vjernicima. Neka ta evanđeoska ljubavkoja gradi i koja je garancija svačije budućnostibude njihov program rada i života ali i svih nas.

Uz molitvu ovo je također prigoda, u oso-bama sadašnjih nadbiskupa i biskupa, zahvali-ti njihovim predšasnicima, svećenicima, redo-vnicima i redovnicama koji su nas svaki nasvoj način zadužili dobrotom i nesebičnošću.

Svijeća s utisnutim grbom svih ovdje nazoč-nih nadbiskupa i biskupa je znak naše dubokezahvalnosti za njihovo plodno djelovanja, i neka

im bude sjećanje na proslavu sto tridesete obljet-nice obnove redovite crkvene hijerarhije u Bosnii Hercegovini. Svijeće s utisnutim grbovima ćepredati predstavnici svećenika, redovnika, redo-vnica i vjernika laika iz različitih institucija.

Apostolskom nunciju u Bosni i He rce go v -ini nadbiskupu mons. dr. Alessandru D’Erricusvijeću s njegovim grbom darovat će kao pred-stavnik redovnika član Franjevačke provincijeBosne Srebrene dr. fra Slavko Topić, gvardijani profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

Nadbiskupu metropolitu vrhbosanskom kar -d i nalu Vinku Puljiću svijeću s njegovim grbomdarovat će kao predstavnik dijecezanskih sveće-nika – svećenik Vrhbosanske nadbiskupije mo -ns. Ante Meštrović, kanonik, rektor katedrale.

Biskupu banjolučkom i predsjedniku Bis k -u pske konferencije BiH mons. dr. FranjiKomarici svijeću s njegovim grbom darovat će– kao predstavnica ljudi u raznim potrebama -gospođa Lidija Domić iz Doma sestara milo-srdnica za stare i nemoćne na Stupu.

Biskupu mostarsko-duvanjskom i apostol-skom upravitelju trebinjsko-mrkanskommons. dr. Ratku Periću svijeću s njegovim gr b -o m darovat će – kao predstavnica redovnica -provincijalna glavarica sestara Služavki MalogIsusa s. Admirata Lučić.

Vojnom biskupu u Bosni i Hercegovini mons.dr. Tomi Vukšiću svijeću s njegovim grbom da r -o vat će – kao predstavnik svih bogoslova i sje m -e ništaraca - generalni duktor u Vrhbosanskombogoslovnom sjemeništu Marko Jukić.

Pomoćnom biskupu vrhbosanskom mons.dr. Peri Sudaru svijeću s njegovim grbom da -rovat će – kao predstavnica djelatnika u pr o -svjeti i kulturi – direktorica srednje Me di ci -nske škole pri Katoličkom školskom centru sv.Josip u Sarajevu gospođa Mioljka Kuburović.

Pomoćnom biskupu banjolučkom mons. dr.Marku Semrenu svijeću s njegovim grbomdarovat će – kao predstavnik djece i mladih –predstavnici Nadbiskupijskog centra za pasto-ral mladih „Ivan Pavao II.“ u Sarajevu IvanaVidović i Zvonko Zlović.

Luka Tunjić, generalni vikar

VRHBOSNA 4/2011 409

BIL

JE@IM

O

Prema ustaljenom pravilu na predzadnjunedjelju listopada, koja je ove godine slavljena23. listopada, u cijelom svijetu s nekoliko iznim-ki obilježen je Svjetski misijski dan. Povodomovog važnog dana kako u životu Katoličke crkveopćenito, tako i na našim prostorima, zanimljivaje Statistika Katoličke crkve, koju svake godinedan dva pred ovu nedjelju objavljuje Fides, Tis -ko vna agencija vatikanskog Zbora za evangel iz -a ciju naroda. Učinjeno je to i ove godine u petak,21. listopada 2011. godine. Iako je Svjetski misij-ski dan prošao ova statistika zanimljiva je iaktualna i za brojne prijatelje misija koji su topoglavito postali i ostali čitajući Katolički tjed-nik. Prema svjedočenju lijepog broja čitateljasvaka statistika je zanimljiva i rado se čita,uspoređuje i pamti. Nadat je se kako će isto biti is ovom statistikom. Ova statistika je napravlje-na prema „Statističkom godišnjaku Katoličkecrkve“ zaključno s 31. prosincem 2009. godine, adonosi izvješća o broju katolika, dušobrižničkimstrukturama te o aktivnostima u zdravstvu te uobrazovanju i u odgoju. Pri donošenju statistikeu zagradama ili bez njih bit će u usporedbi s pret-hodnom godinom prikazane sve promjene, kakoporast (+) tako i pad (-).

Stanovništvo svijetaDana 31. prosinca 2009. godine u cijelom

svijetu živjelo je ukupno 6.777.599.000 ljudi, tojest 79.246.000 više u odnosu na prethodnugodinu. Porast stanovništva tiče se svih konti-nenata. Prema kontinentima slika je sljedeća:Afrika +19.983.000, Amerika +8.744.000, Azija+47.702.000, Oceanija +967.000 i Europa+1.850.000.

KatoliciNa isti datum broj katolika bio je

1.180.665.000, a što je porast od 14.951.000 uodnosu na prethodnu godinu. Porast je zabilje-žen na svim kontinentima, a slika je sljedeća:Afrika +6.530.000, Amerika +5.863.000, Azija+1.814.000, Europa +597.000, Oceanija+147.000. Udio katolika na svjetskom planuporastao je za oko 0,02% i ukupno iznosi17,42%. Prema kontinentima slika je sljedeća:Afrika +0,3%, Amerika +0,04%, Azija +0,01%,

dok je u odnosu na prethodnu godinu u Europizabilježen pad od -0,2% i u Oceaniji od -0,3%.

Broj stanovnika i katolika na jednog svećenikaBroj stanovnika na jednog svećenika pora-

stao je za 139 i na svjetskom planu broj sekreće oko 13.154. Prema kontinentima slika jesljedeća: porast u Americi +70, Europi +42 iOceaniji +181, a pad je zabilježen u Africi -313i Aziji -628. Broj katolika na jednog svećenikaje 27, a prosječna vrijednost na svjetskomplanu kreće se oko 2.876. Pri tom je broj bio uporastu na svim kontinentima osim Azije.Prema kontinentima slika je sljedeća: porast uAfrici +25, Americi +32, Europi +16 i Oceaniji+25, dok je pad zabilježen u Aziji -30.

Crkvena područja i misijske postajeBroj crkvenih područja porastao je za 11 i u

usporedbi s prethodnom godinom ukupanbroj je 2.956, s novim crkvenim područjima uAfrici +3 i Americi +2 i Aziji +6. Ukupan brojmi sijskih postaja s vlastitim svećenikom je1.850, a što je 185 više u odnosu na prethodnugodinu. Prema kontinentima slika je sljedeća:Afrika +280, Amerika +94, Azija -69, Europa -10 i Oceaniji -10. Broj misijskih postaja bez vla-stitog svećenika porastao je u odnosu na pret-hodnu godinu za 5.459 i u cijelom svijetu da -nas iznosi 130.948. Porast je zabilježen u Africi+2.143, Americi +2.131, Aziji +937 i Oceaniji+278, dok je broj pao u Europi -30.

BiskupiBroj biskupa porastao je u svijetu za 63 i

danas iznosi 5.065. U istoj godini porastao jebroj kako biskupa iz dijecezanskog klera tako ibroj biskupa redovnika. Broj biskupa iz dijece-zanskog klera iznosio je 3.828, što je 42 više uodnosu na prethodnu godinu, dok je brojbiskupa redovnika iznosio 1.237, što je 21 višeu odnosu na prethodnu godinu. Porast bisku-pa iz dijecezanskog klera zabilježen je na svimkontinentima: Afrika +2, Amerika +19, Azija+2, Europa +17, dok je broj pao samo u Oc ea -niji -4. Kod broja biskupa redovnika pad je za -bilj ežen samo u Oceaniji -1, dok je broj rastao uAfrici +10, Americi +4, Aziji +5 i u Europi +3.

Statistike Katoličke crkve uz ovogodišnji Svjetski misijski dan (2011.)

410 VRHBOSNA 4/2011

BIL

JE@IM

O

SvećeniciBroj svećenika u svijetu je porastao za 1.427 i

iznosi 410.593. Pad je zabilježen ponovno uEuropi -1.674, dok je rast zabilježen u Africi+1.155, Americi +413659, Aziji +1.519 i uOceaniji +14. Broj biskupijskih svećenika u svi-jetu je porastao za 1.535 i ukupno iznosi 275.542,s rastom u Africi +888, Americi +946 i Aziji+780 i u Oceaniji +26, a pad je ponovno bio uEuropi -1.105. Broj svećenika redovnika pao jeza 108, a njihov ukupan broj iznosi 135.051.Porast je zabilježen kao i u prethodnim godina-ma u Africi +267 i Aziji +739, a pad je zabilježenu Americi -533, Europi -569 i u Oceaniji -12.

Stalni đakoniUkupan broj stalnih đakona porastao je za

952 i u svijetu ih ima 38.155. Većinom je brojrastao u Americi + 552 i u Europi +326, azatim slijede Oceanija (+ 57) i Azija +23, dokje broj opao u Africi -6. Broj stalnih đakona ubiskupijama u svijetu iznosi 37.592 i u porastuje na svim kontinentima s ukupno 1.053.Porast je zabilježen na svim kontinentima siznimkom Afrike -2. Za druge kontinente vri-jedi sljedeća slika: Amerika +623, Azija +15,Europa +359 i Oceanija +58. Broj stalnihđakona iz raznih instituta iznosi 563 i u uspo-redbi s prethodnom godinom je u padu za101. Pri tom porast je zabilježen u Aziji +8 ijedan pad broja u Africi -4, Americi -71,Europa -33 i u Oceaniji -1.

Braća laici i redovniceBroj braće laika u svijetu je u padu za 412 i

njihov broj iznosi 54.229. Porast je zabilježen uAfrici + 294, dok je pad broja u Americi -195,Aziji -60, Europi -445 i u Oceaniji -6. Broj redo-vnica u svijetu ponovno je opao -9.697 i trenu-tno iznosi 729.371. Prema kontinentima slika jesljedeća: porast je i u ovoj godini u Africi +1.249 i u Aziji +1.399, a pad je u Americi -4.681,Europi -7.468 i u Oceaniji -196.

Sekularni institutiBroj članova muških sekularnih instituta u

svijetu iznosi 737 i u usporedbi s prethodnomgodinom opao je za 6 članova. Prema kontine-ntima slika je sljedeća: Afrika +35, Amerika+3, nepromijenjeno je ostalo u Oceaniji dok jebroj pao u Americi -30 i Europi-13.

Broj članova ženskih sekularnih instituta paoje za 386. U svijetu ukupno ima 26.260 i u pora-

stu je. Prema kontinentima slika je sljedeća: padje u Americi -30 i Europi -574, dok je broj u pora-stu u Africi + 37, Aziji +180 i u Oceaniji +1.

Misionari laici i katehistiBroj misionara laika u svijetu ima 320.226 i

njihov broj je porastao za 3.390. Pri tom broj jeporastao u Africi +736, Aziji +3.774 i u Europi+428, a pad je zabilježen samo u Americi -1.531i u Oceaniji -17. U svijetu je porastao broj kate-hista za 68.515 i iznosi ukupno 3.151.077. Porastje vidljiv u Africi +19.538, Americi +36.319,Aziji +13.365 i u Oceaniji +287. Jedini pad jebio u Europi -994.

BogosloviBroj bogoslova u biskupijama i redovni-

čkim zajednicama porastao je u svijetu zaukupno 954, a u svijetu ukupno ih ima117.978. Porast je bio u Africi +565, Aziji +781i u Oceaniji +15, dok je pad bio u Americi -60i Europi -347.

Broj dijecezanskih bogoslova bio je 71.219,što je porast u usporedbi s prethodnom godi-nom +43, a broj redovničkih bogoslova iznosi46.759, što je porast od +911 bogoslova. Porastdijecezanskih bogoslova bio je u Africi +425,Aziji +121, dok je pad bi u Americi -353, Europi-236 i u Oceaniji -14. Broj redovničkih bogoslo-va pao je za -211, a porast je bio u Africi +140,Americi +293, Aziji +600 i u Oceaniji +29.

SjemeništarciBroj sjemeništaraca biskupijskih i redovni-

čkih rastao je u svijetu za 1.631 te ih ukupnoima 103.991. Porast je bio u Africi +1.765 i Aziji+211 i u Oceaniji +53, a njihov pad je bio uAmerici –337 i u Europi -578. Broj dijecezan-skih sjemeništaraca iznosio je 79.142, što jepovećanje broja za +1155, a broj redovničkihsjemeništaraca iznosio je 24.849, što je poveća-nje broja za +476. Pad broja dijecezanskih sje-meništaraca bio je u Americi -264, Aziji -97 i uEuropi -18, dok je njihov broj bio u porastu uAfrici +1.483 i u Oceaniji +51. Broj redovni-čkih sjemeništaraca pao je u Americi -73 i uEuropi -43, dok je njihov broj bio u porastu uAfrici + 282, Aziji +308 i u Oceaniji +2.

Škole i odgojne ustanoveU cijelom svijetu postoje škole i odgojne us -

t anove u vlasništvu Katoličke crkve, a njihovaslika je sljedeća: 68.119 pripremne škole s

VRHBOSNA 4/2011 411

BIL

JE@IM

O

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardi-nal Vinko Puljić, 27. studenog, na prvu ad v e n -ts ku nedjelju u katedrali Presvetog Srca Is u s o -va predslavio je svečanu Euharistiju u zajedni-štvu s beogradskim nadbiskupom metropoli-tom mons. Stanislavom Hočevarom, vojnimbi skupom u BiH mons. dr. Tomom Vukšićem iuz suslavlje 40 svećenika među kojima su bilisje menišni poglavari iz Sarajeva i Travnika, pr -o fesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta uSarajevu, članovi Nadbiskupskog ordinarijatavr hbosanskog te nekoliko svećenika iz Beog ra -dske nadbiskupije i Subotičke biskupije. Osimsarajevskih katolika, katedralu je ispunila rod-bina ređenika, redovnice raznih družbi, bogo-slovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa isjemeništa „Redemptoris Mater“ iz sarajev-skog predgrađa Vogošća, sjemeništarci iz Na -dbiskupskog sjemeništa „Petar Barbarić“ uTravniku i drugi.

Tijekom Mise kardinal Puljić je zaredio čet-voricu bogoslova za đakone i to trojicu svećeni -čkih kandidat Vrhbosanske nadbiskupije: Mi -odraga Brkana, Josipa Budimira i GoranaKosića te Aleksandra Kovačevića, svećeničkogkandidata Beogradske nadbiskupije. Nakon štoje rektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeni-šta preč. Marko Zubak predstavio kandidate,kardinal Puljić je uputio prigodnu propovijed.Istaknuo je da prvom nedjeljom Adventa zapo-

činju Godinu vjere u Vrhbosanskoj nadbiskupi-ji u skladu sa zaključkom Svećeničkog i Pas to -ralnog vijeća. Napomenuo je da je to u skl adu sodlukom Svetoga Oca da opća Crkva godine2012. započne Godinu vjere. „Vjera je ono izčega se živi i po čemu se živi; ono što izgrađujekulturu jednog naroda i osmišljava život našesvagdašnjice. I ovo današnje ređenje može serazumjeti samo iz vjere u Onoga koji je k namadošao i nama se približio te postao jedan od nasi ustanovio Crkvu na temelju apostola i predaojoj poklad, baštinu vjere kako bi je naviještala isvjedočila te uprisutnjivala djelo otkupljenja“,kazao je kardinal Puljić naglasivši da Crkva, uželji da ostvari to djelo, zaređuje one koji ćenavješćivati riječ Božju, slaviti otajstva i izgrađi-vati zajednicu. Spomenuo je da će bogoslovifranjevci provincije Bosne Srebrene biti zaređe-ni za đakone na drugu nedjelju Doš ašća u žup-noj i samostanskoj crkvi u Kreševu s ciljem bu -đenja novih zvanja.

Kardinal Puljić je potom kazao da Crkvadaje ređenicima ovlast i milost naviještati up r -avo tu vjeru po naviještanju riječi Božje ističu-ći da je trebaju naviještati svojim životom.Rekao je da se Bog služi ljudskim moćima dabi pristupio ljudima, a i sam je čovjekom pos t -ao da bi čovjeku navijestio spasenje. Dodao jeda je čovjek, kako kaže svetopisamski pisac,gli na koju Bog obrađuje. „Svaki od ove četvo-

6.522.320 učenika, 92.971 osnovne škole s30.973.114 učenika, 42.495 škole drugog stup-nja s 17.114.737 učenika, a što je ukupno2.288.258 učenika koji posjećuju druge školeKatoličke crkve i 3.275.440 studenata koji stu-diraju na sveučilištima Katoličke crkve. Uodnosu na prethodnu godinu u stalnom jeporastu broj škola i učenika te studenata nasvim područjima.

Ustanove za raznovrsnu skrb i karitativneustanoveBroj ustanova za raznovrsnu skrb i karita-

tivne ustanove u vlasništvu Katoličke crkve je5.558 bolnica čije su ustanove većinom u Am e -rici (1.721) i Africi (1.209), zatim 17.763 ambu-lanti većinom u Americi (5.495), Africi (5.280) i

u Aziji (3.634), 561 lepra ambulanti većinom uAziji (288) i u Africi (174), 16.073staračkih domo-va, domova za stare i bolesne te domove za trajnotjelesno ili duševno oštećene osobe većinom uEuropi (8.238) i u Americi (4.144), zatim9.956 sirotišta od kojih je jedna trećina u Aziji(3.406), zatim 12.387 dječjih vrtića, 13.736 savje-tovališta za brak najvećim dijelom u Europi(5.948) i u Americi (4.696), 36.933 posebnih šk -ola i 12.800 drugih ustanova najvećim dijelom uAmerici (4.484), Europi (3.939) i u Aziji (1.857).

Crkvena područja, koja su pod vatikanskimZborom za evangelizaciju naroda, na 1. listo-pada 2011. godine iznosi 1.103, a ona su veći-nom u Africi (499) i u Aziji (473), a slijede ihAmerika (85) i Oceanija (46).

(kta)

Zaređena četvorica đakona u sarajevskoj katedrali

412 VRHBOSNA 4/2011

BIL

JE@IM

O

rice mladića ima svoju životnu priču, svoj ži v -otni hod do ovog dana. Ovo đakonsko ređenjesamo je stepenica do svećeničkog ređenja. Uovom vremenu praktikuma oni će pokušatina stojati što više uroniti u riječ Božju, što uv je -rljivije tu riječ svjedočiti i naviještati; oni će iposluživati oltaru te doživjeti otajstvo žrt v -enika, stola Gospodnjega, otajstva otkuplje-nja“, rekao je kardinal Puljić pojasnivši da ćedijeliti pričest i nositi je bolesnicima jer je Kristsnaga u trpljenjima. Kazao je da će ređenici,opredjeljujući se za sveti red, opredijeliti se zabeženstvo te ih ohrabrio da tim opredjelje-njem opredjeljuju se za Krista i Krista donoseljudima. „Ne bojte se svoje slabosti jer uspjehne ovisi od naše snage nego od naše vjere. Za -to je prevažno da ovo ređenje doživite u vjerii svoje povjerenje stavite u Onoga koji vas jepozvao i ušao u vaš život... Crkva vam dajepo seban zadatak: da ona moli na vaša usta i navaša srca. Kad budete molili časoslov, znajteda Crkva moli na vaša usta nadahnutim Bo žj -im riječima“, kazao je kardinal Puljić potičućiređenike da Boga slave i budu neustrašivi.

Osvrćući se na današnje vrijeme, kazao jeda se govori o raznima igrama banaka, politi-ke i moćnika koji govore da je potreban mir, aratuju; govore da je potrebna ljubav, a mržnjušire. Naglasio je da treba dopustiti da Bog pro-govori čovjeku jer je čovjek iz ljubavi i za lju-bav stvoren. Napominjući kako nije lako pliva-ti protiv struje, potaknuo je ređenike da svojuuporište ne stavljaju u zemaljsku stvarnostnego da se u Boga pouzdaju.

Nakon propovijedi kandidati za ređenjeizrazili su svoju spremnost prihvatiti posveće-no beženstvo, obdržavati bogoslužje časova ipoštovanje i poslušnost svom dijecezanskombiskupu. Dok je cijela zajednica molila litanijeSvih svetih, đakoni su ležali prostrti na tlo,nakon čega je kardinal Puljić položio ruke nasvakog od kandidata te izmolio posvetnumolitvu. Potom su novozaređeni đakoni obu-kli službenu liturgijsku odjeću: štolu, koja jeznak dostojanstva i vlasti, i dalmatiku, simbolspasenja, radosti i pravednosti. U oblačenju suim pomogli njihovi župnici iz Novog Travnikavlč. Žarko Vujica i preč. Stipo Knežević te iz

Oštre Luke Boka preč. Bartol Lukić, a vlč. Ale -k sandra obukao je župnik vikar Imena Ma riji -na iz Novog Sada vlč. Marijan Vukov. Na krajusu đakoni primili evanđelistar te s kardinalomPuljićem, nadbiskupom Hoče var om i bisku-pom Vukšićem izmijenili poljubac mira.

Ceremoniju je vodio mons. mr. TomoKnežević, profesor na Katoličkom bogoslov-nom fakultetu u Sarajevu dok je tijekom Misepjevao Bogoslovski zbor „Stjepan Hadrović“.Nakon ređenja uslijedilo je zajedničko slavljeza stolom.

Za đakone su zaređeni:Miodrag Brkan, sin Mate i Dragice rođ. Ke -

pić-Tutić; rođ. 29. listopada 1986. u Travniku,dolazi iz župe Presvetog Trojstva - NoviTravnik. Sjemenište i gimnaziju je završio uTravniku 2006.; na KBF-u Sarajevu je završioteološki studij u trajanju od deset semestara, tesukladno normama Statuta KBF-a stekao aka-demski naslov magistar teologije.

Josip Budimir iz župe Uzašašća Gos po -dinova - Novi Travnik, je sin +Ante i Age, rođ.Djak, rođ. 28. ožujka 1988. u Travniku. Uz real-nu gimnaziju i sjemenište u KŠC-u “PetarBarbarić“ u Travniku završio je i srednju glaz-benu školu. Na KBF-u Sarajevu je pohađao izavršio teološki studij u trajanju od desetsemestara, te sukladno normama Statua KBF-a stekao akademski naslov magistar teologije.

Goran Kosić iz župe ime Marijino - OštraLu ka-Bok, sin je Mate i Marice Kosić, rođ.Stanić, rođ. 14. studenoga 1985. u Brčkom.Gimnaziju je završio u sjemeništu “PetarBarbarić” u Travniku. Teološki studij je završiona Filozofsko-teološkom institutu DružbeIsusove u Zagrebu 5. Srpnja 2010.

Ale ksandar Kovačević iz župe UznesenjaBDM – Vrbas. Aleksandar je sin Stefana i+Nade, rođ. Tot. Rođen 9. studenog 1984. uVrbasu, završio je srednju ekonomsku školu.Na KBF-u u Sarajevu je pohađao i završio teo-loški studij u trajanju od deset semestara, tesukladno normama Statuta KBF-a stekao aka-demski naslov magistar teologije.

(kta)

VRHBOSNA 4/2011 413

Pastoralni kalendar 2012.

414 VRHBOSNA 4/2011

SIJEČANJ 2012.

1 N MARIJA BOGORODICA, Nova godina Međunarodni dan molitve za mir 32 P Bazilije, Grgur, Grgo, Gregor3 U Ime Isusovo, Danijel, Florencije, Genoveva4 S Anđela Folinjska, Emanuel, Borislava5 Č Emilijana, Miljenka, Eduard, Radoslav6 P BOGOJAVLJENJE – TRI KRALJA PMD – Sv. Djetinjstvo7 S Rajmund, Lucijan, Krispin, Zorislav Prva subota: molitva za duhovna zvanja8 N DAN GOSP. – KRŠTENJE GOSPODINOVO Stadlerov dan9 P Hadrijan, Honorat, Julijan, Živko 8

10 U Miltiad, Petronije, Agaton, Dobroslav + Alojzije Žagar 1971.11 S Honorat, Teodozije, Časlav, Neven12 Č Ernest, Tatjana, Bernard + Franjo Momčinović 1957.13 P Hilarije, Remigije, Radovan, Veronika 13-15.I. Druga formacija animatora u Sarajevu

+ Ivan Kulijer 1937.14 S Feliks, Srećko, Rajko, Makrina + Andrija Kordić 1995.15 N DAN GOSPODNJI – 2./godinu + Ljubomir Ivan Roje 1945.16 P Marcel, Oton, Mislav + Jakov Kovačević Stjepić 1991. 517 U Antun opat, Ante, Lucije, Lavoslav + Petar Krajina 199718 S Priska, Margareta Ugarska, Biserka Molitvena osmina za jedinstvon kršćana

+ Stjepan Ilić 1964.+ Smiljan Franjo Čekada 1976.+ Branko Karlić 2007.

19 Č Mario, Ljiljana, Marta, Makrije + Juraj Heruc 1910.+ Jozo Tomić, st. 2006.

20 P Fabijan, Fabijana, Sebastijan 20-22.I. Druga formacija animatora u Odžaku

21 S Agneza, Janja, Neža, Epifanije22 N DAN GOSPODNJI – 3./godinu + Ambrozije Mijić 1946.23 P Emerencijana, Ema, Vjera 4

24 U Franjo Saleški, Bogoslav25 S Obraćenje sv. Pavla, Ananija, Henrik Završetak molitvene osmine za jedinstvo

kršćana+ Josip Kasić 1996.

26 Č Timotej i Tit, Paula27 P Anđela Merici, Anđelka, Julijan, Vital28 S Toma Akvinski, Tomislav, Tomo, Leonid29 N DAN GOSPODNJI – 4./godinu Nadbiskupijski molitveni dan za mir30 P Martina, Tina, Hijacinta, Gordana, Darinka BK BiH i HBK - SA31 U Ivan Bosco, Marcela, Viktor, Klaudije BK BiH i HBK - SA 3

+ Petar Anić 2002.

VRHBOSNA 4/2011 415

VELJAČA 2012.1 S Brigita, Gita, Miroslav, Sever + Anto Vujičić 1990.

+ Dragan Čuturić 2004.2 Č PRIKAZANJE GOSPODINOVO (SVIJEĆNICA) Dan posvećenog života Katedrala 10.30h3 P Blaž, Vlaho, Tripun, Tripo, Oskar + Franjo Bauer 1940.

+ Mato Božić 2009.4 S Maria de Mattias, Eutih, Diodor, Gilbert 4-5.II. dekanatski susret krizmenika

Prva subota: Molitva za duhovna zvanja5 N DAN GOSPODNJI – 5./godinu Dan života6 P Pavao Miki i dr., Doroteja, Dora Sarajevski dekanat

+ Anto Bajić 1993.7 U Maksim, Julijana, Rikard, Držislav Kreševski dekanat 8

+ Nikola \ebić (Gjebić) 1930. + Petar Tunjić 2009.

8 S Jeronim, Jerko, Jozefina, Mladen Stadlerov danŠamački dekanat+ Dragutin Alaupović 1967.

9 Č Skolastika, Apolonija, Sabin, Sabina Brčanski dekant10 P Alojzije Stepinac, Alojzija, Lojzika, Ina, Vjekoslav Patron: Orašje11 S BDM Lurdska, Marija, Mirjana 10-11.II. dekanatski susret krizmenika

Dan bolesnika+ Zvonko Petrović 2004.

12 N DAN GOSPODNJI – 6./godinu13 P Katarina Ricci, Kristina, Božidara Ramski dekanat

Duh.vj. za svećenike 14 U Valentin, Zdravko, Valentina, Vital Duh. vježbe za svećenike 5

+ Josip Matković 1998. 15 S Onezim, Faust, Klaudije, Vitomir, Vito Duh. vježbe za svećenike16 Č Julijana, Julka, Samuel, Daniel, Miljenko Duh. vježbe za svećenike

+ Stjepan Prgomet 1956.17 P Bartol, Benedikt, Flavije 17-18.II. dekanatski susret krizmenika

Žepački dekanat+ Stjepan Fontana 1971.

18 S Šimun, Bernardica Tuzlanski dekanat19 N DAN GOSPODNJI – 7./godinu + Mato Momčinović 1920.20 P Leon Čudotvorac, Lav, Lea Doborski dekanat- duh.vj.21 U Petar Damiani, Damir, Natalija, Zaharija Travnički dekanat 4

22 S Pepelnica (post i nemrs) + Ivan Zirdum 1954.23 Č Polikarp, Romana, Grozdan Bugojanski dekanat24 P Montan, Goran, Modest, Sinerot Sutješki dekanat

+ Danijel Franjo Dujić 1920.+ Ivo Čondrić 1946.

25 S Nestorije, Cezarije, Hrvoje, Donat, Berislav Animatori lit. pjevanja26 N DAN GOSPODNJI – 1. korizmena + Ivan Starčević 1982.27 P Gabrijel Žalosne Gospe, Donat Zadarski Usorski dekanat

+ Petar Perić 1943.28 U Roman, Bogoljub, Vikica, Teofil Derventski dekanat

+ Ivan Pavlinac 1970.29 S Osvald, Ida (kvatre) + Stjepan Oršić 1908.

+ Juraj Majetić 1964.

416 VRHBOSNA 4/2011

OŽUJAK 2012.1 Č Feliks, Albin, David, Hadrijan + Marko Paradžik 1977. 3

+ Šimo Janjić 2003.2 P Iskra, Ines, Čedomil, Lucije (kvatre) + Stanislav Božić 1977.

+ Josip Mikić 2008.3 S Marin, Marinko, Asterije, Ticijan, Kamilo (kvatre) Pastoralno vijeće VN

Prva subota: molitva za duhovna zvanja4 N DAN GOSPODNJI – 2. korizmena Duisburg – Hölz 5 P Teofil, Lucije, Hadrijan, Adrian, Virgil + Zvonimir Blažun 1975.6 U Ruža, Koleta, Agneta, Zvjezdana, Viktor7 S Perpetua, Felicita, Eugen, Efrem, Tereza + Stjepan Marković 1961.

+ Mato Bičvić 1989.8 Č Ivan od Boga, Boško, Ivša, Poncije Stadlerov dan 8

+ Augustin Nikić 1936.9 P Franciska Rimska, Franjka, Fanika 9-11.III, Treća fromacija animatora u Sarajevu10 S Emil, Makarije, Kajo, Simplicije Župska ekonomska vijeća11 N DAN GOSPODNJI – 3. korizmena Nedjelja solidarnosti12 P Bernard, Budislav, Maksimilijan, Fina13 U Patricija, Sabina, Rozalija, Ratka14 S Matilda, Milijana, Borka, Paulina, Eva15 Č Mengin, Zaharija, Veljko, Vjekoslava + Antun Buljan 1964. 5

16 P Hilarije, Julijan, Euzebija, Tacijan 16-18. III. Treća formacija animatora u Odžaku+ Franjo Kovačević 1940.

17 S Patrik, Patricija, Gertruda, Konrad, Domagoj Župska pastoralna vijeća18 N DAN GOSPODNJI – 4. korizmena „Laetare“19 P JOSIP zaručnik BDM, Josip, Josipa, Joso Patron: MO, G. Dubica, Marijindvor,

Rankovići, Špionica, Teslić, Zavidovići,Zenica, KŠC-Sarajevo+ Miroslav Petrović 1990.

20 U Niceta, Dionizije, Vlado BK BiH – MOKan.viz. Banbrdo

21 S Kristijan, Vesna, Vlasta, Serapion, Kasijan BK BiH – MOKan. Viz. Brestovsko

22 Č Oktavijan, Lea Rimska, Leonarda, Jaroslav BK BiH – MO 4

Kan. Viz. Busovača23 P Turbije, Oton, Edmund, Anuncijata, Rebeka Kan. Viz. Deževice

Dekanatski križni put24 S Latin, Javorka, Simon Kan. Viz. Fojnica

+ Rikard Weis 1945.25 N DAN GOSPODNJI – 5. korizmena Patron: Bogoslovija26 P BLAGOVIJEST27 U Lidija, Rupert, Lada Kan. Viz. Gromiljak28 S Priska, Guntram, Renata, Sonja Kan. Viz. Kiseljak29 Č Bertold, Eustazije Kan. Viz. Kreševo

+ Mirko Perčinlić 1966.30 P Zosim, Bogoljub, Bogoljuba, Leonard Kan. Viz. Visoko 3

+ Franjo Jurić 1948.31 S Benjamin, Balbina, Gvido, Natalija

VRHBOSNA 4/2011 417

TRAVANJ 2012. 1 N DAN GOSPODNJI – CVJETNICA Katedrala 10.30h

+ Julijan Kozinović 2010.2 P Franjo Paulski, Teodora, Božidara, Leopold + Ivan Pavao II 2005.

+ Vincencij Ferrerij Paulko 1921.3 U Siksto, Krest, Rikard, Svevlad, Radojko4 S Marija, Maja, Marijan, Izidor, Platon Katedrala 10.30h – Posveta ulja;

PMD – Sv. PetarUskrni susret studenata

5 Č Veliki četvrtak Katedrala 18.00h6 P Veliki petak (post i nemrs) Katedrala 18.00h 8

7 S Velika subota Katedrala 23.00 h+ Franjo Kopić 1929.Prva subota: molitva za duhovna zvanja

8 N USKRS – VAZAM Katedrala 10.30h; Stadlerov dan+ Drago Sučić 1988.

9 P Maksim, Demetrije, Liberan, Libor, Hugo Uskrsno primanje 11h.+ Božo Markotić 1995. + Marko Kamenjaš 2007.

10 U Mihovil, Magdalena, Bonifacije + Ilija Violoni 1945.+ Petar Živković 1985.

11 S Stanislav, Stanko, Stanislava, Filip, Izak + Petar Grgić 1982.12 Č Sofija, Julije I., Zenon, Saba, Damjan + Antun Bogdan 2001.13 P Martin I. papa, Hermenegildo, Ida Klagenfurt 5

14 S Valerijan, Maksim, Zdravko, Lambert Klagenfurt/susret župnika u sjemništu Tr.Kriz: Kopanice 11h TV Orašje 16h TV

15 N DAN GOSPODNJI – 2. uskrsna Kriz: Busovača 11h PSJelaške 11h TVKlagenfurt /Dan KŠC i sjemeništa+ Miodrag Mišković 2008.

16 P Benedikt, Bernardica, Leonida, Optat Kan. Viz. Doljani17 U Šimun, Inocent, Akacije, Ilija, Robert Kan. Viz. Gračac18 S Hermogen, Euzebije, Anastazija, Romano Svećenički Sabor

+ Ivan Turbić 1911.+ Augustin Franjo Vrebac 1940.+ Marko Alaupović 1979.

19 Č Marta, Leon, Berta Kan. Viz. Obri i Sol.Kula+ Antun Dujmušić 1943.

20 P Anicet, Sulpicije, Marcijan, Agneta, Dina Kan. Viz. Prozor+ Bernardin Batvić 1921.

21 S Anzelmo, Konrad Odžak 11h k;N.S.Balegovac 16hK 4

Bistrica/Ž 11h PS;Lovnica 16h PSVareš 11h TV; Vijaka 16h TV/ Susret Zborova

22 N DAN GOSPODNJI – 3. uskrsna G.Dubica 11h k; Svilaj 16h kard.Lug-Br.11h PS; Maglaj 16h PSKakanj 11h TV+ Alojzije Budžinski 1983.

23 P Juraj, Jure, \urđica, \uro, Georg, Adalbert Patron: Derventa, Vitez, Morančani24 U Fidel Sigmarigenski, Fidelis, Fides, Vjera Kan.viz. Rama-Šćit/BK BIH i KVRP

+ Petar Čalić 2010.25 S Marko ev., Marko, Klarencije, Maroje Patron: Gradačac, Ilijaš, Plehan, Potočani26 Č Kleto, Pashazije, Julije, Stanislav, Višnja Kan. Viz. Rumboci

+ Augustin Halili 1976.27 P Ozana Kotorska, Euzebije i Polion Kan. Viz. Uzdol28 S Petar Chanel, Ljudevit M. Grignion, Vital Ministrantsko zborovanje

Potočani 17 h kard,G. Gora 17h PSTuzla 17h TV.

29 N DAN GOSPODNJI – 4. uskrsna Pos.Mahala 11h k; G. Tramošnica 3

i Gradačac 17h.k.Žepče 11h PS. Osova 17. PSŽivinice 11h TV;Par Selo 16h TV.+ Josip Bezić 1893.+ Stjepan Jularić 1999.

30 P Pio V. papa, Venancije + Josip Kalčik 1994.

418 VRHBOSNA 4/2011

SVIBANJ 2012.1 U Josip Radnik, Jeremija, Žigmund Patron: Turbe

Hodočašće u Olovo 11.00hPotkraj 17h PS+ Ivan Mitrović 1912.

2 S Atanazije, Antonin, Boleslav, Boris Kan. Viz. Podhum-Žitače3 Č Filip i Jakov ap., Jakiša, Jakica 4 P Antonina, Florijan, Cvjetko, Cvijeta + Ivan Vlašić 19845 S Peregrin, Maksim Tolisa 11h k; 17h Prud k.

ZE-sv. Josip 11h PS Ovčarevo 17h PSPrva subota: Molitva za duhovna zvanjaSHKM - SISAK+ Anto Alaupović 1948.

6 N DAN GOSPODNJI – 5. Uskrsna Grebnice 11h K, Domaljevac 17h k. 811h N.Bila PS 17h Radunice PSSHKM- SISAK 8

7 P Dujam, Duje, Flavije, Gizela Susret ravnatelja+ Josip Matišić 1921.

8 U Arsen, Amat, Ida, Ulrika Nisch Kan. Viz. Brajkovići; Stadlerov dan+ Marko Nedić 1952.+ Jozo Perić 2005.+ Marko Josipović 2009.

9 S Izaija, Dionizije, Pahomije, Herma, Beata Kan. Viz. Bučići+ Josip Vasilina 1988.

10 Č Ivan Merz, Gospa Trsatska, Job Kan. Viz. Dolac10-11.V. četvrta formacija u Sarajevu

11 P Mamerto, Franjo Hieronim Kan. Viz. Guča Gora12 S Leopold Bogdan Mandić, Nerej, Ahil Patron: Briješće, Dragunja, Maglaj. 5

N. Travnik Presv.Tr.11h k. I Dolac 17 h. k.Boće 17h.PS:+ Anto Šarić 2010.

13 N DAN GOSPODNJI – 6. Uskrsna N. Travnik Uzaš. 11h k.; Travnik 17h – k.Zovik 11h PS Ulice 17 PS

14 P Matija ap., Mate, Matko, Matea (prosni dani)15 U Izidor, Sofija, Sonja (prosni dani) Kan. Viz. Podkraj i Korićani.

+ Jakov Barišić 1942.16 S Ivan Nepomuk, Genadije, Florencije (prosni dani) Kan. Viz. Nova Bila

+ Milidrag Bujas 1991.17 Č UZAŠAŠĆE-SPASOVO (KRIŽI) Patron: Novi Travnik

17-18.V. Četvrta formacija animatora u Odžaku18 P Ivan I. papa, Venancije, Feliks Sol., Srećko Kan. Viz. N.Travnik – Presv.Trojstvo

+ Ivan Subašić 1945 ?19 S Urban, Teofil, Rajko, Ivon Dubrave 11h PS Poljaci 17h PS. 20 N DAN GOSPODNJI – 7. Uskrsna Novi Šeher 11h PS

Birnau – 40g. hod.; HKM Singen- Vilingen+ Petar Ajvazović 1945.

21 P Kristofor Magallanes, Dubravka, Eugen kan. Viz. N.Travnik-Uzašašće G. 4+ Anđelko Franjičević 1954.+ Vlastimil Antun Fijala 1986.

22 U Rita iz Cascie, Helena, Jelka, Renata Kan.viz. Ovčarevo23 S Deziderije, Željko, Želimir, Željana, Spes Kan. Viz. Pećine24 Č Marija Pomoćnica, Ivana, Šimun Stilita Kan. Viz. Rankovići

Patron: Globarice + Andrija Jagatić 1901.

25 P Beda Časni, Grgur VII. papa, Marija Magdalena Kan. Viz. Rostovo+ Caleb Violoni 1917.

26 S Filip Neri, Zdenko Dan mladih – KomušinaTeslić 17h. k.

27 N DAN GOSPODNJI - DUHOVI Sarajevo kat 10,30h – SA-župa 17h.Patron: Fojnica, N.Bila.+ Josip Konopka 1988.

28 P Marija Majka Crkve, German, Vilim, Velimir Kan. Viz. Travnik 3

29 U Euzebije i Polion, Ervin, Većeslav Kan. Viz. Turbe30 S Bazilije, Emilija, Anastazije, Hubert (kvatre) Kan. Viz. Vitez31 Č Pohod BDM, Petronila, Silvije

VRHBOSNA 4/2011 419

LIPANJ 2012.1 P Justin, Mladen, Liberije, Slobodan, Teofil (kvatre) Salzburg – kard.2 S Marcelin i Petar, Erazmo, Eugen (kvatre) Breške 11h. TV;Drijenča 17h. TV.

Innsbruck- kard.Prva subota: Molitva za duhovna zvanja+ Vinko Vidaković 2006.

3 N DAN GOSPODNJI – PRESVETO TROJSTVO Lukavac 11h TV;Dragunja 17h. TV.Innsbruck – kard.Patron: N. Sarajevo, N. Travnik.

4 P Kvirin Sisački, Optat, Nikola, Predrag + Marijan Ivandić 1945. 8

+ Josip Perčinlić 1945.+ Mirko Radoš 1945.

5 U Bonifacije, Bono, Dorotej, Eutih, Franko + Stjepan Ezgeta 1933. + Stjepan Pašalić 1959

6 S Norbert, Artemije, Paulina, Neda7 Č TIJELOVO – BRAŠANČEVO + Franjo Bulić 1999.8 P Fortunat, Vilim Stadlerov dan

8-10. VI. Nacionalna završnica KMNL-a u Sarajevu+ Ivan Barčanec 1993.

9 S Efrem, Diomed, Kolumban, Rikard Vitez 11h.k; Brajkovići 17h.k.Šikara 11h TV, Husino 17h. TV.+ Franjo Kralik 1976.

10 N DAN GOSPODNJI – 10./godinu Rankovići 11h k. Bučići 17h k.Morančani 11h TV.Špionica 17h TV+ Vladislav Gagulić 1964.

11 P Barnaba ap., Borna, Ratimir, Roza, Ruža 5

12 U Bazilid, Onofrije, Leon, Lav, Eshil, Placid Busovača 18h-kard.13 S Anto Padovanski, Anto, Antun, Antonija Patron: Boće, Bugojno, Bukovica, Busovaća,

Dobretići, Drijenča, Gračac, Lukavac, Rastičevo,Sivša, Sočanica, G.Močila-Sijekovac,Vukanovići, Žepče, Podhum – Žitače.

14 Č Rufin, Valerije, Zdravko, Zdravka, Elizej15 P Srce Isusovo, Amos, Vid, Vito, Toma, Germana Patron: Vidovice;

VN,Katedralna župa, B. Šamac, Brčko, Čajdraš, Doboj, Glavice, N. Selo, Pečine,Prozor, Zvornik.

16 S Srce Marijino, Auro, Zlatko, Zlata, Aurelije, Beno Patron:Foča k Dervente, Posavska Mahala,Sk. Gračanica.

17 N DAN GOSPODNJI – 11./godinu Vanjska proslava Srca Isusova VN- katedrala18 P Marko i Marcelijan, Paula, Amando19 U Romualdo, Gervazije, Protazije, Deodat + Marijan Džojić 1921. 4

20 S Margareta, Naum Ohridski, Florencija 20-30. VI. Friedensgrund BiH.+ Josip Fuchs 1954.

21 Č Alojzije Gonz., Alojzija, Lojzika, Vjekoslav Patron: Sjemenišna crkva u Travniku+ Nikola Burić 1993.

22 P Paulin, Ivan Fišer, Toma More, Flavije Duh. Obnova ministranata u Travniku+ Mato Ivkić 1993.

23 S Marija, Josip, Flavije, Aron Pećine 11h k.Ministranti u TravnikuPodmilačje 18.h.-kard.+ Anto Luter 1992.

24 N RO\ENJE IVANA KRSTITELJA, Ivan, Ivana Ministranti u TravnikuParon: B. Brdo, D. Tramošnica, Jelah, Sutjeska,Lug-Brankovići, Otinovci, Podmilačje,Tarčin, Travnik, Uzdol, Živinice.

25 P Maksim, Prosper, Adalbert, Salamon + Jozo Tomić ml. 2007.26 U Ivan i Pavao, Virgilije, Zoran, Deodat27 S Ćiril, Ladislav Ugarski, Kristofor, Vlatko 3

28 Č Irenej, Mirko, Vincenta, Vinka, Lucija29 P Petar i Pavao ap., Paula, Krešimir Svećeničko ređenje

Patron: Brajkovići, G.Komušina, Kakanj,Kulina, Lovnica, N. Selo – Balegovac, Tuzla.

30 S Prvomučenici Svete Rimske Crkve, Bazilid + Dragutin Kamber 1969.

420 VRHBOSNA 4/2011

SRPANJ 2012.1 N DAN GOSPODNJI – 13./godinu2 P Oton, Višnja, Ostoja 2-7.VII. Mali putokazi u Život.

+ Anton Jeglič 1937.3 U Toma ap., Tomislav, Tomo, Rajmund 8

4 S Elizabeta Portugalska, Elza, Laura, Berta5 Č Ćiril i Metodije, suzaštitnici Europe Patron: Crkva bogoslovije

+ Krunoslav Draganović 1983.6 P Marija Goretti, Marica, Romul, Suzana, Agata + Stipo Barišić 1944.7 S Vilibald, Vilko, Benedikt XI., Odon, Goran Prva subota: Molitva za duhovna zvanja8 N DAN GOSPODNJI – 14./godinu Stadlerov dan9 P Marija Propetoga Isusa Petković, Marija10 U Feliks, Filip, Rufina, Viktorija 10-17. VII. Specijalizacija animatora

+ Marijan Šoljić 1986.11 S Benedikt opat, zaštitnik Europe, Pio, Olga + Nikola Pranjić st. 1998. 5

12 Č Proklo, Hilarije, Fortunat, Mohor, Živko BK BiH - BL13 P Majka Božja Bistrička, Henrik, Ezdra BK BiH – BL14 S Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar BK BiH – BL15 N DAN GOSPODNJI – 15./godinu Patron: Banja Luka, Visoko16 P Gospa Karmelska, Karmela, Karmelo Patron: Karmeličanke na Stupu

+ Božidar Bralo 1945.+ Ivan Šarić 1960.

17 U Branko, Nadan, Hijacint, Rufina, Marcelina18 S Emilije, Emilija, Ljuba, Teodozija, Bruno19 Č Makrina, Simah, Aura, Zora, Zlatka, Zlata 4

20 P Ilija Tišbijac pr., Apolinar, Ilija, Ilko, Ilinka Patron: B.Brod, Čemerno, Doljani, Kandija,Koričani, Kiseljak, N.Šeher, Rostovo, S.Kula,Turić, Ularice, Zenica.

21 S Lovro Brindiški, Danijel pr., Dane, Danica + Ivan Rajić 1989.22 N DAN GOSPODNJI – 16./godinu Kardinal u BL.

+ Andrija Antunović 1934. + Dominik Stojanović 2009.

23 P Brigita Švedska, suzaštitnica Europe, Ezekijel24 U Kristina, Eufrazija, Boris, Ljudevita 24.VII.- 7.VIII- Internacionalni kamp Friedensweg25 S Jakov ap., Jakša, Jaka; Kristofor, Krsto + Branko Grulich 1989.26 Č Joakim i Ana – roditelji BDM, Anka, Anica Patron:Banbrdo, Domaljevac, Par Selo, 3

Potkraj, Radunic, Žabljak.+ Andrija Avelin Predmersky 1914.

27 P Klement Ohridski i Gorazd, Klemo, Celestin I. + Ladislav Buljan 1986.28 S Prohor, Nikanor, Viktor I., Nazarije, Celzo29 N DAN GOSPODNJI – 17./godinu30 P Petar Krizolog, Julija, Maksima31 U Ignacije Lojolski, Vatroslav, Fabije, Ognjen Patron: Grbavica

VRHBOSNA 4/2011 421

KOLOVOZ 2012.1 S Alfonz Liguori, Jonatan2 Č Euzebije, Petar Juliani, Stjepan I., Krunoslav Patron: G.Tramošnica 8

+ Drago Čujić 1939.3 P Augustin Kažotić, Martin, Salvator, Spaso + Martin Anić 2006.4 S Ivan Marija Vianney, Justin, Krescencije Prva subota: Molitva za duhovna zvanja5 N DAN GOSPODNJI – 18./godinu Patron: Deževice, Poljaci6 P Preobraženje Gospodinovo, Just, Oktavijan Patron: Borovica

+ Ivan Trobentar 1977.+ Rudolf Römer 1982.+ Franjo Tomašević 2007.

7 U Siksto II. papa, Kajetan, Donat, Albert8 S Dominik, Nedjeljko, Dinko, Dominko, Neda Stadlerov dan

Patron: Goražde+ Emil Stjepan Čondrić 1945. + Viktor Šifner 2005

9 Č Terezija Benedikta od Križa, zaštitnica Europe + Antun Mohorić 1937. 5

10 P Lovro, Lovorko, Lovorka, Laura, Klaudije11 S Klara, Jasna, Jasminka, Suzana, Rufin Patron: Klarise u Brestovskom

Komušina 11h k,+ Dragutin Čelik 1958. + Joso Filipović 2006. + Marko Jozinović 1994.

12 N DAN GOSPODNJI – 19./godinu + Zvonko Raić 1998. 13 P Poncijan i Hipolit, Poncije, Antioh, Maksim + Ivan Kristić 1960.

+ Josip Džajkić 2000. 14 U Maksimilijan Marija Kolbe, Kova, Koviljka Komušina 18.00h

+ Stjepan Gašparević 1937.15 S VELIKA GOSPA, Marija, Mara, Tarzicije Patron: Breške, Dolac, Haljinići, Komušina,

Koraće, Kreševo, Olovo, Osova, Rama-Šćit,Suho Polje, G.Vakuf-Uskoplje, Stup, Tolisa.Kardinal – Stup 19h

16 Č Stjepan Ugarski, Rok, Roko, Krunoslav, Kruno Patron: Prud+ Ivan Dujmušić 1937.

17 P Miron, Klara, Natalis, Natalija; Urzicin 4

18 S Jelena Križarica, Jelka, Jela, Helena, Leonardo + Marko Majurić 1933.19 N DAN GOSPODNJI – 20./godinu + Stjepan Sokolović 1972.20 P Bernard, Samuel pr., Maria de Mattias + Tomo Igrc 1938. 21 U Pio X. papa, Agaton, Sidonije Susret g. - Lepoglava

+ Izidor Poljak 1924.22 S BDM Kraljica, Vladislava, Regina Susret g. - Lepoglava

Patron: Bijeljina23 Č Ruža Limska, Ružica, Rozalija, Roza; Flavio24 P Bartol ap., Bare, Bartolomej, Bariša; Emilija + Nikola Krilić 1924. 3

25 S Ljudevit, Josip Kalasancijski, Sever26 N DAN GOSPODNJI – 21./godinu27 P Monika, Cezarije, Amadeo, Bogoljub, Anđelka Duh.vj. Murska Sobota – kard.28 U Augustin, August, Tin, Pelagije, Vivian, Živko D.vj. Murska Sopbota – kard.29 S Glavosijek Ivana Krstitelja, Ivan, Bazila Patron: Odžak30 Č Petar, Margarita, Didakd.vj. Murska Sobota – kard.31 P Josip iz Arimateje i Nikodem, Aristid, Aida 8

422 VRHBOSNA 4/2011

RUJAN 2012.1 S Jošua, Siksto, Terencije, Verena, Viktor Prva subota: molitva za duhovna zvanja

Katehetski dan 2 N DAN GOSPODNJI – 22./godinu3 P Grgur Veliki papa, Grga, Gregor, Gordana + Božidar Bralo 1945

Seminar za jurisdikciju4 U Mojsije, Marin, Bonifacije I., Ida, Irmgard Seminar za jurisdikciju5 S Majka Terezija, Urban, Teodor, Božidar 6 Č Zaharija pr., Eleuterij, Magnus7 P Marko Križevčanin, Markica, Regina, Dragica8 S MALA GOSPA, Hadrian, Amon, Serafina Stadlerov dan 5

Patron: Bežlja, Brestovsko, Brusnica,Husino, Modriča, Ulice+ Ivan Kozinović 1931

9 N DAN GOSPODNJI – 23./godinu Skup sv. Egidija u SA10 P Nikola Tolentinski, Pulherija, Sebastijan Skup sv. Egidija u SA

+ Tomislav Jablanović 1986.11 U Adelfo, Gašpar, Bonaventura Skup sv. Egidija u SA12 S Ime Marijino, Mirjam, Gvido Kan. Viz. Bos. Šamac

Patron: Gromiljak, Oštra Luka-Bok, Svilaj.13 Č Ivan Zlatousti, Zlatko, Amat, Ljubo, Ljuba Kan. Viz. Domaljevac

Obljetnica posvete Prvostolnice14 P Uzvišenje svetog križa, Višeslav, Slavko Patron: Franjevačka prov. Bosna Srebrena;

Bistrica k/Žepča; Jelaške, Klopče.+ Dragutin-Augustin Dujmušić 1916.+ Milivoj Čekada 1961.

15 S Žalosna Gospa, Dolores, Valerije, Valerija Patron: Čardak; + Floro Čulinović-Čulina 1996.+ Mato (Matej) Pezer 1959.

16 N DAN GOSPODNJI – 24./godinu Katehetska nedjelja 4

+ Tadija Mihačević 195517 P Robert Bellarmino, Robert, Lambert Kan. viz. Grebnice18 U Josip Kupertinski, Ariadna, Senarije Kan. Viz. Kopanice19 S Januarije, Eustahije, Teodor (kvatre) + Marijan Pešić 1991.

Dijecezanski svećenici20 Č Andrija Kim Taegõn i dr., mučenici Kan. Viz. Orašje21 P Matej ap. i ev., Mate, Matea (kvatre) Kan. Viz. Oštra L.-Bok

+ Anto Zajec 1982.22 S Emerita, Mauricije, Silvan, Silvana, Oton (kvatre) Kan. Viz. Prud 3

23 N DAN GOSPODNJI – 25./godinu24 P Anatolij, Vuk, Dalmacije, Pacifik Kan. Viz. Tišin

+ Franjo Gavran 1980.+ Ivan Ćoruša 2001+ Stjepan Džalto 2008.

25 U Kleofa, Firmin, Tvrtko Kan. Viz. Tolisa+ Tadija Jukić 2011.

26 S Kuzma i Damjan, Damjana; Gideon, Kresencija Kan. Viz. Vidovice+ Mato Bekavac 1938.+ Čedomil Čekada 1981.

27 Č Vinko Paulski, Vincent, Vinko, Vinka, Gaj 27.-30. IX. ..72 sata bez kompromisa28 P Vjenceslav, Venzo Većeslav, Lovro Ruiz29 S Mihael, Gabrijel, Rafael, arkanđeli Patron: Kolibe, Kopanice, Ovčarevo, Vareš

+ Anto Paradžik 2004.30 N DAN GOSPODNJI – 26./godinu 8

VRHBOSNA 4/2011 423

LISTOPAD 2012.1 P Terezija od Djeteta Isusa, Terezija, Tereza Patron: Bistrica k/Uskoplja2 U Anđeli Čuvari, Anđeo, Anđelko, Anđela + Viktor Vincens 1989.

+ Franjo Pilić 1996.3 S Dionizije, Areopagita, Kandida, Svjetlana4 Č Franjo Asiški, Franjo, Franka, Franciska Patron: Dobrinja, G. Gora, Rumboci,

S. Slatina, Šikara, Zovik, Žeravac.+ Petar Vidović 1984.

5 P Mauro, Placid, Miodrag, Faustina Kowalska6 S Bruno, Fides, Vjera, Vjerica Prva subota: molitva za duhovna zvanja.7 N DAN GOSPODNJI – 27./godinu Patron: Krepšić

+ Stjepan Hadrović 1934.+ Drago Dujmušić 1943.+ Anto-Emil Čehulić 1982.

8 P Demetrije, Pelagija, Hugo Stadlerov dan 5

9 U Dionizije, Dionizija, Ivan Leonardi, Abraham pat. Sjednica Zbora konzultora10 S Danijel, Samuel, Hugolin, Angela Sjednica Sveć. vijeća VN

+ Josip Lušić 1991.11 Č Filip, Andronik, Mainard, Gaudencije12 P Maksimilijan, Makso, Velibor; Serafin13 S Teofil, Bogoljub, Romul, Venancije Hodočašće u Mariju Bistricu14 N DAN GOSPODNJI – 28./godinu15 P Terezija Avilska, Tereza, Tekla 4

16 U Hedviga, Marija Margareta Alacoque17 S Ignacije Antiohijski, Vatroslav, Vatro18 Č Luka ev., Luka, Lukica, Lukša, Amabilis Patron: KBF, Novi Grad-SA19 P Ivan Brebefski, Pavao od Križa, Petar Alkantarski + Juraj Ćosić 1918.

+ Marko Tvrtković 1940.+ Andrija Mlakić 1959.+ Stjepan Kočiš 1980.

20 S Kornelije, Andrija, Adelina, Vendelin + Mato Adžamić 1990.Hodočašće na Bobovac

21 N DAN GOSPODNJI – 29./godinu Misijska nedjelja+ Ivan Gojsilović 1934.+ Jozo Vidaković 2005.

22 P Marko Jeruzalemski, Filip Dan Nadbiskupijskog centra 3

za pastoral mladih + Ivan Pavao II.+ Antun Jović 1916.+ Josip Kudić 2000.

23 U Ivan Kapistranski, Teodoret, Severin + Josip Riffel 1918.+ Ivan Jablanović 1957.

24 S Antun Marija Claret, Proklo Carigradski25 Č Katarina Kotromanić, Krizant, Darija, Krispin Obljetnica posveta vlastitih crkava

+ Rudolf Klamfl 1994.26 P Dimitrije Srijemski, Dmitar, Lucijan, Marcijan27 S Namat, Bartol, Bartolomej, Bare, Flor, Florijan + Viktor Baier 1998.28 N DAN GOSPODNJI – 30./godinu29 P Narcis, Honorat, Časlav 8

30 U Marcijan, Marcel, Marsela, Klaudije, Gerard31 S Wolfgang, Vuk, Vukmir, Kristofor

424 VRHBOSNA 4/2011

STUDENI 2012.1 Č SVI SVETI Katedrala 10.30h;

Groblje Sv. Josipa 15.00h.2 P DUŠNI DAN Groblje Bare 11.00h

+ Ivan Ćavar 2007.3 S Martin iz Porresa, Silvija, Berard, Ida Prva subota: Molitva za duhovna zvanja

+ Petar Zubak 1931.4 N DAN GOSPODNJI – 31./godinu Susret roditelj u sjemeništu u Travniku

Dan zahvalnosti5 P Svi srijemski mučenici, Elizabeta, Emerik BK BiH - SA

+ Anton Zorko 1928.6 U Melanija, Leonard pustinjak, Teobald, Kristina BK BiH – SA7 S Baldo, Lazar stilita, Engelbert, Anđelko BK BiH - SA 5

+ Danijel Pušić 1973.+ Mijo Thon 1986.

8 Č Gracija Kotorski, Klaudije, Nikostrat Stadlerov danDan teologije ofm

9 P Posveta Lateranske bazilike, Vito, Vitomir10 S Leon Veliki papa, Lavoslav, Lav, Demetrije11 N DAN GOSPODNJI – 32./godinu Patron: Bučići 4

+ Josip Skalec 1928.12 P Jozafat, Kunibert, Didak + Ante Petrović 1986.13 U Stanislav Kostka, Mitar, Ivan Trogirski14 S Nikola Tavelić, Nikolina, Nikoleta15 Č Albert Veliki, Albertina, Sidonija, Leopold16 P Margareta Škotska, Gertruda, Gera + Anto Livajušić 1974.17 S Elizabeta Ugarska, Alfej i Zakej + Anto Čondrić 1971.18 N DAN GOSPODNJI – 33./godinu19 P Obadija pr., Maksim, Matilda, Salomeja20 U Feliks iz Valoisa, Srećko, Edmund + Franjo Mikić 1927. 3

21 S Zdravka, Zdravko, Valent, Valentina + Nikola Mandić 1937.+ Stjepan Lukić 1962.+ Juraj Zirdum 1982.

22 Č Cecilija, Benigna, Dobrila23 P Klement I. papa, Kolumban, Felicita, Lukrecija24 S Andrija Dung-Lac i dr., Krizogon + Franjo Horvat 1975.25 N DAN GOSPODNJI – KRIST KRALJ Patron: Cer

+ Vlado Jurjević 1993. + Ambrozije Mikić 2008.

26 P Siricije, Konrad, Delfina + Ivan Miletć 1943.27 U Fakundo, Virgil, Maksim, Valerije28 S Jakov Markijski Patron: Grebnice 8

29 Č Saturnin, Filomen, Iluminata + Franjo Malešić 1927.30 P Andrija ap., Andrija, Andro, Andrea + Ivan Mršo 2000.

VRHBOSNA 4/2011 425

PROSINAC 2012.1 S Nahum pr., Florencija, Leoncije, Kazimir Prva subota: molitva za duhovna zvanja2 N DAN GOSPODNJI – 1. Došašća \akonsko ređenje3 P Franjo Ksaverski, Sofonija pr., Lucije4 U Ivan Damašćanski, Barbara, Melecije, Adolf Kol. Patron: Breza5 S Krispina, Saba + Josip Rajić 1951.

+ Anto Lamešić 1973.6 Č Nikola biskup, Niko, Nikša, Nikica 5

7 P Ambrozije, Ambroz, Sabina, Urban8 S BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BDM, Imakulata Patron: Crkvice, Dubrave, Vijaka,

SA-Katedrala.+ Josip Stadler 1918. + Ilija Gabrić 1948.

9 N DAN GOSPODNJI – 2. Došašća + Juraj – Dobroslav Veselčić 1930.10 P Gospa Loretska, Julija + Josip Divić 1968.11 U Damaz, Danijel, Hugolin, Artur12 S BDM Guadalupska, Spiridon, Špiro (kvatre)13 Č Lucija, Luca, Svjetlana, Otilija + \uro Gračanin 1973. 4

14 P Ivan od Križa, Venancije, Fortunat (kvatre)15 S Drinske mučenice, Valerijan, Viktorija (kvatre) + \uro Cezner 1944.16 N DAN GOSPODNJI – 3. došašća „Gaudete“ Nedjelja Caritasa17 P Modest, Hijacint + Luka Janjić 1996.

+ Filip Josipović 2001.18 U Malahija pr., Gracijan19 S Anastazije, Urban, Vladimir, Eva + Zvonimir Baotić 1995.20 Č Zefirin, Slobodan + Ambrozije Benković 1970. 3

+ Ivan Koščak 1915.21 P Petar Kanizije, Mihej pr.22 S Toma Holland23 N DAN GOSPODNJI – 4. Došašća24 P Badnjak, Spomen svih svetih Isusovih predaka SA. Kat. 24.00 Polnoćka25 U B O Ž I Ć Katedrala 10.30h

+ Nikola Mlakić 1961.26 S Stjepan prvomučenik, Stjepko, Kruno Božićni prijem 11,00h.27 Č Ivan ap. i ev., Ivan, Ivana, Ivančica + Antun Ćović 1968.28 P Nevina dječica, Neven, Nevenka, Mladen 8

29 S Toma Becket, Tomislav, David kralj30 N SVETA OBITELJ ISUSA, MARIJE I JOSIPA Patron: Kupres31 P Silvestar I. papa, Silvio, Donata, Paulina Kat. Zahvalnica 18.00h

+ Nikola Odić 1911.

Documents

VRHBOSNA - Slu`beno glasilo Vrhbosanske nadbiskupijevrhbosanska-nadbiskupija.org/wordpress/wp-content/...raga braćo i sestre! Navještati Isusa Krsta jednog Spastelja svjeta “predstavlja