BIJELA KNJIGA 2008 PRIORITETNA RJEŠENJA ZA PREPREKE ULAGANJIMA I RAZVOJU BOSNE I HERCEGOVINE

Improving the Business Environment in BiH

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

2

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

3

BIJELA KNJIGA 2008

Redaktori:

Prof. dr David King g-đa Ajla Mostarac, Vijeće stranih investitora

decembar, 2008.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

4

Obaviještenje o autorskom pravu Ovim se daje dozvola za korištenje, kopiranje i distribuciju sadržaja ovog dokumenta u bilo kojem obliku i bez naknade, bez naknade autorskih prava i zvaničnog zahtjeva upućenog Upravnom odboru Vijeća stranih investitora, pod uslovom da kopije nisu napravljene ili distribuirane u cilju ostvarivanja dobiti i da se autorska prava Vijeća stranih investitora priznaju, uz navođenje datog izvora. Vijeće stranih investitora ne jamči, ne garantuje, niti podnosi žalbu u vezi sa aktuelnošću, tačnošću, pouzdanošću ili bilo kojim drugim aspektom vezanim za ovaj dokument. Vijeće stranih investitora ni pod kakvim uslovima ne može biti odgovorno za bilo kakvu direktnu, indirektnu, posebnu, slučajnu ili posljedičnu štetu, ili za bilo kakvu naknadu štete koja bi proistekla iz ili u vezi sa korištenjem ovog dokumenta, po bilo kojoj teoriji odgovornosti, čak i ako je obaviješten o mogućnostima takve naknade štete.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

5

SADRŽAJ 1. PREDGOVOR ....................................................................................... 7

2. IZVRŠNI SAŽETAK .............................................................................. 9

3. O VIJEĆU STRANIH INVESTITORA ..................................................... 17

4. PREPREKE ULAGANJU ....................................................................... 18

4.1. POSLOVNA REGISTRACIJA ............................................................. 19

4.2. PRIVREMENI BORAVAK I RADNA DOZVOLA .................................... 25

4.3. POREZI.......................................................................................... 31

4.4. GRAĐEVINSKE DOZVOLE................................................................ 39

5. ČLANOVI VSI-A................................................................................. 45

6. ZASLUGE .......................................................................................... 47

7. REFERENCE....................................................................................... 49

8. PRILOZI ........................................................................................... 51

8.1. PRILOG A....................................................................................... 53

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

6

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

7

1. PREDGOVOR Bijela knjiga je publikacija koju Vijeće stranih investitora (VSI) objavljuje godišnje. Njena svrha je da bh. vlastima pruži program prioritetnih reformi kojima bi se pristupilo rješavanju ključnih prepreka ulaganjima u Bosnu i Hercegovinu (BiH) i pružila podrška BiH na njenom putu ka Evropskoj Uniji. U današnjem okruženju punom promjena, neophodno je kreirati povoljnu poslovnu klimu i imati vladine institucije koje pružaju punu podršku domaćim i stranim investitorima. Nažalost, zbog regionalne nestabilosti i kompleksnosti unutrašnje strukture, BiH je i dalje u mnogim dijelovima svijeta viđena kao zemlja visokog rizika za ulaganje. Uprkos kompleksnosti poboljšanja su moguća, ali su jedino ostvariva kroz zajedničke napore svih nivoa vlasti. U vremenu finansijskih i ekonomskih previranja, fluktuacije u direktnim stranim ulaganjima su očekivane, ali usporeno pokretanje ekonomskih reformi i otklanjanje prepreka stranim ulaganjima ostaviće BiH iza susjednih zemalja koje su u proteklom periodu bile proaktivne. Mi se nadamo da će potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa Evropskom unijom označiti novo poglavlje u istoriji BiH i da će vladini zvaničnici ubrzati reforme da bi se obezbijedila predvidivost i transparentnost u poslovnom okruženju. Kroz podršku i partnerstvo sa svim nivoima vlasti, VSI neće štediti napore da pruži podršku daljnjem unaprijeđenju poslovnog okruženja i ekonomskom napretku zemlje. Otvoreni smo za sve komentare i radujemo se produktivnoj saradnji u narednim godinama sa svim zainteresovanim stranama. I na kraju, koristimo priliku da se zahvalimo VSI članstvu na uloženom vremenu i ljudskim resursima angažovanim na pripremi i razvoju Bijele Knjige 2008.

Tie Sosnowski VSI Predsjednik i u ime članova Upravnog odbora

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

8

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

9

2. IZVRŠNI SAŽETAK Strana ulaganja su jedan od najvažnijih faktora ekonomskog rasta tranzicijskih ekonomija poput Bosne i Hercegovine. Veća strana ulaganja, koja su u nekim godinama dostizala iznose od 10% GDP, su pomogla da se transformišu ekonomije Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, zemalja ispred kojih je ekonomija nekadašnje Jugoslavije prednjačila. Strana ulaganja su pomogla ovim zemljama da se pridruže Evropskoj Uniji, a također su dala značajan doprinos rastu zaposlenosti i prihoda u tim zemljama. BiH postepno poboljšava svoju poziciju kao lokacija za strana ulaganja. Vijeće stranih investitora je svjesno toga zato što su naše investicije ovdje. Ali ovaj napredak je ipak prespor. BiH gubi dragocjeno vrijeme time što ne uspijeva da radikalnije liberalizuje svoje poslovno okruženje. U brojim publikacijama posvećenim analizi poslovnog okruženja, BiH iz godine u godinu sve više zaostaje po pozicijama u odnosu na druge zemlje. To je vidiljivo i po grafikonu niže koji poredi BiH sa dvije druge zemlje u regionu.

Grafikon 1 Indikatori privlačenja investicija

Izvor: Svjetska banka IFC Pregled poslovnog okruženja1

1 http://rru.worldbank.org/BESnapshots

Index ekonomske slobode (Heritage) Plava

Doing Business (Svjetska banka) Crvena

Konkurentnost (WEF) Zelena

Korupcija (Svjetska banka) Ljubičasta

Kreditni rejting (Institutional Investor) Narandžasta

Albanija BiH Hrvatska

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

10

Osim kreditnog rejtinga, u preostale četiri bitne kategorije poslovnog okruženja, pozicija BiH je u protekle tri godine pala. Sa druge stane, Albanija je značajno unaprijedila svoju poziciju u većini posmatranih kategorija i sada se nalazi na znatno višim pozicijama nego BiH u Izvještaju Svjetske Banke „Doing Business”. Hrvatska je ostala na istom nivou, ali je opet u svim kategorijama bolje rangirana od BiH. U našem prvom izdanju Bijele Knjige (Bijela knjiga 2007), identificirali smo dvije ključne oblasti u poslovnom okruženju koji su rangirane u izvještajima Svjetske banke. To su oblasti pokretanja poslovanja i registracija vlasništva – koja je ključna za građevinski sektor. Naveli smo da je u 2006 godini BiH bila pozicionirana posljednja u jugoistočnoj Evropi u obje navedene kategorije. Nažalost, i nakon dvije godine, BiH nije pokazala napredak u ove dvije oblasti. Naime u posljednjem izdanju za 2008 godinu, ponovo je na zadnjem mjestu.

Grafikon 2 Pokretanje poslovanja

Grafikon 3 Registracija vlasništva

Pozicija / 181 zemlja

Turska

Moldavija

Bugarska

Albanija

Makedonija

Srbija

Slovenija

Hrvatska

Rumunija

Crna Gora

BiH

Makedonija Rumunija Slovenija

Turska Albanija

Bugarska Moldavija Crna Gora

Srbija Hrvatska

BiH

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

11

Od zemalja jugoistočne Evrope, BJR Makedonija prednjači u postupku registracije kompanija, Rumunija, Slovenija i Turska su također u prvih 50 zemalja. BiH je daleko iza pretposljednje Hrvatske. U registraciji vlasništva Turska zauzima prvo mjesto, a BiH je ponovo zadnja. Pogoršavanje pozicije BiH nije nužno odraz lošijeg poslovnog okruženja – neka poboljšanja su ostvarena. Međutim, druge zemlje su se daleko ozbiljnije posvetile reformama od BiH, te su mnogo brže realizovale poboljšanja nego BiH. To znači da BiH još uvijek gubi uprkos svojim skromnim poboljšanjima: strana ulaganja će otići u neke druge zemlje, jer su investitori imali bolji izbor. U junu 2008 godine, Svjetska banka je objavila istraživanje “Doing Business” fokusirano samo na glavne gradove u zemljama jugoistočne Evrope. Od 22 posmatrana grada u Srbiji, BJR Makedoniji, Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, tri najveća BiH grada su nažalost rangirana na tri posljednja mjesta u oblasti lakoće pokretanja poslovanja – Banja Luka je na 20om, Sarajevo na 21om a Mostar na 22om mjestu. Što se tiče vremena potrebnog da se dobiju sve dozvole za gradnju poslovnog objekta, Mostar je ponovo bio posljednji (530 dana), Sarajevo pretposljednje (470 dana), a Banja Luka je na 16om mjestu (300 dana). U oblasti lakoće registrovanja vlasništva, Banja Luka, Sarajevo i Mostar su ponovo zauzeli posljednje tri pozicije, jer je potrebni vremenski period bio 5 do 10 mjeseci, a za registraciju je potrebno od 7 do 11 zasebnih procedura. Ovo su izuzetno razočaravajući rezultati za velike poslovne centre u našoj zemlji. Vijeće stranih investitora se prvenstveno bavi poboljšanjem poslovnih, zakonskih i regulatornih pitanja. U ovoj Bijeloj knjizi obuhvatili smo četiri ključne oblasti: registraciju kompanija, dobijanje radne dozvole i dozvole boravka za strane radnike, reformu poreza, i dobijanje građevinskih dozvola. Na isti način kao i u našoj prvoj Bijeloj knjizi (objavljenoj u aprilu 2007 godine), mi ne pokušavamo prezentirati sveobuhvatni pregled svih potrebnih reformi. Mi želimo identificirati kratku listu prioritetnih reformi koje se realno mogu implementirati u toku sljedećih 12 mjeseci. Nažalost, neki od prioriteta koje smo ovdje naveli već su bili prezentirani prije 18 mjeseci u našoj prvoj Bijeloj knjizi, i iako smo mislili da će se oni moći implementirati tokom 2007 godine, to se nije dogodilo. Kako bismo olakšali usvajanje predloženih reformi, u ovoj Bijeloj knjizi smo donekle smanjili obim prijedloga sa ranijih pet na četiri oblasti. Zadržali smo pitanja dozvola za registraciju kompanija, poreza i građevinskih dozvola, izostavili smo pitanja politike poslovnog financiranja i trgovine, a dodali pitanje radnih dozvola za strance. Također smo pokušali da budemo detaljniji i precizniji u našim pojedinačnim preporukama u okviru navedenih oblasti. U sljedećoj tabeli dat je sažetak četiri razmatrane oblasti i prezentirana je “top-10-lista” individualnih reformskih preporuka u ovim oblastima.

Tabela 1 Otklanjanje prepreka u 2008

Oblast Problem Ključne preporuke Poslovna registracija

o Notari o Registracija stranih

investicija pri BiH Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

o Kantonalne/opštinske inspekcije

Zakonodavstvo: o U FBiH, omogućiti

kompanijama da se na osnovu izjave mogu registrovati i početi obavljati aktivnosti, a da inspekcija može naknadno pregledati prostorije

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

12

Oblast Problem Ključne preporuke

o Opštinski sudovi o Zakon o elektronskom

potpisu

o Uvesti postupak “solemnizacije” između advokata i notara

o Puna implementacija Zakona o elektronskom potpisu

o Zakonom utvrđeni rokovi da se poštuju od strane sudova u cijeloj zemlji i inspekcija u FBiH

Praktični aspekti: o Uspostaviti One-Stop

Shop za postupak registracije

o Uspostaviti “e-registraciju” – online poslovnu registraciju

o Uvesti otvorenu telefonsku liniju u okviru registarskih odjeljenja pri sudovima

o Na web portalima nadležnih državnih/entitetskih institucija objaviti informacije o registracijskom postupku

Upravljanje ljudskim resursima: o Unaprijediti menadžerske i

organizacione sposobnosti kadrova u institucijama

o Unaprijediti tehnička znanja i efikasnost osoblja

Privremeni boravak i radna dozvola

o Privremena boravišna dozvola

o Radna dozvola o Potvrda o nekažnjavanju o Ljekarski pregled o Dostavljanje dokumenata

– dupliciranje, povjerljivost, nedosljednosti

o Neujednačeni standardi

Zakonodavstvo: o Ujednačiti državne i

entitetske zakone i shodno tome prilagoditi procedure za izdavanje/produženje privremene boravišne i radne dozvole

o Kod stranih državljana/direktora koji ne borave u zemlji duže od 3 mjeseca pojednostaviti proceduru ili imenovati ovlašteno lice

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

13

Oblast Problem Ključne preporuke

o Omogućiti izdavanje Bijelog kartona na pasoškim kontrolama

o Primjena okvirnog Zakona o visokom obrazovanju

Praktični aspekti: o Objaviti procedure za

dobivanje/produženje privremene boravišne i radne dozvole na web stranama svih institucija zaduženih za izdavanje navedenih dozvola

o Od stranih lica prihvatiti izjavu o nekažnjavanju, i ovlastiti BH Ministarstvo sigurnosti za daljnje upite

o Prihvatiti lječničke preglede od stranih licenciranih centara i proširiti listu institucija u BiH kod kojih se mogu obaviti ljekarski pregledi

Usluga prema klijentu: o Unaprijediti komunikaciju,

razmjenu informacija i saradnju između institucija

Porezi

o Bilateralni sporazumi sa međunarodnim institucijama i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

o Porez na dobit: o Dvostruko

oporezivanje o Dividende, porez po

odbitku na kapitalnu dobit

o Porezni tretman opštih i posebnih rezervacija kod banaka u FBiH

o Pitanje kalendarske vs. poslovne godine

Zakonodavstvo: o Porez na dobit o Harmonizacija zakona na

nivou entiteta i Brčko Distrikta, ispunjavanje samo jedne porezne prijave i to po mjestu sjedišta poreznog obveznika

o Usklađivanje oporezivanja dividendi i kapitalne dobiti u RS i FBiH

o Zakonski rok za podnošenje PDV prijave bi trebao biti pomjeren sa 10-og do 15-og u mjesecu, a rok za plaćanje PDV-a bi trebao biti 7 dana od roka predaje prijave

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

14

Oblast Problem Ključne preporuke Brčko Distrikt:

o Porez na dohodak (dobit) o Računovodstveni

standardi o Oporezivanje nekretina o Prijava i povrat PDV-a

Brčko Distrikt o Usvajanje dva odvojena

zakona: Zakon o porezu na dobit i Zakon o porezu na dohodak koji će biti harmonizovani sa entitetskim zakonima

Praktični aspekti: o Objava svih bilateralnih

poreznih sporazuma na internet stranama državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstva trezora i finansija

o Dopuniti i proširiti bilateralne porezne sporazume sa relevantinim zemljama o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i regulisati priznavanje propisa o međusobnom priznanju socijalnog osiguranja i prava

o Porezne vlasti BD bi trebale propisati uputstvo za porezne obaveznike sa sjedištem u RS i FBIH kako ispravno napraviti obračun poreznih obaveza, odnosno kako popuniti poreznu prijavu

o Za lakše prometovanje novim nekretninama, a koje podliježu obračunu PDV-a, promet nekretnine bi trebao podlijegati obračunu PDV-a dok god se promet vrši između lica u PDV sistemu

Građevinske dozvole

o Nedostatak prostornih, urbanističkih i regulacionih planova

o Kompleksna procedura

Praktični savjeti: o Uspostavljanje baze

podatka i objedinjavanje informacija o statusu prostornog, urbanističkog

i regulacionog plana za

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

15

Oblast Problem Ključne preporuke o Nepoštivanje zakonskih

rokova i nedostatak koordinacije između nadležnih institucija

• za sve opštine/gradove • Razviti priručnik za

privrednike sa jasno naznačenom procedurom za dobivanje svih dozvola i odobrenja, uključujuči sve relevantne zakone, podzakonske akte, formulare, i kontakte za sve institucije

• Uspostaviti sistem u kojem će službenici sortirati pristigle zahtjeve po određenim paramerima, funkcionalno reorganizovati prema: • poslovnom ili civilnom

sektoru • vrijednosti projekata • prioritetu (po potrebi

uvesti VIP tretman) o Korištenje informacionih

tehnologija i GIS sistema na nivou cijele zemlje da bi se reducirao broj dokumenata, ubrzao postupak i imao bolji uvid

Upravljanje ljudskim resursima: Unaprijediti organizacione sposobnosti službenika u kontekstu pružanja bolje usluge privrednicima i građanima

BiH ima mnogo veći potencijal za privlačenje investicija i razvoj nego što trenutno ostvaruje. Kao što su mnoge zemlje pokazale, nije teško riješiti ova pitanja kada se izvršna i zakonodavna vlast posvete reformama. Naše pitanje glasi: zašto to nije slučaj u BiH, zemlji u kojoj građani žele više radnih mjesta i bolje plaće? Ponovo pozivamo vodeće dužnosnike da se posvete radikalnim reformama. Ovo je još značajnije s obzirom na sadašnje okolnosti, kada svjetska ekonomija ulazi u recesiju. Vijeću stranih investitora je stalo ne samo do interesa njegovih članova, nego i do ukupnog ekonomskog rasta u BiH, jer u konačnici od toga zavisi i uspješnost našeg poslovanja

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

16

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

17

3. O VIJEĆU STRANIH INVESTITORA Uspostavljeno u augustu 2006. godine, VSI je poslovna asocijacija koja zastupa interese stranih kompanija prisutnih u BiH. VSI nastoji biti jedinstven glas stranih investitora u zemlji. Svrha VSI-a je da kontinuirano i snažno komunicira ključne prepreke u poslovnom okruženju državnim i entitetskim zvaničnicima. Trenutno VSI ima 27 člana čija ukupna dosadašnja ulaganja u zemlji premašuju iznos od 8 milijardi KM. Članstvo VSI-a dolazi iz različitih sektora - revizije, mljekarstva, energetike, hotelijerstva, pravnih usluga, papirne ambalaže, nekretnina, finansijskih usluga i telekomunikacija.

VSI promoviše promjene u poslovnom okruženju kroz:

• Redovne forume sa visokim zvaničnicima • Kontinuiranim dijalogom sa predstavnicima vlasti • Redovnim kontaktima sa lokalnim i međunarodnim organizacijama • Zastupanjem interesa stranih investitora

VSI unaprijeđuje saradnju između Članica kroz:

• Neformalne susrete • Formalne susrete poput foruma, službenih sastanaka, sastanaka timova za podršku • Humanitarne događaje

VSI pruža praktičnu podršku kroz:

• Publikaciju Bijela knjiga – ukazujući na ključne probleme i prepreke u poslovnom okruženju

• Timove za podršku – članice VSI-a daju preporuke u područjima koja utiču na poslovanje kompanija u BiH

• Objavu ključnih informacija predstavnicima medija • Pružanje praktičnih savjeta potencijalnim investitorima

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

18

4. PREPREKE ULAGANJU Izdanje Bijele knjige za 2008 godinu razmatra 4 oblasti koje su značajne za priliv investicija u zemlju. U poređenju sa prethodnim, ovogodišnje izdanje razmatra detalje, identificira uska grla u procesima, ukazuje na neusklađenosti zakonodavstva i daje niz preporuka. Sljedeće oblasti su obuhvaćene:

• Poslovna registracija • Privremeni boravak i radna dozvola • Porezi • Građevinske dozvole

Svako poglavlje sadrži (i) tabelu koja sadrži kratak pregled prednosti, nedostataka i institucija u toj oblasti, (ii) narativni pregled ključnih problema i (iii) prezentaciju glavnih preporuka za reformu.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

19

4.1. POSLOVNA REGISTRACIJA Prije ulaska na novo tržište, strani investitor analizira nekoliko ključnih faktora koji će mu biti od presudne važnosti u procesu donošenja odluke. Jedan od tih faktora je i lakoća registracije kompanije i započinjanje aktivnosti. Poslovna registracija i dalje ostaje ključna prepreka direktnim stranim ulaganjima u BiH.

Tabela 2

Poslovna registracija strane kompanije

Prednosti: • Zakoni su jasni • Relativno niske naknade

Ključne institucije u procesu: Državni nivo: • Uprava za indirektno

oporezivanje • Ministarstvo vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa

Entitetski nivo: • Zavod za statistiku • Zavod za penziono

osiguranje • Zavod za zdravstveno

osiguranje • Ministarstvo finansija,

Odjel za poreze (RS) • Ministarstvo trgovine

(FBiH) Kantonalni nivo (FBiH): • Ministarstvo privrede –

inspekcija • Zavod za zdravstveno

osiguranje Opštinski nivo:

• Sud • Inspekcija koja odobrava

namjenu prostora (FBiH i RS)

• Porezna uprava (FBiH)

Nedostaci: • Zakon o elektronskom potpisu se ne primjenjuje • Zakonski rokovi se ne poštuju • U okviru iste institucije primjenjuju se različite

prakse sa značajnim vremenskim razlikama • Nepostojanje centralnog mjesta na kojem se mogu

dobiti sve potrebne informacije o postupku registracije 2

• Nedostatak informacija u elektronskoj formi na lokalnom i/ili jednom stranom jeziku: formulari, relevantni zakoni, primjeri dokumenata, lista notara, lista advokata, često postavljana pitanja, itd.

• Nedostatak koordinacije i komunikacije između institucija

• Nedovoljan broj osoblja angažovanog na registraciji

• Neobučeno osoblje na sudovima i inspekcijama • Neadekvatan nivo usluge • Neadekvatno upravljanje informacijama i

informacionim tehnologijama

Od dana podnošenja zahtjeva za registraciju kompanije do momenta kada je kompanija postala operativna, potrebno je da prođu minimalno tri mjeseca. Nažalost ovako dugotrajan proces stavlja BiH u nepovoljan položaj u odnosu na susjedne zemlje u kojima je proces registracije jednostavniji. Izvještaj Svjetske Banke „Doing Business Report“ 2008 za zemlje jugoistočne Evrope fokusirao se na process registracije domaćih kompanija u zemljama

2 Web portali poput: Hrvatska www.hitro.hr, Srbija www.apr.sr.gov.yu

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

20

regiona. Od ukupno 22 grada od 73 poređenih zemalja, tri bh. grada – Banja Luka, Mostar i Sarajevo nalaze se na samom dnu liste. Ovo nisu ohrabrujući podaci. U Izvještaju Doing Business Report za 2009 godinu, u poglavlju koje obrađuje lakoću procesa poslovne registracije, od 181 zemlje obuhvaćene istraživanjem, BiH se nalazi na 161 poziciji, iza BJR Makedonije (12), Slovenije (41), Albanije (67), Srbije (106), Hrvatske (117), ali isto tako iza Gane, Bruneja, Gvatemale, i drugih zemalja. Tabla niže prikazuje broj koraka i potrebno vrijeme da se registruje kompanija u BiH u poređenju sa susjednim zemljama. Tabela 3 Lakoća pokretanja poslovanja

Opis 2007 2008 2009 Br. Grad Zemlja

Koraci 11 10 6 1 Bitolj BJR MakedonijaDani 39 36 8 2 Skoplje BJR MakedonijaPozicija 121 123 67 3 Shkodra Albanija

4 Tirana AlbanijaKoraci 12 12 12 5 Vlora AlbanijaDani 54 54 60 6 Pljevlje Crna GoraPozicija 141 150 161 7 Podgorica Crna Gora

8 Nikšić Crna GoraKoraci 10 8 8 9 Užice SrbijaDani 45 40 40 10 Kruševac SrbijaPozicija 100 93 117 11 Beograd Srbija

12 Vranje SrbijaKoraci 10 9 7 13 Zrenjanin SrbijaDani 18 15 9 14 Prizren KosovoPozicija 76 21 12 15 Priština Kosovo

16 Šibenik HrvatskaKoraci 10 11 11 17 Osijek HrvatskaDani 18 23 23 18 Zagreb HrvatskaPozicija 60 90 106 19 Varaždin Hrvatska

20 Banja Luka Bosna i HercegovinaKoraci na 8,8 7,7 21 Sarajevo Bosna i HercegovinaDani na 26,2 22,6 22 Mostar Bosna i Hercegovina

Koraci na 6 5,8Dani na 14,9 13,4

Hrvatska

Srbija

Prosjek istočno Evropskih zemalja

Prosjek OECD zemalja

BJR Makedonija

Albanija

BiH

Izvor: Svjetska Banka ”Doing Business Report” za 2007, 2008 i 2009

Mnogobrojni su razlozi zbog kojih postupak registracije kompanije traje dugo u BiH, ali ono što je evidentno je da u protekle tri godine bh. vlasti nisu išle u korak sa poboljšanjima postupka registracije u zemljama regiona. Dok su BJR Makedonija i Albanija uspjele da drastično skrate broj potrebnih koraka i dana u cjelokupnom postupku u BiH vrijednosti za ove dvije kategorije ostale su nepromijenjene. Nažalost, efikasnost pojedinih institucija nije unaprijeđena u proteklim godinama.

Pod postupkom registracije kompanije podrazumijevamo period od dana kada osnivač kontaktira notara do dana kada kompanija u potpunosti može započeti obavljati poslovnu aktivnost. Na grafikonu niže se prezentirani koraci, institucije uključene u postupak, zakonski rokovi i vrijeme potrebno u praksi da se svaki korak okonča. Izvještaj Svjetske

3 Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, BJR Makedonija i Srbija

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

21

banke razmatra postupak u dva grada u kojima se većina poslovnih aktivnosti dešava, i ujedno se pokazalo da je u Sarajevu i Banjoj Luci postupak najsloženiji.

Grafikon 4: Postupak registracije strane kompanije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj

Legenda:Br. koraka FBiH/RS: 13/11Br. institucija FBiH/RS: 11/9 10 12Br. dana u skladu sa Zakonom na Ministarstvo Porezna

78/36 trgovine uprava30 30

7-15 1

6 7 8 9

UIO Inspekcija Banka Ministarstvoprivrede

1 - 2 3 4 5 30 30 na 30 11/10 13/11

Notar Banka MVTEO Sud Pečat Statistika 10-15 7-10 1 30 - 60 Penziono NotarZdravstveno (Statut)

na na 30 5 na 30/15 30 60

1 - 7 - 10 5 - 45 1 1 - 2 1 - 2 1 - 26 7 8 9

Ministarstvofinansija Opština Banka UIO(porezi)

Opštinski nivo 5 10 na 15Kantonalni nivoEntitetski nivo 3 - 5 5 - 10 1 10 - 15Drzavni nivo

Zajednički koraciKritični koraci

PROCES REGISTARCIJE

RS: Min br. dana: 36 Max br. dana: 94

Odvojeni koraci

REPUBLIKA SRPSKA

FEDERACIJA BIH

POST REGISTRACIJSKI POSTUPAK

FBiH: Min br. dana: 72 Max br. dana: 164Br. dana u praksi FBiH/RS

Vremenski period potreban za registraciju kompanije drastično varira u entitetima. Kada bi sve institucije efikasno obrađivale pristigle zahtjeve, u najboljem slučaju cjelokupan postupak bi u Banjoj Luci minimalno trajao 36, a u Sarajevu 72 dana. Prema iskustvima stranih kompanija u praksi je u Banjoj Luci potrebno oko 50, a u Sarajevu oko 90 dana da se okonča cjelokupan postupak. Registracijski postupak je značajno usporen u opštinskim sudovima, i u nadležnim inspekcijama Kantona Sarajevo.

Posmatrajući postupak u cijelosti, kašnjenja su uzrokovana brojem institucija uključenih na državnom, entitetskom i kantonalnom/opštinskom nivou, službenici neefikasno obrađuju pristigle zahtjeve i često zahtjevaju da budu dostavljeni dokumenti koji nisu predviđeni zakonom.

ISTRAŽIVANJE: PROBLEMI I PREPORUKE

Prema analizama VSI-a, strane kompanije koje se okončale postupak registracije navode da su ključne prepreke preklapanje procedura i dugotrajnost postupka, nekonzistentnost i nepredvidivost službenika pri obradi zahtjeva. Niže su prezentirani problemi i preporuke za konkretne korake.

• Notari

PROBLEM Od maja, 2007. godine notari su počeli sa radom u FBiH, a od marta, 2008. godine u RS-u. U oba entiteta Zakon o notarima nalaže na notar sačini osnivački akt i sve promjene vezane za statut kompanije4. Bez obzira kako je rad notara inicijalno bio predviđen, u praksi kompanije nastavljaju angažovati advokate iako bi notari trebali imati ekskluzivitet na određenim poslovima. PREPORUKA

4 Federacija BiH, Zakon o notarima, član 73, Republika Srpska Zakon o notarima, članovi 68 i 69

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

22

U Hrvatskoj su vlasti uvele postupak “solemnizacije” gdje su ugovori i drugi dokumenti notarizovani na principu forme i uobičajene prakse, a ne sadržaja. “Solemnizacija” je proces notarske ovjere gdje notar potvrđuje da ugovor, koji je ranije pripremljen od drugih lica koji nisu notari, odgovara propisanoj formi te objašnjava sudionicima posljedice tog pravnog posla.

• Registracija stranih investicija pri BiH Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

PROBLEM Prema državnom Zakonu sva strana ulaganja moraju biti registrovana pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO). Uglavnom postupak registracije pri MVTEO-u traje oko 14 radnih dana, a pošto službenici često zahtijevaju dodatne informacije i dokumente, u praksi postupak zna trajati duže. Obzirom da se često znaju zahtijevati dodatni dokumenti, takvi postupci kreiraju dodatni rizik i neizvjesnost kod stranog investitora. PREPORUKA Umjesto saglasnosti, uvesti u praksu izdavanje obavijesti ili odbijenice od strane MVTEO-a, i ujedno objediniti izdavanje ovog dokumenta u postupak registracije. Registracija stranih ulaganja pri MVTEO bi mogla biti integrisana sa procedurom registracije kompanije kod suda. Sud bi mogao dostaviti kopije zaprimljenih dokumenta MVTEO-u na reviziju, i u isto vrijeme razmatrati zahtjev za registraciju. Odobrenje izdato od strane MVTEO-a u tom slučaju ne bi bilo uslov za registraciju, a u slučaju da djelatnost kompanije ugrožava nacionalnu sigurnost MVTEO bi moglo u određenom vremenskom periodu odbiti zahtjev za registraciju.

• Kantonalne / opštinske inspekcije

PROBLEM Kompanija ne može započeti sa svojim aktivnostima bez svih potrebnih dozvola. U FBiH, dozvole izdaju opšinske i kantonalne inspekcije. Na primjer, u Kantonu Sarajevo 9 inspektora kontroliše 5 različitih oblasti (tržišna inspekcija, okolišna, sanitarna, radna i inspekcija za sprečavanje požara). U zavisnosti od djelatnosti kompanije, komsija od 2 ili 3 člana provjerava prostorije, te se često na izlazak komisije i samu odluku čeka oko dva mjeseca. Kanton Sarajevo primi oko 3500 do 4000 zahtjeva godišnje. Uz limitirane ljudske resurse, zahtjevi ne mogu biti obrađeni efikasno. PREPORUKA U Republici Srpskoj zakonodavstvo je promijenjeno. Kompanija može početi sa poslovnim aktivnostima, a prostorije se naknadno mogu pregledati. FBiH bi trebala uvesti sličnu praksu. Inspekcija prostorija i svi dokumenti bi trebali biti izdati od strane jedne institucije, bilo opštinske ili kantonalne. Također, bilo bi dobro ukoliko bi službenici efikasnije obrađivali pristigle zahtjeve.

• Opštinski sudovi

PROBLEM

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

23

U poređenju sa 2007. godinom, registracija kompanija pri nekim opštinskim sudovima je značajno unaprijeđena. Postoje značajne razlike u vremenskoj obradi pristiglih zahtjeva u sudovima širom zemlje. Uobičajeno vrijeme potrebno sudu da obradi pristigle zahtjeve varira od 5 do 45 dana. U većim gradovima, broj osoblja koji obrađuje predmete je nedovoljan u odnosu na broj pristiglih zahtjeva. PREPORUKA Da bi se unaprijedila efikasnost registarskih odjeljenja, potrebno je angažovati dodatne kadrove. Osoblje bi trebalo biti obučeno tako da se ne zahtijevaju dodatni dokumenti koji nisu predviđeni zakonima i podzakonskim aktima, što se, nažalost, često dešava. Registarska odjeljenja bi trebala uvesti i implementirati elektronsku registraciju – registraciju putem interneta. Ovakav vid registracije bi ujedno zahtjevao punu implementaciju Zakona o elektronskom potpisu. Sudovi bi trebali uspostaviti telefonsku liniju kako bi se mogle dobiti informacije vezane za registraciju, čime bi se smanjili redovi ispred sudskih prostorija.

• Zakon o elektronskom potpisu

PROBLEM Od novembra 2006. godine, na državnom nivou usvojen je Zakon o elektronskom potpisu5 ali Zakon se ne primjenjuje u FBIH. Od juna 2008. godine, Zakon o elektronskom potpisu je stupio na snagu u RS-u, ali Zakon se još uvijek ne primjenjuje. PREPORUKA Primjena Zakona o elektronskom potpisu na entitetskom nivou.

5 Službeni glasnik BiH 91/06

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

24

Ključne preporuke

POSLOVNA REGISTRACIJA

• Zakonodavstvo:

o U FBiH, omogućiti kompanijama da se na osnovu izjave mogu registrovati i početi obavljati aktivnosti, a da inspekcija može naknadno pregledati prostorije

o Uvesti postupak “solemnizacije” između advokata i notara

o Puna implementacija Zakona o elektronskom potpisu

o Zakonom utvrđeni rokovi da se poštuju od strane sudova u cijeloj zemlji i inspekcija u FBiH

• Praktični aspekti:

o Uspostaviti One-Stop Shop za postupak registracije

o Uspostaviti “e-registraciju” – online poslovnu registraciju

o Uvesti otvorenu telefonsku liniju u okviru registarskih odjeljenja pri sudovima

o Na web portalima nadležnih državnih/entitetskih institucija objaviti informacije o registracijskom postupku, navodeći:

� sve korake u postupku i troškove

� kontakt detalje svih institucija uključenih u postupak

� relevantne zakone, podzakonske akte i pravilnike

� obrasce u elektronskoj formi na lokalnom i jednom stranom jeziku

� listu sa kontakt detaljima advokata, notara, itd.

� često postavljana pitanja

• Upravljanje ljudskim resursima:

o Unaprijediti menadžerske i organizacione sposobnosti kadrova u institucijama

o Unaprijediti tehnička znanja i efikasnost osoblja

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

25

4.2. PRIVREMENI BORAVAK I RADNA DOZVOLA Proces dobivanja privremenog boravka i radne dozvole za strane državljane u većini zemalja je zahtjevan, no u BiH proces je dodatno složeniji i dugotrajniji.

Tabela 4:

Privremenni boravak i radna dozvola

Prednosti: • -

Ključne institucije uključene: Državni nivo: • Ministarstvo sigurnosti –

Služba za strance (boravišna dozvola)

Entitetski nivo: • Javna ustanova Služba

za zapošljavanje FBiH (radna dozvola)

• Zavod za zapošljavanje Republike Srpske (radna dozvola)

Kantonalni nivo: • Javna ustanova Služba

za zapošljavanje (FBiH) (radna dozvola)

Opštinski nivo: • Biro za zapošljavanje

(u pojedinim opštinama) (radna dozvola)

Glavni nedostaci: • Kontradiktornost državnog Zakona o kretanju i

boravku stranaca i azilu sa (i) federalnim Zakonom o zapošljavanju stranih lica i (ii) Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva Republike Srpske

• Priznavanje stranih diploma • Izdavanje/dobivanje potvrde o nekažnjavanju za

strane državljane koji su izvjestan vremenski period angažovani/uposleni na različitim lokacijama u svijetu ili čije domicilne države neobičavaju izdavanje potvrde o nekažnjavanju

• Komplikovane procedure nadležnih organa • Nepoštivanja zakonskih rokova • Kod postupka produženja radne dozvole zahtijevaju

se ovjerene kopije dokumenata koji su prethodno dostavljeni

• Nedostatak razumijevanja za investitore i pružanje podrške pri postupku izdavanja privremene boravišne i radne dozvole

• Neefikasnost administrativnog osoblja u smislu pružanja adekvatne podrške pri obradi zahtjeva

U BiH u toku 2007. godine izdata je 2731 radna dozvola, što je 20% više u odnosu na 2006. godinu. Ako se posmatra period od prvih osam mjeseci 2008. u odnosu na isti period 2006. godine broj izdatih dozvola povećao se za 129%.

U Banjoj Luci broj izdatih radnih dozvola povećava se iz godine u godinu. U 2007. izdate su 243, a za osam mjeseci 2008. 277 dozvola. U FBiH, u Kantonu Sarajevo godišnje se izda oko 800 radnih dozvola ili 50% od ukupnog broja izdatih dozvola u FBiH, a po 10% u Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom kantonu. Kako se najveći broj zahtjeva podnese i obradi u Kantonu Sarajevo tu postupak i traje najduže.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

26

U tabeli niže prikazan je broj podnesenih zahtjeva od 2005. godine do osmog mjeseca 2008. godine, kao i procentualno učešće podnosilaca zahtjeva prema državljanstvu.

Tabela 5

Broj izdatih (novih i produženih) radnih dozvola za period od 2005 do 2008 godine2005 2006 2007 (I-VIII) 2008

Federacija BiH 66% 59% 55% 55%Republika Srpska 16% 22% 28% 35%Distrikt Brčko 18% 19% 17% 15%Ukupan broj izdatih dozvola 2351 2284 2731 1991

Banja Luka 6% 6% 9% 16%Sarajevo 35% 31% 27% 30%

Državljanstvo stranih lica:Hrvatska - 12% 12% -Kina - 23% 17% -Srbija - 35% 38% -Turska - 9% 8% -Ostali - 21% 25% -Izvor: Agencija za zapošljavanje BiH, Agencija za zapošljavanje RS, Vlada Distrikta Brčko

Procentualno učešće broj izdatih dozvola po godinama za Banja Luku i Sarajevo

Na nivou BiH postoje značajne razlike u iznosu taksi za radne dozvole. Kanton Sarajevo na prijedlog Ureda za reviziju budžeta-proračuna u FBiH, a po usvajanju Skupštine Kantona Sarajevo od 12.09.2008. godine naplaćuje dodatnu taksu koja ide u korist Budžeta Kantona Sarajevo. Iznos koji strani državljanin godišnje treba izdvojiti samo za takse za radnu dozvolu u Kantonu Sarajevo iznosi 1350 KM. Ujedno to je i najviši iznos koji se treba izdvojiti za takse u odnosu na susjede zemlje. Za radnu dozvolu u Hrvatskoj potrebno je izdvojiti oko 200 KM6 a u Srbiji oko 500 KM7 u zavisnosti o kojoj se poziciji u kompaniji radi. Dodatno privremena boravišna dozvola se plaća u iznosu od 100 KM godišnje. U RSu za obje dozvole potrebno je izdvojiti 150 KM. U tabeli niže navedene su svi troškovi vezani za obradu zahtjeva za radnu dozvolu.

Tabela 6 Takse i troškovi vezani za izdavanje radne dozvole:

Takse: KM Dodatni troškovi na godišnjem nivou: KMBosna i Hercegovina Ljekarsko uvjerenje 150-180Federacija BiH, Kantoni: Fotokopije 30 - 60Hercegovacko-Neretvanski 200 Ovjere dokumenata (2 KM po strani) 30-60Sarajevski 1350 Sudski tumač 80Tuzlanski 200 Nostrifikacija (FBiH)* 800-2500Zenicko-Dobojski 250 Priznavanje diplome (RS)* 300Republika SrpskaBanja Luka 50* Jednokratni trošak

6 PricewaterhouseCoopers Hrvatska 7 PricewaterhouseCoopers Srbija, Karanovic & Nikolic Srbija

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

27

ISTRAŽIVANJE: PROBLEMI I PREPORUKE

U maju 2008. godine usvojen je Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu na državnom nivou. Pojedini članovi tog Zakona nisu precizno definisani ili su u suprotnosti sa federalnim Zakonom o zapošljavanju stranaca i procedurama za dobivanje radne dozvole kod Službi za zapošljavanje. Također, državni Zakon nije usklađen ni sa Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva Republike Srpske. Zbog neusaglašenih uputa iz Zavoda za zapošljavanje RS-a i iz Službe sa strancima Ministarstva sigurnosti u BiH dolazi do poteškoća u praksi.

Često se zahtjeva od podnosioca zahtjeva da dostavi dokumente iz jedne u drugu instituciju. Bilo bi praktičnije ukoliko bi državne i entitetske institucije sarađivale i razmjenjivale informacije. Na primjer, u Hrvatskoj je za proces izdavanja boravišne i radne dozvole zadužena jedna institucija - Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Proces dobivanja/produženja privremenog boravka i radne dozvole u Sarajevu u najboljem slučaju uzme dva mjeseca. Niže su navedni problemi sa kojima se susreću članice VSI-a, kao i preporuke za unapređenje postupka.

• Privremena boravišna dozvola

PROBLEM Da bi strano lice moglo boraviti u BiH, neophodno je da dobije “Bijeli karton” koji izdaje BiH Ministarstvo sigurnosti, Služba za strance. Bijeli karton sadrži informacije o adresi prebivališta i dužini boravka. Da bi se dobio Bijeli karton, strano lice mora posjetiti Ministarstvo sigurnosti zajedno sa svojim zakupodavcem. Dodatno, po primitku radne dozvole, da bi stranac mogao da preda zahtjev za privremeni boravak, osoba mora napustiti zemlju, vratiti se i ponovo se javiti Ministarstvu da bi mu bio izdat dokument. Zahtjev za ponovnim ličnim dolaskom iziskuje dodatne troškove i nepotrebno usporava postupak. PREPORUKA Nepotreban korak koji treba biti eliminisan iz procedure, gdje strano lice da bi podnijelo zahtjev za privremeni boravak mora napustiti zemlju i ponovno se lično prijaviti Ministarstvu. Broj ličnih pojavljivanja u Ministarstvu sigurnosti BiH, bi se mogao reducirati na samo jednu posjetu instituciji, gdje bi se ostavila mogućnost da se svi dodatni dokumenti dostave naknadno od strane opunomoćenog lica. Najčešće ugovor o zakupu se ne može zaključiti u kratkom roku u kojem se Bijeli karton mora dobiti, te se strano lice mora lično prijaviti da bi dobilo novi Bijeli karton kada pronađe smještaj. Iz praktičnih razloga, bilo bi dobro ukinuti obavezu da zakupodavac stana mora posjetiti policijsku upravu zajedno sa strancem. Također, Bijeli karton bi mogao biti izdat na pasoškoj kontroli pri ulazu u zemlju, naime takva praksa se primjenjuje u mnogim drugim zemljama.

• Radna dozvola

PROBLEM Tekstovi članova državnog Zakona u koliziji jedan sa drugim – Članovi 52 i 81 državnog Zakona o kretanju stanaca i azilu su u koliziji jedan sa drugim. Član 52 navodi da je osnov za privremeni boravak izdata radna dozvola kojoj prethodi obavezan ugovor o radu.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

28

Član 81 navodi da prvo mora biti izdata dozvola za privremeni boravak, a poslije potpisan ugovor o radu. PREPORUKA Gore navedeni članovi Zakona moraju biti harmonizovani, a ujedno dodatna pojašnjenja i instrukcije date za sve članove zakona koji nisu dovoljno precizno definisani. Član 81 državnog Zakona i procedure kantonalne Javne ustanove Službe za zapošljavanje trebaju biti revidirane, tako da bude jasno da li strano lice treba ili ne treba potpisati ugovor sa poslodavcem. Ujedno, neophodno je da se ista praksa primjenjuje za sva lica.

• Potvrda o nekažnjavanju

PROBLEM Izdavanje/dobivanje potvrde o nekažnjavanju često predstavlja problem za strane državljane, pogotovo kod osoba koje su izvjestan vremenski period angažovane/uposlene na različitim lokacijama u svijetu ili čije domicilne države ne poznaju praksu izdavanja potvrde o nekažnjavanju. PREPORUKA Stranim državljanima bi za potrebe izdavanja privremene boravišne/radne dozvole trebalo biti dopušteno da potpišu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću dokument u kojem navode da nisu ranije kažnjavani, a da po potrebi naknadno dostave dokument. Za strane državljane čije domicilne države neuobičavaju izdavanje potvrda o nekažnjavanju, Ministarstvo sigurnosti BiH bi trebalo pružiti podršku i zahtijevati službenim putem informacije od nadležnih institucija. Bilo bi korisno da Ministarstvo na svojoj web strani navede od kojih institucija se može dobiti potvrda o nekažnjavanju za one zemlje koje su do sada ulagale u BiH. Također, članovi Zakona bi se trebali tumačiti jednako od svih uposlenika. Potrebno je da svaki službenik dobije obuku i da primjena Zakona bude ispravna i jednaka za sve.

• Ljekarski pregled

PROBLEM Za potrebe izdavanja radne dozvole, od stranih državljana se zahtjeva da obave ljekarski pregled u BiH, iako bi se taj pregled mogao izvršiti u bilo kojoj drugoj zemlji od strane licenciranih medicinskih centara a dokument dostavit u BiH. Problem predstavlja što su samo 4 institucije na području Kantona Sarajevo ovlaštene za izdavanje ljekarskih uvjerenja. Eventulano nalaz krvi dobiven u privatnim klinikama se priznaje, ali preostali nalazi ne. PREPORUKA: Omogućiti stranim menadžerima da ljekarske preglede po potrebi izvrše u matičnim zemljama i dostave dobivene dokumente. Proširiti listu institucija u zemlji kod kojih se može izvršiti ljekarski pregled.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

29

• Dostavljanje dokumenata – dupliciranje, povjerljivost, nedosljednosti

PROBLEM Kod produženja radne dozvole potrebno je dostaviti kopije dokumenata koje su već pohranjene kod institucija zaduženih za izdavanje radne dozvole (kopije diploma, pasoša, itd.). Iako su neki od dokumenata povjerljive prirode (Bilans stanja), institucije insistiraju na njihovom dostavljanju. Ujedno zna se zahtjevati dodatna dokumentacija, a koja nije relevantna za postupak. Ponekad se u Federalnom zavodu za zapošljavanje zahtjeva dokumentacija od nadležnih institucija u RS-u, iako se radna dozvola izdaje na nivou entiteta što bi vodilo zaključku da pomenuta institucija nema osnova tražiti dokumente iz drugog entiteta. PREPORUKA Kreirati registar stranih državljana tako da se isti dokumenti ne moraju dostavljati više puta Uspostavljanje elektronske baze podataka za razmjenu informacija između službi za zapošljavanje. Reducirati listu dokumenata kod produženja radne dozvole npr. često se zahtjevaju ovjerene kopije pojedinačnih rješenja i odluka vezanih za promjene u firmi, a sve izmjene su vidljive iz izvoda sudskog registra a kojeg trenutno institucije ne priznaju.

• Neujednačeni standardi

PROBLEM Iako dostavljenu dokumentaciju za radnu dozvolu nadležna služba prihvati kao kompletnu i kao takvu proslijedi/dostavi višem organu, u praksi često viši organ zahtjeva dodatne dokumente koji nisu propisani procedurama, a što dovodi do nepotrebnog odugovlačenja postupka. PREPORUKA Unaprijediti komunikaciju, razmjenu informacija i saradnju između MUP-a, Zavoda za zapošljavanje i BiH Ministarstva sigurnosti, te saradnju između kantonalnih i federalnih Zavoda za zapošljavanje. DODATNE PREPORUKE Poštivanje zakonskih rokova - Nadležne institucije trebaju poštovati postavljene zakonske rokove i utvrđene procedure, ili u protivnom snositi posljedice za sve dodatne zahtjeve za dokumentima čije dostavljanje nije predviđeno Zakonom ili procedurama. Zakonom je predviđeno da se postupak o privremenom boravku treba okončati za 30 dana, od dana podnošenja urednog zahtjeva sa propisanom dokumentacijom, a što često nije slučaj u praksi. Strani državljani čiji boravak u zemlji ne traje duže od 3 mjeseca - Kod stranih državljana/direktora koji ne borave u zemlji duže od 3 mjeseca u godini pojednostaviti proceduru izdavanja privremene boravišne dozvole ili imenovati ovlašteno lice. Nedostatak razumijevanja za velike investitore i pružanja podrške pri procesu izdavanja privremene boravišne i radne dozvole. Zakonom je definisano da Vijeće ministara može dati olakšice kod izdavanja radnih dozvola, ali nigdje nije definisano kome se te

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

30

olakšice mogu dati. U tom smislu trebalo bi se pojasniti koje su to olakšice, kojim kategorijama investitora/stranih lica su namijenjene, itd. Strane diplome nisu priznate i moraju biti ovjerene – Okvirni Zakon o visokom obrazovanju u BiH stupio je na snagu 07. augusta, 2007. godine. Do danas, Zakonom predviđeni Centar nije uspostavljen. Dodatno, Zakon nedefiniše jasno ovlasti i odgovornosti ovog Centra. Entiteti, kantoni u FBiH i Distrikt Brčko su bili u obavezi da harmonizuju njihove zakone sa državnim. Trenutno se u zemlji primjenjuju različite prakse u prihvatanju i ovjeri stranih diploma.

Ključne preporuke

PRIVREMENI BORAVAK I RADNA DOZVOLA

• Zakonodavstvo:

o Ujednačiti državne i entitetske zakone i shodno tome prilagoditi procedure

za izdavanje/produženje privremene boravišne i radne dozvole

o Kod stranih državljana/direktora koji ne borave u zemlji duže od 3

mjeseca pojednostaviti proceduru ili imenovati ovlašteno lice

o Omogućiti izdavanje Bijelog kartona na pasoškim kontrolama

o Primjena okvirnog Zakona o visokom obrazovanju

• Praktični aspekti:

o Objaviti procedure za dobivanje/produženje privremene boravišne i radne

dozvole na web stranama svih institucija zaduženih za izdavanje

navedenih dozvola

o Od stranih lica prihvatiti izjavu o nekažnjavanju, i ovlastiti BH Ministarstvo

sigurnosti za daljnje upite

o Prihvatiti lječničke preglede od stranih licenciranih centara i proširiti listu

institucija u BiH kod kojih se mogu obaviti ljekarski pregledi

• Usluga prema klijentu:

o Unaprijediti komunikaciju, razmjenu informacija i saradnju između

institucija

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

31

4.3. POREZI Kompanijama koje posluju na području cijele zemlje nedosljednost i složenost u sistemu oporezivanja privrednih društava i dalje predstavlja prepreku investiranju.

Tabela 7

Porezi

Prednosti: • PDV se primjenjuje na teritoriji cijele

države od 1.1.2006. sa jedinstvenom PDV stopom od 17%; sistem povrata PDV najvećim dijelom je implementiran

• Prihodi od carina, akciza i PDV prikupljaju se na državnom nivou

• U FBIH usvojen novi Zakon o porezu na dohodak koji će stupiti na snagu 1.1.2009. godine, a koji će doprinijeti usklađivanju poreznih stopa i principa oporezivanja na primanja fizičkih osoba u FBIH sa istima u RS i BD

• Snižavanjem poreznih stopa na dobiti u FBiH sa 30 na 10 posto došlo je do izjednačavanja stopa u oba entiteta

• Zakon o porezu na dobit u FBiH oslobađa plaćanja poreza na dobit izvoznike (koji ostvaruju najmanje 30% ukupnih prihoda od izvoznih aktivnosti) kao i investiranje u proizvodne djelatnosti koji investiraju preko 20 mil. KM u pet godina

• Obveznicima koji su po starom Zakonu o porezu na dobit FBiH započeli korištenje poreznih povlastica na ime stranog kapitala, novosnovanih društava kao i slobodnih zona omogućeno je korištenje tih povlastica do isteka perioda u skladu sa starim Zakonom

• Novi Zakon o porezu na dobit u FBiH je riješio problem dvostrukog oporezivanja kompanijama sa sjedištem u FBIH koje su preko svojih poslovnica ostvarivale prihode i plaćale porez u RS i BD. Kompanije sa sjedištem u RS ili BD a koje posluju u FBIH putem poslovnica – nema obaveze za poreznom prijavom u FBIH

Ključne institucije vlasti: Državni nivo:

• Uprava za indirektno oporezivanje BiH Entitetski nivo:

• Ministarstva finansija • Poreske uprave

Nedostaci: • Neusklađenost zakonske regulative na

državnom, entitetskom i kantonalnom nivou

• Zakon o Porezu na dobit – stope ujednačene, ali principi ne (dvostruko oporezivanje između FBiH, RS i Brčko Distrikta (BD) prisutno u praksi, porez po odbitku, poreske olakšice, itd.)

• Neujednačenost stopa doprinosa na doprinose za socijalno osiguranje u zemlji

• Neujednačeno tumačenje i postupanje po istim poreznim zakonima od strane poreznih vlasti u svim administrativnim jedinicama

• Nepostojanje centralne (elektronske) baze u kojoj će biti pohranjeni svi zakoni, izmjene zakona, pravilnici, najčešće postavljena pitanja i primijenjena praksa

• Nepostojanje centralnog registara bilateralnih sporazuma koje je BiH zaključila ili naslijedila kao pravni nasljednik bivše SFRJ: o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ugovora o socijalnom osiguranju, o pristupanju BiH međunarodnim institucijama

• Zakon o porezu na dohodak BD kao jedinstven zakon za oporezivanje i poslovnih subjekata i pojedinaca potpuno je nepraktičan, nejasan i neusklađen sa zakonima i principima oporezivanja u FBIH i RS. Između ostalog:

o Princip modifikovanog računa blagajne pri izračunu poreznih obaveza u BD nejasan kako poreznim obaveznicima tako i poreznim inspektorima.

o Nemogućnost da se porez koji je plaćen u BD iskoristi kao porezni kredit u RS i FBiH

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

32

Kantonalni nivo: • Poreske uprave Opštinski nivo:

• Opštinske poreske uprave

Za kompanije koje posluju na teritoriju cijele zemlje, neusklađenost zakona uzrokuje najviše poteškoća u svakodnevnom obavljanju poslovnih aktivnosti. Neke od kompanija bile su predmet dvostrukog oporezivanja između entiteta i Brčko Distrikta u prethodnim godinama. Ne samo da je zakonodavstvo bilo ignorisano, nego sa druge strane nije bilo institucije na bilo kojem nivou vlasti koja je bila spremna ponuditi rješenje za očigledan primjer dvostrukog oporezivanja. Stupanjem na snagu Zakona o porezu na dobit u FBiH napravljen je korak naprijed u vezi sa izbjegavanjem dvostrukog oporezivanja unutar BiH, ostaje da se vidi kakva će biti iskustva privrednika za tekuću godinu. U domenu direktnih i indirektnih poreza, lista spornih pitanja je prilično opsežna. Članice Vijeća izdvajaju samo neke od njih.

ISTRAŽIVANJE: PROBLEMI I PREPORUKE

• Bilateralni sporazumi sa međunarodnim institucijama i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

PROBLEM Međunarodni bilateralni Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazumi o socijalnom osiguranju kao i o pristupanju BiH međunarodnim institucijama poput Svjetske banke, Međunarodne finansijske korporacije, Evropske banke za obnovu i razvoj i druge institucije nisu javno dostupni, niti postoji jedinstven registar/centralna baza gdje se mogu naći svi nasljeđeni sporazumi potpisani ispred Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), potpisani i/ili ratifikovani sporazumi/ugovori ispred BiH. Na web portalu BH Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa može se naći samo Sporazum potpisan sa Albanijom8. Problemi proizilaze i iz postojećih propisa koji regulišu način i uslove boravka i kretanja stranih državljanja (na teritoriji FBiH). U institucijama stranih investitora vrlo je česta pojava imenovanja predstavnika vlasnika na čelne rukovodne pozicije. Za te osobe je nemoguće regulisati radnopravni status no osnovu važećih Sporazuma o međusobnom priznanju prava iz socijalnog osiguranja, ukoliko takvi akti postoje. Porez na ukupan godišnji prihod fizičkih osoba je nedefinisan u svojim odredbama. U FBiH često se prepušta kantonalnom zakonodavstvu koje dodatno ostavlja dosta prostora za sporove.

8 http://www.mvteo.gov.ba/home/index.php?option=com_content&task=section&id=7&Itemid=39

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

33

PREPORUKA: Neophodno je da BH Ministarstvo vanjskih poslova zajedno sa BH Ministarstvom trezora i finansija objavi sve važeće ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je zaključila BiH (Crna Gora, Hrvatska, Pakistan, Slovenija, Srbija, Ujedinjeni Arapski Emirati) ili je iste nasljedila kao pravni nasljednik bivše SFRJ (Belgija, Češka, Danska, Finska, Francuska, Italija, Kipar, Mađarska, Norveška, Slovačka, Švedska, Velika Britanija), te ugovore sa zemljama koji su usvojeni a nisu još uvijek ratificirani ili sa kojima je proces usvajanja ovih ugovora u toku (Austrija, novi ugovor sa Češkom, Malezija, Grčka, Jordan). Svi bilateralni sporazumi bi trebali biti pohranjeni u registar sporazuma, javno dostupni svim poreznim obveznicima, odnosno tekstove svih ugovora bi trebalo objaviti na internet stranicama državnog Ministarstva vanjskih poslova te Ministarstva finansija i trezora BIH. Nadležne institucije za registar i tumačenje sporazuma bi trebale biti državno Ministarstvo vanjskih poslova ili Ministarstvo finansija i trezora. U Hrvatskoj ovi ugovori su objavljeni i od strane Ministarstva finansija odnosno od Porezne uprave ali i od strane Ministarstva vanjskih poslova.

Tumačenja ugovora bi trebalo dati Ministarstvo finansija i trezora BiH a ista bi trebala biti u skladu sa tumačenjima i pozitivnom poreznom praksom zemalja OECD budući da većina važećih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predstavljaju standarizovane OECD međunarodne ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Vezano za dvostruko oporezivanje reforma poreza bi svakako trebala ići u pravcu izbjegavanja istog, poštivanja propisa o međusobnom priznanju socijalnog osiguranja potpisanom na nivou država. • POREZ NA DOBIT

o Dvostruko oporezivanje

PROBLEM Po zakonima RS-a porezni obveznik koji ima sjedište u FBiH ili BD treba platiti porez na dobit ostvarenu u RS. Ovako plaćen porez se priznaje po novom Zakonu o porezu na dobit FBiH kao odbitna stavka. Međutim porezni obveznik koji ima sjedište u RS a posluje u BD i FBiH, po zakonima RS treba platiti porez na ukupnu dobit društva u RS bez obzira što porez na ostvarenu dobit poslovanjem u BD također treba platiti. Odnosno, porez plaćen u BD ne može umanjiti poreznu obavezu u RS. Zakon o porezu na dohodak BD nije u potpunosti jasno propisao način izbjegavanja dvostrukog oporezivanja unutar BiH odnosno mogućnost da porezni obveznik koji ima sjedište u BD, a ostvaruje prihode i u RS i FBiH na koje plaća porez po zakonu o porezu na dobit RS i FBiH, tako plaćen porez može umanjiti od ukupne porezne obaveze obračunate po zakonu BD. Novi Zakon o porezu na dobit FBiH je na najbolji način rješio pitanje dvostrukog oporezivanja unutar BIH. Naime, po ovom Zakonu FBiH obveznik koji ima sjedište u RS ili BD, a koji u FBiH obavlja poslovnu djelatnost, nije obveznik poreza na dobit u FBiH. U slučaju kada porezni obveznik sa sjedišem u FBiH obavlja poslovnu djelatnost i u RS i BD i tamo plaća porez po važećim zakonima, tada za tako plaćeni porez može se umanjiti porezna obaveza u FBiH.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

34

PREPORUKA Ako bi se zakoni RS i BD uskladili sa Zakonom o porezu na dobit FBiH trajno bi se riješio problem dvostrukog oporezivanja i to na najjednostavniji način za poreznog obveznika – samo jedna porezna prijava i to po mjestu sjedišta poreznog obveznika.

o Dividende, porez po odbitku na kapitalnu dobit PROBLEM Dividende isplaćene nerezidentu u FBiH su oporezive sa 5%, dok u RS i BD nisu oporezive. Kamate isplaćene nerezidentu su oporezive sa 10% (osim u slučaju kamate plaćene za nabavku opreme i robe, te kamate na depozite) dok u RS kamata pri isplati nerezidentu nije oporeziva u svim slučajevima kao u FBIH te u slučaju isplate kamate na sve kredite koje daju ino banke, dok zakon u BD uopšte nije predvidio instrument poreza po odbitku.

Zakon o dobiti RS je predvidio porez po odbitku od 10% na kapitalnu dobit koju ostvari nerezidentno pravno lice prodajom dionica ili udjela u društvu rezidentu RS. Zakon o FBiH nije predvidio oporezivanje kapitalne dobiti kada je ostvaruje nereidentno društvo prodajom imovine (dionica ili nepokretne imovine) u FBiH. PREPORUKA Potrebno je uskladiti oporezivanje dividendi i kapitalne dobiti u RS i FBiH u cilju stvaranja jedinstvenog ekonomskog prostora.

o Porezni tretman opštih i posebnih rezervacija kod banaka u FBiH U federalnom Zakonu o porezu na dobit9 u Članu 16 niti u Pravilniku10 se ne spominju rezervisanja banaka u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima ili posebnim propisima. Član 16. Zakona nije razrađen u Pravilniku, te je potrebno obezbijediti njegovo tumačenje, a u cilju da se prizna kao porezno dopustiv rashod - posebna rezervisanja za kreditne gubitke koja banke izdvajaju u skladu sa Odlukama Agencije za bankarstvo FBiH.

Također u Članu 14. Pravilnika navodi se da sumnjiva i sporna potraživanja priznaju se kao porezno dopustiv rashod u poreznoj bilansi ako je obveznik poreza ispunio ili preduzeo bar jednu od mjera propisanih članom 14. Zakona. Obzirom da banke u skladu sa Odlukama Agencije rade klasifikaciju aktive zavisno od dana kašnjenja naplate dospjelih obaveza (i zavisno od drugih elemenata koji služe kao osiguranje kredita) u kategorije A, B, C, D, E, i u skladu sa propisanim procentima računaju rezervisanja tako da se rezervisani trošak može raditi u toku nekoliko godina dok potraživanje postane kategorija E 100% rezervisanje.

U kontekstu navedenog i Člana 14 Zakona nije jasno šta se priznaje kao rashod u godini u kojoj je potraživanje klasificirano u E (u ovoj zadnjoj godini samo je dio iskazan kao trošak) da li cijelo potraživanje ili samo dio. 9 Službeni list FBiH 97/07 i 14/08

10 Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

35

PREPORUKA:

Potrebno je obezbijediti tumačenje Člana 16 Zakona sa ciljem da se prizna kao porezno dopustiv rashod - posebna rezervisanja za kreditne gubitke koje banke izdvajaju u skladu sa Odlukama Agencije za bankarstvo FBiH. Ujedno je potrebno regulisati priznavanje posebnih rezervisanja, rezervisanja izdvojenih u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima i posebnim propisima Federalne Agencije za bankarstvo, prikazanih u Računu dobiti i gubitka po neto principu (trošak/ukinuti trošak). Priznavanje opštih rezervacija po neto principu (trošak/ukinuti trošak) 20% dobiti iskazane u računu dobiti i gubitka. Potrebno je da nadležne institucije obezbijede tumačenje primjene Člana 14 Zakona i Pravilnika.

o Pitanje kalendarske vs. poslovne godine PROBLEM RS je kao pozitivan primjer uvela mogućnost da porezna godina bude različita od kalendarske godine, što je uobičajna porezna praksa u zemljama EU. Ovu mogućnost ne poznaju zakoni FBiH i BD. PREPORUKA Porezna godina koja je različita od kalendarske godine bi bila mnogo prihvatljivija za sve porezne obveznike koji imaju takozvane sezonske djelatnosti odnosno koji većinu prihoda ostvaruju u periodu koji je različit od perioda plaćanja poreznih obaveza po važećim zakonima (kraj marta tekuće za prethodnu godinu). Uvođenje da porezna godina bude različita od kalendarske godine u FBiH i DB bi bila pozitivno prihvaćena praksa, a ujedno bi se ujednačio pristup na teritoriju cijele zemlje. Također rok za podnošenje poreznih prijava od 90 dana od dana završetka porezne godine je vrlo kratak i isti bi se trebao produžiti na period od najmanje 120 ili čak 180 dana. • BRČKO DISTRIKT:

o Porez na dohodak (dobit)

PROBLEM Zakon o porezu na dohodak je jedinstven zakon kojim se oporezuju prihodi i fizičkih i pravnih lica. U BD prihodi pravnih lica se oporezuju po principu blagajne, odnosno predmet oporezivanja je pozitivna razlika između naplaćenih prihoda i plaćenih rashoda uz usklađivanje troškova amortizacije i takozvane zaštitne kamate. Ovaj Zakon u potpunosti odudara od relevantnih zakona u RS i FBiH. PREPORUKA Da bi se olakšalo poslovanje kompanijama, neophodno je da vlasti u BD donesu dva potpuno odvojena zakona, kao što su to učinila oba entiteta, i to: • Zakon o porezu na dobit koji će se primjenjivati samo na pravna lica, odnosno na

njihove poslovne jedinice, i koji će bar približno biti harmonizovan sa novim entitetskim zakonima o porezu na dobit, te

• Zakon o porezu na dohodak koji će se primjenjivati kako na poduzetnike/ obrtnike,

tako i na fizička lica - građane.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

36

o Računovodstveni standardi PROBLEM Iako je u Brčko Distriktu na snazi Zakon o računovodstvu BiH koji obavezuje sve porezne obveznike da svoje finansijske izvještaje pripremaju u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja odnosno po obračunskoj metodi a ne po metodi „cash accountinga“ Zakon o porezu na dohodak BD ne poznaje kategorije obračunskih prihoda i rashoda, kao ni rashode rezervisanja za potencijalne rizike, troškove administracije koji se plaćaju prema sjedištu društva (RS ili FBiH). PREPORUKA Imajući u vidu specifičnosti Zakona o porezu na dohodak u BD, porezne vlasti Distrikta bi trebale propisati uputstvo za porezne obveznike sa sjedištem u RS i FBiH (a i one u sjedištu BD) kako ispravno napraviti obračun poreznih obaveza, odnosno kako popuniti poreznu prijavu. Pri donošenju ovog propisa posebna pažnja bi se trebala posvetiti obveznicima sa sjedištem izvan BD odnosno onima koji podnose porezne prijave samo za dobit ostvarenu u BD. Da li uključiti dio zajedničkih troškova koji obaveznici plaćaju po sjedištu (administracija, uprava, knjigovodstvo, licence,...), da li se kao porezni rashodi priznaju rezervacije za rizike i potencijalne gubitke, koje stope amortizacije su porezno prihvatljive, itd.

o Oporezivanje nekretnina PROBLEM Prema trenutnoj zakonskoj regulativi u BiH, nekretnine u izgradnji su dva puta oporezive i to od Uprave za indirektno oporezivanje i opštinskih poreznih organa. Državni Zakon o PDV-u je definisao da je samo prvi promet nekretnina oporeziv sa PDV-om dok svaki naredni nije. Ovakvim odredbama mnoge kompanije su uskraćene za odbitak ulaznog PDV-a kada kupuju nekretnine za poslovnu djelatnost, a kada taj promet nekretnine nije prvi promet. Ovakve odredbe Zakona dovode do nekonkurentnosti lizing društava pri ponudi finansijskog i operativnog leasinga na nekretninama na tržištu BIH. Zakon o porezu na promet nepokretnosti i prava različito je definisan po entitetima i kantonima. U RS-u se porez na promet nepokretnosti i prava naplaćuje 3% kod nekretnina u izgradnji, a potom prodavac fakturiše i PDV na pomenutu nekretninu. U FBiH, kantoni imaju različite stope poreza na promet nepokretnosti koji se kreću između 5% - 8%. Ujedno unutar FBiH postoji 10 različitih kantonalnih zakona o porezu na promet nekretninama koje pored različitih stopa imaju i različite principe oporezivanja. U Kantonu Sarajevo ne oporezuje se ovim porezom prvi prenos nekretnina kada ih prodaje pravno lice, dok u drugim kantonima (ZDK, Orašje, TK, SBK) ovaj promet se oporezuje. U nekim kantonima unošenje nekretnine u privredno društvo kao osnivački kapital uplaćen u stvarima nije predmet oporezivanja (HNK, USK, TK..) dok u drugim jeste (KS, Posavina,SBK...) Pojedine kompanije u Sarajevskom i Zeničko-dobojskom kantonu pored kupoprodajne cijene nekretnine sa PDV, također moraju platiti 5% i 8% poreza na promet nepokretnosti.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

37

PREPORUKA Jedan od prijedloga za lakše prometovanje novim nekretninama, a koje podliježu obračunu PDV-a, je da se primijeni sličan metod kao u susjednim zemljama gdje promet nekretnine podliježe obračunu PDV-a dok god se promet vrši između lica u PDV sistemu (pravna lica). Ovakav obračuna PDV-a išao bi i u prilog stranama u kupoprodaji i državi jer bi se sa svakom prodajom plaćao PDV koji bi pravno lice koje je kupilo nekretninu imalo povrat, a došlo bi i do redovnijeg punjenja budžeta.

o Prijava i povrat PDV-a PROBLEM Zakonsko rješenje u BiH za podnošenje PDV prijave je do 10-og u mjesecu za protekli mjesec. Sa stanovišta poreznog obveznika koji posluje na području cijele zemlje dati rok se može ocijeniti kao kratak. Za poreznog obveznika praktičnije bi bilo da je taj rok duži, radi unošenja svih pristiglih ulaznih računa a samim tim i smanjenja porezne obaveze. Ujedno, PDV obaveze koje proizilaze iz redovnog godišnjeg popisa po stanju na dan 31.12. je posao koji je objektivno vrlo teško završiti do 10-og januara a produženjem roka bila bi i manja mogućnost za propuste pri sačinjavanju PDV prijava. Također, često se dešava da povrat novca kompanijama ne stiže shodno dinamici prijave PDV-a. Kompanije često znaju primiti novac za protekli mjesec, mada im nije vraćen novac iz prethodnih mjeseci. PREPORUKA Zakonski rok za podnošenje prijave bi trebao biti pomjeren sa 10-og do 15-og u mjesecu, a rok za plaćanje PDV-a bi trebao biti 7 dana od roka predaje prijave. U zakonsku regulativu PDV-a bilo bi dobro ugraditi podnošenje konačne godišnje PDV prijave kako bi se poreznim obveznicima omogućilo da ta godišnja prijava sadrži i sve ispravke mjesečnih prijava u toku godine što bi bilo praktičnije rješenje i za poreznog obveznika a i za poreznu administraciju (postojeće zakonsko rješenje podrazumijeva za svaku izmjenu, dopunu ili ispravku ranije podnesenih mjesečnih PDV prijava ponovo podnositi izmijenjenu PDV prijavu).

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

38

Ključne preporuke

POREZI

• Zakonodavstvo:

o Porez na dobit

� Harmonizacija zakona na nivou entiteta i Brčko Distrikta, ispunjavanje samo jedne porezne prijave i to po mjestu sjedišta poreznog obveznika

� Usklađivanje oporezivanja dividendi i kapitalne dobiti u RS i FBiH

� Zakonski rok za podnošenje PDV prijave bi trebao biti pomjeren sa 10-og do 15-og u mjesecu, a rok za plaćanje PDV-a bi trebao biti 7 dana od roka predaje prijave

o Brčko Distrikt

� Usvajanje dva odvojena zakona: Zakon o porezu na dobit i Zakon o porezu na dohodak koji će biti harmonizovani sa entitetskim zakonima

• Praktični aspekti:

o Objava svih bilateralnih poreznih sporazuma na internet stranama državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Ministarstva trezora i finansija

o Dopuniti i proširiti bilateralne porezne sporazume sa relevantinim zemljama o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i regulisati priznavanje propisa o međusobnom priznanju socijalnog osiguranja i prava

o Imajući u vidu specifičnosti Zakona o porezu na dohodak u Brčko Distriktu, porezne vlasti Distrikta bi trebale propisati uputstvo za porezne obaveznike sa sjedištem u RS i FBIH kako ispravno napraviti obračun poreznih obaveza, odnosno kako popuniti poreznu prijavu.

o Za lakše prometovanje novim nekretninama, a koje podliježu obračunu PDV-a, promet nekretnine bi trebao podlijegati obračunu PDV-a dok god se promet vrši između lica u PDV sistemu (pravna lica).

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

39

4.4. GRAĐEVINSKE DOZVOLE Postupak dobivanja svih potrebnih odobrenja i dozvola za izgradnju objekta u gradskoj zoni je kompleksan i dugo traje. Sam proces obuhvata oko 80 različitih aktivnosti i u prosjeku traje od 10 do 14 mjeseci.

Tabela 8

Građevinske dozvole

Prednosti: • U poređenju sa susjednim zemljama

u BiH je manje procedura za izdavanje potrebnih dozvola

Ključne institucije uključene: Entitetski nivo:

• Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS

• Ministarstvo prostornog uređenja FBiH

• Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FBiH)

• Ministarstvo okoliša i turizma (FBiH) • Specifične institucije (Direkcija za

ceste) Kantonalni nivo:

• Relevantna ministarstva • Zavod za planiranje • Zavod za izgradnju • Opštinske službe • Javna preduzeća:

o Elektroprivreda o Vodovod i kanalizacija o PTT komunikacije o Komunalni otpad o Komunalno grijanje o Snabdijevanje gasom o Zaštita kulturno-istorijskog i

prirodnog naslijeđa o Sanitarna inspekcija

Nedostaci: • Nedostatak prostornih, urbanističkih i

regulacionih planova • Nepoštivanje zakonskih rokova od strane

nadležnih institucija • Nepostojanje centralnog mjesta gdje se

mogu dobiti sve informacije ili priručnika sa procedurom i važećim propisima (zakoni, podzakonski akti, itd,..)

• Neažurirane zemljišne knjige • Ekstremno kompleksna i složena

procedura za podjelu zemljišta u zone građevinskih namjena

• Nedostatak koordinacije između nadležnih institucija

• Nedostatak planiranja i organizacionih sposobnosti nadležnih službi

• Nedosljednost i nelogičnosti pojedinih koraka u proceduri

Prepreke sa kojima se kompanije susreću su kompleksnost postupka, nepostojanje centralnog mjesta na kojem se mogu dobiti sve relevantne informacije, neefikasnost i nedostatak razumijevanja od strane administrativnog i rukovodećeg kadra da pruži adekvatnu podršku investitorima pri obradi zahtjeva. Neadekvatnim pristupom nadležnih institucija često se ugrožava sam projekat i njegova implementacija, a indirektno umanjuje priliv poreza, otvaranje novih radnih mjesta, te usporava razvoj opštine i grada.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

40

U FBiH dolazi do preklapanja nadležnosti i opsega odgovornosti između različitih institucija koje izdaju neophodna odobrenja/dozvole za projekat. Često je prisutan nedostatak koordinacije i komunikacije između nadležnih institucija, a investitori trpe posljedice. Sa ciljem prihvatanja pozitivnih praksi iz oblasti kreiranja prostornih / urbanističkih / regulacionih planova, prihvatanja informacionih tehnologija, reduciranja procedura i efikasnije obrade zahtjeva, neke od opština pokrenule se pilot projekte ili intenzivno sarađuju sa međunarodnim organizacijama. Na primjer, u 2005. godini u Banjoj Luci je bilo potrebno više mjeseci da se dobije urbanističko-tehnička saglasnost, a sada se isti dokument može dobiti za par sati11. U toku su i izmjene zakonske regulative gdje bi se umjesto dosadašnje urbanističke saglasnosti zahtijevala lokacijska informacija što bi uveliko skratilo broj dana za dobivanje preostalih dozvola. Preduslov za dobivanje lokacijske informacije je izrađeni prostorni i regulacioni planovi. ISTRAŽIVANJE: PROBLEMI I PREPORUKE

o Nedostatak prostornih, urbanističkih i regulacionih planova PROBLEM Većina opština u BiH nema prostorni, urbanistički ili regulacioni plan. Da bi se dobila zvanična informacija o broju opština koje imaju prostorne planove u FBiH nema institucije koja raspolaže tom informacijom na nivou entiteta. FBiH Ministarstvo će vas uputiti na kantonalna ministarstva. Na nivou FBiH na snazi je Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta. U RS-u, u septembru 2007. godine usvojen je Prostorni plan Republike Srpske12 do 2015. godine prema kojem bi opštine trebale uskladiti svoje prostorne planove. Od 63 opštine u RS-u više od 50% opština nema izrađen prostorni plan. U RS-u se očekuje usvajanje novog Zakona o uređenju prostora i građenja. PREPORUKA Uspostavljanje elektronske baze podatka i objedinjavanje informacija o statusu prostornog, urbanističkog i regulacionog plana za sve opštine/gradove u BiH. Kreiranje publikacije u kojoj bi bile prezentirane informacije o slobodnom zemljištu/prostoru na kojem se mogu graditi objekti i predviđenoj namjeni objekta.

o Kompleksna procedura PROBLEM Investitor treba dobiti tri primarne dozvole za objekat - urbanističku saglasnost, građevinsku i upotrebnu dozvolu koje se pribavljaju sekvencijalno. Prema istraživanju provedenom u periodu od novembra 2007. do marta 2008. godine od strane USAID SPIRA projekta, u prosjeku je potrebno oko 430 dana za pribavljanje dozvola koje se odnose na izgradnju. Obzirom da po iskustvima privrednika i opštinskih institucija postoje značajne razlike u broju potrebnih dana da se procesiraju sve tri dozvole, ako uzmemo za mjerodavne informacije preuzete od opštinskih službi13, proizilazi da je u prosjeku potrebno oko pet mjeseci za izdavanje jednog dokumenta.

11

USAID Projekat upravne odgovornosti 12

Službeni glasnik RS 86-07 108/07 od 12.09.2007 13

Prema USAID SPIRA projektu informacije za opštine su preuzete iz službenog protokola

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

41

Tabela 9

DozvolaProsjek broja dana (anketa)*

Prosjek broja dana (opštinski podaci)*

Razila (%): anketa nasuprot podataka

Prosjek prosjeka dana

Urbanistička dozvola 277 114 143 196Građevinska dozvola 119 111 7 115Upotrebna dozvola 140 102 37 121UKUPNO 536 327 64 432Izvor: USAID SPIRA Usluge javnih službi iz perspektive malih i srednjih preduzeća - rezultati istraživanja juni 2008, *Isključujući ekstremen vrijednosti U slučaju da je potrebno mijenjati prostorni/urbanistički/regulacioni plan ili ako pitanje vlasništva nad zemljištem nije riješeno, broj potrebnih dana za dobivanje svih potrebnih dozvola je znatno duži. Često vlasništvo nad određenim parcelama nije registrovano u zemljišnim knjigama, tako da dobivanje ispravnog zemljišnoknjižnog izvatka ili katastarskog izvatka može znatno duže potrajati zbog kompleksnosti postupka i ispravnost navoda. Ukoliko teren na kojem se treba graditi nije pripremljen tj. potrebno je ukloniti postojeće građevine, obezbijediti dotok struje, vode ili izmjestiti cijevi, za svaku od tih radnji neophodno je podnijeti novi zahtjev nadležnoj instituciji za dobivanje odobrenja za početak obavljanja svih tih pripremnih radnji na lokaciji. Urbanistička saglasnost i građevinska dozvola validne su godinu dana, i u roku od godinu dana kompanija mora početi proces gradnje, što je teže izvodivo ukoliko su potrebna dodatna odobrenja od nadležnih institucija. Niže su navedene institucije i svi potrebni dokumenti koji trebaju biti dostavljeni od strane investitora. Na primjer u Kantonu Sarajevo u slučaju da površina objekta prelazi 5000 m2 zahtjev za urbanističku saglasnost podnosi se nadležnom kantonalnom ministarstvu, a do 5000 m2 opštini. Grafikon 5 Potrebni dokumenti za urbanističku saglasnost, građevinsku i upotrebnu dozvolu

Potrebni dokumenti za urbanističku saglasnost INSTITUCIJA DOKUMENTOpština ZahtjevOpština Katastarski izvadakSud Zemljišno knjižni izvadak Investitor Idejno rješenjeKantonalno ministarstvo Okolišna dozvola

Potrebni dokumenti za građevinsku dozvolu

INSTITUCIJA DOKUMENTOpština ZahtjevOpština Urbanistička saglasnostOpština Katastarski izvadakInvestitor Dokaz o pravu građenjaInvestitor Idejno rješenjeKantonalno ministarstvo Okolišna dozvolaDirekcija za ceste Načelna saglasnostElektrodistribucija Načelna saglasnostVodovod i kanalizacija Načelna saglasnostPTT Načelna saglasnostKomunalno Načelna saglasnostToplane Načelna saglasnostSnadbjevanje gasom Načelna saglasnostZastita kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Načelna saglasnostInstitut zaštite na radu DozvolaInstitut zaštite od pozara DozvolaSanitarna inspekcija Dozvola

Potrebni dokumenti za upotrebnu dozvolu INSTITUCIJA DOKUMENTOpština ZahtjevOpština - Komisija Dozvola

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

42

Na web prezentacijama opština, kantona ili entiteta ne mogu se naći na jednom mjestu svi relevantni zakoni, podzakonski akti, procedure, institucije uključene u proces, kontakt informacije vezane za saglasnosti ili dozvole. Ukoliko je neka od opština otišla korak dalje i postavila formular na svoju web stranu, forumlar neće biti prilagođen zahtjevima koji bi trebali biti podnešeni od strane građana ili privrednog subjekta. Neke od opština imaju dostupne informacije o izdatim urbanističkim saglasnostima sa navođenjem imena subjekta i datum izdavanja dozvole, ali nije navedena informacija kada je zahtjev primljen i obrađen. Ujedno prisutan je neujednačen način obrade zahtjeva od institucije do institucije.

PREPORUKE Priprema publikacija - Potrebno je kreirati priručnik za privrednike sa jasno naznačenom procedurom za dobivanje svih saglasnosti, dozvola i odobrenja, uključujuči sve relevantne zakone, podzakonske akte, formulare, mapu procesa i službe nadležne za izdavanje tih dokumenata. Uvođenje sistema prioriteta – Uspostaviti sistem u kojem će državni službenici sortirati pristigle zahtjeve po određenim paramerima kao što su:

o poslovni ili civilni sektor o vrijednost projekata o prioritet (po potrebi uvesti VIP tretman)

Uspostaviti novu uslugu ili nominovati službenika koji će biti na usluzi investitorima/izvođačima radova te im pružiti podršku tj. cjelokupnu uslugu od momenta podnošenja zahtjeva, do implementacije projekta, koordinacije sa drugim službama i u konačnici završetka projekta. Tehnička priprema lokacije - Prije objave tendera, nadležna institucija treba pripremiti potrebnu dokumentaciju, lokaciju i obezbijediti uslove izvođaču za početak radova, ili pružiti neophodnu podršku investitoru pri dobivanju dodatnih saglasnosti i odobrenja za pripremu zemljišta. Unaprijediti menadžerske i tehničke kapacitete sudova. Ubrzati ažuriranje zemljišnoknjižne dokumentacije.

Lančana reakcija

Ukoliko nadležno tijela ne izda u zakonom predviđenom roku npr. građevinsku dozvolu, izgradnja objekta kasni. Neefikasnosti administracije uzrokovaće će štetu privrednom subjektu, finansijeru i društvu u cjelini. Neočekivano kašnjenje dozvole prouzrokuje: (i) dodatne troškove za izvođača, (ii) kašnjenje početka projekta i lančano svih narednih koraka, (iii) kašnjenje otplate kredita prema finansijeru, (iv) dodatni rizik za finansijera, (v) odgađa se zapošljavanje radne snage, (vi) umanjuju prihodi državi.

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

43

o Nepoštivanje zakonskih rokova i nedostatak koordinacije između nadležnih institucija

PROBLEM U skladu sa Zakonom o upravnom postupku dokument bi trebao biti obrađen u roku od 30 dana, što u praksi često nije slučaj. Ukoliko dođe do podizanja tužbe protiv investitora, projekat može biti značajno usporen, ili čak kompletno obustavljen zbog sporosti suda pred kojim se odvija postupak po toj tužbi. Građevinski radovi u velikoj mjeri zavise od vremenskih uslova i aktivnosti su intenzivirane u ljetnim mjesecima. Zbog neažurnosti nadležnih institucija dozvole i odobrenja se izdaju sa zakašnjenjem, što u velikoj mjeri skraćuje građevinsku sezonu, implementacija projekta kasni i izvođač se izlaže dodatnim finansijskim troškovima. PREPORUKA Poštivanje zakonskih rokova i uvođenje stimulacije za službenike koji obrade pristigle zahtjeve u predviđenom roku. Entitetske, kantonalne i opštinske institucije trebaju unaprijediti komunikaciju, razmjenu informacija i saradnju da bi se privrednicima i građanima pružila bolja usluga.

Ključne preporuke

GRADNJA

Praktični savjeti: • Uspostavljanje baze podatka i objedinjavanje informacija o statusu prostornog,

urbanističkog i regulacionog plana za sve opštine/gradove

• Razviti priručnik za privrednike sa jasno naznačenom procedurom za dobivanje svih dozvola i odobrenja, uključujuči sve relevantne zakone, podzakonske akte, formulare, i kontakte za sve institucije

• Uspostaviti sistem u kojem će službenici sortirati pristigle zahtjeve po određenim paramerima, funkcionalno reorganizovati prema:

• poslovnom ili civilnom sektoru • vrijednosti projekata • prioritetu (po potrebi uvesti VIP tretman)

• Korištenje informacionih tehnologija i GIS sistema na nivou cijele zemlje da bi se

reducirao broj dokumenata, ubrzao postupak i imao bolji uvid

Upravljanje ljudskim resursima: • Unaprijediti organizacione sposobnosti službenika u kontekstu pružanja bolje usluge

privrednicima i građanima

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

44

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

45

5. ČLANOVI VSI-a

Advantis Brokers Pave Radana 49

Banja Luka Tel: 051 348 900

www.advantisbroker.com

Al-Shiddi International Fra Filipa Lastrića br. 2

Sarajevo Tel: 033 648 875 www.shiddi.com

Arcelor Mittal Bulevar Kralja Tvrtka 1 br.17

Zenica Tel: 032 467 000

www.mittalsteel.com

Confida Consulting Ćumurija 6/1 Sarajevo

Tel: 033 562 740 www.confida.ba

ČEZ Bosna i Hercegovina Fra Anđela Zvizdovića 1

Sarajevo Tel: 061 487 278

www.cez.cz

European Bank for Reconstruction and Development Fra Anđela Zvizdovića 1, Sarajevo

Tel: 033 667 945 www.ebrd.com

EFT Group

Rudnik Lignita Stanari Stanari bb, Stranari Tel: 051 324 000 www.eft-group.net

Fabrika cementa Lukavac Lukavačkih brigada bb

Lukavac Tel: 035 553 215 www.fclukavac.ba

Heidelberg Cement Group - Tvornica cementa Kakanj

Selima ef. Merdanovića 146, Kakanj Tel: 032 557 500

www.heidelbergcement.ba

Hotel Holiday Inn, Alpha Bau Management

Zmaja od Bosne 4, Sarajevo Tel: 033 288 000

www.ichotelsgroup.com

Horizonte Venture Management Mehmeda Spahe 10

Sarajevo Tel: 033 207 087 www.horizonte.at

HTL d.o.o. Sarajevo Želimir Vidović Keli 21

Sarajevo Tel: 033 771 762

www.novomatic.com

Hypo Alpe-Adria-Bank Trg Solidarnosti 12

Sarajevo Tel: 033 755 821

www.hypo-alpe-adria.ba

Hypo Alpe-Adria-Leasing Zmaja od Bosne bb

Sarajevo Tel: 033 702 200

www.hypo-leasing.ba

Karabdic Law Office Hadži Idrizova 20

Sarajevo Tel: 033 531 500 www.karabdic.ba

Karanovic & Nikolic

Gundulićeva 4 Banja Luka

Tel: 051 303 100 www.karanovic-nikolic.co.yu

Meggle Mljekara Grabeška 34

Bihać Tel: 037 313 212 www.meggle.de

Mercator BH Ložionička 16 Sarajevo

Tel: 033 286 130 www.mercator.ba

m:tel

Vuka Karadžića br. 6 Banja Luka

Tel: 051 240 100 www.mtel.ba

Natron-Hayat Liješnica b.b.

Maglaj Tel: 032 603 142

www.natron-hayat.ba

OMV BH Fra Anđela Zvizdovića 1

Sarajevo Tel: 033 296 526 www.omv.com

Petrol BH Oil Company

Grbavička 4/4 Sarajevo

Tel: 033 560 070 www.petrol.si

PricewaterhouseCoopers Fra Anđela Zvizdovića 1

Sarajevo Tel: 033 295 234 www.pwc.com

Raiffeisen Bank BH Danijela Ozme 3

Sarajevo Tel: 033 287 101

www.raiffeisenbank.ba

Triland Development Zmaja od Bosne 4

Sarajevo Tel: 033 251 800 www.triland.net

UniCredit Bank Kardinala Stepinca bb

Mostar Tel: 036 312 123

www.unicreditbank.ba

Wolf Theiss Fra. Andjela Zvizdovica 1

Sarajevo Tel: 033 296 444

www.wolftheiss.com

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

46

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

47

6. ZASLUGE Bijela knjiga 2008 je pripremljena zajedničkim zalaganjem brojnih članica Vijeća stranih investitora. Članice VSI-a su dale svoj doprinos u pripremi i razvoju ovog dokumenta. Članovi VSI Timova za podršku su značajno doprinijeli u procesu pisanja publikacije. Želimo da odamo priznanje niže navedenim kompanijama i organizacijama za njihov doprinos razvoju Bijele knjige 2008: Arcelor Mittal

Confida Consulting

Heidelberg Cement – Tvornica cementa Kakanj

Horizonte Venture Management

Hypo Alpe-Adria-Bank

Hypo Alpe-Adria-Leasing

Karanovic & Nikolic (u lokalnoj saradnji)

Maric Law Office

OMV BH

PricewaterhouseCoopers

Raiffeisen Bank

Triland Development

UniCredit Bank

USAID SPIRA Project

Wolf Theiss (u lokalnoj saradnji)

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

48

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

49

7. REFERENCE Agencija za promociju stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu Agencija za zapošljavanje Bosne i Hercegovine Biro za zapošljavanje Republike Srpske Centralna banka BiH Institut za urbanizam Republike Srpske Karanovic & Nikolic Srbija Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Ministarstvo prostornog uređenja Federacije BiH Opština Centar, Sarajevo Opština Novi Grad, Sarajevo PricewatehrouseCoopers Hrvatska Svjetska banka “Doing Business Report” za 2007, 2008 i 2009 Svjetska banka IFC Pregled poslovnog okruženja Udruženje stipendista Chevening u BiH USAID Projekat upravne odgovornosti USAID Projekat Pojednostavljivanje aktivnosti izdavanja dozvola i režima inspekcija Izvještaj “Usluge javnih službi iz perspektive malih i srednjih preduzeća” Vlada Brčko Distrikta Vodič za investitore 2008 Kanton Sarajevo profitabilna poslovna lokacija Zavod za planiranje Kantona Sarajevo

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

50

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

51

8. PRILOZI

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

52

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

53

8.1. PRILOG A

Vođe i članovi VSI Timova za podršku (i) Poslovna registracija Vođa tima:

Alexander Paine, Ascendant Članovi tima:

Horizonte Venture Management HTL Sarajevo Hypo Alpe-Adria-Bank Karanovic & Nikolic (u lokalnoj saradnji) Maric Law Office Triland Development Wolf Theiss (u lokalnoj saradnji)

(ii) Privremeni boravak i radna dozvola Vođa tima:

Aida Samardžić, Triland Development Članovi tima:

Arcelor Mittal Heidelberg Cement – Tvornica cementa Kakanj Karanovic & Nikolic (u lokalnoj saradnji) Maric Law Office PricewaterhouseCoopers Triland Development Wolf Theiss (u lokalnoj saradnji)

(iii) Porezi Vođa tima:

Nedžad Madžak, Confida Consulting Članovi tima:

Confida Consulting Hypo Alpe-Adria-Leasing Mercator BH OMV BH Triland Development Raiffeisen Bank UniCredit Bank

(iv) Građevinske dozvole Vođe tima:

David King /Ajla Mostarac, Vijeće stranih investitora Članovi tima:

Horizonte Venture Management Hypo Alpe-Adria-Bank Hypo Alpe-Adria-Leasing OMV BH Triland Development USAID SPIRA Project

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

54

BIJELA KNJIGA 2008 ________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

55

Vijeće stranih investitora Hotel Holiday Inn

Zmaja od Bosne 4/X, Ured 1015 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Telefon/Fax: +387 33 288 015 Email: info@fic.ba

www.fic.ba

Improving the Business Environment in BiH