ZDRAVSTVENA NJEGA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA

Živko Stojčić; dipl.med.techn;viši predavačzivko.stojcic@bj.t-com.hr

Sadržaj kolegijaTerminologijaDefiniranje pojmovaModeli zdravstvenog oštećenjaPristupi u definiranju posebnih potrebaUzroci i prevencija invaliditetaMeđunarodne klasifikacije i invaliditetOsobe s posebnim potrebama kroz povijestOdnos prema osobama s PP u RHZastupljenost osoba s PP u svijetu i RH

Posebne potrebe/invaliditet i društvoKvaliteta života osoba s posebnim potrebamaPrava osoba s posebnim potrebamaVrste pomoći osobama s posebnim potrebamaZdravstvena njega u kućiTeorije motivacije u zdravstvenoj njezi osoba s posebnim potrebamaOsnovne ljudske potrebe osoba s posebnim potrebamaZdravstvena njega osoba s posebnim potrebamaProces zdr. njege osoba s posebnim potrebama (procjena, planiranje, provođenje, evaluacija)

Koncepti zdr. njege osoba s posebnim potrebama: koncept bazalne simulacije, Bobathov koncept zdr. njege,refleksna lokomocija po Vojti, senzorna integracija, hipoterapija, logopedski tretmani, radna terapijaTjelesna invalidnostZdr. njega osoba s tjelesnom invalidnošćuOštećenja vidaZdr. njega osoba oštećenog vidaOštećenja sluhaZdr. njega osoba oštećenog sluhaOštećenja govorno glasovne komunikacijeZdr. njega osoba s oštećenjem govorno glasovne komunikacijeMentalna retardacijaZdr. njega osoba s mentalnom retardacijomAutizamZdr. njega osoba s autizmomPomagala za osobe s posebnim potrebamaRijetke bolesti ?

LiteraturaLiteratura - osnovna:Ljubičić M. Zdravstvena njega osoba s invaliditetomLiteratura – dopunska:Pavić J - Zdravstvena njega osoba s posebnim potrebama – nastavni tekstovi. ZVU-Zagreb 2006.Galić, S. Neuropsihologijska procjena. Požega: Naklada Slap, 2002.Kocijan - Hercigonja, D. Mentalna retardacija. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2000.Bujas – Petković, Z. Autistični poremećaj. Zagreb: Školska knjiga, 1995.Remschmidt, H. Autizam. Jastrebarsko: Naklada slap, 2009.Fröhlich, A. Basale stimulation in der Pflege. Berlin: Kallmeyer, 2007.Šegota, I. Gluhi i znakovno medicinsko nazivlje: kako komunicirati s gluhim pacijentom. Zagreb: Medicinska naklada, 2010.Jajić, I. i sur. Fizikalna i rehabilitacijska medicina: osnove i liječenje. Zagreb: Medicinska naklada, 2008.Glasser, W. Teorija izbora. Zagreb: Alinea, 2000.Fučkar, G. Odabrana poglavlja paketa LEMON. Zagreb: Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju, 1998.Internet izvori

Prijava ispitaPRIJAVA ISPITAPrijava ispita vrši se isključivo putem STUDOMATAIspitu mogu pristupiti studenti koji su na ispitnoj listi prijavljenih, objavljenoj na web stranici studija nakon zatvaranja roka za prijavu. Studenti koji nisu na objavljenoj listi mogu pristupiti ispitu samo uz prethodni dogovor sa predavačem, nositeljem kolegija, uz odgovarajuće obrazloženje.Kod ponovnog izlaska na ispit uključujući i slučaj kad je student položio pismeni ispit na nekom od prethodnih rokova (npr. izlazak samo na usmeni ispit) potrebno je ponovno prijaviti ispit preko studomata.

Polaganje ispitaNačin polaganja ispita:Pismeni i/ili usmeni ispit, procjena aktivnosti studenta na seminarima i vježbama, te procjena seminarskog rada, obrada slučaja Uvjet dobivanja potpisa:Prisustvovanje na predavanjima, seminarima i vježbama, napisan seminarski rad obrada slučaja (sestrinska dokumentacija)Potpisan evidencijski list od strane mentora na vježbamaUvjet za izlazak na ispit:Prisustvovanje na predavanjima, seminarima i vježbama, napisan seminarski rad obrada slučajaPotpis nositelja kolegija

IspitPismeni ispit sadržava određeni broj pitanja, koji na svakom ispitnom roku može

biti drugačijiPismeni ispit je položen ako se postigne minimalno 60% od mogućeg broja bodova. Student koji položi pismeni ispit mora/može pristupiti usmenom ispitu u dogovorenom terminu (prema pravilniku o polaganju ispita) Usmeni ispit uključuje diskusiju o seminarskom radu, položenom pismenom ispitu, te pitanja prema slučajnom odabiru predavača.

Uspjehu na usmenom dijelu ispita će se dodati uspjeh pismenog dijela ispita, te u referadu studija dostaviti konačna ocjena za upis u studomat (indeks)Ako student ne položi usmeni ispit, ne mora ponovno polagati pismeni dio ispita.Nedolazak na usmeni ispit nakon položenog pismenog ispita, evidentirat će se ocjenom nedovoljan.Kod ponovnog izlaska na usmeni dio ispita, potrebna je nova prijava ispita na studomatu.

Pravila seminarskog rada5 – 10 stranicaStil: Ariel, veličina 12, prored 1,5, obostrano poravnanje teksta.Pismeni rad sastoji se od: naslovne stranice, uvoda, razrade seminarske teme, zaključka, pravilnog popisa literature.Obavezno uključiti u cijeli rad kritičke osvrte i vlastita razmišljanja - ne koristiti copy- paste, već kritički obraditi temu.Prije slanja, seminarski rad pohraniti na način da kada pristiže kao privitak u elektronskoj pošti bude vidljivo Vaše prezime, prvo slovo imena i naslov seminarskog rada (npr. Petrović P. - Nasilje nad osobama s invaliditetom).

Pravila seminarskog rada-ppt10 – 15 minuta Etika izgleda prezentacije, naslovna stranica Pravilan popis literatureIzgled - veličina slova 24 -26, stil slova po odabiru1 slide = 1 minutaPitanja za raspravu N = 2Mogućnost youtube.com clipa na kraju izlaganja (maximum 3 minute) Izbjegavati čitanje, na slide ide samo najbitnijePosvetiti pažnju verbalnom i neverbalnom izražavanju, održavanju zainteresiranosti auditorija i vremenu izlaganja.Stojimo dok izlažemo (?)

Teme za seminarski rad - Redovni1. Koga smatramo osobom s invaliditetom? 2. Poimanje invaliditeta: čemu nas uči suvremeno društvo? 3. Modeli invaliditeta- na što ukazuju? 4. Invaliditet u različitim društvima: koje su razlike? 5. Religija i invaliditet: položaj osoba s invaliditetom u religijama svijeta6. Aspekti života osoba s oštećenjem vida7. Aspekti života osoba s oštećenjem sluha 8. Aspekti života osoba s oštećenjem govorno- glasovne komunikacije 9. Aspekti života osoba s oštećenjem središnjeg živčanog, lokomotornog i perifernog živčanog sustava

10. Aspekti života osoba s oštećenjem organskih sustava i kroničnim bolestima11. Aspekti života osoba s intelektualnim teškoćama 12. Aspekti života osoba s autizmom 13. Invalidi domovinskog rata

14. Dijete s teškoćama u razvoju u obitelji 15. Obitelj i invaliditet (Biti roditelj odrasle osobe s invaliditetom, braća i sestre osoba s invaliditetom, biti dijete osobe s invaliditetom)16. Formalna i neformalna podrška obiteljima osoba s invaliditetom17. Kako je biti učenik s teškoćama u razvoju? 18. Mladost i invaliditet 19. Slobodno vrijeme kao aspekt života osoba s invaliditetom 

20. Pravo na ljubav i partnerstvo osoba s  invaliditetom  21. Roditeljstvo osoba s invaliditetom22. Institucionalizacija i deinstitucionalizacija osoba s invaliditetom (Inkluzija i socijalna integracija, Pokazatelji uključenosti u zajednicu osoba s invaliditetom: možemo li im vjerovati? Neovisno življenje, Pravo na rad kao preduvjet neovisnog življenja)23. Stigma invaliditeta 24. Osobe s invaliditetom kao žrtve nasilja 25. Osobe s invaliditetom kao počinitelji nasilja 26. Grupni pristup u radu s osobama s invaliditetom27. Osnaživanje osoba s invaliditetom 28. Socijalni rad s osobama s invaliditetom – čemu treba težiti?

29. Skrb med. sestre za osobe s posebnim potrebama (Zdr. njega u kući )30. Osobe s posebnim potrebama i sport31. Rehabilitacija osoba s invaliditetom32. Rijetke bolesti (bulozna epidermoliza, osteogenesis inperfecta, cistična fibroza, cerebralna paraliza) Napomena: Svaki student piše seminarski rad na jednu od zadanih tema prema tablici (na stranici kolegija). Seminarske radove pisati prema naputcima za pisanje seminarskih radova koji se nalaze na stranici studija.Uz seminarski rad pripremiti i poslati ppt prezentaciju u trajanju 5-10min.Seminarski rad slati elektronski prema naputcima (Označiti: Petrović P. naslov seminara).Kod slanja seminara molim da naznačite dali ste redovni ili izvanredni student.Seminarske radove poslati zaključno sa 13.10.2017.g. u 24h.

Teme seminara -Vanredni

1. Koga smatramo osobom s invaliditetom? 2. Poimanje invaliditeta: čemu nas uči suvremeno društvo?3. Modeli invaliditeta - na što ukazuju?4. Invaliditet u različitim društvima: koje su razlike? 5. Religija i invaliditet: položaj osoba s invaliditetom u religijama svijeta6. Aspekti života osoba s oštećenjem vida7. Aspekti života osoba s oštećenjem sluha8. Aspekti života osoba s oštećenjem govorno- glasovne komunikacije

9. Aspekti života osoba s oštećenjem središnjeg živčanog, lokomotornog i perifernog živčanog sustava 10. Zakonske odredbe za osobe s invaliditetom11. Aspekti života osoba s intelektualnim teškoćama

12. Aspekti života osoba s autizmom13. Invalidi domovinskog rata14. Dijete s teškoćama u razvoju u obitelji15. Biti roditelj odrasle osobe s invaliditetom16. Braća i sestre osoba s invaliditetom17. Biti dijete osobe s invaliditetom 18. Neformalna podrška obiteljima osoba s invaliditetom19. Kako je biti učenik s teškoćama u razvoju? 20. Mladost i invaliditet21. Slobodno vrijeme kao aspekt života osoba s invaliditetom 22. Pravo na ljubav i partnerstvo osoba s  invaliditetom  23. Roditeljstvo osoba s invaliditetom24. Institucionalizacija i deinstitucionalizacija osoba s invaliditetom25. Pokazatelji uključenosti u zajednicu osoba s invaliditetom: možemo li im vjerovati?

26. Pravo na rad kao preduvjet neovisnog življenja 27. Neovisno življenje29. Stigma invaliditeta 30. Osobe s invaliditetom kao žrtve nasilja 31. Osobe s invaliditetom kao počinitelji nasilja 32. Grupni pristup u radu s osobama s invaliditetom 33. Izvori formalne podrške osobama s invaliditetom34. Socijalni rad s invalidnim osobama– čemu treba težiti?35. Zdr. njega u kući osoba s posebnim potrebama36. Najčešći problemi kod osoba s tjelesnim invaliditetom37. Potrebe osoba s mentalnom retardacijom i kvaliteta života38. Skrb med. sestre za osobe s mentalnom retardacijom

39. Rehabilitacija osoba s oštećenjem sluha40. Osobitosti osoba oštećena vida 41. Osobe s posebnim potrebama i sport42. Inkluzija i socijalna integracija osoba s invaliditetom43. Uloga udruga u kvaliteti života osoba s invaliditetom44. Rijetke bolesti (bulozna epidermoliza, osteogenesis inperfecta, cistična fibroza, cerebralna paraliza

Napomena: Svaki student piše seminarski rad na jednu od zadanih tema prema tablici (na stranici kolegija). Seminarske radove pisati prema naputcima za pisanje seminarskih radova koji se nalaze na stranici studija.Uz seminarski rad pripremiti i poslati ppt prezentaciju u trajanju 5-10min.

Seminarski rad slati elektronski prema naputcima (Označiti: Petrović P. naslov seminara).Kod slanja seminara molim da naznačite dali ste redovni ili izvanredni student.Seminarske radove poslati zaključno sa 03.11.2017.g. u 24h.-1. grupa i zaključno sa 10.11.2017. u 24h. - 2. grupa.

Studenti od rednog broja 1 do rednog broja 43 seminarske radove izlažu 10. 11,2017. a studenti od rednog broja 44 do rednog broja 85 seminarske radove izlažu 24.11.2017. Zamjene su moguće samo ako se student iz jedne grupe mijenja sa studentom iz druge grupe koji ima istu temu seminarskog rada, naravno uz prethodnu suglasnost sa predmetnim nastavnikom.

Teme za završni rad1. Proces zdravstvene njege kod osoba s PP2. Teorije motivacije i utjecaj na zdravstvenu njegu osoba s posebnim potrebama3. Osnovne ljudske potrebe osoba s PP4. Holistički pristup u zdravstvenoj njezi osoba s PP5. Samozbrinjavanje osoba s posebnim potrebama6. Sestrinska dokumentacija u zdravstvenoj njezi osoba s posebnim potrebama7. Uloga medicinske sestre u kvaliteti života osoba s posebnim potrebama i njihovih

obitelji8. Uloga medicinske sestre u inkluziji i socijalnoj integraciji osoba s posebnim potrebama9. Uloga medicinske sestre u prepoznavanju simptoma cerebralne paralize10. Socijalna integracija osoba s invaliditetom (uključuje više tema iz različitih područja

invaliditeta11. Prikaz primjene aktivnosti samozbrinjavanja kod osoba s invaliditetom (uključuje više tema iz različitih područja invaliditeta)12. Arhitektonske barijere za osobe s invaliditetom (uključuje višetema iz različitih područja invaliditeta)13. Stavovi medicinskih sestara prema osobama s PP14. Čimbenici koji doprinose poboljšanju samozbrinjavanja kod osoba s invaliditetom (uključuje više tema iz različitih područja invaliditeta)15. Učestalost ozljeđivanja kod osoba s PP16.Tjelesna aktivnost osoba s invaliditetom (uključuje više tema iz različitih područja invaliditeta)17. Etički aspekti u zdravstvenoj njezi osoba s PP18. Specifičnosti komunikacije s osobama s PP19. Komunikacija medicinskih sestara s osobama oštećena sluha20. Komunikacija medicinskih sestara s roditeljima novorođenčeta s DS

21. Medicinska sestra, obitelj i dijete s posebnim potrebama u bolnici 22. Primjena komunikacijskih vještina u radu s osobama posebnim potrebama i njihovim obiteljima23. Medicinska sestra - član multidisciplinarnog tima u skrbi za osobe s posebnim potrebama

24. Uloga medicinske sestre u pripremi majke i obitelji za prihvat novorođenčeta s posebnim potrebama25. Uloga medicinske sestre u pripremi za smještaj osoba s posebnim potrebama u ustanove socijalne skrbi26. Sigurnost osoba s posebnim potrebama u ustanovama zdravstvene i socijalne skrbi27. Stavovi medicinskih sestara prema osoba s posebnim potrebama28. Stres medicinskih sestara u radu s osobama s posebnim potrebama29. Učestalost ozljeđivanja kod osoba s invaliditetom 30. Utjecaj arhitektonskih barijera na kvalitetu života osoba s invaliditetom31. Uključenost osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti32. Učestalost i vrste komplikacija dugotrajnog mirovanja kod osoba s invaliditetom (uključuje više tema iz različitih područja invaliditeta)33. Čimbenici koji doprinose poboljšanju samozbrinjavanja kod osoba s invaliditetom (uključuje više tema iz različitih područja invaliditeta)34. Procjena kvalitete zdravstvene njege kod osoba s invaliditetom (uključuje više tema iz različitih područja invaliditeta)35. Utjecaj nevladinih udruga na poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom36. Informiranost pacijenata oboljelih od kroničnih bolesti o ostvarivanju prava iz zdravstvene zaštite37. Informiranost roditelja djece oboljele od kroničnih bolesti o ostvarivanju prava iz zdravstvene zaštite

38. Servisi i vrste pomoći u zajednici osobama s invaliditetom 39. Usvojenost adaptivnih vještina kod osoba sa sniženim intelektualnim sposobnostima40. Analiza upotrebe i vrste ortopedskih pomagala kod osoba s invaliditetom41. Kvaliteta života osoba sa gluhoslijepoćom42.Tjelesna aktivnost osoba s invaliditetom (uključuje više tema iz različitih područja invaliditeta)43.Prikaz primjene aktivnosti samozbrinjavanja kod osoba s invaliditetom (uključuje više tema iz različitih područja invaliditeta)Napomena: U naslovu teme osim pojma „osobe s posebnim potrebama“, moguće je navesti samo pojedinačnu skupinu, primjerice osobe s tjelesnim invaliditetom, mentalnom retardacijom, autizmom, oštećenjem vida, sluha, govorno-glasovne komunikacije, gluhosljepoćom, udruženim teškoćama.Osim ponuđenih tema, temu za završni rad može predložiti i kandidat u dogovoru s nositeljem kolegija, a naslov teme  mora se odnositi na područje sestrinskog djelovanja u skrbi za osobe s posebnim potrebama (npr. zdravstvena njega osoba s…).Temu završnog rada potrebno je obraditi prema naputcima za izradu završnog rada VTS Bjelovar, studija sestrinstva, a koji se nalaze na web stranici studija.

OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA

TERMINOLOGIJATeme za obraditi

Pojmovno razjašnjanje osoba s posebnim potrebama

Tko su osobe s posebnim potrebamaPovijestPrve škole ICF klasifikacijaModeli zdravstvenih oštećenjaBrojčani pokazateljiBriga za osobe s posebnim potrebamaVrste pomoći osobama s posebnim potrebama

Pojmovno razjašnjenje osoba s PPNeprestalno se mjenjaju i razvijajuRazvoj je uvjetovan napretkom znanosti i promjenama u odnosu društva prema osobama s teškoćamaPromjenu potiče i želja za svjedočenjem da je osoba s nekim oštećenjem prije svega osoba koju trebamo poštivati i omogućiti joj da iskaže i primijeni svoje talente i mogućnostiU dokumentima UN i Vijeća Europe koristi se termin”Osobe s invaliditetom”U RH ne postoji jedinstven nazivNpr: invalidnost, tjelesno i duševno oštećenje, tjelesne i duševne poteškoće, smetnje u razvoju, i drugi

Jedan od najstarijih naziva je “DEFEKT” a označava anomaliju, odnosno nedostatak ili “hendikep”To samo govori o složenosti pojma te nastojanjima da se diskreditirajući i obilježavajući termini zamijene blažim i više odgovarajućimU nazivu “osoba s posebnim potrebama” neprihvatljivo je poistovjetiti neki nedostatak s cijelom osobom. Iz toga proizlazi neprimjerenost termina”invalid”, “slijepac” i sl., već “osoba s invaliditetom”, ili “osoba s posebnim potrebama”Na taj način daje se naglasak na osobu, a ne na njezin nedostatak

Tko su osobe s posebnim potrebama?Deklaracija UN o pravima osoba s posebnim potrebama, rezolucija 3447 od 9.12.1975. govori da su to “…one osobe koje si zbog prirođenog ili zadobivenog oštećenja nisu u stanju osigurati vlastitom snagom ili barem djelomičnom snagom odgovarajući položaj na poslu, u zvanju i društvu…” “…kojima se je zbog bolesti, nesreće ili loših životnih uvjeta njihov život toliko izmijenio da nisu više sposobne uključiti se u sve oblike svakidašnjeg života”U užem smislu riječi tu ubrajamo: - Osobe s genetičkim manama koje ne dopuštaju normalan razvoj i djelovanje tjelesnih funkcija ili mentalnih sposobnosti - Sve osobe kod kojih se opisani nedostatci pojavljuju u kasnijem životu zbog

različitih bolesti ili nesreća (osobe s oštećenjem vida, oštećenjem sluha, štećenjem govorno-glasovne komunikacije, tjelesnim oštećenjima, mentalnom retardacijom,autizmom,duševnim poremećajima ili skupom oštećenja)

- Sve osobe kojima je potrebna pomoć druge osobe u svakodnevnom funkcioniranjuTu još ubrajamo i:- Starije, nemoćne i napuštene osobe,siročad,

alkoholičare i ovisnike o narkoticima, nepismene, odgojno zapostavljene, zatvorenike i sl.

PovijestProganjaneZlostavljaneObespravljivaneSparta-djecu s invaliditetom ostavljali na pustim mjestima ili šumiRimska država – beskorisni su bili ljudi s invaliditetomGluhonijeme i duševno bolesne okivali lancimaMučiliIstjerivali demoneCrkveni redovi osnivaju prve UBOŽNICE za siromašne, bolesne i osobe s invaliditetom

Prve škole Pariz 1776- za gluhePariz 1785-za slijepeSmještaj gluhonijemih Leipzig 1788, Beč 17991837 Pariz prva škola za mentalno retardirane19 st SAD, VB, EuropaRH – 1891 edukacija za osobe s pp1930-Zagreb-rad s ment.retard. djecom1970-tih godina ideja integracije - osobe s invaliditeom se uvažavaju kao ravnopravne u školovanju, zapošljavanju i svim oblicima društvenog i javnog djelovanja

ICIDH/ICF klasifikacijaInternational Classification of Impairments, Disabilities and Handicaps – ICIDH je klasifikacija oštećenja (biološko), invaliditeta (funkcionalno) i hendikepa (socijalno) Donosi je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO – World Health Organization) 1980. godinePrema ovoj klasifikaciji, oštećenje je bilo kakav gubitak ili odstupanje od normalne psihičke, fiziološke ili anatomske strukture ili funkcije Invaliditet je bilo kakvo ograničenje ili nedostatak (koje proizlazi iz oštećenja) sposobnosti za obavljanje neke aktivnosti na način ili u opsegu koji se smatra normalnim za ljudsko biće

Hendikep zapravo označava teškoću, smetnju koja sputava neku aktivnostosobe koje zbog oštećenja, odnosno invaliditeta, imaju teškoće u socijalnoj integracijiteškoće u socijalnoj integraciji češće nego iz oštećenja ili invaliditeta osobe, proizlaze upravo iz njegove socijalne okoline, a ponekad i isključivo iz te okolineICF- Intrnational Classification of Functioning (2001g.)-klasifikacija funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja-Od komponente bolesti prelazi u komponentu zdravlja-Funkcioniranje i invalidnost-Kontekstualni čimbenici (osobni i okruženje)

Modeli zdravstvenih oštećenja

Medicinski model- Oštećenje je svaki gubitak ili nepravilnost psihološke, fiziološke ili anatomske građe

ili funkcijeShematski: Uzrok – patologija – oštećenje

Socijalni modelGubitak ili smanjenje sposobnosti u aktivnostima svakodnevnog života poprima i socijalna obilježjaOsoba dolazi u podređeni položaj i postaje izdvojena socijalna skupinaRazlog ograničenja nije to što ih osoba ne može realizirati već što nema podršku okoline jer je sve u soc. sredini podređeno sposobnostima osoba bez oštećenjaUzrok – patologija – oštećenje - inavaliditet

Profesionalni modelOštećenje -nema nikakav profesionalni značaj na učinak,sigurnost na radu i zaradu ako su sačuvane odr.sposobnosti potrebne za obavljanje datog poslaUkoliko je oštećenje dovelo do značajnih promjena u nivouili sastavu sposobnosti koje su važne za obavljanje datog posla, tada osoba s oštećenjem ne bi smjela raditi na tom poslu zbog funkcionalnih ograničenja ili rizika od pogoršanja zdravljaShematski:Uzrok – patologija – oštećenje – invaliditet – očuvana radna sposobnost (ili invalidnost)Invaliditet – biološki gubitak (anatomski ili funkcionalni) na nivou organa ili dijelova tijelaInvalidnost – neprikladan odnos promijenjene strukture i razine profesionalne radne sposobnosti osobe i zahtjeva poslova radnog mjestaIz prof. modela vidljivo je da kod osobe s oštećenjem može ali i ne mora postojati invalidnost.

Biološki model – Funkcionalna oštećenja mogu dovesti do gubitka sposobnosti koje su potrebne za provođenje aktivnosti svakodnevnog životaZbog toga dolazi do ovisnosti o pomoći druge osobeShematski:Uzrok – patologija – oštećenje – invaliditet – potreba pomoći i njege druge osobe

Forenzični modelDuševna bol osobe koja je nastala zbog tjelesne povrede- duševna bol zbog gubitka ili smanjenja radne sposobnosti (invalidnosti)- duševna bol zbog gubitka ili smanjejna sposobnosti obavljanja odr. životnih

aktivnosti (invaliditeta)Trajanje patnje kod mlađih osoba je duže, a kod starijih osoba jače zbog izraženijeg smanjenja sposobnosti adaptacije na bitne životne promjene

Brojčani pokazateljiZastupljenost u općoj populaciji je 8-10 (12)%EU broji 729 milijuna stanovnika to znači cca 70 milijuna osoba s PPNjemačka 10-15%RH 4,5 mil stanovnika -cca 400.000 osoba s PP

Briga za osobe s posebnim potrebamaKroz zakonodavstvo i državne institucije putem raznih zakona od predškolskog odgoja, odgoja i obrazovanja, zdravstvenog i socijalnog zbrinjavanjaKroz zdr. i soc. ustanove zadužene i za problematiku osoba s posebnim potrebama (opće i specijalizirane zdravstvene ustanove, centri za odgoj i obrazovanje, domovi za stalnu, privremenu ili povremenu skrb)Kroz organizacije osoba s posebnim potrebama i humanitarne organizacijeKroz redovne službe u društvu – gradski uredi za zdravstvo i soc. skrb, centri za soc. rad, službe mirovinskog i invalidskog osiguranja, službe zdravstvenog osiguranja i dr.

Vrste pomoćiSocijalna pomoćOsobna invalidninaDodatak za pomoć i njeguPomoć za osobne potrebe korisnikaNovćana pomoć za pokriće troškova prijevozaPružanje pomoći i njege u kući (gerontodomaćica i zdravstvena njega u kući)Osposobljavanje za samostalni životSkrb izvan vlastite obiteljiVještačenje

„Gdje raste nada procvjetaju čuda”

Deklaracija o pravima osoba s invaliditetomProglašena 9. prosinca 1975. Rezolucijom opće skupštine 3447. (XXX.)Cilj deklaracije je da se ona ubuduće koristi kao uobičajena osnova i temeljni okvir

zaštite prava osoba s invaliditetom:1.Pojam osoba s invaliditetom označava osobu koja nije sama sposobna osigurati, u potpunosti ili djelomično, sve što joj je potrebno za normalan individualni i/ili društveni život, kao rezultat oštećenja, prirođenoga ili stečenog, njezinih tjelesnih ili mentalnih sposobnosti.2.Osobe s invaliditetom uživati će prava navedna u ovoj deklaraciji. Ova će prava biti zajamčena svim osobama s invaliditetom, bez izuzetaka i bez razlike ili diskriminacije na temelju rase, boje, spola, jezika, religije, političkih ili drugih uvjerenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, zdravstvenog stanja, rođenja ili bilo koje druge situacije koja utječe na samu osobu s invaliditetom li na njezinu obitelj.

3. Osobe s invaliditetom imaju neotuđivo pravo na poštivanje svog ljudskog dostojanstva. Osobe s invaliditetom, bez obzira na porijeklo, narav i ozbiljnost njihova oštećenja ili invaliditeta, imaju ista temeljna prava kao i njihovi sugrađani iste dobi, što

podrazumijeva, prvenstveno i najvažnije, dostojan što je moguće normalniji i ispunjeniji život.4. Osobe s invaliditetom imaju ista građanska i politička prava kao ostala ljudska bića; članak 7. Deklaracije o pravima osoba s mentalnom retardacijom primjenjuje se na svako moguće ograničenje ili uskraćivanje ovih prava osobama s mentalnom retardacijom.5. Osobe s invaliditetom imaju pravo na mjere koje im omogućuju da postanu što je moguće samostalnije.6. Osobe s invaliditetom imaju pravo na zdravstvenu, psihološku i funkcionalnu skrb, uključujući protetičke i ortopedske naprave, na zdravstvenu i socijalnu rehabilitaciju, obrazovanje, stručno osposobljavanje i rehabilitaciju, pomoć, savjetovanje, usluge službi za zapošljavanje i ostalih službi koje omogućavaju razvoj njihovih sposobnosti i vještina u najvećoj mogućoj mjeri te ubrzavaju procese njihove socijalne integracije ili reintegracije.

7. Osobe s invaliditetom imaju pravo na ekonomsku i socijalnu sigurnost te na pristojan standard života. One imaju pravo, u skladu sa svojim sposobnostima, na osiguravanje i zadržavanje zaposlenja ili zapošljavanje u korisnom produktivnom i plaćenom zanimanju te na pridruživanju sindikatima.8. Osobe s invaliditetom imaju pravo na to da njihove posebne potrebe budu uzete u obzir na svim stupnjemiva ekonomskog i socijalnog planiranja.9. Osobe s invaliditetom imaju pravo na to da njihove posebne potrebe budu uzete u obzir na sudjelovanje u svim društvenim, kreativnim ili rekreativnim aktivnostima. Niti jedna osoba s invaliditetom neće biti podložna, zbog svojega mjesta stanovanja, načinu postupanja različitom od onog koji zahtjeva njeno stanje ili poboljšanje koje za nju iz toga može proisteći. Ako je boravak osobe s invaliditetom u specijaliziranoj ustanovi nužan, okružje i uvjeti života bit će što je moguće bliskiji uvjetima normalnog života osobe njene dobi.

10. Osobe s invaliditetom bit će zaštićene od svakog iskorištavanja, svih odredbi ili načina koji su diskriminirajuće, uvredljive ili ponižavajuće naravi.11. Osobe s invaliditetom moći će koristiti stručnu pravnu pomoć u slučajevima kada se takva pomoć pokaže nužnom za zaštitu osobe ili vlasništva. Ako se protiv njih pokrenu pravosudni procesi, primijenjeni pravni postupak uzet će u potpunosti u obzir njihovo tjelesno i mentalno stanje.12. Od organizacija osoba s invaliditetom može se zatražiti učinkovita savjetodavna pomoć u svim pitanjima koja se odnose na prava osoba s invaliditetom.13. Osobe s invaliditetom, njihove obitelji i zajednice bit će u potpunosti informirane, svim odgovarajućim sredstvima, o pravima sadržanima u ovoj Deklaraciji.

Ured Visokog povjerenika UN za ljudska pravaŽeneva, Švicarska

ZDRAVSTVENA NJEGA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA

Uzroci invaliditetaBiološkiPsihološki

SocijalniKombinirani

Biološki čimbenici uključuju: prirođene greške koje se nasljeđuju, abnormalnost gena koja se također nasljeđuje,Rana oštećenja u embrionalnom razvoju što uključuje promjene na kromosomima, toksična oštećenja (droga, lijekovi, zračenja, alkohol, infekcije majke),Perinatalni čimbenici što uključuje traume, malnutriciju, infekcije i opće zdravstveno stanje nakon poroda te utjecaj okoline

Psihološki čimbenici- Anksioznost- Depresija

Socijalni čimbenici-Socijalne prilike u obitelji

Kombinirani- Više povezanih uzroka

U kasnijoj životnoj dobi uzroci invaliditeta mogu biti:posljedice nesreća,padova,trovanja,bolesti koje mogu rezultirati gubitkom vida, oštećenjem sluha, oštećenjem govora, oštećenjem lokomotornog sustava, oštećenjem središnjeg živčanog sustava, oštećenjem perifernog živčanog sustava,oštećenjem drugih organa i organskih sustava (dišni, cirkulacijski,probavni, endokrini,kože i potkožnog tkiva, urogenitalni), duševnim poremećajima

Prevencija invaliditetaPrimarna:Uključuje mjere koje sprečavaju bolesti, ozljede ili kongenitalna stanja koja mogu dovesti do oštećenjaUključuje mjere koje poduzima društvo i zdravstvena služba u cilju sprečavanja invaliditeta

Uključuje edukaciju u odnosu na način života, prehranu, odmor, vježbe, prepoznavanje rizika čimbenika koji mogu uzrokovati invaliditet, mjere sigurnosti u kući, na radu, u prometu i okolišu.Cilj primarne prevencije je smanjiti ili ukloniti rizične čimbenike vezane za pojedinu vrstu oštećenja

Sekundarna:Sastoji se od terapije za bolesti, ozljede ili kongenitalna stanja koja mogu uzrokovati oštećenjaAktivnosti sekundarne prevencije uključuju rano otkrivanje i liječenje pojedinca tako da što ranije uspostavi normalne funkcije

To uključuje razne dijagnostičke metode, procjene i mjerenja (RR, lipidogram,šećer u krvi, razni skrining testovi....)

Tercijarna: Ima za cilj vraćanje osobe na optimalnu razinu funkcioniranja

Uključuje rehabilitaciju (ciljane mjere prema smanjenju invaliditeta, omogućavanje veće neovisnosti, socijalna integracija,bolja kvaliteta života) i habilitaciju (stjecanje sposobnosti koje pacijent ranije nije imao)

Skrb med. sestre za osobe s PPMed. sestra sudjeluje u svim razinama zdravstvene zaštite i uključena je u sve oblike skrbi osoba s posebnim potrebama (primarna, sekundarna i tercijarna)Prevencija invaliditeta Sudjelovanje u liječenju u fazi pojave bolesti Sudjelovanje u trajnom liječenju ili rehabilitacijiPomoć u uključivanju osoba s PP u svakodnevni život (u vlastitom domu, društvu)

Načela rada med. sestre s osobama s PPProfesionalnost određena usvojenim standardima radaHolistički pristupPartnerski odnosTimski radMultidisciplinarni pristupLogičko rješavanje problema kroz proces zdravstvene njege

ProcjenaUsmjerena na tjelesne, psihološke, socijalne i duhovne potrebe osobe i obitelji imajući u vidu njihovo zdravstveno stanje, rast i razvoj te socijalne i ekonomske prilike

Procjena sustava koji je oštećenje zahvatilo

Procjena aktivnosti uz oštećenje- Nije dovoljno pitati možete li to učiniti

- Aktivnosti u krevetu, invalidskim kolicima, aktivnosti samozbrinjavanja, produktivnosti i razonode

Demonstracija aktivnosti i tada procjenaProcjena odnosa prema okolini, sebi i osobnim stvarima Procjena obitelji (zdravlje, odnos, način života)Procjena okoliša (arhitektonske barijere- vrata, pločnik, kupaona, krevet, namještaj, prepreke)Kod procjene koristiti obrasce zdravstvenog funkcioniranja

Percepcija i održavanje vlastitog zdr. stanjaAktivnosti koje provodi osoba da očuva zdravlje i uspješnost aktivnostiAktivnosti u krevetu, invalidskim kolicima, aktivnosti samozbrinjavanja, produktivnosti i razonodePridržavanje uputa i savjeta Razumijevanje uputa i savjetaRizik u kući – arhitektonske barijere, prag, tepih, svijetloMogućnost adaptacije prostorija

PrehranaProcjenaUobičajen način prehrane Vrsta, količina hraneNavika uzimanja tekućinePromjena tj. težine, apetitPoteškoće gutanja, žvakanjaProcjena pomoći kod hranjenja

EliminacijaUčestalost i osobine stolice, primjena laksativa Učestalost i osobine mokrenjaSamokateterizacijaInkontinencijaSvijest o eliminaciji ili inkontinenciji

AktivnostiProcjena energije (snage) za izvođenje željenih i traženih aktivnosti te stupanj samostalnosti pri izvođenju aktivnosti hranjenja, obavljanja osobne higijene, odijevanja, promjene položaja u krevetu, premještnju iz kreveta u kolica i obratnoProcjena znanja i korištenja vježbi za sprečavanje komplikacija dugotrajnog ležanja u slučaju nepokretnosti te potrebne pomoći pri njihovu provođenjuVažno je procijeniti razloge smanjene aktivnosti (strah od pada, strah od lutanja, nesigurnost)

Spavanje i odmorProcjena osjećaja odmorenosti i spremnosti osobe za dnevne aktivnostiKvaliteta sna

Raspored spavanjaNesaniceBuđenja po noćiDnevno spavanjeLijekovi za spavanje

Kognitivno - perceptivne funkcijePažnja sestre mora biti posvećena sistemima koji su zahvaćeni oštećenjem (zvučno, vizualno i kinetičko stanje pacijenta)Vid, pomagalaSluh, pomagalaBolOdnos prema okoliniMogućnost formiranja misli u cjelinuVrijeme potrebno za zadovoljavajući odgovor ili donošenje odluka

Percepcija samog sebeUključuje procjenu opisa i doživljaj osobePozitivna ili negativna percepcijaOsjećaj potištenosti i bespomoćnosti zbog svog izgleda Nemogućnost određenih aktivnostiPo potrebi uključiti druge stručnjake u zbrinjavanje -psiholog, psihijatar, socijalni radnik

Uloga sestre i odnosi s drugima (obitelj)Procjena bliskih osoba, Procjena obitelji i odnosa u obitelji (dali obitelj djeluje kao podrška, motivacija, i ohrabrenje osobi s PP ili ga odbacuje)Procijeniti koja je osoba u obitelji na koju je moguće usmjeriti najveći dio podrške i edukacije u skrbiAko osoba s PP živi sama potrebno je procijeniti dostupnost drugih osoba (susjedi, rođaci, volonteri) i njihovu moguću ulogu u zbrinjavanju osobe s PP

SeksualnostProcjena menstrualnog ciklusaZaljubljivanjeRoditeljstvo, kontracepcija???????Što poslije procjene?Nakon procjene važno je učiniti analizu prikupljenih podataka koji pružaju uvid u tjelesno i psihičko stanje pacijenta sagledano kroz uvjete u kojima živiPravilna interpretacija podataka uvjetuje opis specifičnih problema čini osnovu za planiranje zdravstvene njege

Intervencije u zdr. njezi trebaju biti usmjerene individualno jer potpuno iste dijagnoze u zdr. njezi mogu zahtijevati potpuno različite intervencijeIntervencija mora sadržavati jasan opis aktivnosti, što i kako učiniti te tko će gdje i kada provesti postupak

Evaluacija predstavlja planiranu i sustavnu usporedbu aktualnog stanja i ponašanja korisnika skrbi sa željenim ishodom

Obuhvaća uvid u postavljene ciljeve, utvrđivanje aktualnog stanja, opis postignutog i nepostignutog te evaluaciju plana zdr. njege u odnosu na daljnju potrebu i tijek zdr. njege.Evaluacija se tijekom procesa skrbi izmjenjuje sa ostalim fazama

Najčešći problemi u zdr. njezi kod osoba s PP

OSOBE S TJELESNIM INVALIDITETOM

Bol je bol. Slomljeno je slomljeno. Strah je najveća poteškoća od svih i paralizirat će vas više nego da ste u invalidskim kolicima.

Teme za obraditiŠto je tjelesni invaliditetKategorije tjelesnog invaliditetaTjelesni invaliditet kao posljedica traumeTI kao posljedica bolestiPotrebe osoba s tjelesnim invaliditetomOrtopedska pomagalaProtezeUporaba sredstava za kretanje

Što je to tjelesni invaliditet?Oštećenja, deformacije, funkcionalne ili motoričke smetnje zbog kojih je potrebna zaštita i osposobljavanjeza život i rad u primjerenim uvjetima.

Kategorije tjelesnog invaliditetaOštećenje lokomotornog sustava (prirođeni ili stečeni nedostatak ili deformacija, gubitak motoričkih funkcija i sposobnosti u izvođenju aktivnosti)

Oštećenje CNS-a (prirođena ili stečena bolest ili povreda)Oštećenje perifernog živčanog i mišičnog sustavaOštećenje drugih organa i organskih sustava

Tjelesni invaliditet kao posljedica traumePosljedica je traumaFrakture,dislokacije, nategnuća, uganuća, laceracije,termička oštećenja

Teže traume – posljedična kvadriplegija, paraplegija Uzrok teže traume - frakture kralješnice sa oštećenjem kralješnične moždine

Tjelesni invaliditet kao posljedica bolestiU tu grupu bolesti spadaju: -stečene i nasljedne bolesti motornog neurona-neuromišićni poremećaji

Neuromišićni poremećaji

Stečene bolesti motornog neurona: progresivna spinalna amiotrofija, amiotrofna lateralna skleroza, progresivna bulbarna paraliza

Nasljedne bolesti motornog neurona: Werding-Hoffmanova bolest (motorni razvoj je veoma usporen-mlitavo dijete), Kugelberg-Welanderova bolest (simptomi nešto sporije napreduju pa samim tim i oboljeli žive duže)

Neuromišićni poremećaji

Neuromišićni poremećaji:Propadanje aksona, živčane stanice i na kraju mišićaPoliradikuloneuritis - Mb Guillain-Barre-autoimuna bolest u kojoj su zahvaćeni prednji korjenovi leđne moždine i spinalni živciNeuropatije (alkoholna,dijabetička)Bolesti neuromišićne spojnice (miastenia gravis)Miopatije (mišićna distrofija, miotonija,periodičke paralizeEkstrapiramidalne bolesti (Parkinson, tremor,korea)Demijelinizacijske bolesti (MS)Cerebralna paralizaMoždani udar

Potrebe osoba s tjelesnim invaliditetom

Razne vrste pomagala koje služe kao pomoć u svakodnevnom životu ili nadomjestak izgubljenim sposobnostima obavljanja određenih aktivnostiPomoć stručnjaka u prihvaćanju invaliditeta

Ortopedska pomagala

Ortoze –upotrebljavaju se u kontroli pojedinih funkcija dijelova tijela: imobilizacija, kontrola smjera i opsega pokreta, rasterećenje, potpora, proiciranje željenog gibanja, rast, prevencija, korekcija deformacija

Ortoza za kralježnicu, gornje i donje ekstremitete

Ortopedski ulošci

Pomagala za kretanje i pomoć (štap, štake, stajalice, hodalice, invalidska kolica)

ProtezeOrtopedska pomagala koja nadomještaju funkcionalno i estetski izgubljeni ekstremitet ili njegov dio Proteze trebaju biti funkcionalne, udobne, sigurne, lagane i estetski prihvatljive

Uporaba sredstava za kretanjeKod štaka je potrebno savladati održavanje balansa te imati dobru izdržljivost hvata i snagu mišića i gornjih ekstremiteta i trupaKoristi se: -dvotaktni hod – desna štaka i lijevo stopalo istovremeno -trotaktni hod- obje štake pokreću se naprijed- slabiji donji ekstremitet, zatim jači donji ekstremitet, zatim još jedna štaka naprijed – druga štaka naprijed- oba stopala naprijed (lakša oštećenja)-četverotaktni hod- desna štaka uključuje se naprijed- lijevo stopalo naprijed-lijeva štaka naprijed- desno stopalo naprijed (lakša oštećenja)

MENTALNA RETARDACIJA

Teme za obraditiŠto je MRPrenatalni uzrociOštećenja uzrokovana vanjskim čimbenicimaKarakteristike osoba s MRSpolnost osoba s MRProces zdr. njegeNajčešće sestrinske dijagnoze

Mentalna retardacijaSnižena sposobnost u kojoj su značajna ograničenja u intelektualnom funkcioniranju i

adaptivnom ponašanju izražena u pojmovnim, socijalnim i praktičkim adaptivnim vještinama

Nastaje prije 18 godine životaPrevalencija manja od 1%20-25% kod slijepih osoba 10% osoba s MR ima problem sa sluhom80% osoba sa MR ima poremećaj govora

UZROCI MRBiološki

Prenatalni PerinatalniPostnatalni

Psihosocijalni

KombiniraniPrenatalni uzroci MR

Oštećenja uzrokovana genetskim abnormalnostima

Kromosomske aberacije : Down-trisomija 21Turnerov sindromKlinefelterov sindromPenta x sindrom -49xxxxx49xxxy sindrom

Mutacije gena: - Poremećaj metabolizma aminokiselina(fenilketonurija,homocistinurija,leucinoza)

- poremećaj metabolizma ugljikohidrata(glikogenoze,galaktozemija, mukopolisaharidoze)

- poremećaj metabolizma masti (metakromatska leukodistrofija, Gaucherova bolest, Nieman-Pickova bolest)

Sindrom lomljivog x kromosoma

Malformacijski sindromi – Prader-Williev sindrom

Razvojne malformacije (anencefalija, ikrogirija, agirija, hidrocefalus, mikrocefalus, kraniofacijalna dizostoza, kraniostenoza

Oštećenja uzrokovana vanjskim čimbenicima

Intrauterina malnutricijaKemijska sredstva (alkohol, kokain, lijekovi)

Metali : Aluminij, arsen, mangan, olovoIonizirajuće zračenjeInfekcije (herpes simplex, toksoplazmoza, citomegalovirus)EPH gestoze, šećerna bolest, hipotireoza

Perinatalni uzroci

-krvarenja, hipoksija

Postnatalni uzroci

-traumatske ozljede mozga, -infekcije mozga, -toksičko metabolički poremećaji (trovanja lijekovima,ugljičnim monoksidom, metalima, kem. sredstvima), -utjecaj okoline – socijalna deprivacija

Karakteristike osoba s MRLaka MRIQ – 50-70 razvojna dob 9(7)-12 godinaKognitivni razvoj:Logičko mišljenjeUče od primjera i preko vlastitih iskustavaMogu čitati, pisati i računatiRazmišljaju o konkretnim situacijamaSocijalni razvoj:Ovisni o mišljenju drugihPrihvaćaju socijalna pravilaLojalnost naspram „važnih osoba”Žele pripadati grupiMogu se osposobiti za jednostavnija zanimanja iuspješno živjeti u zajednici

Emocionalni razvoj:Razvijen osjećaj vlastite vrijednosti Brine o svojim bližnjimaBrine o budućnostiEmocije: radost, žalost, ljubav,mržnja, povjerenje, ne-povjerenje, empatija, savjest, seksualna ljubavAgresija usmjerena prema određenim osobama

Umjerena mentalna retardacijaIQ 35-50, razvojna dob 6-9 (4-7) godinaKognitivni razvojMišljenje magičko,egocentričnoGovor konkretanMože predvidjeti događaj

Uči preko primjera i konkretnih iskustavaSocijalni razvojInteres za vršnjakeIdentifikacija s važnom osobom Ovisni o važnoj osobiOdređeni stupanj samostalnosti u aktivnostima brige osebi, komunikaciji i učenju

Emocionalni razvojOsjećaj svemoćiSlaba kontrola impulsaEmocije: radost, žalost, sram, strah od greške, početak empatije,osjećaj krivnje i savjesti, agresija usmjerena na važne osobe

Teška (teža) mentalna retardacijaIQ 20-35, razvojna dob 3-6 (2-4) godineKognitivni razvojMišljenje bez povezivanjaSjećanje- aktualni doživljajUče preko konkretnih iskustavaDoživljavanje ovdje i sada

Socijalni razvoj:Važne su im osobe u obiteljiInteres za vršnjake je malenOvisni o emocionalnom stanju odgajateljaPoduzimaju inicijativu prema neživoj okolini

Emocionalni razvoj:Princip ugode-neugodeNe podnose odgađanje ugodeVlastito tijelo centar svijetaEmocije: strah,srdžba,radost,ponosAgresivnost prema van

Duboka (teška) mentalna retardacijaIQ <20, razvojna dob <3 (<2) godineČesto su prisutne i druge poteškoće (nepokretnost, problem u komunikacijiKognitivni razvojAkcija primarna,mišljenje sekundarnoUčenje refleksno-treningomSocijalni razvojTeže psihofizičkoj stabilnostiNema interesa za materijalnu okolinuPotrebna im je stalna pomoćEmocionalni razvojPoteškoće integracije senzoričkih poremećaja

Ne podnose promjeneBazalne emocije- strah,srdžba,relaksacijaAgresivnost usmjerena na sebe

Spoznajne sposobnosti osoba s MRGOVOR kod osoba s MR Govorno izražavanje izostaje za razumijevanjem govoraSiromašan rječnikRiječi koje znaju ne koriste dovoljnoStupanj govornih sposobnosti povezan je sa inteligencijom

PAMĆENJE Kratkotrajno pamćenje je slabijeDugotrajno-problemi pohranjivanja

PAŽNJAproblem usmjerenosti na jedan sadržajProblem održavanja koncentracije

MORALNI RAZVOJTeža mentalna retardacija nema spoznaje o moralnostiPrihvaćanje pravila koja su dogovorena s drugim ljudima

SPOLNOST OSOBA S MR- Poštivanje osnovnih ljudskih prava povezanih sa spolnošću- Nalaze se u Deklaraciji UN i u Povelji posebnih međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava osoba s MR

Ta prava uključuju pravo na:Iskazivanje seksualnog ponašanja- Primjereno i neprimjereno- Masturbacija na javnim mjestima- Držanje za ruku, grljenje, ljubljenje

Osobe s MR nisu aseksualne niti isključivo izražavaju spolno neprimjereno ponašanjeNo zbog poteškoća u razvoju povezanih sa specifičnim uvjetima i utjecajima okoline teško razumiju vlastitu spolnost i njen izraz u interakciji s okolinom

SAVJETOVALIŠTE ZA SPOLNOSTLiteratura:Daniela Bratković; EDUKACIJA O SPOLNOSTI OSOBA S MENTALNOM RETARDACIJOMEdukacija o spolnosti i savjetovalište pri Hrvatskom savezu udruga za osobe s mentalnom retardacijom

Proces Zdr. njege osoba s MRProcjenaPokretljivostSudjelovanje u kućnim poslovima i aktivnostima svakodnevnog životaFunkcioniranje mentalnog zdravljaKognitivne funkcijePrisutnost psihijatrijskih simptomaPsihosocijalno funkcioniranjeStanje fizičkog zdravljaSpremnost okoline za pomoćKvaliteta pomoći od strane drugih osobaDostupnost pomoćiEkonomske mogućnostiPrimjerenost stanovanjaDostupnost zdravstvene skrbi

Najčeće sestrinske dijagnoze kod MRPovećan rizik samoozljeđivanjaOtežana pokretljivostPrekomjerna tjelesna težinaPovećani rizik infekcijaNeupućenost u svoje zdravstveno stanjeSmanjen prag tolerancije za bolSmanjen prag tolerancije na stres i frustracijeNeprihvaćanje propisanih zdravstvenih mjeraKomplikacije dugotrajnog mirovanjaInkontinencijaPoremećaj komunikacijeKognitivni deficitMogućnost razvoja psihičkih poremećajaMogućnost pogoršanja postojećih psihičkih stanja

Ciljevi i intervencije sestrinske skrbi kod osoba s MR su usmjerene na osiguravanje potrebne pomoći (kvalitativne i kvantitativne) te raznih oblika edukacijeU radu s osobama s MR važno je :- osigurati potrebnu pomoć pri obavljanju osnovnih aktivnosti svakodnevnog života bilo putem edukacije same osobe ili edukacije obitelji - posebno je važna poduka o samozbrinjavanju te pomoć u korištenju preostalih

mogućnosti - Pri provođenju zdr. njege potrebno je provoditi intervencije koje su usmjerene na

pomoć u očuvanju samopoštovanja i dostojanstva osobe

također je neophodno u potpunosti uključiti i obitelj, kroz razne oblike edukacije i savjetovanja te emocionalne potpore zbog specifičnih stanja koja prolazi-u skrbi osoba s MR potrebno je organizirati i pomoć drugih osoba (formalnu i neformalnu)

- Intervencije sestrinske skrbi ovise o stupnju mentalne retardacije, pridruženim zdravstvenim ili socijalnim problemima te vrsti podrške koju osoba ima

OSOBE S OŠTEĆENJEM SLUHA

Teme za obraditiOštećenje sluhaČimbenici koji uzrokuju oštećenje sluhaStupnjevi oštećenja sluhaIspitivanje sluhaLiječenje oštećenja sluhaRehabilitacija osoba oštećenog sluha

Oštećenje sluhaSluh predstavlja jedan od sustava u percepciji okoline i prostoraUz sluh prostor percipiraju vid, opip, ravnoteža i propriocepcija (sposobnost svjesnog ili nesvjesnog prepoznavanja položaja vlastitog tijela u prostoru, sposobnost rješavanja novonastalih situacija i ponovna uspostava ravnotežnog stanja); zaštitni je mehanizam, stabilizacija i izostanak ozljedeOsjetilo sluha čini uho, slušni put i kora mozgaOštećenja u tom aparatu uzrokuju šum, nagluhost ili gluhoću što izravno predstavlja prepreku za komunikacijuSluh je veoma važan za razvoj govora, pa gubitak sluha za razliku od gubitka vida, osobu lišava mogućnosti socijalnog kontakta i s vremenom se zbog toga mijenja čak i njegovo psihičko zdravlje

Čimbenici koji uzrokuju oštećenje sluha1.Nasljedni2.Stečeni

Djeluju: - prenatalno

(oko 60% od kojih je 50% genetski, a 10% stečeno)- Perinatalno (10%)- postnatalno (30%)

Prenatalni uzroci oštećenja sluhaGenetsko oštećenje sluha prema tipu nasljeđivanja može biti dominantno ili recesivno- Ako su oba roditelja nositelji dominantnog patološkog gena njihovo potomstvo će u

prosjeku 50% imati oštećen sluh, 25% će biti genotipski bolesni, a fenotipski zdravi- Pri recesivnom nasljeđivanju oštećenje sluha će se očitovati klinički ako su oba

roditelja konduktori patološkog, recesivnog gena

Stečeni prenatalni čimbenici čine oko 10% uzroka oštećenja - to su čimbenici koji su utjecali na plod od začeća do djetetova rođenja

- Stečeni čimbenici su se mijenjali kroz povijestTako je u povijesti glavni uzrok gluhoće bila endemska gušavost, endemski lues te konzumiranje vina od neoplemenjene loze.Uvođenjem jodiranja soli, zabranom uzgoja neoplemenjene loze te uvođenjem penicilina u liječenje endemskog luesa ti su čimbenici iskorijenjeniDanas su uzroci prenatalne gluhoće najčešće nebakterijske intrauterine infekcije, rubeola, herpetičke infekcije, razna tosična sredstva, prehrana zagađena toksinima, pretjerana upotreba lijekova te narkomanija

Perinatalni uzroci oštećenja sluhaOko 10% populacije oštećenog sluhaUzroci su uglavnom otežan i produžen porod koji uzrokuje asfiksijuZbog manjka kisika dolazi do smanjene opskrbe u organizmu, posebno mozguTakođer porod vakuumom može izazvati krvarenja koja mogu oštetiti sluh

Postnatalni uzroci oštećenja sluhaInfektivna oštećenja (bakterijska i virusna – otitis, meningitis herpes zoster, skarlatine)Ototoksični lijekovi oštećuju slušni živac (streptomycin,garamycin, kinin, neomicin, salicilati)Prijelom sljepoočne kosti s pukotinom kroz labirint također može uzrokovati oštećenje sluhaAkustična trauma koja nastaje prilikom eksplozije ili praska može izazvati rupturu bubnjićaBarotraume uha koje nastaju tijekom naglih promjena barometarskog tlaka (ronioci, putnici u zrakoplovima)Nagluhost zbog bukeTumori koji vrše kompresiju na slušni živac ili uho

Stupnjevi oštećenja sluhaDecibel – mjerna jedinica za jačinu zvučnog impulsaRaspon zvučnog impulsa je od nečujnog(0 dB) do zvuka koji postaje bolan (120 dB)Raspon ljudskog govora kreće se od 30 do 60 dBLaka nagluhost ako je donja granica čujnosti 25 - 40 dBUmjerena nagluhost 40-55 dBUmjereno-teška nagluhost 55-70 dBTeška nagluhost 70-90 dB

Ispitivanje sluhaŠapatom ili govorom - važno je da ispitanik ne vidi usta ispitivačaAkumetrija – ispitivanje sluha glazbenim ugađalicamaAudiometrija – ispitivanje sluha audiometrom Električni aparat koji proizvodi tonove različitih frekvencija i intenziteta (0-120 dB)Ovisno o rezultatu govorimo o:Normakusis - sluh do 26 dBHipoakusis – 27-93 dBAnakusis – više od 93 dBTimpanometrija – mjerenje otpora što ga prolazu zvučnog titraja pruža provodni aparat srednjeg uha

Još se koristi i audiometrija moždanog debla te otoakustička emisija – u zvukovod djeteta postavlja se sonda sa mikrofonom, zvukom se stimuliraju slušne stanice unutrašnjeg uha i ukoliko su zdrave odašilju natrag ton, koji se mikrofonom u sondi bilježi kao isprekidana krivulja. Metoda je kratka i bezbolna i koristi se kod tek rođene djece

Liječenje oštećenja sluhaMedicinsko- medikamentozno – zbog upala antibiotici- kirurško – otokirurško – timpanoplastika (rekonstrukcija bubnjića i lanca slušnih košćica)

Audiološko - Poboljšava sluh pomagalima za sluh

Slušna pomagala- elektroakustički aparati minijaturnih dimenzija (mikrofon, pojačalo, zvučnik i mala

el. baterija)- umjetna pužnica

Rehabilitacija osoba oštećenog sluhaČini je uporaba medicinskih, socijalnih i edukacijskih postupaka te postupaka za profesionalno osposobljavanje koji pomažu u osposobljavanju osobe u cilju postizanja maksimuma funkcionalnih sposobnosti te socijalnu integracijuRano dijagnosticiranje omogućuje učinkovitu rehabilitacijuRehabilitacijski tim čine:

- liječnik opće medicine, med. sestra, audiolog-otolog, psiholog, socijalni radnik, defektologRedoslijed rehabilitacije: otkrivanje i registracija, upućivanje na dijagnostiku, konzilijarna sinteza dg. postupaka s prognozom, planiranje rehabilitacije, provedba tretmana,evaluacija i praćenje tijeka rehabilitacijskog tretmana i socijalna integracij

OSOBE S OŠTEĆENJEM VIDA

https://youtu.be/pKPbGSJrXd0https://youtu.be/eLyCBHjiQzg

Teme za obraditiOštećenje vidaSljepoća i slabovidnostOsobitosti osoba oštećena vidaPercepcija osoba oštećena vidaPomagala za slijepe i slabovidneBarijereKako pri susretu sa slijepom osobomNeovisno življenje osoba oštećena vida

Sljepoća je oduvijek bila i biti će teška invalidnostU HR ima oko 5800 slijepih i slabovidnih osobaSljepoćom se smatra oštećenje vida koje je dovelo do totalnog gubitka vida, kada nema nikvih vizualnih podražajaSlabovidnost je smanjenje oštrine vida – centar za vid ne obrađuje informacije koje dolaze iz slabijeg oka već prima samo vizualne podražaje zdravog okaSlabovidnost se pojavljuje najčešće u djetinjstvu kada se razvija točka najoštrijeg vida - makula

Zajednička karakteristika svih osoba oštećena vida bez obzira na kategoriju jest OGRANIČENA UPOTREBA VIDA što ima utjecaja na osobinu i razvoj osobeMeđu slijepom djecom je visok postotak nadprosječne djece međutim ipak zbog zdr. i soc. poteškoća imaju sporiji tempo usvajanja znanja od svojih vršnjakaVježbom i učenjem može se kompenzirati oštećenje vidaOštećenje vida može rezultirati i govornim smetnjama, nepravilnim držanjem, nedostatkom inicijative, slabijem fizičkom stanju kao i raznim socijalnim problemima

Percepcija je proces kojim preko osjetilnih organa postajemo svjesni predmeta i njihovih osobitostiPercepcijom stječemo i određena znanja pa ona predstavlja i kognitivni i spoznajni proces

Vizualna percepcijaKod osoba oštećena vida vizualna percepcija je ograničena ili potpuno onemogućenaU vizualnoj percepciji kod osoba oštećena vida postoje razne poteškoće. To su najčešće: fiksacija predmeta u pokretu, kontrola fiksacije, ograničen indirektan vid, teškoće u području doživljavanja perspektive te problemi stereoskopskog vida(s oba oka)Vidna uspješnost ovisi o oštrini vida, širini vidnog polja, razlikovanju svjetla i boje te pokretljivosti očnih jabučicaMotivacija i vrijeme koje osoba ima na raspolaganju za percepciju nekog sadržaja također su od iznimne važnosti za vidnu uspješnost

Taktilno – kinestetska percepcija

Temelji se na direktnom kontaktu s predmetima i objektimaPosebna značajka TKP je u orijentaciji kretanja i snalaženja u prostoru, u poznavanju osobe s okolinom koja ju okružuje, čitanje i pisanje Braillovog pisma za slijepe i čitanje reljefnih mapa

Auditivna percepcijaIma važnu ulogu u orijentaciji u prostoru, mobilitetu, učenju, bavljenju glazbom te učenju govora (ako kod djece ne postoji oštećenje sluha govor se uredno razvija)kod slijepih osoba slušanje je najvažniji način učenjaPravila auditivnog učenja:Poučavanje teških riječi, postavljanje pitanja o zadanoj temi, čitanje kratkog sadržaja auditivnog gradiva, usmjerenost na važnost gradiva

Specijalna percepcija

Percepcija prostora – bliski prostor (u blizini tijela) i širi prostor (odnosi se na mobilitet)Olfaktorna i gustativna percepcija – zbog fiziološke blizine dolazi do povezanosti osjeta okusa i mirisa (hrana, cvjećarnica, pekara, benzin)

MotorikaSiromašna mimika (izražajni pokreti lica) – ukočen smješak neusklađen sa situacijom, grimase koje često nalikuju facijalnoj parezi, bezizražajna praznina lica, opća pokretljivost je jednolična – prilikom hoda gornja polovica tijela je vrlo malo pokretna, glava je usmjerena prema naprijed dok se noge jednoliko podižu i oprezno spuštaju, njihanje ruku je neznatno

POMAGALABijeli štap – prometni zaštitni znak slijepih i slabovidnih, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu (osoba mora proći poduku savladavanja tehnika i vještina korištenja bijelog štapa, te osn. Prometna pravila i konfiguraciju terna kojim će se samostalno kretati15.10. međunarodni dan bijelog štapa (15.10.1964. američki predsjednik Lyndon Jonson proglasio Dan bijelog štapa)

Satovi – razne vrste taktilnih satova s govornom mogućnosti Braillov pisaći uređaj – Pisaći stroj za pisanje brajiceČitač ekrana s govornom jedinicom – aplikacija za osobno računalo, program koji prilagođava obično računalo za upotrebu slijepim i slabovidnim osobama

Braillova elektronička bilježnica – s ugrađenom brajevom tipkovnicom za unos podataka i ugrađena memorija za pohranu bilježaka, ima mogućnost priključenja na računaloReproduktor i snimač zvučnih knjiga u formatu za slijepe osobe (daisy) – uz zvučne zapise ima i navigacijski dio za lakše snalaženje i kretanje po poglavljima, naslovima, stranicam i rečenicamaPotrebno je posjedovati Daisy player ili računalo s odgovarajućim softwaeromPas vodič - školovani pas pomagač koji osobama oštećenog vida olakšava kretanje u prostoruUz to što pas mora biti posebno obučen, također iosoba kojoj pomaže mora proći određenu obuku gdje slijepa osoba izgrađuje kontakt sa psom, stječe osn. znanja o njzi i zdravlju psa, te ovladava naredbama koje je pas tijekom obuke naučio

BarijereNajčešće ne nastaju iz zle namjere nego zbog toga što nismo dovoljno osviješteni o njihovim potrebama i problemimaNepropisno parkirani automobiliNeprilagođeni nogostupi i prilazi javnim zgradamaneadekvatni rukohvati u autobusimanemogućnost zapošljavanja

KAKO POSTUPITI PRI SUSRETU SA SLIJEPOM OSOBOM

Slijepe osobe ponekad trebaju pomoć drugih pri kretanju iako se oni uglavnom dobro snalaze sami

Susret sa slijepom osobomObratite joj se smirenim glasom nudeći svoju pomoćUkoliko ona to odbije, nemojte se uvrijediti, vjerojatno za to postoje opravdani razloziVažna je izravna komunikacija, kako bi slijepa osoba shvatila da se obraćate upravo njojUkoliko ste u prostoru gdje se nalazi više ljudi, lagano joj dotaknuti rame, kako bi bila sigurna da se obraćate upravo njojU trenutku kad se odlučite udaljiti, obavijestite slijepu osobu kako bi znala da odlazite

Ruka vodiljaZa usporeno hodanje u zatvorenom ili otvorenom prostoru stanite pored slijepe osobe spuštenih rukuNeka slijepa osoba vašu ruku uhvati odmah iznad lakta s prstima na unutarnjoj, a palcem na vanjskoj strani rukePri tom vaš lakat treba biti savijen, u tom će položaju slijepa osoba biti pola koraka iza vas što joj omogućuje da prati ritam vašeg kretanjaNi u kom slučaju ne smijete vi uhvatiti slijepu osobu za ruku i gurati je ispred sebe. To ne samo da izaziva nelagodu već je i opasno za slijepu osobu

Hodanje u nizuČesto se koristi u trgovinama, ordinacijama, restoranima i prometnim gužvamaDa bi slijepa osoba znala kada se treba povući iza vas, pomaknite svoju ruku vodilju do sredine leđa, slijepa osoba vas slijedi ispružene ruke hodajući iza vas

RubniciBez obzira što je pronalaženje rubnjaka jednostavno ljudi često ne znaju što treba učinitiMalo zastanite prije nego zakoračite gore ili dolje i slijepa osoba će osjetiti promjenu u položaju rukeZbog zaobljenosti mnogih rubnjaka slijepa osoba se može naći na kolniku prije vas – pripazite

StepeništePrilikom dolaska do stepeništa uvijek se postavite licem prema njemu,Bez obzira dali se penjete ili silazite , morate biti korak (stepenicu) ispred slijepe osobe, tako da ona ne nalazi imaginarne stepenicePribližavajući se stepeništu upozorite slijepu osobu na smjer kretanja (gore, dolje)Približavajući se stepeništu upozorite slijepu osobu na smjer kretanja (gore, dolje)Prije silaska neke slijepe osobe vole povući nogom po rubu stepenica kako bi odredili razdaljinu prije polaskaSilazeći niz stepenice vi ste korak (stepenicu) ispred, kada dođete do kraja stanite i pričekajte da se slijepa osoba također spusti sa zadnje stepeniceTijekom penjanja slijepa osoba će primijetiti da se vaša ruka podiže, slijedeći vaše kretanje uvijek će biti stepenicu iza vasPrilikom dolaska do vrha zakoračite duljim korakom da slijepa osoba osjeti da nastavljate u istoj ravnini

Pas vodičNikada ne smijemo ometati psa vodiča dok radi jer tada možemo odvući pozornost psa od zadatka koji u tom trenutku treba obaviti za korisnikaTo ponekad može biti i opasno po život slijepe osobeUkoliko procjnite da pas u tom trenutku miruje i da ga želite pomaziti, to morate pitati korisnika, kao bi i on znao što namjeravate učiniti

SjedenjeSlijepu osobu nikad ne gurajte leđima u stolicuBez obzira sa koje strane prilazite stolici, ruku vodilju uvijek postavite na naslon. Taj će pokret slijepoj osobi pokazati položaj stolice i tada ona može sjestiUkoliko je stolica pokraj stola, upozorite slijepu osobu na blizinu i položaj stolaU kazališnoj ili koncertnoj dvorani – odvedite slijepu osobu do željenog reda i postranice zakoračite isti, leđima okrenuti prema sjedalima, zaustavite se kada slijepa osoba dođe do svoga sjedala

VrataPrilikom prolaska kroz vrata obavezno ih otvarajte rukom vodiljom jer će tako slijepa osoba znati u kojem se smjeru otvarajuPri tome treba paziti da slijepa osoba bude na istoj strani na kojoj je i kvaka kako bi vrata nakon prolaska svojom slobodnom rukom zatvoriliUpozorite slijepu osobu kada naiđete na vrata koja se sama zatvarajuPri korištenju rotacijskih vrata treba dobro procijeniti ima li u odjeljku dovoljno mjesta za dvije osobeUkoliko osoba koristi bijeli štap ili psa vodiča otvorite vrata i propustite je da ih samostalno prođe

Sredstva javnog prijevozaPrilikom ulaska i izlaska iz sredstava javnog prijevoza obavezno koristite prednja vrataPriđite ulazu u prometno sredstvo tako da slijepa osoba slobodnom rukom lako može pronaći rukohvatHodajte jedno iza drugog po stepenicama te kroz prolaz među sjedalimaKada dođete do slobodnih sjedala vi zakoračite prvi i pustite da vas slijepa osoba slijediSjesti možete istovremenoKod izlaska također treba hodati jedan iza drugog

Priprema za neovisno življenje osoba oštećena vidaObukom slijepih i slabovidnih za samostalno kretanje na području RH se bavi centar za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek” koji pokriva potrebe đaka i osoba koje su na rehabilitacijiHrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet u zadnjih desetak godina obučava slijepe i slabovidne kretanju uz pomoć bijelog štapa i psa vodiča

A U T I Z A M

Sto je autizam?

gr. Authos (αὐτός) = ja ili sam (samoća) cjeloživotni neurobiološki razvojni poremećaj mozgaekstremno osamljivanje i samoizolacija, kao i povlačenje od socijalnih kontakata tijekom vrlo ranog razvojaporemećaj koji počinje u djetinjstvu, najčešće u prve tri godine života, a zahvaća gotovo sve psihičke funkcije i traje cijeli život Uzroci nastanka

Karakteristike (obilježja) - knjiga DijagnostikaCilj: određivanje stupnja oštećenjaPromatra se ponašanje djeteta

Neurološko – psihijatrijski postupak,somatski status, genetsko ispitivanje, ispitivanje metabolizma – EEG, audiološko i ispitivanje očnog statusa, ispitivanje likvora i dermatoglifa (šare na

vršcima prstiju, genetika)DijagnostikaInstrumenti

dijagnostički intervju za autizam – dopunjeniSemistrukturirani roditeljski intervjuDijagnostička operacijska skala za autizamLjestvica za procjenu dječjeg autizma

Vinerlandska skala adaptiranog ponašanjaDijagnostički intervju za asocijalne i komunikacijske poremećajeSumarne evaluacije ponašanja

Vrijeme dijagnostikeDijete na pretrage kreće između 1 i 3 godine, a dijagnoza se obično postavi

nakon treće godineDijagnoza u novorođenčadivrlo rani poremećaj prehrane (odbijanje dojke ili bočice), nemiran san s autoagresivnim pokretima ili pak mirna nesanica bez plača uz otvorene oči,mišićna atonija ili rigiditet,odsutnost prvih organizatora psihe (smješak u trećem mjesecu),smanjeni interes za igračke ili posebno naglašen interes za igre ruku ispred očiju,fobične anksioznosti koje su slabo organizirane

Psihometrijski instrumenti za procjenu autizma Upitnik ima 8 skala ponašanja

Odnosi prema odraslimaKomunikacijaOvladavanje vještinamaVokalizacija

Ekspresivni govorPrimanje zvukova i govoraSocijalni odgovoriPokreti tijelaPsihobiološki razvoj

Uočiti djecu s autizmom 1Ima teškoće u interakciji s drugima.Smije se ili hihoće bez vidljiva razloga.Malo ili nimalo kontakta očima.Izgleda neosjetljivo na bol.Osamljuje se; distancirano ponašanje.Vrti predmete.Neobično je vezano i zaokupljeno predmetima.Upadljivo je hiperaktivno ili krajnje pasivno.Ne može učiti na uobičajen način.Ustraje na jednoličnosti pruža otpor promjenama u rutinamaNe pokazuje strah od opasnosti.Ustrajno se, nemaštovito igraEholalija (ponavlja riječi ili fraze umjesto uobičajenog govora).Ne želi fizički dodir (pr. maženje).Ne reagira na verbalne pozive (ponaša se gluho)Ima teškoće u izražavanju potreba (koristi geste ili pokazuje umjesto riječi).Pokazuje izrazitu uznemirenost bez vidljivog razloga.Neujednačene vještine fine i grube motorike ( ne želi “pucati loptu” ali slaže kockice.

Terapija

Cilj: ublažiti simptome i poboljšati funkcioniranjeTerapija lijekovima (stimulatori, neuroleptici, th. litijem)Kreativne terapije (terapija glazbom, igrom, kinezioterapija,

terapija potpomognute komunikacije)

Zdravstvena njega osoba s autizmom

Sestrinske intervencije prilagoditi starosnoj dobi (individualni pristup)

Kvalitetna procjena: osobe s autizmom, obiteljske strukture i mogućih sustava podrške

Kvalitetna komunikacija

Aktivno uključivanje roditelja u sve medicinsko sestrinske metode liječenja

Problemi i značaj roditelja

Roditelji reagiraju različito, različitim intenzitetom, emocijama poput tuge, nevjerice i depresijePotrebno je roditelje educirati kako bi objektivizirali težinu autističnog poremećaja svog djeteta, objasniti im metode liječenja te ih aktivno uključiti u liječenje i život djetetaOsjećaj usamljenosti roditelja čini dodatni problem koji se tipično javlja u ovim obiteljima.

Također, roditelji svjedoče da ih okolina nepovoljno procjenjuje što za posljedicu ima daljnje izdvajanje iz društva i prestanak dotadašnjih veza s osobamakoje subile u mogućnosti pružiti im podršku u raznim vidovima obiteljskog života.  Predrasude prema djetetu s autizmom dovode i do stigmatizacije roditelja te se i zbog toga članovi ovih obitelji osjećaju marginalizirano u društvu. Uzevši i to u obzir, opterećenost zadaćama je velika, što uzrokuje potrebu za stručnom pomoći i različitim oblicima savjetovanja.

Današnje vrijeme prezaposlenih roditelja može, a ponekad i rezultira, nedovoljnom brigom za dijete nedovoljnim zanimanjem za njegove potrebe, osjećaje ili svakodnevne događaje. Kada djeca imaju osjećaj da ne dobiju određenu količinu pažnje koju žele, vrlo lako razvijaju obrasce ponašanja kojima privlače pažnju - nije važno da li njihovi roditelji viču na njih ili ih kažnjavaju, dokle se god bave njima.Ekonomski napori roditelja osoba s poremećajimaautističnog spektra su naglašeni te su oni često prisiljeni raditi prekovremeno, skloni su prihvaćanju više od jednog posla u pokušaju da zadovolje financijske obaveze. Uz to često balansiraju između zahtjeva posla i povećane obiteljske odgovornosti oko autističnog djeteta.

Areva Martin: Everyday Advocate: Standing Up for Your Child with AutismPreuzmite odgovornost – Preuzmite odgovornost – Budite vođaBudite vođa

Učite – Učite – Budite stručnjakBudite stručnjakRazmišljajte kritički – Razmišljajte kritički – Budite razboritiBudite razboriti

Govorite sa autoritetom – Govorite sa autoritetom – Budite proaktivniBudite proaktivniDokumentirajte – Dokumentirajte – Budite pripremljeniBudite pripremljeni

Surađujte – Surađujte – Budite osoba koja pravi timBudite osoba koja pravi timEducirajte se – Educirajte se – Budite glas djetetaBudite glas djeteta