Prof. dr. sc. Branka RamljakEkonomski fakultet Splitbramljak@efst.hr

Prof. dr. sc. Katarina ŽagerEkonomski fakultet Zagrebkzager@efzg.hr

„STANJE I RAZVOJ FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA

U RH I EU“

1. Uvod

2. Obilježja malih i srednjih poduzeća i njihov značaj u gospodarskom razvoju

2.1. Pojmovno određenje malih i srednjih poduzeća

2.2. Udio i značaj malih i srednjih poduzeća u gospodarskom razvoju u RH i EU

3. Financijsko izvještavanje malih i srednjih poduzeća u kontekstu

internacionalizacije poslovanja

3.1. Internacionalizacija poslovanja MSP

3.2. Harmonizacija i standardizacija financijskog izvještavanja MSP

4. Stanje financijskog izvještavanja u Europskoj uniji i utjecaj na izvještavanje u RH

5. Zaključak

1. Uvod

Financijsko izvještavanje za mala i srednja poduzeća (MSP) i dalje je predmet proučavanja u

europskoj i hrvatskoj računovodstvenoj teoriji i praksi. Značenje koje MSP imaju u gospodarstvu

je neupitno pa stoga ne čudi ni zanimanje računovodstvene zajednice koja želi kvalitetno

regulirati obračunski sustav u tom značajnom segmentu gospodarstva. S obzirom na veličinu

poduzetnika postavlja se pitanje ima li razlika u računovodstvenom praćenju,

računovodstvenom planiranju, računovodstvenoj analizi i računovodstvenoj kontroli poslovnih

događaja. U tom kontekstu vrlo je važno kontinuirano pratiti i novosti na području MSP kao i

računovodstva za iste. U posljednjih nekoliko destljeća MSP su pokretač razvoja gospodarstva.

Njihova uloga posebno se ogleda u zapošljavanju, pa se tom dijelu daje velika pozornost jer je

nezaposlenost jedan od krucijalnih problema većeg broja zemalja EU ali i u RH. Međutim, ne

treba zanemariti ni njihovu ulogu u stvaranju prihoda, ulaganja u dugotrajnu imovinu, itd. MSP

predstavljaju posebno značajan segment gospodarstva svih zemalja svijeta. U većini zemalja ona

čine više od 95% ukupno registriranih subjekata.

Zbog svega navedenog, poslovanje MSP mora biti reguliran i kontroliran proces. U tom

kontekstu potrebno je naglasiti da upravljanje kao i kontrola poslovanja nije moguća bez

adekvatne informacijske osnove koja se najvećim dijelom stvara u računovodstvu. Nije sporno

da zahtjeve za informacijama postavljaju i korisnici računovodstvenih informacija.

Računovodstvo nije samom sebi svrha i ne vodi se samo zato što su neke evidencije zakonom

propisane ili zbog poreznih propisa kao što se to najčešće argumentira, već ono treba osigurati

značajne informacije potrebne, prije svega vlasniku u upravljanju. U uvjetima sve veće

globalizacije i internacionalizacije poslovanja harmonizacija financijskog izvještavanja logična je

posljedica poslovanja u takvim uvjetima. Financijsko izvještavanje zauzima ključno mjesto u

stvaranju računovodstvenih informacija neophodnih za poslovno odlučivanje. Iako

harmonizacija i standardizacija računovodstva i financijskog izvještavanja donosi brojne

prednosti, iskustva praktične primjene ukazuju da još uvijek postoje i određena ograničenja i

poteškoće u primjeni globalnih računovodstvenih standarda, posebice zbog složenosti i

učestalih izmjena navedene regulative. Financijsko izvještavanje u EU već desetljećima

regulirano je direktivama. One daju pravni okvir i za financijsko izvještavanje MSP a cilj im je

postizanje istovrijednosti i usporedivosti računovodstvenih informacija. Iako je od 2005. god.

primjena MSFI obvezujuća za kotirajuće kompanije i na razini EU, Direktive nisu izgubile svoj

smisao.

2. Obilježja malih i srednjih poduzeća i njihov značaj u gospodarskom razvoju

2. 1. Pojmovno određenje malih i srednjih poduzeća

U skupini malih i srednjih poduzeća nalazi se velik broj različitih subjekata, različitih po vrsti

djelatnosti, broju zaposlenih, visini prihoda koju ostvaruju, vrijednosti resursa koji angažiraju u

svom poslovanju itd. Podrazumijeva se da tako velik skup različitosti ipak treba, za potrebe

upravljanja, nadzora nad poslovanje ili npr. financiranja, grupirati po nekim zajedničkim

karakteristikama. Na taj način, moguće je, između ostalog, lakše definirati i informacijske

zahtjeve koje neka poduzeća trebaju, osim za potrebe regulatora, osigurati i za sadašnje ali i

potencijalne investitore i kreditore. Zasigurno jedno od značajnijih pitanja, koje je ujedno i

polazno pitanje, u kontekstu računovodstva i financijskog izvještavanja malih i srednjih

poduzeća jesu kriteriji klasifikacije. Uobičajeno se poduzeća klasificiraju na: mala, srednja i

velika poduzeća. Klasifikacija se provodi, prije svega zbog ostvarivanja određenih prava, ali i

izvršavanja određenih zakonskih obveza. U kontekstu prava često se ističu beneficije i

pogodnosti vezane uz financiranje poslovanja, dok je izvršavanje obveza najčešće vezano uz

obvezu financijskog izvještavanja, obvezu revizije te neke druge obveze. S obzirom da zavisno od

veličine poduzeća proizlaze i određena prava i obveze svakog poduzetnika stoga u tom

kontekstu i kriteriji klasifikacije dobivaju posebno na značaju.

Veličina poduzeća u RH definirana je prije svega u Zakonu o računovodstvu1, kojim se zapravo

definiraju obveze pojedinih poduzeća u računovodstvenom smislu, preciznije rečeno, u smislu

financijskog izvještavanja. U obzir se uzimaju tri kriterija: veličina aktive, vrijednost prihoda i

broj zaposlenih od kojih treba zadovoljiti dva da bi se ušlo u određenu veličinu poduzeća.

Primjerice, da bi se poduzeće tretiralo kao malo, mora imati vrijednost aktive do 32.500.000,00

kn i prosječan broj zaposlenih u jednoj poslovnoj godini do 50. S druge strane da bi se neko

poduzeće svrstalo u srednje poduzeće prema veličini, mora imati zadovoljen kriterij vrijednosti

ukupnog prihoda do 130.000.000,00 kn i manje od 250 zaposlenih u toku jedne poslovne godine.

Zakon o poticanju malog gospodarstva2 koristi termin „malo gospodarstvo“ te u tom smislu

razlikuje sljedeće kategorije: mikro, mali i srednji subjekti . Mikro subjekti su fizičke i pravne

osobe koje prosječno godišnje zapošljavaju manje od 10 radnika, ostvaruju ukupni godišnji

promet od 14 mil. kuna, odnosno vrijednost dugotrajne imovine im je manja od 7 mil. kuna. Mali

subjekti su fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje zapošljavaju manje od 50 radnika,

ostvaruju ukupni godišnji promet do 54 mil. kuna ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza

na dobit odnosno imaju vrijednost dugotrajne imovine ako su obveznici poreza na dohodak

1 Zakono o računovodstvu, NN 109/072 Narodne novine, br. 29/02; 63/07.

manje od 27 mil. kuna. Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje

prosječno godišnje zapošljavaju manje od 250 a više od 50 radnika, ostvaruju ukupni godišnji

promet do 216 mil. kuna (a ne manje od 54 mil. kuna) ili imaju zbroj bilance ako su obveznici

poreza na dobit odnosno imaju vrijednost dugotrajne imovine ako su obveznici poreza na

dohodak od 27 mil. kuna do 108 mil. kuna.

Vrijednosti koje služe kao kriterij klasifikacije se mijenjaju sukladno okolnostima i postojećim

gospodarskim uvjetima. U cilju harmonizacije financijskog izvještavanja u Četvrtoj direktivi

Europske unije definirano je što se podrazumijeva pod pojmom malih i srednjih poduzeća.

Trenutno važeći kriteriji i pripadajuće vrijednosti odnose se na broj zaposlenih, vrijednost

ukupnog prihoda te vrijednost aktive (tablica 1) Kao što je iz tablice vidljivo pod pojmom malih

poduzeća podrazumijevaju se oni subjekti koji imaju manje od 50 zaposlenih vrijednost aktive

manju od 4,4 mil € ili vrijednost prihoda manju od 8,8 mil €. Srednja poduzeća su ona koja

prelaze uvjete definirane za mala poduzeća, no ne zadovoljavaju uvjete za velika poduzeća. Iako

su se kriteriji odnosno vrijednosti prema kojima se provodila klasifikacija i u EU mijenjali

sukladno gospodarskim uvjetima najpostojaniji kriterij uvijek je bio kriterij broja zaposlenih.

Interesantno je primijetiti da je posljednjim izmjenama Direktiva zahtijevano da se zasebno

iskaže i kategorija mikro poduzeća. U tu kategoriju svrstavaju se manji poslovni subjekti tj. oni

koji zapošljavaju manje od 10 radnika, ostvaruju prihod manji od 700.000 € ili imaju vrijednost

aktive manju od 350.000 €. Sukladno navedenim izmjenama Direktive za očekivati je da će se za

potrebe financijskog izvještavanja i u naš zakonodavni okvir uvesti kategorija mikro poduzeća.

Iako je u tehničkom smislu jednostavno definirati neke unificirane vrijednosti koje će biti kriterij

klasifikacije poduzetnika ipak moramo uzeti u obzir da nisu sva gospodarstva i sve ekonomije

jednako razvijene niti da postoji ista poduzetnička kultura i tradicija. Za neke ekonomije

karakteristično je postojanje velikih poduzeća odnosno kompanija kao npr. u SAD-u, Japanu i sl.

dok se u nekim drugim ekonomijama potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva pa čak i

osnivanje tzv. mikro poduzeća kao što je to slučaj u EU. Stoga i kriteriji klasifikacije koji i služe

kao podloga za određivanje prava i obveza pojedinih poduzetnika ne mogu u potpunosti biti

razmatrani izvan konteksta nacionalnog odnosno šireg regionalnog područja na kojem neki

subjekt djeluje.

Tablica 1. Klasifikacija poduzeća prema Četvrtoj direktivi EU3

KRITERIJ RAZVRSTAVANJA

MIKRO4

PODUZEĆE

MALO

PODUZEĆE

VELIKO

PODUZEĆE

Broj zaposlenih 10 50 250

Zbroj aktive 350.000 € 4.400.000 € 17.500.000 €

Ukupni prihod 700.000 € 8.800.000 € 35.000.000 €

Budući da kriteriji klasifikacije nisu samo matematičko pitanje, već zavisno od te klasifikacije

proizlaze i prava i obveze poduzetnika glede financijskog izvještavanja, najnovija međunarodna

računovodstvena regulativa za mala i srednja poduzeća ne navodi decidirano konkretne brojeve

već daje temeljna načela koji bi zemlje trebale uvažavati prilikom odlučivanja o tome da li je

neko poduzeće malo, srednje ili veliko. Tako je u Međunarodnim standardima financijskog

izvještavanja za mala i srednja poduzeća navedeno da u skupinu malih i srednjih poduzeća ulaze

poduzeća koja5:

• a) nemaju javnu odgovornost

• b) objavljuju temeljne financijske izvještaje za vanjske korisnike

Dakle, sukladno definicija IASB-a sva poduzeća koja nemaju javnu odgovornost, a objavljuju

izvještaje za vanjske korisnike ulaze u skupinu malih i srednjih poduzeća6. Sukladno tome

trebaju i primjenjivati računovodstvenu regulativu namijenjenu za taj segment poduzetništva.

2.2. Udio i značaj malih i srednjih poduzeća u gospodarskom razvoju u EU i RH

3 Članak 11 I članak 27, 78/660/EEC Fourth Directive on the annual accounts of certain types of companies i 4 u ožujku 2012. u službenom glasilu EU objavljeni su amandmani na Četvrtu direktivu EU glede godišnjih izvještaja mikropoduzeća. Detaljnije o tome u: DIRECTIVE 2012/6/EU OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 14 March 2012, amending Council Directive 78/660/EEC on the annual accounts of certain types of companies as regards micro-entities, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:081:0003:0006:EN:PDF

5 Detaljnije o ovim standardima u nastavku ili na www.ifrs..org

6 Iako nisu navedeni nikakvi kvantitativni kriteriji u standardima je navedeno da je Odbor prilikom donošenja standarda pod pojmom malih i srednjih poduzeća u pravilu podrazumijevao poduzeća koja imaju manje od 50 zaposlenih i godišnji prihod manji od 10 mil. eura

Da su mala i srednja poduzeća značajan dio gospodarstva svake zemlje kako s aspekta broja

registriranih subjekata, tako i broja zaposlenih odnosno stvaranja dodane vrijednosti govore i

podaci prikazani u tablici 2. i slikama 1 i 2. Kao što je iz podataka vidljivo više od 99 % ukupno

registriranih poduzeća u EU odnosi se na segment malog i srednjeg poduzetništva. U malim i

srednjim poduzećima kojih je samo u 2010 god. bilo više od 20 mil. bilo je zaposleno gotovo 70

% od ukupnog broja zaposlenih. Interesantno je primijetiti da od ukupnog broja MSP više od

90% se odnosi na mala tzv. mikro poduzeća u kojima je zaposlena gotovo trećina ukupnog broja

zaposlenih u EU. Gledajući podatke iz tablice mogli bi zaključiti da tipično poduzeće u EU pripada

malom i srednjem poduzetništvu ili još konkretnije mikro poduzetništvu sa manje od 10

zaposlenih. Stoga i ne čudi u posljednje vrijeme posebno naglašen interes za problematiku

izvještavanja MSP-a a poglavito mikro poduzeća. Najveći broj zaposlenih angažiran je u malom i

srednjem poduzetništvu, no ne može se a ne primijetiti da gledano s aspekta prihoda i ostvarene

dodane vrijednosti ipak dominantnu ulogu imaju velika poduzeća. Iako dominantan udio u

ostvarivanju ukupnog prihoda, kako na razini EU tako i na svjetskom nivou, ipak pripada

velikim poduzećima ne može se i ne smije zanemariti značaj malih i srednjih poduzeća u

ukupnog gospodarskom razvitku.

Kao što je iz prezentiranih grafičkih i tabelarnih prikaza vidljivo najveći dio malih i srednjih

poduzeća čine upravo mikro poduzeća (više od 90%). Stoga se u posljednje vrijeme sve više čuju

razmišljanja o tome da je postojeći sustav financijskog izvještavanja presložen i prekompliciran

za, u EU identificirano najveći broj, malih odnosno mikro poduzeća. Iz navedenih razloga

potaknuti su i trenutno su u tijeku brojni međunarodni i nacionalni projekti koji bi trebali

pojednostaviti postojeću regulativu za mikro poduzetnike a istovremeno ne narušiti kvalitetu

financijskog izvještavanja i kvalitetu informacijske podloge za poslovno odlučivanje, svih, a

poglavito eksternih korisnika. U tom smislu i zahtjevi za harmonizacijom i standardizacijom

financijskog izvještavanja takvih subjekata predstavljaju značajan izazov za svu znanstvenu i

stručnu javnost.

Tablica 2. Glavni indikatori poslovanja poduzeća EU- 27 za 2010. godinu

Kriterij MIKRO MALA SREDNJA ukupno MSP

VELIKA SVEUKUPNO

BROJ PODUZEĆA (u tisućama)

19.200 1.380 220 20.800 40 20.840

% 92,1 6,6 1,1 99,8 0,2 100

BROJ ZAPOSLENIH(u tisućama)

38.910 26.610 21.950 87.460 43.260 130.720

% 29,8 20,4 16,8 66,9 33,1 100

BROJ ZAPOSLENIH PO PODUZEĆU

2 19 100 4 1,005 6

PRIHOD PO PODUZEĆU(u tisućama €)

239 3.388 22.263 860 248.275 1.191

Izvor: EIM (2011) Do SMEs Create More Jobs. Zoetermeer: EIM Business & Policy Research and str. 28.

Slika 1. Mala i srednja poduzeća u EU u razdoblju od 2005 – 2012. (2005 =100)

Izvor: EU Small and Medium sized Enterprises in 2012 at the crossroads, Annual Report on SMEs in EU, 2011/12. European Commission, Ecorys, Roterdam str. 16, dostupno na http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-review/index_en.htm#h2-2 (09.02.2013.)

Slika 2. Broj poduzeću u EU- 27, 2005 – 2012 (u mil.)

Izvor: EU Small and Medium sized Enterprises in 2012 at the crossraods, Annual Report on SMEs in EU, 2011/12. European Commission, Ecorys, Roterdam str. 18, dostupno na http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-review/index_en.htm#h2-2 (09.02.2013.)

I u Republici Hrvatskoj situacija je, barem po broju MSP i udjelu broja zaposlenih slična kao i u

EU. Mala i srednja poduzeća već duži niz godina čine više od 99 % svih (tablica 3).7 Slično kao i u

EU u ovom segmentu poduzetništva svoju plaću zarađuje više od 66 % zaposlenih što je više

nego značajna činjenica za sve segmente društva, a posebice nosioce ekonomske politike i

gospodarskog razvoja zemlje. Logično je za očekivati da će prilikom donošenja odluka o načinu

praćenja poslovanja MSP i zahtjevima vezanim uz financijsko izvještavanja sasvim sigurno

značajan utjecaj će imati rješenja koja postoje na međunarodnoj razini, a posebice ona koja

donosi Europska unija.

7 Jedan od razloga povećanja broja MSP je pored osnivanja novih poduzeća, bilo i povećanje kriterija prema kojima su se poduzeća klasificirala. Na taj način je određeni dio velikih poduzeća prešao u skupinu srednjih tj. u skupinu MSP.

Tablica 3. Udjeli malih i srednjih poduzeća u ukupnom poduzetništvu RH u 2010. g. - % -

R.B. OPIS Udjeli

1. Broj poduzeća 99,6

1. Broj zaposlenih 66,6

2. Ukupni prihodi 51,6

3. Ukupni rashodi 52,6

4. Dobit nakon oporezivanja 52,3

5. Gubitak nakon oporezivanja 71,2

Izvor: D. Kovačić: Poslovanje malog poduzetništva u 2009. i 2010. godini, FINA, Zagreb, 2011., str. 4.

Iako bi se o značaju malih i srednjih poduzeća moglo podastrijeti još mnogo činjenica, čini se da

je i ovih nekoliko ključnih podataka dovoljno za argumentaciju zašto upravo ovom segmentu

treba posvećivati dužnu pažnju i to u svakom pogledu. U tom smislu i računovodstvo i

financijsko izvještavanje ima vrlo važnu ulogu u osiguranju kvalitetne informacijske podloge za

odlučivanje kako na mikro tako i na makro razini.

3. Financijsko izvještavanje malih i srednjih poduzeća u kontekstu internacionalizacije

poslovanja

3.1. Internacionalizacija poslovanja malih i srednjih poduzeća

Globalizacijski fenomen nije mimoišao ni računovodstvo. Harmonizacija financijskog

izvještavanja u međunarodnim okvirima posljedica je općeprisutne globalizacije. Mala i srednja

poduzeća dio su globalizacijskog procesa koji se očituje kroz njihovo učešće u međunarodnoj

ekonomiji. U uvjetima sve većih mogućnosti, brojnih nacionalnih programa podrške

uključivanju u međunarodne ekonomske tokove kao i sve veće dostupnosti informacija o

mogućnostima zarada na drugim tržištima, u posljednje vrijeme, sve je više malih i srednjih

poduzeća koja izlaze na strano tržište „u borbu za svoj dio kolača“. Da taj broj nije zanemariv

govore i brojna istraživanja u kojima se razmatra stupanj kao i efekti internacionalizacije

poslovanja upravo ovog segmenta poduzetništva. Tako npr. u EU većina poslovnih subjekata je

uključena u neki vid međunarodne razmjene. Interesantno je primijetiti da se

internacionalizacija ne odnosi samo na velike subjekte već da u njoj sudjeluju i puno manji, pa

čak i oni koji su svrstani u vrlo male tzv. mikro subjekte (tablica 4.) Dinamičan tehnološki

napredak kao i nove potrošačke preferencije karakteristika su suvremenih tendencija na tržištu

te kao takvi otvaraju nove mogućnosti internacionalizacije poslovanja MSP.8 Brojni su načini na

koji je moguće ostvariti neku dimenziju internacionalizacije poslovanja: izvozom roba i usluga,

različitim vidovima tehnoloških inovacija, investiranjima u strane poslovne subjekte kao i

brojnim drugim vidovima suradnje sa inozemnim poslovnim partnerima.

Tablica 4. Međunarodne poslovne aktivnosti MSP u EU 2006 -2008 god.

Vrsta aktivnosti Mikro

poduzeća

Mala

Poduzeća

Srednja

poduzeća

Ukupno

Direktan izvoz 24% 38% 53% 26%

Direktan uvoz 28% 39% 55% 29%

Investiranje u inozemstvu 2% 6% 16% 2%

Tehnološka suradnja s ino partnerom 7% 12% 22% 7%

Podizvođač radova za stranog poduzetnika 7% 11% 17% 8%

Angažiranje stranog podizvođača 7% 12% 16% 7%

MSP sa najmanje 1 od svih navedenih aktivnosti 43% 58% 73% 44%

Izvor: Internationalisation of European SMEs (2010), European Commission, Enterprise and Industry and EIM

Business & Policy Research, AA Zoetermeer, The Nederlands, str. 17

Brojne su koristi koje internacionalizacija poslovanja donosi, kako za pojedinog poslovnog

subjekta tako i za širu ekonomiju. Istraživanja su pokazala da poduzeća koja posluju sa

inozemnim poslovnim partnerima u pravilu iskazuju veće stope rasta od onih koji posluju samo

lokalno. Razmjena inovacija također može doprinijeti većem stupnju razvoja, ne samo

konkretnog subjekta koji je u međunarodnu razmjenu uključen, već može biti korisna i za

društvo kao cjelinu. Potrebno je naglasiti da internacionalizacija također može pozitivno utjecati

i na zapošljavanje kao i na brojne druge segmente gospodarskog života.

8 Vidjeti više u: D. Derado: Institucionalni uvjeti internacionalizacije malih i srednjih poduzeća: slučaj Splitsko-Dalmatinske županije, EKONOMSKI PREGLED, god. 62., br. 3-4, Zagreb, str. 134-176

Razumljivo je da se internacionalizacija ne događa sama po sebi, da postoje određene barijere

kao i razvojna ograničenja malih i srednjih poduzeća ali i čitav niz prepreka njihovoj aktivnijoj

ulozi na međunarodnim tržištima. Nedostatak menadžerskih, poduzetničkih i marketinških

vještina, velika birokracija, manjkav pristup informacijama i općenito znanju, poteškoće u

dobivanju potrebnih financijskih sredstava itd.9 utječu na to da je potrebno uložiti puno napora

kako bi se neko poduzeće, a posebno ono iz skupine malih i srednjih, uključilo u međunarodnu

razmjenu. U tom smislu posebno važnu ulogu imaju brojne državne agencije i institucije koje

mogu biti od pomoći subjektima koji se odluče za nastup i na stranom tržištu. Subjekti za takve

aktivnosti trebaju i inozemni kapital a izvori tog kapitala zahtijevaju transparentne i usporedive

informacije koje će omogućiti kvalitetnu analizu i uspoređivanje rizika i povrata kapitala. Osim

podrške s „viših razina“ u uvjetima sve veće i naglašenije internacionalizacije poslovnih

aktivnosti, pristup relevantnim informacijama za svakog poduzetnika temeljni je ključ uspjeha u

nekom novom okruženju. Stoga se na globalnoj razini sve više pozornosti daje i harmonizaciji i

standardizaciji različitih segmenata gospodarskog života, pa tako i harmonizaciji financijskog

izvještavanja malih i srednjih poduzeća. Međunarodna i domaća računovodstvena zajednica

ulaže velike napore u proces pojednostavljivanja financijskog izvještavanja za manja poduzeća

vodeći pritom računa da se ne ugrozi kvaliteta informacija koje proizlaze iz financijskih

izvještaja.

3.2. Harmonizacija financijskog izvještavanja malih i srednjih poduzeća

Financijsko izvještavanje MSP dugo je vremena bilo regulirano isključivo nacionalnim

regulativama, zakonima ili standardima. Neke zemlje razvile su vlastite standarde za mala

poduzeća a neke su sve subjekte obvezivale na primjenu punog seta MSFI bez obzira na

veličinu subjekta i specifičnost informacijskih zahtjeva. Zbog problema u primjeni MSFI

(brojnost, složenost, česte promjene standarda itd.) posebno kod MSP kao i sve češćih

zahtjeva za boljom harmonizacijom financijskog izvještavanja IASB je izradio i 2009. god.

objavio poseban set standarda za mala i srednja poduzeća. Ideja o izradi standarda za MSP

začeta je davno prije, no zapravo se tek u prošlom desetljeću ozbiljnije prišlo rješavanju tog

pitanja. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja za mala i srednja poduzeća (MSFI

za MSP) puno su manjeg opsega u odnosu na MSFI i sa puno manje alternativa te su kao

takvi posljedica kritika i nedostataka u primjeni za „velike“ MSFI/MRS. Potreba za

9 Z. Paunović, D. Prebežac (2010), „ Internalization of small and medium-sized enterprises“, TRŽIŠTE, Vol.22, No.1, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 61.

navedenim računovodstvenim standardima opravdava se činjenicom univerzalnosti primjene

MSFI u svim poduzećima a to se dodatno potkrepljuje potrebama revizije, usporedivošću

računovodstvenih podataka i prikladnošću u iskazivanju pozicija financijskih izvještaja.

Budući da su podaci o poslovanju malih i srednjih poduzeća potrebni kako njihovim

vlasnicima za upravljanje, financijskim institucijama u slučaju pozajmljivanja novca ali i

državnim organima u definiranje gospodarskih agregata i nadasve porezne politike, nije bilo

alternativa ideji izrade posebnih MSFI za mala i srednja poduzeća.

MSFI za MSP usmjereni su na zadovoljavanje informacijskih potreba različitih korisnika.

Prilagođena su njihovom poslovanju, koje je u pravilu, vrlo jednostavno, s poznatim tržištima

nabave i prodaje, s poznatim rizicima i neizvjesnostima, za čiju je ocjenu i procjenu potreban

relativno ograničen broj financijskih informacija.10

Do sada je objavljeno 35 standarda koji pokrivaju različite segmente financijskog izvještavanja

(tablica 5)11 s ciljem pojednostavljivanja postojeće računovodstvene regulative.

Iako su temeljeni na „velikim“ MSFI-ima u odnosu na njih ove standarde karakterizira:

smanjenje alternativa u standardima,

pojednostavljenje metoda priznavanja i mjerenja,

eliminacija standarda koji nisu relevantni za ovu kategoriju poduzeća,

pojednostavljeni su zahtjevi za objavljivanjem i

manja učestalost izmjene standarda.

Tablica 5. Struktura Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja za mala i srednja poduzeća

STANDARD NAZIV STANDARDA

MSFI za MSP 1 Mala i srednja poduzećaMSFI za MSP 2 Računovodstvena načela i standardiMSFI za MSP 3 Prezentiranje financijskih izvještajaMSFI za MSP 4 Izvještaj o financijskom položajuMSFI za MSP 5 Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o dobitiMSFI za MSP 6 Izvještaj o promjenama glavnice i izvještaj o sveobuhvatnoj i zadržanoj dobitiMSFI za MSP 7 Izvještaj o novčanom tokuMSFI za MSP 8 Bilješke uz financijske izvještajeMSFI za MSP 9 Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji

MSFI za MSP 10 Računovodstvene politike, procjene i pogreškeMSFI za MSP 11 Osnovni financijski instrumentiMSFI za MSP 12 Ostali financijski instrumentiMSFI za MSP 13 ZaliheMSFI za MSP 14 Ulaganja u podružniceMSFI za MSP 15 Ulaganja u zajedničke pothvate

10 Vidjeti više u J. Mrša: Harmonizacija financijskog izvještavanja za mala i srednje velika poduzeća, 44. simpozij „Financije i računovodstvo u zaštiti hrvatskog gospodarstva od recesije, Zagreb-Pula, 2009., str. 141-154.11 Detaljnije o ovim standardima vidjeti na www.ifrs.org.

MSFI za MSP 16 Ulaganja u nekretnineMSFI za MSP 17 Nekretnine, postrojenja i opremaMSFI za MSP 18 Nematerijalna imovina osim goodwillaMSFI za MSP 19 Poslovne kombinacije i goodwillMSFI za MSP 20 NajmoviMSFI za MSP 21 Rezerviranja i nepredviđeni događajiMSFI za MSP 22 Obveze i glavnicaMSFI za MSP 23 PrihodiMSFI za MSP 24 Državne potporeMSFI za MSP 25 Troškovi posudbeMSFI za MSP 26 Isplate s temelja dionicaMSFI za MSP 27 Umanjenje imovineMSFI za MSP 28 Primanja zaposlenihMSFI za MSP 29 Porez na dobitMSFI za MSP 30 Učinci promjena tečaja stranih valutaMSFI za MSP 31 HiperinflacijaMSFI za MSP 32 Događaji nakon datuma bilanceMSFI za MSP 33 Objavljivanje povezanih osobaMSFI za MSP 34 Specijalizirane aktivnostiMSFI za MSP 35 Prijelaz na MSFI za mala i srednja poduzeća

Izvor: rad autora

Do sada je velik broj zemalja u svijetu (preko 80 u pravilu manje razvijenih zemalja)

usvojilo MSFI-e za mala i srednja poduzeća ili namjerava usvojiti ove standarde u

naredne tri godine (slika 3)12. Razloge zašto su mahom manje razvijene zemlje usvojile

MSFI za MSP možemo tražiti u najbržem putu za uspostavljanje „računovodstvene

globalizacije ali i u nemogućnosti izbora, nedostatku novca, ljudstva i konačno volje, za

izradu vlastitih. Razumno je očekivati da će ovi standardi imati određeni utjecaj i na

financijsko izvještavanje i u mnogim drugim zemljama, kako u zemljama koje su već razvile

vlastite nacionalne standarde tako i u većini ostalih zemalja koje nacionalnim

zakonodavstvima do sada nisu posebno regulirale ovu problematiku.

Na koji način će se ovi standardi primjenjivati i razvijati u praksi zavisi od pojedine zemlje.

U pravilu moguća su dva pravca: ili će se nacionalni standardi samo sadržajno usklađivati sa

novim međunarodnim rješenjima za SMEs ili će novi MSFI za SMEs biti u potpunosti

preuzeti (i forma i sadržaj dokumenta, kao što je to već bio slučaj sa postojećim MSFI-ima).

Neovisno o tome koji će model neka zemlja izabrati, svakako treba voditi računa o kvaliteti

financijskog izvještavanja i zadovoljenju informacijskih potreba različitih dionika kojima su

računovodstvene informacije od velikog značenja u poslovnom odlučivanju. U svakom

slučaju, poslovanje u uvjetima sve prisutnije globalizacije zahtijeva uvažavanje međunarodnih

12 www . pwcinform . pwc . com [15.01.2013.]

smjernica, a harmonizacija i standardizacija računovodstvene regulative preduvjet je

prepoznatljivosti i komparabilnosti financijskih izvještaja širom svijeta što je i jedan od

temeljnih preduvjeta uklapanja u europske i svjetske integracijske procese.  

Slika 3. Primjena MSFI za MSP u svijetu

U kontekstu financijskog izvještavanja u RH poznata je činjenica da su sva poduzeća bez obzira

na veličinu dugi niz godina (od 1993. god.) morala primjenjivati iste standarde - Međunarodne

računovodstvene standarde. S obzirom na probleme koji su se javljali u primjeni tih standarda u

poslovnoj praksi (preopćenitost odredbi, kompliciranost, loši prijevodi itd.) 2008 godine

doneseni su Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI) koji su primarno bili doneseni

za potrebe malih i srednjih poduzeća. Budući da u to vrijeme još nisu postojali današnji MSFI za

MSP, HSFI su temeljeni na odredbama tada važećih MRS-eva te odredbama Direktiva EU. U

postojećem višegodišnjem iskustvu pokazale su se određene prednosti, ali i poteškoće u

primjeni HSFI-a koje su i potvrđene provedenim empirijskim istraživanjem. Cilj istraživanja bio

je, između ostalog, spoznati u kojoj mjeri su naša MSP upoznata s odredbama HSFI, primjena

kojih standarda stvara najviše poteškoća u praktičnoj primjeni, na koji način se primjenjuju

pojedine odredbe i to posebice one vezane uz mjerenje elemenata financijskih izvještaja. Neki

od rezultata prikazani su u nastavku (slika 4- 7)13

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

68%

10%

28%

4%

32% 31%

3%

15%

1%

7%

89%

7%

HSFI KOJI SE NE PRIMJENJUJU

HSFI 1

HSFI 2

HSFI 3

HSFI 4

HSFI 5

HSFI 6

HSFI 7

HSFI 8

HSFI 9

HSFI 10

HSFI 11

HSFI 12

HSFI 13

HSFI 14

HSFI 15

HSFI 16

HSFI 17

ne znam

13 Grafički prikazi preuzeti iz rada K. Žager, N. Smrekar (2009): Iskustva u primjeni HSFI, zbornik radova 44. Simpozija HZRFD, Pula , str. 155-164

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

6

5

10

5

3

5

1

3

9

5

3

5

3

5

2

3

1

5

PROBLEMI u PRAKTIČNOJ PRIMJENI

HSFI 1

HSFI 2

HSFI 3

HSFI 4

HSFI 5

HSFI 6

HSFI 7

HSFI 8

HSFI 9

HSFI 10

HSFI 11

HSFI 12

HSFI 13

HSFI 14

HSFI 15

HSFI 16

HSFI 17

ne znam

0

10

20

30

40

50

60

70

8073%

2% 3%

16%7%

METODE MJERENJA

trošak nabave

tekući trošak

ostvariva (utrživa vrijednost)

sadašnja vrijednost

fer vrijednost

97%

0%

3%

DAMETODE OBRAČUNA AMORTIZACIJE

linearna metoda

degresivna metoda

funkcionalna metoda

Sukladno očekivanjima, rezultati istraživanja pokazali su da se u praksi najviše primjenjuju sljedeći standardi:

HSFI 1 – Financijski izvještaji

HSFI 6 – Dugotrajna materijalna imovina

HSFI 11 – Potraživanja

HSFI 12 – Kapital

HSFI 15 – Prihodi

HSFI 16 – Rashodi

S druge strane najmanje se primjenjuju HSFI 2 - Konsolidacija financijskih izvještaja, HSFI 7 -

Ulaganja u nekretnine, HSFI 9 – Financijska imovina te HSFI 17 – Poljoprivreda. Ovakav ishod

bio je i za očekivati ako se uzme u obzir specifičnost transakcija, odnosno strukturu imovine i

materijalno značajne pozicije financijskih izvještaja MSP. Vezano uz metode mjerenja

interesantno je primijetiti da hrvatska MSP dominantno koriste metodu nabavne vrijednosti

odnosno metodu troška. Dominantno korištenje tradicionalnih metoda ni ne iznenađuje ako se

uzmu u obzir svi problemi oko utvrđivanja npr. fer vrijednosti u stvarnoj praksi. Također

interesantno je primijetiti da većina MSP za obračun amortizacije primarno koristi linearnu

metodu koja je i porezno priznata što je samo još dodatni dokaz da je financijsko izvještavanje

MSP vrlo usko povezano sa poreznom regulativom. Neki ispitanici ukazali su i na određene

poteškoće u primjeni, a one su najviše odnose na primjenu HSFI 3 - Računovodstvene politike,

promjene računovodstvenih procjena i pogreške te HSFI 9 – Financijska imovina.14

14 Detaljnije o iskustvima u primjeni HSFI-a može se vidjeti u K. Žager, N. Dečman: Iskustva u primjeni HSFI, simpozij HZRIF zbornik radova, Pula 2009. ili u N. Smrekar: „Utjecaj harmonizacije financijskog izvještavanja na razvoj malih i srednjih poduzeća“, specijalistički poslijediplomski rad, Ekonomski fakultet Zagreb, 2009

Iako postoje značajna pozitivna iskustva kao i tradicija primjene određenih pravila treba imati

na umu da jednom doneseni standardi nisu zauvijek dani te da se oni sukladno zahtjevima

korisnika i promjenama u okruženju mijenjaju, nadopunjavaju, isključuju iz primjene ili pak

kreiraju potpuno novi standardi. U svijetlu razmatranja perspektive promjena HSFI, osim

lokalnog iskustva potrebno je sagledati i promjene koje se na području financijskog izvještavanja

događaju u širem gospodarskom okruženju kojem i naša zemlja sada pripada. U tom smislu za

naše financijskog izvještavanje posebno su značajne izmjene IV Direktive EU.

5. Stanje financijskog izvještavanja u Europskoj uniji i utjecaj na izvještavanje u RH

Europska unija je zajednica velikog broja zemalja koje se još uvijek razlikuju po određenim

obilježjima, kao što su: stupanj ekonomskog razvoja, povijesno nasljeđe, broj stanovnika,

internacionalizacija poslovanja itd.. Kako bi takva zajednica mogla funkcionirati potrebno je

donijeti brojna pravila poslovnog ponašanja. Uredbe koje se donese na razini EU obvezujuće su

za sve zemlje članice i obavezno se objavljuju u službenom glasilu EU. Uredbe se mogu odnositi

na različita područja. Tako je primjerice za područje financijskog izvještavanje posebno važna

Uredba iz 2005 godine koja obvezuje kotirajuće kompanije u EU na primjenu MSFI. Pored Uredbi

i Direktive su također vrlo važan regulatorni instrument.

Direktive su dio europskog zakonodavstva gospodarskih subjekata i stoga čine zakonski okvir

čija je primjena obvezujuća. Za područje računovodstva i financijskog izvještavanja posebno su

značajne IV i VII direktiva. IV direktiva regulira problematiku sastavljanja i prezentiranja

godišnjih financijskih izvještaja, a VII se odnosi na konsolidirane financijske izvještaje.

Direktive postoje više od 30 godina. Postojanost temeljenih načela i pravila te dugogodišnja

tradicija primjene direktiva neosporno ukazuju na njihovu vrijednost. Zemlje EU kao i Europska

komisija te europske računovodstvene organizacije nastoje otkloniti određene nedostatke koji

proizlaze iz direktiva.

Odluke su konkretniji pravni akt i obvezujuće su za one subjekte na koje se odnose, dok

preporuke i mišljenja dodatno pomažu u rješavanju nekih praktičnih problema(slika 7)15.

Slika 7. Zakonodavni instrumenti EU

15 European Commision. (2008). Consolidated version of the Treaty on the functioning of the European Union, Official Journal of the European Union, C 115/47, citirano prema: Grupa autora (2013) „Harmonizacija financijskog izvještavanja malih i srednjih poduzeća, HZRIF, Zagreb, str. 109

IV direktiva donesena je još davne 1978. god. i zasigurno predstavlja jedno je od najpostojanijih

računovodstvenih pravila. Ovu direktivu karakteriziraju predložene bilančne sheme od kojih

zemlje članice biraju onu koja, po njihovom mišljenju, najbolje odražava informacijske zahtjeve

različitih korisnika. Također ova direktiva sadržava i pravila procjene pozicija financijskih

izvještaja, ali i kriterije klasifikacije poduzeća na mala, srednja i velika. Ovo je posebno važno jer

veličina poduzeća uvjetuje njihova prava i obveze. U tom smislu potrebno je naglasiti da zemlje

članice mogu dozvoliti malim i srednjim poduzećima sastavljanje skraćene bilance i skraćenog

računa dobiti i gubitka vodeći računa da se ni u kojem slučaju ne smije dovesti u pitanje kvaliteta

financijskih izvještaja. Budući da u strukturi gospodarstva EU dominantni udio imaju mala

odnosno vrlo mala tzv. mikro poduzeća posljednjim izmjenama direktiva usvojeni su i novi

kriteriji sistematizacije poduzetnika koji uključuje i takve subjekte.

Iz prethodnog proizlazi da se u okviru EU stalno vodi rasprava o tome kako pojednostavniti

proces financijskog izvještavanja i uopće računovodstvene obrade podataka za MSP. Postavljen

je glavni cilj prijedloga izmjena postojećih direktiva što uključuje Četvrtu direktivu 78/660/EEZ

i Sedmu direktivu 83/349/EEZ a to opet uključuje smanjivanje administrativnog opterećenja za

mala i srednja poduzeća, što je u konačnici i prihvaćeno. Mišljenje je da će jednostavnija

priprema financijskih izvještaja imati za posljedicu bolju usporedivost, jasnoću i razumijevanje

istih.

UREDBE

DIREKTIVE

ODLUKE

PREPORUKE I MIŠLJENJA

Budući da u EU najveći broj poduzeća pripada upravo grupi mikro poduzeća16 posljednjim

izmjenama direktive uvedena je i kategorija mikro poduzeća za koja se predlaže još

jednostavnije eksterno izvještavanje. Tako npr. mikro poduzeća mogu sastavljati i prezentirati

još kraću verziju računa dobiti i gubitka (slika 8).17 Novi Zakon o računovodstvu u RH koji je još

uvijek u raspravi također predviđa uvođenje kategorije mikro poduzetnika.

Dugo su godina direktive bile stabilna i gotovo neprikosnovena regulativa za sve zemlje

članice. Promjene u okruženju i uvjeti poslovanja zasigurno zahtijevaju i prilagođavanje

odnosno modernizaciju određene regulative, ne samo u pogledu forme tj. bilančnih shema već

i određenih pravila procjene pozicija financijskih izvještaja.

Slika 8. Skraćeni račun dobiti i gubitka za mikropoduzeća prema izmijenjenoj IV

direktivi EU

ČL. 23. IV DIREKTIVE EU

A. Neto prihod

B. Ostali prihodi

C. Troškovi sirovina i materijala

D. Troškovi osoblja

E. Vrijednosno usklađivanje

F. Ostali rashodi poslovanja

G. Porez na dobit ili gubitak

H. Dobit ili gubitak financijske godine

Postojanje i primjena MSFI i MSFI za MSP u širem gospodarskom okruženju zasigurno je

imalo značajan utjecaj i na posljednje izmjene direktiva. Vođene su brojne rasprave o

mogućnosti primjene MSFI za MSP i na razini EU. Nakon više rasprava i sučeljavanja

argumenata za i protiv ipak je odlučeno da se krene u ažuriranje i osuvremenjivanje odredbi

direktiva. Neke od najznačajnijih promjena odnose se na18:

16 Samo u 2010 god. mikro poduzeća činila su 82% od ukupnog broja poduzeća u EU, izvor: EIM (2011) Do SMEs Create More Jobs. Zoetermeer: EIM Business & Policy Research and str. 28.

17 Citirano prema: Grupa autora (2013) „Harmonizacija financijskog izvještavanja malih i srednjih poduzeća, HZRIF, Zagreb, str. 109

18 Prilagođeno prema: Grupa autora (2013) „Harmonizacija financijskog izvještavanja malih i srednjih poduzeća, HZRIF, Zagreb, str. 130-133

povećanje usporedivosti bilančnih shema kroz smanjenje alternativa i bolju

sistematizaciju pozicija (preporučuje se bilančna shema iz čl. 9 tj. shema bilance na

kojoj se temelji i bilanca u RH, zatim gubitak iznad visine kapitala više se ne

prikazuje kao zasebna pozicija aktive kao ni osnivački izdaci, izvanredne aktivnosti

tretirane slično kao i u MSFI-ima, itd.)

promjenu nekih pravila procjene (primjerice, dana je mogućnost kapitalizacije

troškova posudbe, no nije dozvoljeno ukidanje gubitka od umanjenja goodwilla)

bolju ujednačenost pravila za sastavljanje bilješki itd.

Poznato je da MSFI kao ni MSFI za MSP na razini EU nisu odmah automatski prihvaćeni kao

temeljna regulativa, međutim analizom najnovijih promjena direktiva ipak se može zaključiti

da se neke odredbe globalnih standarda polako inkorporiraju u sadržaj direktiva, što

posljedično utječu i na obilježja financijskog izvještavanja svih zemalja članica. Iako EU ne

odustaje od desetljećima prisutnih i prilično postojanih direktiva, globalizacijski procesi i

interesi tržišta kapitala i struktura moći nezaustavljivo mijenjaju ustaljene forme i nameću

svoja pravila ponašanja u mnogobrojnim segmentima pa tako i u segmentu financijskog

izvještavanja. Postoje stalni napori ka povećanju jasnoće i usporedivosti financijskih izvještaja

usmjereno na MSP kod kojih je to važno i zbog intenzivnijeg prekograničnog poslovanja

odnosno internacionalizacije poslovanja i sve većeg broja vanjskih dionika,

Razumljivo je samo po sebi da rješenja koja se usvoje u Europskom parlamentu direktno utječu

i na način ponašanja hrvatskih gospodarstvenika ali i svih drugih sudionika, pa tako i

računovodstvene profesije. Velik dio aktivnosti usklađivanja s pravnom stečevinom EU

realiziran je još u prethodnim razdobljima (aktivnosti vezane uz Zakon o računovodstvu,

donošenje HSFI-a, usklađivanje brojnih drugih propisa itd.). To znači da novosti, barem što se

tiče financijskog izvještavanja ne bi trebale predstavljati problem za računovodstvenu

profesiju. Možemo slobodno reći da je računovodstvena profesija jedna od rijetkih profesija

koja je navikla na česte (prečeste) izmjene brojnih zakonskih propisa, na stalno učenje i

prilagođavanje nekim novim okolnostima. Stoga ni promjene direktiva kao ni njihova primjena

za nas ne bi trebale predstavljati poseban problem. Bitno je da računovodstvena profesija

preko Hrvatskog odbora za financijsko izvještavanje prije svega, kontinuirano prati što se

događa na međunarodnom planu u svezi s financijskim izvještavanjem za MSP. Smanjivanje

administrativnog opterećenja odnosno pojednostavljivanje financijskih izvještaja za MSP ide

na ruku zaštiti osnovnih potreba korisnika s ciljem očuvanja informacija koje su korisnicima

neophodne.

Hrvatska svoju računovodstvenu regulativu kontinuirano prilagođava zahtjevima EU odnosno

u računovodstvenom smislu direktivama koja reguliraju financijsko izvještavanje. U tom

pogledu posebno ističemo posljednje Izmjene i dopune Zakona o računovodstvu -a (NN, br.

54/2013) radi potrebe usklađivanja s Direktivnom 2009/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

od 18.06.2009. godine a u vezi sa određenim zahtjevima za objavljivanjem financijskih

izvještaja za srednja poduzeća.

6. Zaključak

Financijsko izvještavanje u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o računovodstvu,

Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja/Međunarodnim računovodstvenim

standardima i Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja. Mala i srednja poduzeća svoje

financijske izvještaje sastavljaju prema Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja koji

su izrađeni na temelju Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

Standardizacija na području računovodstva pitanje je svjetske računovodstvene zajednice i ima

za cilj harmonizirati računovodstvo a posebice proces financijskog izvještavanja.

Računovodstvena zajednica ulaže velike napore u proces pojednostavljivanja financijskog

izvještavanja za MSP, vodeći računa da se time ne ugrozi kvaliteta računovodstvenih

informacija proizašlih iz financijskih izvještaja. Moglo bi se reći da se standardizacijom zapravo

provodi globalizacija u računovodstvu gdje se ide za sve većim međunarodnim usklađivanjima.

U tom kontekstu mogu se promatrati i napori računovodstvene zajednice na izradi

Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja za mala i srednja poduzeća kojima se žele

reducirati, odnosno ukinuti alternativna rješenja zadana u Međunarodnim računovodstvenim

standardima.

U uvjetima globalizacije i internacionalizacija poslovanja malih i srednjih poduzeća sve više

dolazi do izražaja. U cilju osiguravanja transparentnosti poslovanja i zadovoljavanja

informacijskih potreba investitora i kreditora donesene su brojne regulative za sve segmente

uključujući i segment malog srednjeg poduzetništva. Osobi(ama) koje sudjeluju u donošenju

poslovnih odluka malih i srednjih poduzeća trebaju kvalitetne informacije o poslovanju koje se

kontinuirano prate.

Sve zemlje članice, pa tako i RH dužne su u svoja zakonodavstva ugraditi rješenja koja

postoje na razini EU. Budući da je u dosadašnjem procesu usklađivanja sa pravnom

stečevinom EU učinjeno puno toga, izvršena su brojna usklađivanja i aktualiziranja brojnih

zakonskih propisa za zaključiti je da ni ove posljednje izmjene Direktiva ne bi trebale

stvarati probleme u aktualiziranju naših HSFI-a kao ni u praktičnoj primjeni noviteta koje se

pojavljuju kao posljedica harmonizacije financijskog izvještavanja na globalnoj razini.

Literatura:

Dečman, N. (2012)“Financijski izvještaji kao podloga za ocjenu sigurnosti i uspješnosti

poslovanja malih i srednjih poduzeća u RH, Ekonomski pregled br. 7-8, Zagreb

Derado, D (2011) „ Institucionalni uvjeti internacionalizacije malih i srednjih poduzeća:

slučaj Splitsko-Dalmatinske županije, EKONOMSKI PREGLED, god. 62., br. 3-4, Zagreb

EIM (2011) Do SMEs Create More Jobs. Zoetermeer: EIM Business & Policy Research and

str. 28.

Grupa autora (2013) „Harmonizacija financijskog izvještavanja malih i srednjih

poduzeća“, HZRIF, Zagreb

Grupa autora (2009) „Računovodstveno izvještavanje u RH i harmonizacija sa zahtjevima

EU“, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet

Klikovac, A. (2008) „Financijsko izvještavanje u Europskoj uniji“, Mate, Zagreb

Kovačić, D. (2011) „Poslovanje malog poduzetništva u 2009. i 2010. godini, FINA, Zagreb

Mrša, J. (2009) „Harmonizacija financijskog izvještavanja za mala i srednje velika

poduzeća“, 44. simpozij „Financije i računovodstvo u zaštiti hrvatskog gospodarstva od

recesije“, Zagreb-Pula

Paunović, Z., Prebežac, D. (2010) „Internalization of small and medium-sized

enterprises““, TRŽIŠTE, Vol.22, No.1, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ramljak, B. (2012) „Specifičnosti računovodstva malih poduzeća“, 48. savjetovanje

računovodstvo, revizija i porezi u praksi – Jesen 2012“, Brela

Žager, K, Smrekar N. (2009) Iskustva u primjeni HSFI, zbornik radova 44. Simpozija

HZRFD, Pula

Zakon o poticanju malog gospodarstva, Narodne novine, br. 29/02; 63/07.

78/660/EEC Fourth Directive on the annual accounts of certain types of companies

DIRECTIVE 2012/6/EU OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 14

March 2012, amending Council Directive 78/660/EEC on the annual accounts of certain

types of companies as regards micro-entities,

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?

uri=OJ:L:2012:081:0003:0006:EN:PDF

www.pwcinform.pwc.com [15.01.2013.]

www.ifrs.org (06.06.2013.)