kerettanterv.ofi.hukerettanterv.ofi.hu/10_melleklet_nemzetisegi/horvat/10.4... · Web viewStanko Vraz, Silvije Strahimir Krančević, Ksaver Šandor Gjalski, Antun Gustav Matoš,

HRVATSKI KEZIK I KNJIŽEVNOST(za nastavu jezika, proširenu i dodatnu nastavu jezika u narodnosnom obrazovanju)

9.-12. razred

Osnovna zadaća hrvatskog jezičnog odgoja je upoznavanje jezika kao sustava koji se mijenja, odnosno razvijanje hrvatske jezične kompetencije kako bi učenici bili u stanju sukladno svojoj životnoj dobi pismeno i usmeno komunicirati na hrvatskom jeziku. Na taj način utemeljivši učenje i samostalno stjecanje znanja učenika, odnosno u tijesnoj povezanosti s tim djelatnostima diferencirano promišljanje, sposobnost i potrebu kontinuiranog obrazovanja.

Učenikova znanja o razumijevanju i stvaranju teksta na hrvatskom jeziku koje kontinuirano razvija čine ga sposobnim za svjesnu primjenu komunikacije-samostalno ili u suradnji s drugima-te ga osposobljavaju za razumijevanje, analizu i obradu raznih tekstova na hrvatskom jeziku. U samostalnom stvaranju hrvatskih tekstova u stanju je udovoljiti moralnim, estetskim i kulturnim očekivanjima koja proizlaze iz normi različitih književnih vrsta tekstova te koji respektiraju govornu situaciju i slušateljstvo.

Zadaća hrvatskog jezičnog odgoja je da učenici postanu svjesni kako je jezik sustav koji se mijenja i razvija, a njegova sigurna upotreba je prijeko potrebna za razvijanje djelotvorne sposobnosti izražavanja. Zadaća mu je nadalje razvijanje razumijevanja i stvaranja tekstova objavljenih u raznim oblicima (usmeni, tiskani, elektronički itd.), sposobnost izražavanja koja je u skladu sa situacijom, ciljano i kritičko korištenje, odabir i sistematizaciju raznih usmenih i pisanih informacija.

Očekivano znanje uključuje razumijevanja govora, sposobnosti govorenja, razumijevanje i stvaranje teksta na hrvatskom jeziku te primjenu navedenih u usmenim i pismenim očitovanjima u različitim životnim situacijama. (Uključujući osim slušanih i pisanih tekstova i poznavanje, razumijevanje i praktičnu primjenu na razini vještine audiovizualnih priopćavanja i različitih formi priopćavanja informatičkog društva.)

Nastavni predmet hrvatskog jezika i književnosti u jedinstvu s prihvaćenim trajnim vrijednostima, paralelno emitira jezičnu i književnu kulturu koja se formira i mijenja u današnjici.

Istaknute zadaće hrvatskog književnog odgoja su poticanje i jačanje interesa za čitanjem, stvaranje ljubavi prema književnosti, doživljajno upoznavanje priopćajnih formi i izražajnih načina. Tako stečena znanja pružaju mogućnost za razvijanje samospoznaje i poznavanje ljudi, za razvijanje mašte, kreativnosti i kritičkog promišljanja.

Zadaća nastave književnosti je da putem utjecaja umjetnosti emitira kreativne emocije, misli i intenzivne doživljaje, a pomoću razgovora, stvaranja usmenog i pisanog teksta učenici steknu kolektivne doživljaje samoizražavanja i slušanja drugoga.

Stjecanjem hrvatske književne naobrazbe učenici mogu preciznije razumjeti svakovrsne tekstove. Mogu doživjeti, upoznati, što više, preko vlastitih doživljaja mogu i razumjeti takve životne situacije, emocije, situacije donošenja odluka, moralne dileme koje mogu afirmirati i u svome životu. Mogu steći iskustva i na kreativan način upoznati izražajne mogućnosti hrvatskog jezika, pa pored ljepote hrvatskog jezika mogu biti obogaćeni doživljajima samoizražavanja i doživljajima rješavanja pisanih i usmenih zadataka. Mogu steći sposobnost samostalnog formiranja mišljenja i osobnu sposobnost prosudbe vrijednosti.

Svojstven cilj nastave hrvatskog jezika i književnosti je naravno i da učenici dožive, odnosno steknu iskustva u različitim aktivnostima, u individualnim rješavanjima zadataka, u prikupljanjima podataka i predavanjima, u situacijama kooperativnog učenja (radu po parovima, grupnom radu), u dramskim igrama i u primjeni različitih postupaka razumijevanja teksta. Sve to u značajnoj mjeri doprinosi razvitku njihovih sposobnosti učenja te stoga pridonosi uspješnosti njihovog srednjoškolskog obrazovanja.

Argumentiranje i učenje sposobnosti sudjelovanja u raspravi ima motivacijsku snagu

ako obuhvatimo takve društvene teme koje imaju odlučujuću ulogu u formiranju naše svakodnevice.

Prirodno polje odgoja s ciljem kritičkog odnosa prema potrošačkom ponašanju je razumijevanje teksta. Više tematskih krugova nam pruža mogućnosti za ispravno vrednovanje informacija. U svemu tome možemo računati na samostalno prikupljanje podataka i mala predavanja/referate učenika.

Pri nastavi hrvatskog jezika računamo i s činjenicom da se ona odvija u sredini nosača elektroničkih informacija, velikog napredovanja Interneta/Svemreže i svakodnevne upotrebe jezika. Taj izazov, naime, istaknutom snagom formira kulturu materinskog jezika i utječe na duhovni značaj čitanja književnosti/književnih djela.

Pored načina samostalnog prikupljanja podataka, korištenja usluga knjižnica, kataloga i bibliografija digitalnu kulturu i samostalno učenje podjednako razvijaju i mogućnosti koje nam pruža Internet.

Preporučeni tematski krugovi za 9-12. razred nalaze se u formi tabele na kraju Okvirnog plana. Pojedini elementi tematskih krugova upoznati u 5-8. razredu se nanovo javljaju, pružajući mogućnost za obradu iz drugog kuta gledišta te za proširenje i produbljivanje ranije stečenih spoznaja. Njihovom obradom razvijamo sva polja kompetencija, ostvarujemo razvojne ciljeve.

Redoslijed obrade predloženih tema, termine, dubinu i proširivanje obrade svrsishodno je definirati u skladu s mjesnim nastavnim planom.

9.-10. razred

Cilj učenja, upoznavanja jezika i aktivnostima u svezi s hrvatskim jezikom je proširenje i razvijanje tehnika razumijevanja teksta, hrvatskog fonda riječi, razumijevanje pojmova i upotreba pojmova učenika. Nadalje, istaknute ciljeve predstavlja primjena normi pismenosti hrvatskog jezika, čitak rukopis i siguran pravopis.

Očekuje se kontinuirani razvoj sposobnosti hrvatskog čitanja i razumijevanja teksta; čitanje naglas razumijevanjem i nijemo čitanje koje obuhvaća primjenu usmenog i pismenog razumijevanja od rješavanja osnovnih zadataka, preko razgovora, do samostalnog pisanog djela.

Istaknuto polje hrvatskog jezičnog obrazovanja čini čitanje tekstova različitih književnih vrsta i namjena, odnosno, razvijanje njihova razumijevanja i interpretacije. Razvijanje sposobnosti samostalne izrade skice i bilježaka, pismeno i usmeno formuliranje samostalnog mišljenja u svezi sa sadržajem pročitanog zadaci su koji su povezani s razvijanjem sposobnosti stvaranja teksta.

Formiranje kulturnog jezičnog ponašanja uvjetovano je posjedovanjem i razvijanjem hrvatskih jezičnih sposobnosti potrebnih za samoizražavanje i društveni-grupni dijalog. Važan je zadatak daljnje razvijanje i samostalna primjena jezičnih i gramatičkih spoznaja potrebnih za zahtjevno korištenje suvremenog hrvatskog jezika. Razvojem razumijevanja teksta će se u tom razdoblju dostići stupanj po kojem će učenici kritičkim i kreativnim čitanjem u audiovizualnom i digitalnom okruženju biti u stanju otkriti i interpretirati značenje sadržaja tekstova.

Prvenstveni je cilj tijekom nastave književnosti–u tijesnoj suradnji s hrvatskim jezičnim obrazovanjem-pomaganje emotivnog i misaonog usvajanja obrađenih književnih djela na hrvatskom jeziku, upoznavanje i primjena postupaka obrada tekstova koja je sukladna književnoj vrsti djela (npr. definiranje teme, književne vrste), nadalje u okviru tih postupaka obrade tekstova, interpretacija književnih lirskih i epskih djela na hrvatskom jeziku različitih književnih vrsta i tonova, razumijevanje uloge pjesničkih slika, karakteristika fonda riječi i

sintakse. Očekuje se samostalna analiza književnih djela po zadanim/zadanom kriterijima/kriteriju.

Razvoj sposobnosti učenja i razvoj samostalnosti pospješuju pripreme sakupljanja obimnijeg materijala za samostalno pisanje većeg teksta na hrvatskom jeziku, pripreme za ciljano prikupljanje, sistematizaciju i korištenje informacija.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi

Govorne sposobnosti, razumijevanje, interpretiranje i stvaranje usmenih tekstova

Fond sati 125

Predznanje

Način govora i fond riječi sukladan različitim školskim govornim situacijama, govornim situacijama manjih zajednica, komunikacijskim ciljevima.Poznavanje oblika i nekoliko učestalijih vrsta masovne/javne komunikacije.Tekstu vjerno i izražajno/interpretativno kazivanje stihova i proze na hrvatskom jeziku.

Odgojno-razvojni ciljevi nastavne

jedinice

Poznavanje i korištenje postupaka koji pomažu pri učenju, razvijanje razgovijetnog, izražajnog i povezanog govora na hrvatskom jeziku, razumijevanje i analiza dužeg slušanog teksta na hrvatskom jeziku, isticanje bitnoga, kritička obrada teksta.Razvijanje razumijevanja jasno formuliranih misli sudionika u razgovoru.Razvijanje što točnijeg prenošenja svakodnevnog i književnog teksta, obraćajući pozornost na precizan izgovor i naglasak.

Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije

Razumijevanje povezanog teksta i govora na hrvatskom jeziku u konkretnim govornim situacijama i reagiranje na njih (npr. razumijevanje tehničkih informacija, postupanje po uputama, razumijevanje osnovnih informacija telefonskih razgovora).

Učenik razumije i reagira na

povezani tekst na hrvatskom jeziku.

Svi nastavni predmeti: malo predavanje/referat, sudjelovanje u raspravi, razgovoru.

Poznavanje i svjesna primjena razlika između privatnog i javnog teksta na hrvatskom jeziku (raspored/uređenje, raščlamba, struktura teksta).

Komunikacija u svakodnevnim situacijama: dogovor, sudjelovanje u raspravi, kratak prigodni govor, malo predavanje/referat, način govora sukladan situaciji i komunikacijskom cilju, upotreba

Učenik (je) zna održati malo

predavanje/referat, sudjelovati u raspravi itd. na hrvatskom jeziku.

motiviran za raznoliku, senzibilnu i preciznu uporabu hrvatskog jezika, te je motiviran za sudjelovanje u stvarnim govornim situacijama ili u govornim situacijama koje se vezuju uz tematske krugove.

Mađarski jezik i književnost: različite govorne situacije, prigodni govor, memoriteri.

Hrvatski narodopis: tematski krugovi upoznavanja zemlje.

i proširivanje fonda riječi u skladu s Preporučenim tematskim krugovima.

Praćenje slijeda misli povezanog slušanog teksta na hrvatskom jeziku (razumijevanje nepoznatih riječi na osnovi konteksta).

Težnja k raznolikosti, osjećajnosti i isticanju bitnoga u govoru.

Argumentiranje svoga mišljenja ili kolektivnog mišljenja u grupnom razgovoru, raspravi. Slušanje i poštivanje tuđih mišljenja (npr. rasprava o prednostima, odnosno manama jedenja kod kuće ili u restoranima).

Učenik u svome argumentiranju

koristi verbalna i neverbalna sredstva hrvatske jezične komunikacije (mimika, gesta, naglasak…).

Etika: predrasude, tolerancija/snošljivost.

Nastojanje da se svakodnevni i književni tekstovi što cjelovitije prenesu i predstave, koristeći sredstva dramatizacije (scene, dramski dijalozi, glumljenje situacija).Tekstu vjerno interpretativno kazivanje i predstavljanje dužih memoritera.

Učenik izražajno/interpretativno

kazuje stihove i prozu. točnim memoriranjem i

prezentacijom memoritera razvija svoj fond riječi hrvatskog jezika.

Hrvatski narodopis: dramatizirane scene koje se vezuju uz blagdane.

Razumijevanje, (de)kodiranje i reflektiranje na poruke masovnih komunikacija na hrvatskom jeziku: razumijevanje radijskih i televizijskih informativnih emisija o poznatim temama.

Razvijanje usmene sposobnosti izražavanja na hrvatskom jeziku u vježbama poput životnih situacija, po zadanim tematskim krugovima (npr. u ambulanti, na kolodvoru).

Samouvjereno rješavanje zadataka razumijevanja nakon slušanja na hrvatskom jeziku (razumijevanje biti tonskih zapisa jednostavnijeg jezičnog izraza).

Učenik korištenjem sredstava

masovne/javne komunikacije proširuje svoja jezična znanja.

Strani jezik: fond riječi sličnih tema, komunikacijske situacije.

Proširivanje fonda riječi sa sve širih polja društvenog života, a na osnovi Preporučenih tematskih krugova.

Učenik stječe iskustva o rješavanju zadataka razumijevanja nakon slušanja teksta.

Informatika: korištenje audiovizualnih i digitalnih pomagala pri sakupljanju informacija i rješavanja zadataka.

Ključni pojmovi/ pojmovi

Mišljenje, dogovor, sudjelovanje u raspravi, malo predavanje/referat, prigodni govor, masovna/javna komunikacija, dramatizacija, obrazac/formular, upitnik.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Čitanje, razumijevanje pisanog teksta Fond sati

46

Predznanje

Poznavanje raznolikih načina obrade tekstova i tehnika pronalaženja podataka.Tečno čitanje s razumijevanjem dužih, jezično složenijih tekstova na hrvatskom jeziku, odgovarajući naglasak i intonacija riječi.Razvijanje sposobnosti učenja: poznavanje načina rada s informacijama i njihova primjena u tiskanim i elektroničkim tekstovima na hrvatskom jeziku.


jedinice

Proširivanje znanja o strukturi i formi frekventnih tipova tekstova.Razvijanje tehnika pisanja bilježaka.Razvijanje korištenja sakupljenih podataka u knjižnici i elektroničkim putem.Razvijanje obrade pisanog teksta na hrvatskom jeziku na osnovi zadanih kriterija, pitanja.Razvijanje sposobnosti prevođenja pomoću rječnika i bez rječnika.Razvijanje tekstu vjernog, izražajnog/interpretativnog čitanja nepoznatih, svakodnevnih ili poznatih književnih tekstova na hrvatskom jeziku.


Isticanje bitnoga čitanog hrvatskog teksta, sažimanje njegovog sadržaja, definiranje njegove književne vrste.

Obrada tekstova uz pomoć nastavnika ili samostalno–na osnovi zadanih kriterija (npr. putopis, modna revija, sportski događaj).

Učenik (je) sposoban istaknuti bit teksta i

sažeti njegov sadržaj. u stanju obraditi tekst na

osnovi zadanih kriterija.

Svi nastavni predmeti: osobitosti obrade tekstova svojstvenih za nastavne predmete pri obradi tekstova čitanih u okviru pojedinih nastavnih predmeta.

Poznavanje razlika između privatnih i službenih tekstova na hrvatskom jeziku (pismo, obrazac/formular, upitnik) te

Učenik obraća pozornost na

sadržajna i formalna pravila stvaranja tekstova.

Mađarski jezik i književnost: pisanje različitih tipova tekstova.

njihova svjesna primjena (raspored/uređenje i raščlamba teksta, datum/nadnevak, potpis).

Vježbe prijevoda pomoću rječnika ili bez rječnika.Razlikovanje doslovnog i prenesenog značenja riječi.Kontinuirano obogaćivanje hrvatskog fonda riječi u svim slojevima jezika, a na osnovi Preporučenih tematskih krugova.

Učenik kontinuirano obogaćuje svoj

hrvatski fond riječi i sposoban je za prijevod sadržaja teksta rječnikom ili bez njega.

Mađarski jezik i književnost; strani jezik: upotreba rječnika, fond riječi, obrada teksta.

Interpretacija književnih (pjesme, novele, romani) i publicističkih djela iz književnosti matičnog naroda i iz književnosti Hrvata iz Mađarske (vidi: Kultura, mediji).

Učenik razumije i interpretira

beletristička djela.

Hrvatski narodopis: beletristički tekstovi.

Točno čitanje, predstavljanje nepoznatih hrvatskih tekstova na razgovornom jeziku i poznatih književnih tekstova tako da se predstavi njihov emotivno-misaoni sadržaj.

Rad na nepoznatim (jezičnim) obratima koji proizlaze iz karaktera izvornih tekstova.

Učenik izražajno/interpretativno

predstavlja tekstove na hrvatskom jeziku.

Formuliranje svog mišljenja u svezi s pročitanim tematskim tekstovima na hrvatskom jeziku (npr. važnost fizičkih aktivnosti/kretanja u očuvanju zdravlja).

Učenik je sposoban kulturno

formulirati mišljenje u svezi sa zadanom temom.

Svi nastavni predmeti: formuliranje osobnog mišljenja o zadanoj temi.

Vježbanje naučenih načina obrade tekstova na različitim tiskanim i elektroničkim tekstovima. Pronalaženje podataka, rad s podacima, njihova interpretacija iz različitih izvora (Internet, knjižnica; promidžbena poruka/reklama, prospekt, letak).

Učenik sa sigurnošću i samostalno

radi s podacima i različitih izvora.

Informatika: digitalni nosači informacija, izvori informacija, tipovi tekstova.


Pronalaženje podataka, rječnik, tekst, fond riječi, obrada teksta, književna vrsta, pjesma, novela, roman, beletristički tekst, knjižnica, publicistika, obrazac/formular, promidžbena poruka/reklama, prospekt, letak.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Pisanje, stvaranje teksta Fond sati

40

Predznanje

Stvaranje teksta koji je u skladu s osobitostima književne vrste.Stvaranje povezanog teksta na hrvatskom jeziku jednostavnim i složenim rečenicama na osnovi slike, na osnovi osobnih doživljaja, doživljaja stečenih čitanjem–uvažavajući jezične norme.Samostalno pismeno prevođenje ili pismeno prevođenje nepoznatih hrvatskih tekstova pomoću rječnika.


jedinice

Stvaranje obimnijeg teksta, odnosno formiranje samostalne tehnike pisanja bilježaka uvažavanjem jezičnih normi hrvatskog jezika. Samostalno stvaranje različitih vrsta tekstova npr. dopuna teksta, vježbe preoblike tekstova promjenom kriterija. Razvijanje prevođenja tekstova aktualnih tema ili prevođenja književnih tekstova–pomoću rječnika ili bez njega, uvažavajući razlike u jezičnim obratima između hrvatskog i mađarskog jezika.


Stvaranje obimnijeg teksta, odnosno formiranje samostalne tehnike pisanja bilježaka uvažavanjem jezičnih normi hrvatskog jezika (npr. putovanje, ljetovanje, doživljaj stečen čitanjem).Čitak, uređen, dobro raščlanjen, pregledan rukopis.

Učenik zna pisati obimnije tekstove,

zna pisati bilješke. obraća pozornost na

raščlanjen, uređen i pregledan rukopis.

Svi nastavni predmeti: izrada bilježaka o tekstovima koji su pročitani u okviru pojedinih nastavnih predmeta.

Stvaranje različitih tipova tekstova (privatno i službeno pismo, opis, autobiografija, karakterizacija, rasprava, zamolba, popunjavanje obrazaca/formulara).

Kreativno stvaranje tekstova: pisanje tekstova, nastavljanje događaja, sažimanje teksta, proširivanje/dopuna teksta, vježbe preoblike teksta promjenom kriterija (kod frizera, u kemijskoj čistionici, posuđivanje).

Učenik (je) u stanju stvarati različite

tipove tekstova. u stanju u svezi s tekstovima

riješiti zadatke stvaranja teksta.

Mađarski jezik i književnost: tipovi tekstova, kreativno stvaranje tekstova.

Vježbe prevođenja o aktualnim temama, odnosno prevođenjem književnih tekstova, samostalno ili pomoću rječnika.Pojam prijevoda umjetničkih djela.

Učenik se tijekom prevođenja trudi

zahtjevno i precizno koristiti jezik.

Strani jezik: poznavanje tehnika prevođenja.

Pismeno iskazivanje pouka i ugođaja/ozračja književnih i publicističkih djela na hrvatskom jeziku, koristeći složene rečenice i povezani tekst. Razlaganje osobnog mišljenja, stava u svezi s tekstovima (vidi: Tematski krug kultura i mediji).

Učenik svoje mišljenje i svoj stav o

djelima na hrvatskom jeziku razlaže razgovijetno i suvislo.

Hrvatski narodopis: obrada narodnosnih književnih djela.

Pisanje usmjerenog sastavka po o zadanoj temi, uvažavanjem jezičnih pravila (npr. omiljene grane sportova, posjet kazalištu, prometna špica).

Učenik je o zadanim tematskim

krugovima u stanju napisati sastavak, uvažavanjem jezičnih normi.

Pisanje tekstova (mišljenja) na hrvatskom jeziku različitim platformama društvenih mreža (blog).

Učenik se na raznim internetskim

forumima očituje na kulturan način.

Informatika: mogućnosti programa za obradbu tekstova, web-stranice.


Elektronički tekst, blog, prijevod umjetničkog djela, usmjeravani sastavak, privatno i službeno pismo, opis, karakterizacija, rasprava, zamolba, obrazac/formular.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Razvijanje sposobnosti učenja Fond sati

5

Predznanje

Korištenje kombiniranih načina učenja. Samostalno stvaranje dijaloga i izrada prezentacije. Primjena kooperativnih tehnika u svrhu postizanja učinkovitosti. Samouvjereno/sigurno korištenje Interneta i rječnika. Motivirana upotreba hrvatskog jezika.


jedinice

Pomaganje diferencirane interpretacije riječi hrvatskog fonda riječi pomoću rječnika. Razvijanje svjesnog korištenja informatičkih (Internet) i audiovizualnih sredstava u svrhu učenja jezika. Korištenje internetskih rječnika i leksikona. Učenje obimnijih memoritera na hrvatskom jeziku sa svrhom razvijanja pamćenja teksta. Obrada nastavnog gradiva u formi projekta ili prezentacija. Korištenje internetskih rječnika i leksikona radi razvijanja jezičnog znanja.


Točno navođenje tekstova na hrvatskom jeziku te njihova samostalna i aktivna reprodukcija sukladno ciljevima. Učenje dužih memoritera radi razvijanja pamćenja teksta (vidi: Tematski krug kultura i mediji).

Učenik u interesu izvršavanja različitih zadataka učenja poznaje i primjenjuje kombinirane načine učenja teksta.

Svi nastavni predmeti: učenje teksta, poznavanje tehnika pisanja bilježaka.

Diferencirana interpretacija i proširenje hrvatskog fonda riječi

Učenik samostalno koristi različite rječnike.

Mađarski jezik i književnost: pisanje

korištenjem jednojezičnih (etimologijskih rječnika, rječnika sinonima) rječnika.

skice, knjižnica, rječnici, kooperativne tehnike.

Svjesno korištenje informatičkih (Internet) i audiovizualnih sredstava/pomagala radi učenja jezika.Korištenje internetskih rječnika, leksikona.

Učenik samouvjereno koristi internetska i audiovizualna sredstva/pomagala, motiviran je za učenje.

Informatika: pronalaženje informacija, Internet, web-stranice.

Razmišljanje usmjereno na rješavanje problema, sistematizacija, izvođenje zaključaka na osnovi tekstova na hrvatskom jeziku, paralelni rad na slikovnim i tonskim informacijama.

Učenik je u stanju na slici, tonu i tekstu raditi kao na cjelini, u stanju ih je sistematizirati.

Hrvatski narodopis: teme iz narodopisa.

Razumijevanje, isticanje i sistematiziranje važnih informacija teksta, pisanje skice.

Učenik na osnovi zadanih kriterija zna u tekstu pronaći podatke.

Primjena kooperativnih tehnika u obradi nastavnog gradiva (rad po parovima, grupni rad, prezentacija)-samostalno ili uz usmjeravanje nastavnika (na osnovi Preporučenih tematskih krugova).

Učenik koristi raznovrsne tehnike, individualno i grupno–radi usvajanja nastavnog gradiva.


Informacija, knjižnica, jednojezični rječnik/rječnik sinonima, skica, Internet, audiovizualna sredstva/pomagala, kooperativne tehnike, projekt, prezentacija.


Kultura na materinskom jeziku, spoznaje o materinskom jeziku

Fond sati 30

PredznanjeRazvijena usmena i pismena komunikacija na hrvatskom jeziku: svjesno korištenje frekventnih hrvatskih sintagma, izričaja, sintaktičkih konstrukcija. Utemeljene spoznaje o vrstama riječi.


jedinice

Usvajanje gramatičkih spoznaja potrebnih za zahtjevno i nijansirano korištenje suvremenog hrvatskog (književnog) jezika, primjena spoznaja o tekstu, strukturi teksta, funkcioniranju teksta, značenju i stilu teksta u postupcima stvaranja, razumijevanja i analize teksta.Razvijanje hrvatske jezične kulture, formiranje samovrednovanja. Razvijanje zahtjevnog samozražavanja na hrvatskom jeziku.Prepoznavanje i primjena frekventnih pravila stvaranja riječi i rečenica.Upoznavanje povijesti razvoja i strukture hrvatskog jezika, njegovo mjesto među indoeuropskim jezicima.


Poznavanje jezične funkcije, sastava i strukture teksta na hrvatskom jeziku. Pisanje teksta na hrvatskom jeziku sukladno pravopisnim i jezičnim pravilima–u različitim vrstama pismenog izražavanja.

Učenik poznaje i primjenjuje najvažnija, jezična i pravopisna pravila te pravila o sintaksi i interpunkciji.

Mađarski jezik i književnost: tekstološke spoznaje.

Informatika: programi za provjeru pravopisa.

Strani jezik: usporedba struktura stranih jezika.

Hrvatski govori razgovijetno, pravilnim izgovorom/artikulacijom, naglaskom i intonacijom, trudeći se biti prirodan.

Učenik se trudi pravilno govoriti hrvatski.

U komunikaciji automatski koristi hrvatske jezične obrate, proširuje svoj fond riječi, razlikuje različite vrste jezika (učenički jezik, narječje/dijalekt/mjesni govor).Prepoznavanje i primjena frekventnih pravila stvaranja riječi i rečenica.

Učenik svoj fond riječi koristi sukladno govornoj situaciji i priopćajnoj svrsi.

Svi nastavni predmeti: mala predavanja/referati, prezentacije.

Proširivanje znanja o glasovnim promjenama, pravopis u svezi s glasovnim promjenama.Učvršćenje i proširivanje spoznaja o vrstama riječi: brojne imenice u priopćavanju.Vježbanje tvorbe, spajanja i stvaranja riječi.Uočavanje uloge subjekta i predikata u organizaciji rečenice. Vrste objekta.

Vrste složenih rečenica: zavisno složene, nezavisno složene.

Rezimiranje već naučenih gramatičkih spoznaja, utvrđivanje njihove tekstološke uloge.

Učenik prepoznaje i primjenjuje

najfrekventnije glasovne promjene, pravila stvaranja riječi i rečenica.

posjeduje osnovne fonetičke, leksikološke spoznaje te spoznaje o vrstama riječi i sintaksi.

Mađarski jezik i književnost: fonološke spoznaje te spoznaje o vrstama riječi i o sintaksi i tvorbi riječi.

Uočavanje razlika između hrvatskog književnog jezika i narječja/mjesnog govora,

Učenik prepoznaje razlike između

književnog jezika i

Hrvatski narodopis: narječja hrvatskog jezika, njihov

odnosno mađarskog jezika–u istraživačkim radovima učenika.

Formiranje, razvoj i struktura hrvatskog jezika, njegovo mjesto među ostalim jezicima.

narječja/mjesnog govora te ih je u stanju usporediti sa spoznajama koje je stekao o mađarskom jeziku.

hrvatski jezik zna smjestiti među ostale indoeuropske jezike.

teritorijalni raspored u Hrvatskoj i u Mađarskoj, važnije karakteristike narječja.


Glasovna promjena, dijalekt/narječje, varijanta/inačica govora/govorna varijanta, indoeuropski jezik, učenički govor, naglasak, intonacija, izgovor/artikulacija, subjekt, predikat, jednostavna rečenica, složena rečenica, zavisno složena rečenica, nezavisno složena rečenica.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Književna kultura, interpretacija književnih djela Fond sati

63

Predznanje

Čitanje epskih i lirskih djela na hrvatskom jeziku, sumiranje njihova sadržaja i imenovanje njihove književne vrste. Upoznavanje elemenata lirskog izraza, prepoznavanje i imenovanje pojmova tijekom analize. Karakteristike epskih djela (vrijeme, mjesto, radnja/fabula).Kreativno pisanje, stvaranje stripa na hrvatskom jeziku.Gledanje i obrada domaćih kazališnih predstava ili kazališnih predstava iz Hrvatske.Poznavanje uzrastu primjerenih emisija na hrvatskom jeziku, korištenje medija i mogućnosti Interneta.


jedinice

Održavanje interesa za hrvatsku književnost, postupno proširivanje kruga beletrističkih djela za čitanje. Jačanje potrebe čitanja djela na hrvatskom jeziku.Kompleksna analiza i kreativna obrada lirskih i epskih djela.Čitanje jednog izabranog romana na hrvatskom jeziku te njegova analiza po zadanim kriterijima.Upoznavanje tekstova/stihova pjesama iz kruga domaće narodne i zabavne glazbe, tekstova/stihova narodne i zabavne glazbe matičnog naroda te prepoznavanje njihova značaja u čuvanju kulture i učenju jezika.


Održavanje interesa za hrvatsku književnost, postupno proširivanje kruga beletrističkih djela.

Skupno čitanje epskih i lirskih djela, rezimiranje njihova sadržaja, imenovanje njihove književne vrste te njihova obrada usmjeravanjem nastavnika.

Učenik usmjeravanjem nastavnika razumije i analizira književna djelana na hrvatskom jeziku.

Analiza lirskih umjetničkih djela primjenom naučenih pojmova.Kompleksna analiza epskih djela.Čitanje i obrada jednog suvremenog hrvatskog romana za mladež na hrvatskom jeziku po vlastitom izboru.

Učenik se trudi samostalno analizirati lirska i epska književna djela.

Mađarski jezik i književnost: iskustva analize književnih djela sličnih tema i sličnih književnih vrsta.

Sistematizacija razdoblja povijesti hrvatske književnosti putem djela domaćih hrvatskih književnika i djela književnika matičnog naroda.Hrvatska srednjovjekovna književnost.Humanizam, renesansa, barok i prosvjetiteljstvo u Hrvata. Doba romantizma. Hrvatski narodni preporod.Realizam.Upoznavanje karakterističnih djela književnosti 19. stoljeća.Najmanje 3-4 portreta književnika hrvatske književnosti.

Učenik je upućen u razdoblja

hrvatske književnosti. poznaje pisce i pjesnike koji

su karakteristični za razdoblja.

Hrvatski narodopis: obrada legendi, predaja.

Mađarski jezik i književnost: humanizam, renesansa, barok, prosvjetiteljstvo, romantizam, realizam.

Kreativna obrada književnih djela na hrvatskom jeziku (prezentacija, projekt).

Učenik u svojim studijama na hrvatskom jeziku rado primjenjuje nove metode obrade djela.

Informatika: pronalaženje podataka, izrada prezentacija.

Proširivanje i obrada kruga prijenosa i programa pokretnih slika (film, televizija, video, web), ciljno korištenje tiskanih medija (novina, časopisa, kalendara) i internetskih mogućnosti za učenje jezika.

Gledanje filma snimljenog po danom književnom djelu te njegova usporedba s izvornikom.

Upoznavanje, prezentiranje i interpretacija tekstova/stihova pjesama iz kruga domaće narodne i zabavne glazbe, tekstova/stihova narodne i zabavne glazbe matičnog

Učenik u svrhu učenja jezika

pronalazi komunikacijske površine sukladne svojem uzrastu.

motiviran je za praćenje filmova, kazališnih predstava i slušanje glazbe na hrvatskom jeziku.

putem stvaranja medijskih tekstova razvija svoju maštu i izražajne sposobnosti.

Vizualna kultura: medijsko pojavljivanje.

Pjevanje-glazbena kultura: narodne pjesme, suvremena zabavna glazba.

Drama i ples: kazalište, dramska igra, komedija.

naroda.

Gledanje domaćih kazališnih predstava ili kazališnih predstava iz Hrvatske te njihova obrada po zadanim kriterijima.

Obrada jedne komedije dubrovačke književnosti. Uočavanje značajki komičnosti situacije i komičnosti karaktera.Improvizacija, dramatizacija.(Držić: Dundo Maroje).

Stvaranje obimnijih medijskih tekstova (npr. intervju, novinski napis, komentari za portale društvenih mreža).

Autori i djela:Narodna književnost,Marko Marulić: Judita (ulomak)Marin Držić: Dundo Maroje (ulomak)Ivan Gundulić: OsmanIvan Mažuranić:Smrt Smail–age Čengića. (ulomak)Petar Preradović: PutnikPo jedno djelo sljedećih autora: Petar i Nikola Zrinski, Stanko Vraz, Silvije Strahimir Kranjčević, Ksaver Šandor GjalskiAugust Šenoa: Zlatarovo zlato

Iz domaće hrvatske književnosti:Ivan Petreš: Dva bila gavranaMijo Karagić: Slobodni putoviBranko Filaković: Zatajiti korijene tuge i dugeRuža Begovac: Idem spati Boga zvati.


Struktura, roman, narodna glazba, zabavna glazba, tekst/stih pjesme, novinski napis/članak, časopis, intervju, portal društvene mreže, književno razdoblje, humanizam, renesansa, barok, prosvjetiteljstvo, romantizam, realizam, komedija, kalendar, web-stranica.


Razvijanje osjećaja za prosuđivanje, razvijanje moralnog, estetskog i povijesnog osjećaja

Fond sati 15

Predznanje

Učenik odgovorno zna izabrati i raditi s vjerodostojnim i pouzdanim elektroničkim i internetskim izvorima informacija.Poznaje nijansirane hrvatske jezične forme iskazivanja dopadanja.Posjeduje osnove za kulturno iskazivanje mišljenja, za argumentiranje i za sudjelovanje u raspravi.


jedinice

Formuliranje moralnog suda, razumijevanje i rješavanje individualnih i kolektivnih konflikata. Rasprava o estetskim pitanjima. Formiranje osobnog/samostalnog ukusa, prihvaćanje drukčijeg razmišljanja i ponašanja. Postavljanje osnova elemenata argumentiranja i razlaganja mišljenja. Prezentiranje svoga stava na hrvatskom jeziku u razgovorima i raspravama.


Formuliranje moralnog suda povezanim rečenicama na hrvatskom jeziku na osnovi doživljaja stečenih čitanjem i doživljavanja umjetnosti.

Potreba za razumijevanjem pozadine društvenih i individualnih konflikata. Formiranje pojedinačnih postupaka rješavanja konflikata.

Učenik (je) u stanju formulirati svoj

moralni sud na osnovi umjetničkog doživljaja.

poznaje individualne postupke rješavanja konflikata.

Hrvatski narodopis: pouke djela mjesnih autora.

Mađarski jezik i književnost: moralna pitanja i moralne pouke književnih djela.

Potreba i sposobnost za razvijanje samostalnog/osobnog ukusa (vanjski izgled, ukus glede umjetnosti, modni pravci).

Učenik drži važnim razvijanje svog individualnog/osobnog ukusa.

Mađarski jezik i književnost: književnost za razonodu, ljubavni romani.

Etika: estetske vrijednosti, kič.

Prepoznavanje, imenovanje i rad na moralnim i estetski vrijednostima, odnosno konfliktima koji se pojavljuju u djelima hrvatske umjetnosti (likovna umjetnost; glazba, film, kazalište).

Orijentacija u pogledu moralnih pitanja pri ocjeni književnih djela (epskih, lirskih, dramskih) i događaja javnog života.

Moral u životu pojedinca i u

Učenik (je) u umjetničkim djelima u

stanju prepoznati njihove moralne i estetske vrijednosti.

otvoren prema moralnim pitanjima svijeta koji ga okružuje.

Pjevanje-glazbena kultura: usvajanje glazbenih djela.

Vizualna kultura: upoznavanje i analiza djela likovne umjetnosti i filma.

Etika: moralne vrijednosti, konflikti.

društvu (situacije donošenja odluka, uloge u obitelji, karijera).

Upoznavanje osnova argumentiranja. Sudjelovanje u razgovorima i raspravama na hrvatskom jeziku, prezentiranje svoga gledišta.Reagiranje na mišljenja drugih u situacijama malih zajednica (školska, obiteljska, prijateljska–na osnovi Preporučenih tematskih krugova).

Učenik logično argumentira, reagira na mišljenja drugih.

Prihvaćanje i toleriranje onog što odudara od prosječnog/uobičajenog, prihvaćanje „drugačijeg od sebe“ (npr. vanjske crte, neobični običaji, sklonosti/strasti).

Učenik prihvaća šarolikost svijeta.


Pouka, mišljenje, konflikt, argumentiranje, sud, likovna umjetnost, glazba, moral, estetska vrijednost, konflikt, običaj, sklonost/strast.

Očekivani razvojni rezultati

na kraju dvogodišnjeg

ciklusa

Učenik je u stanju razumjeti, interpretirati poruke tekstova (beletrističkih, dokumenata, znanstvenopopularnih) na hrvatskom jeziku, te je u stanju iz teksta retroaktivno pronalaziti informacije.Zna sumirati sadržaj teksta na hrvatskom jeziku, zna samostalno pisati bilješke i skice. Sposoban je svoje mišljenje u svezi sa sadržajem teksta pismeno i usmeno formulirati i obrazložiti.U stanju je tekstu vjerno, pravilnim naglašavanjem i svjesnim kazivanjem teksta interpretirati memoritere na hrvatskom jeziku.Zna primijeniti različite postupke obrade teksta i različite načine pristupa. Zna prepoznati vrijednosti, moralna pitanja i forme ponašanja koja se pojavljuju u beletrističkim tekstovima i tekstovima koji ne spadaju među beletrističke tekstove.Upućen je u književne vrste i ton/ozračje obrađenih lirskih književnih djela na hrvatskom jeziku.U stanju je na tekstu vjerno čitanje, rukopis mu je odgovarajućeg tempa, čitak i uređen.U usmenim i pismenim komunikacijskim situacijama na hrvatskom jeziku bira odgovarajući ton, govornu varijantu, stilski sloj.U stanju je prepoznati varijante govora koje odstupaju od razgovornog jezika.U svezi sa svojim štivima, postavljenim i raspravljenim problemima zna sastaviti jednostavniji tekst na hrvatskom jeziku te je i sam u stanju formulirati pitanja i probleme.U razmjenama misli na nastavnim satima je u stanju slijediti motrišta, u stanju je sudjelovati u raspravi, usporediti, razumjeti i prihvatiti mišljenja

drugih u svezi s književnim djelom.Zna predstaviti osobitosti obrađenih stilskih smjerova i razdoblja povijesti hrvatske književnosti.

11.-12. razred

Jedan od ciljeva hrvatskog jezičnog obrazovanja je postupno razvijanje vještine analize teksta pomoću naučenih tekstoloških i semantičkih spoznaja te stvaranje vlastitog teksta. Smjer aktivnosti obuhvaća korištenje fonda riječi govorne varijante koja je u skladu s komunikacijskom situacijom. Dio svjesne upotrebe hrvatskog jezika čini i proširivanje spoznaja o pravopisu, odnosno razvijanje sposobnosti učenja, dopunjavanje načina samostalnog prikupljanja podataka korištenjem kataloga knjižnica i bibliografija, te bazom računalskih podataka i mogućnostima koje pruža Internet. Važan element hrvatske jezične naobrazbe je i usvajanje životnog, praktičnog jezičnog znanja. Dio jezičnog ponašanja čine i povećanje retoričkih znanja i daljnje razvijanje sposobnosti argumentiranja.

Očekuje se upućenost u povijest formiranja hrvatskog jezika, upućenost u njegovo mjesto među jezicima svijeta, nadalje poznavanje najvažnijih spomenika pismenosti (Baščanska ploča). Kao rezultat učenja hrvatskog jezika učenik je za rješavanje usmenih i pismeni zadataka sposoban za prikupljanje materijala i izbor podataka iz različitih vrsta izvora-po zadanim kriterijima ili po samostalno formiranim kriterijima, sposoban je za korištenje i pisanje bilježaka i skica. Sistematizacijom stečenih znanja o hrvatskom jeziku i književnosti pripremi se za maturalni ispit i za studij. Kao priprema za daljnje školovanje na hrvatskom jezičnom području može se primijeniti pisanje obimnije radnje ili izrada prezentacije.

Osnovna zadaća nastave hrvatske književnosti je čitanje, interpretacija i rasprava o književnim djelima. Polazeći od karaktera književnih štiva razvojni ciljeve čine upoznavanje i analiza domaće hrvatske književnosti i književnosti matičnog naroda te poznavanje pojedinih književnih razdoblja i smjerova.

Kako sposobnost argumentiranja na hrvatskom jeziku, tako i razvijanje moralnog promišljanja potiče interpretacija i rasprava o karakterističnim životnim i konfliktnim situacijama. Sposobnost donošenja sudova, razvijanje moralnog, estetskog i povijesnog osjećaja imaju za cilj praćenje daljnje sudbine djela i utjecaj autora i njegovog djela na hrvatsku književnu tradiciju, na suvremenu književnost i na druge grane umjetnosti.

Neophodan uvjet samostalnog stjecanja spoznaja je redovito korištenje (usluga) knjižnice (uključujući i mogućnosti koje pruža Internet, to jest kreativno proučavanje djela znanstvenopopularne književnosti (npr. iz kulturne povijesti, povijesti umjetnosti, lingvistike), te audiovizualnih i digitalnih izvora u formama bilježaka, izvješća, rasprava, malog predavanja/referata, istupanja i prezentacija.

Cilj je i obrada djela moderne hrvatske književnosti: upoznavanje tipičnih pisanih, kazališnih, digitalnih i filmsko-audiovizualnih vrsta, odnosno upoznavanje televizijskih i filmskih adaptacija. Važna je i otvorenost prema usvajanju tekstova suvremene hrvatske književnosti.

Osjećaj vezivanja uz svoje naselje, uz užu regiju, uz regije u kojima obitavaju Hrvati u Mađarskoj i uz matičnu državu, putem raznih izdanja i priredbi jača sposobnost orijentiranja u kulturnom, literarnom životu te tradicijama Hrvata u Mađarskoj.


Govorne sposobnosti, razumijevanje, interpretiranje i stvaranje usmenih tekstova

Fond sati 103

Predznanje

Razgovijetan, izražajan i povezan govor na hrvatskom jeziku, razumijevanje, analiza, isticanje bitnoga i kritička obrada slušanog teksta na hrvatskom jeziku.Razumijevanje jasno formuliranih argumenata tijekom razgovora dviju ili više osoba.Što cjelovitije čitanje i prenošenje–obraćajući pozornost na pravilnu artikulaciju i naglasak–svakodnevnog i književnog teksta.


jedinice

Proširivanje upućenosti u ocjenu različitih govornih situacija, pronalaženje adekvatnog govornog stila u različitim komunikacijskim situacijama. Samostalno razlaganje teme po zadanim kriterijima. Uvježbavanje hrvatskih jezičnih situacija u situacijskim igrama uloga, na osnovi tematskih krugova jezičnih ispita.Razvijanje razumijevanja izvornog hrvatskog govora.


Precizan način izražavanja na hrvatskom jeziku težnjom prema bitnome, isticanje bitnoga u govoru, jasno izražavanje misli u različitim oblicima na osnovi Preporučenih tematskih krugova.

Učenik se trudi razgovijetno, precizno i težnjom prema bitnome govoriti na hrvatskom jeziku.

Svi nastavni predmeti: malo predavanje/referat, sudjelovanje u razgovoru, raspravi.

Egzaktno, danoj književnoj vrsti sukladno formuliranje emocija, predodžbi i misli koje se vezuju uz svakodnevne životne situacije ili uz štiva na hrvatskom jeziku te reakcija na njih (npr. nada, razočaranje, briga, radost).

Učenik svoje misli i osjećaje izražava egzaktno.

Mađarski jezik i književnost: različite govorne situacije, prigodni govor.

Hrvatski narodopis: tematski krugovi upoznavanja zemlje.

Upoznavanje karakteristika tipova tekstova javnog života (reflektiranje, uzimanje riječi u raspravi), njihovo uvježbavanje stvaranjem planiranih i spontanih tekstova.

Učenik poznaje karakteristike tipova tekstova javnog života (reflektiranje, uzimanje riječi u raspravi) te ih je u stanju primijeniti.

Razumijevanje najvažnijih informacija medija koji su bliski interesu i stjecanju znanja učenika (hrvatske web-stranice, glazbeni portali, korištenje tematskih portala).

Učenik razumije informacije iz medija.

Opis i interpretacija slika, prikaza, dijagrama (npr. orijentacija na zemljovidu,

Učenik je u stanju prepoznati uzajamne povezanosti između oblika neverbalnih formi, te ih je

Matematika; povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu:

promet, korištenje bankomata). u stanju interpretirati. interpretacija grafikona, dijagrama, prikaza i slika.

Iznošenje argumenata u prilog svog stava. Slušanje i poštivanje mišljenja drugih (npr. jedno djelo Josipa Kozarca).

Učenik u iznošenju svoje argumentacije koristi verbalna i neverbalna sredstva komunikacije (mimika, gesta, naglasak…).

Tekstu vjerno kazivanje po jednog obimnijeg lirskog i proznog djela (ili ulomka, vidi: Tematski krug kultura, mediji).

Učenjem memoritera i njihovom tekstu vjernom interpretacijom učenik razvija svoj hrvatski fond riječi.

Zahtjevan govor i govor individualnog stila koji je prilagođen komunikacijskim situacijama i mjestima komunikacije (npr. rezerviranje smještaja, muško-ženske uloge, usluge).

Korištenjem sredstava masovne/javne komunikacije učenik proširuje svoje jezično znanje i stječe iskustva za rješavanje zadataka slušanog teksta.

Strani jezik: fond riječi sličnih tema, komunikacijske situacije.

Iniciranje i održavanje razgovora o poznatim temama, preuzimanje i predavanje riječi, uključivanje drugih sudionika u razgovor, zaključenje razgovora (npr. dnevna kupovina, međunarodni sportski događaji, mogućnosti zapošljavanja).

Učenik inicira razgovor o poznatim temama te aktivno sudjeluje u njemu.

Vježbe za razvijanje fonda riječi o temama povijesno-zemljopisnih spoznaja, o sportu i turizmu (npr. znamenitosti, predstavljanje Hrvatske, organiziranje putovanja).

Učenik svoj fond riječi koristi sukladno govornoj situaciji i priopćajnoj svrsi.

Zemljopis: zemljopis Hrvatske.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: povijest Hrvatske (i Mađarske).

Upoznavanje osnovnih retoričkih pojmova, njihova primjena u javnim očitovanjima u svezi sa životom i svakodnevicom učenika (govor na opraštanju učenika, predaja vrpci).

Učenik poznaje karakteristike prigodnog govora i u sposoban je stvoriti takav tekst.

Mađarski jezik i književnost: prigodni govor.


Mišljenje, dogovor, istupanje u raspravi, malo predavanje/referat, prigodni govor, retorika, masovna/javna komunikacija, fond riječi, memoriter, dijagram, prikaz.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Čitanje, razumijevanje pisanog teksta Fond sati

50

Predznanje

Poznaje strukturu i forme učestalih tipova tekstova na hrvatskom jeziku. Zna samostalno pisati bilješke.Sakuplja podatke iz knjižnice i elektroničkih izvora. Zna obraditi pisani tekst na hrvatskom jeziku na osnovi zadanih kriterija, pitanja.Rječnikom ili bez njega pravilno prevodi obimnije tekstove.Izražajno, precizno čita nepoznate svakodnevne tekstove ili poznate književne tekstove.


jedinice

Obrada i samostalna interpretacija po zadanim kriterijima tekstova različitih gramatički kompozicija i prosječnog fonda riječi.Pomaganje kontinuiranog obogaćivanja hrvatskog fonda riječi obuhvativši sve slojeve jezika.Razvijanje dvosmjernog prijevoda povezanih tekstova općih tema–rječnikom ili bez njega.Djelatnosti/Spoznaje Zahtjevi Korelacije

Davanje odgovora na mađarskom jeziku na pitanja koja se odnose na izvorne tekstove na hrvatskom jeziku (pripreme za jezični ispit).

Pisanje, obrada i samostalna interpretacija tekstova opisnog karaktera, različitih gramatičkih kompozicija, prosječnog fonda riječi (npr. predstavljanje parkova prirode, naši nacionalni blagdani).

Učenik je sposoban odgovoriti na

pitanja postavljena u svezi s tekstom.

zna samostalno obraditi tekst na hrvatskom jeziku na osnovi zadanih kriterija.

Svi nastavni predmeti: osobitosti svojstvene za nastavne predmete pri obradi tekstova čitanih u okviru pojedinih nastavnih predmeta.

Hrvatski narodopis: nacionalni blagdani.

Dvosmjerni prijevod, rječnikom ili bez njega, povezanog teksta opće teme, ponekad stručnog teksta, na osnovi Preporučenih tematskih krugova.

Učenik pomoću rječnika ili bez njega samouvjereno prevodi.

Mađarski jezik i književnost; strani jezici: korištenje rječnika, fond riječi, iskustva obrade tekstova.

Kontinuirano obogaćivanje hrvatskog fonda riječi čitanjem i obradom tekstova, obuhvativši sve slojeve jezika (npr. izvješće o koncertu, prijenos sportskog događaja).

Učenik svoj fond hrvatskih riječi obogaćuje čitanjem i obradom različitih vrsta tekstova.

Hrvatski narodopis: obrada beletrističkih tekstova.

Izražajno, birano i tekstu vjerno čitanje u dobrom tempu nepoznatih tekstova na razgovornom jeziku i poznatih književnih tekstova na

Učenik izražajno, tekstu vjerno i razgovijetno prezentira tekstove na hrvatskom jeziku.

hrvatskom jeziku, održavanje predavanja.

Uvježbavanje načina obrade tekstova na različitim elektroničkim i tiskanim tekstovima. Pronalaženje, rad i interpretacija podataka iz različitih izvora (Internet, knjižnica).

Učenik sa sigurnošću i samostalno radi s izvorima informacija.

Svi nastavni predmeti: prikupljanje podataka, rad s podacima.

Informatika: digitalni nosači informacija, izvori informacija.


Pronalaženje podataka, izvor podataka, nosač informacija, rječnik, tekst, obrada teksta, beletristički tekst, knjižnica.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Pisanje, stvaranje teksta Fond sati

30

Predznanje

Učenik zna stvarati obimnije tekstove na hrvatskom jeziku, odnosno zna pisati bilješke uvažavajući jezične norme hrvatskog jezika.Stvara tekstove različitih vrsta. Zna preoblikovati hrvatski tekst promjenom kriterija (sažimanje, proširivanje/dopuna).


jedinice

Stvaranje razloženog teksta jasne kompozicije i težnjom prema bitnome u jednoj od informativnih priopćajnih formi, formi s argumentiranjem.Pisanje usmjeravanog sastavka (pisma). Razvijanje sposobnosti prijenosa/posredovanja u aktualnim temama kroz zadatke prijevoda, pomoću rječnika ili bez njega.


Stvaranje povezanog, logičnog teksta na osnovi zadanih kriterija (informiranje, izvješće, mišljenje itd.) pravilnom primjenom jezičnih sredstava stvaranja teksta (npr. informiranje o studentskim poslovima, informiranje o sudjelovanju na natjecanjima).

Učenik je u stanju različitim tehnikama stvarati tekstove po zadanim kriterijima.

Mađarski jezik i književnost: tipovi tekstova, kreativno stvaranje tekstova.

Razvijanje sposobnosti prijenosa/posredovanja kroz zadatke prijevoda, pomoću rječnika ili bez njega.Vježbe prijevoda umjetničkih djela.

Učenik se tijekom prevođenja trudi na zahtjevno i precizno posredovanje sadržaja.

Strani jezici: tehnike prevođenja, vježbe prevođenja.

Vježbanje stvaranja tekstova sukladnih komunikacijskim

Učenik se na različitim internetskim forumima očituje na

Informatika: mogućnosti programa

ciljevima–u pisanom obliku ili na različitim elektroničkim površinama–koristeći medije i internetske portale na hrvatskom jeziku (pisanje mišljenja za blog, pisanje komentara, e-mail, komentar za facebook).

kulturan način. za obradbu tekstova, web-stranice, internetski forumi.

Procjena, interpretacija i stvaranje sinteze informacija koje potječu iz različitih izvora (npr. predstavljanje jednog hrvatskog sastava, posao u inozemstvu, običaji uz jelo kod nas i u svijetu).

Priopćavanje vijesti, misli, mišljenja i emocija i u svezi s takvim apstraktnim/misaonim temama kao što su glazba ili umjetnost.

Praćenje kompozicijskih i stilskih značajki osnovnih pismenih vrsta (npr. oslovljavanje u pismu/e-mailu, raščlanjivanje, zaključna formulacija).

Učenik u samostalnom pisanom radu sistematizira i rezimira podatke i informacije.

Pjevanje-glazbena kultura; kultura pokretnih slika i mediji: mišljenja o umjetničkim djelima, interpretacija vijesti.

Pokušaji u kreativnim književnim vrstama samoizražavanja (npr. pisanje, odnosno prijepis pjesme, rapa, stihova pjesme, kratke scene, parodije).

Učenik čini pokušaje kreativnog stvaranja teksta.


Elektronički tekst, web-stranice, blog, e-mail, komentar, facebook, prijevod umjetničkog djela, usmjeravani sastavak, sinteza, internetski portal, vještina posredovanja, rap, ritam, parodija.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Razvijanje sposobnosti učenja Fond sati

4

Predznanje

Nijansirano interpretiranje riječi hrvatskog fonda riječi pomoću rječnika. Svjesno korištenje informatičkih (Internet) i audiovizualnih sredstva/pomagala ciljem učenja jezika.Učenje obimnijih memoritera radi razvijanja pamćenja teksta. Obrada nastavnog gradiva i u formi projekata i prezentacija.


Primjena različitih tehnika i načina učenja radi uspješnog polaganja maturalnog ispita.

jediniceRazvijanje samostalnog i kreativnog rješavanja zadataka. Poznavanje mogućnosti i izvora stjecanja spoznaja te njihovo sigurno korištenje.


Učenje obimnijih memoritera unutar obvezatnih tematskih krugova, njihovo točno navođenje i reprodukcija.

Učenik nauči, navodi i reproducira memoritere u svezi s nastavnim planom.

Svi nastavni predmeti: učenje teksta.

Strani jezici: metode učenja jezika, učenje memoritera.

Mađarski jezik i književnost: pisanje skice, knjižnica, rječnici, kooperativne tehnike.

Informatika: pronalaženje informacija, Internet, web-stranice.

Kontinuirano proširivanje hrvatskog fonda riječi, uvježbano korištenje jednojezičnih (etimologijskih i rječnika sinonima) i dvojezičnih rječnika.

Učenik rutinirano/uvježbano koristi različite tipove rječnika.

Kulturno korištenje (usluga) knjižnice, svjesno/promišljeno i sigurno korištenje Interneta ciljem učenja hrvatskog jezika.

Učenik kulturno koristi internetska i audiovizualna sredstva/pomagala i usluge knjižnice.

Sistematizacija spoznaja, donošenje zaključaka u interesu rješavanja zadataka–samostalno ili kolektivno.

Učenik je sposoban sistematizirati i izvoditi zaključke.

Pisanje bilježaka i skice te na temelju njih stvaranje usmenih i pismenih tekstova na hrvatskom jeziku.

Učenik je sposoban samostalno pisati bilješke i skice.

Primjena različitih tehnika učenja (individualnih ili kooperativnih) u interesu uspješnog maturalnog ispita.

Učenik koristi različite tehnike za usvajanje nastavnog gradiva.


Informacija, knjižnica, učenje, skica, Internet, rječnik, audiovizualna sredstva, memoriter.


Kultura na materinskom jeziku, spoznaje o materinskom jeziku

Fond sati 30

Predznanje

Poznavanje potrebnih gramatičkih (fonoloških, leksičkih, morfoloških i sintaktičkih) spoznaja za zahtjevno i nijansirano korištenje suvremenog hrvatskog (književnog) jezika, odnosno poznavanje spoznaja o tekstu, o strukturi teksta, funkcioniranju teksta, značenju i stilu teksta potrebitih za stvaranje, razumijevanje i analizu teksta.Pravilno vrednovanje samoga sebe i svoga jezičnog znanja. Zahtjevno samoizražavanje na hrvatskom jeziku.Prepoznavanje i korištenje učestalih pravila stvaranja riječi i rečenica.Lociranje hrvatski jezika među svjetskim jezicima.


Samostalna i sigurna primjena učestalih pravila stvaranja riječi i rečenica. Sistematizacija i pomoć u sintezi već naučenih gramatičkih i

jedinicejezičnih spoznaja, opažanje funkcioniranja jezika.Sistematizacija nastavnog gradiva sukladno zahtjevima i tematskim krugovima maturalnog ispita.


Sigurna vještina/spretnost primjene pravopisa, samostalna primjena jezičnih i pravopisnih pravila u svim tipovima tekstova.

Učenik poznaje i primjenjuje najvažnija jezična i pravopisna pravila.

Mađarski jezik i književnost: jezične, gramatičke, tekstološke spoznaje.

Informatika: programi za provjeru pravopisa.

Strani jezik: usporedba struktura, gramatika i pravila stranih jezika.

Samostalna i sigurna primjena učestalih pravila stvaranja riječi i rečenica.

Učenik sistematizira osnovne fonološke, leksikološke, morfološke, sintaktičke i jezične spoznaje.

Vježbanje pravilnog korištenja imeničkih dopuna. Prepoznavanje i upotreba atributa, atributnog skupa.Apozicija i njena pravilna uporaba.

Učenik pravilno koristi imeničke dopune.

Korištenje pravilnog reda riječi u rečenicama. Pravilna primjena pravila sročnosti/kongruencije.

Učenik obraća pozornost na pravilan red riječi u rečenici.

Upoznavanje pasivnih oblika glagola. Pravilna upotreba pasiva (aktivne, pasivne, bezlične rečenice).

Učenik zna razlike između aktivnog i pasivnog oblika glagola.

Pravilno korištenje , pisanje izvedenica i složenica/složenih riječi.

Upoznavanje strukture nekolicine najvažnijih mnogostruko složenih rečenica, pravilna upotreba interpunkcijskih znakova na granicama rečenica.

Učenik pravilno piše mnogostruko složene rečenice.

Sistematizacija , sintetiziranje i rezimiranje jezičnih i gramatičkih spoznaja, uočavanje funkcioniranja jezika.

Učenik je u stanju sistematizirati svoje gramatičke spoznaje.

Jezično šarenilo: uočavanje podudarnosti i razlika (gramatičkih, leksičkih) između hrvatskog književnog jezika, razgovornog jezika i narječja. Jezična tolerancija.

Učenik pozna i prihvaća govornike koji koriste druga narječja hrvatskog jezika.

Sistematizacija spoznaja o povijesti hrvatskog jezika.

Učenik pozna razvoj, strukturu, varijante hrvatskog jezika.


Povijest jezika, narječje/dijalekt, razvoj jezika, sintetiziranje, retorika, govorna situacija, tip teksta, atribut, složena rečenica, aktiv, pasiv, fond riječi, imeničke dopune.

Tematska jedinica/ Razvojni ciljevi Književna kultura, interpretacija književnih djela Fond sati

70

Predznanje

Sposobnost kompleksne analize i kreativne obrade lirskih i epskih djela.Poznavanje tekstova /stihova pjesama hrvatske narodne i zabavne glazbe, odnosno poznavanje kazališnih predstava hrvatskih kazališta.


jedinice

Prepoznavanje, usporedba, razumijevanje i interpretacija karakterističnih izražajnih oblika književnosti. Otkrivanje i rasprava o vrijednostima, problemima i pitanjima koja se pojavljuju u književnim djelima.Razvijanje samostalne interpretacije lirskih i epskih djela.Rasprava o mišljenjima i analizama djela.Analiza, interpretacija i ocjena kazališne predstave (usporedba s doživljajem stečenim čitanjem).Obrada književnih tema u skladu s tematskim krugovima i zahtjevima maturalnog ispita.


Održavanje interesa prema hrvatskoj književnosti (uz preporuke za djela suvremene književnosti), postupno proširivanje kruga beletrističkih djela.

Samostalno čitanje, razumijevanje, sažimanje sadržaja, imenovanje književne vrste, analiza u čijem je središtu djelo i obrada lirskih i epskih djela nastavnog plana.Rasprava o mišljenjima i analizama djela.

Učenik samostalno čita, razumije, definira književnu vrstu i karakterizira književna djela.

Mađarski jezik i književnost: književna djela slične tematike i književne vrste.

Prepoznavanje osobitih izražajnih oblika književnosti (npr. parodija, groteska), njihova usporedba, razumijevanje i analiza.

Učenik se trudi na prepoznavanje i primjenu književnih načina izražavanja.

Mađarski jezik i književnost: usporedba sličnih književnih djela, književna razdoblja.

Usporedba i razmatranje djela nastala u različitim razdobljima

Učenik prepoznaje istovjetnosti i razlike književnih djela.

po tematskim, povijesnim i stilističkim kriterijima.

Upoznavanje najosnovnijih karakteristika hrvatske književnosti 20. stoljeća.

Doba druge hrvatske moderne.

Formiranje, karakteristike i podjela stilskih smjerova nastalih početkom XX. stoljeća (npr. simbolizam, ekspresionizam, avangarda, futurizam).

Učenik je upućen glede književnih smjerova XX. stoljeća te ih prepoznaje na osnovi njihovih karakteristika.

Miroslav Krleža, klasik hrvatske književnosti. Čitanje, predstavljanje jednog Krležinog djela (fragmenta djela).

Hrvatska književnost nakon 1945. godine. Pisci i pjesnici okupljeni oko časopisa.

Najistaknutiji autori suvremene hrvatske književnosti.

Prepoznavanje i imenovanje karakteristika pojedinih književnih rodova (lirike, epike, drame) kroz književna djela.

Učenik je u stanju razmatrati jedno djelo na osnovi zadanih kriterija.

Mađarski jezik i književnost: mađarske konotacije Krležinih djela, njegove drame na mađarskim pozornicama.

Interpretacija i provjera čitanog, odnosno slušanog znanstveno-stručnog teksta (npr. štetno djelovanje onečišćenog zraka, pronalazak kemijske olovke).

Učenik osim tekstova na razgovornom jeziku zna raditi i na stručnim tekstovima.

Mađarski jezik i književnost: znanstveni stil, stručni fond riječi.

Poznavanje životnih djela, autorskih portreta.

Učenik povezuje djelo s autorom, razdobljem i stilom.

Hrvatski narodopis: autorski portreti, djela.

Informatika: pronalaženje informacija za životopise i djela autora.

Gledanje filma snimljenog po danom književnom djelu, njegova usporedba s djelom.Gledanje domaće kazališne

Učenik pronalazi uzajamne veze između štiva na hrvatskom jeziku i njihovih filmskih ili scenskih obrada. Navodi

Drama i ples: kazalište, dramaturgija.

predstave ili kazališne predstave iz Hrvatske, njena obrada i usporedba s doživljajem stečenim čitanjem (npr. predstave Hrvatskog kazališta iz Pečuha ili kazališne predstave domaćih kazališnih društava).

Autori i djela:Ante Kovačić: U registraturi (fragment), August Šenoa: Zlatarovo zlato (fragment), Josip Kozarac: Slavonska šuma (fragment) Antun Gustav Matoš, Vladimir Nazor, Antun Branko Šimić: po jedno djelo,Krleža: Gospoda Glembajevi (fragment), Povratak Filipa Latinovicza (fragment),Ivan Goran Kovačić: JamaEugen Kumičić, Dragutin Tadijanović, Dobriša Cesarić, Tin Ujević, Vesna Parun: po jedno djelo

argumente koji idu u prilog tome u kojoj mjeri i u čemu je djelo preneseno na film ili na scenu uspješno realizirano, u čemu pak nije.

Svi nastavni predmeti: interpretacija, obrada tekstova.

Iz domaće hrvatske književnosti:Stipan Blažetin: KorenjeMijo Karagić: Slobodni putoviPo nekoliko pjesama sljedećih autora: Branko Filaković, Jolanka Tišler, Matilda Bölcs, Marko Dekić,Mate Šinković, Mate Meršić Miloradić.

Hrvatski narodopis: dijalektalna djela hrvatskih književnika iz Mađarske, karakteristike njihovog pjesništva, periodizacija književnosti Hrvata iz Mađarske.


Struktura, književna razdoblja: realizam, kritički realizam, modernizam, ekspresionizam, avangarda, futurizam, parodija, groteska, roman, poema, tragedija, autorski portret, scenska obrada, filmska obrada, dramaturgija.


Razvijanje osjećaja za prosuđivanje, razvijanje moralnog, estetskog i povijesnog osjećaja

Fond sati 15

Predznanje

Formuliranje moralnih sudova, razumijevanje individualnih i kolektivnih konflikata, rješavanje i raspravljanje o estetskim pitanjima. Formiran osobni/samostalni ukus, prihvaćanje drukčijeg od sebe.Sposobnost argumentiranog razlaganja svog mišljenja. U razgovorima na hrvatskom jeziku, sposobnost predstavljanja svog stajališta.


jedinice

Samostalno formiranje i jezično uobličavanje mišljenja. Vježbanje argumentiranja, opovrgavanja i dokazivanja.Razvijanje samostalnog promišljanja i kulturnog samoizražavanja o društvenim, moralnim i estetskim pitanjima. Jačanje obrane i argumentiranog izražavanja mišljenja. Pomaganje primjene tehnika rješavanja konflikata u različitim situacijama.


Usporedba moralnih i estetskih pitanja stečenih čitanjem i umjetničkim doživljajem s iskustvima svakodnevice. Formuliranje mišljenja o idejnom sadržaju u svezi s tim logičnom sistematizacijom (npr. I. G. Kovačić: Jama).

Učenik je u stanju usporediti svoja iskustva svakodnevice s umjetničkim doživljajima, u stanju je formulirati mišljenje.

Mađarski jezik i književnost: moralne pouke književnih djela.

Etika: moralne, estetske vrijednosti, konflikti.

Obrada društvenih, kolektivnih i individualnih konflikata individualnim i grupnim postupcima rješavanja konflikata (uloga prihoda u životu obitelji, učitelji/profesori nekada i sada).

Učenik primjenjuje individualne i kolektivne postupke rješavanja konflikata.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: povijesni događaji, konflikti, borbe iz turskih vremena.

Prepoznavanje, imenovanje i rješavanje moralnih i estetskih vrijednosti i konflikata koji se pojavljuju u djelima hrvatskim umjetničkim djelima (likovna umjetnost, glazba, film, kazalište).

Učenik prepoznaje konflikte koji se javljaju u umjetničkim djelima i u stanju je izraditi prijedloge za njihovo razrješenje.

Etika: rasprava o moralnim pitanjima koja se javljaju u umjetničkim djelima.

Sudjelovanje u razgovorima i raspravama na hrvatskom jeziku, jezično pravilno formuliranje mišljenja. Argumentiranje, opovrgavanje, dokazivanje (npr. ravnopravnost žena, sličnosti i razlike među ljudima).

Učenik logično argumentira, opovrgava i reagira na mišljenja drugih.

Hrvatski narodopis: teme, npr. naseljavanje Hrvata na teritorij Ugarske, nacionalni parkovi Hrvatske, današnji položaj žena u Hrvatskoj.


Pouka, mišljenje, rasprava, konflikt, argumentiranje, opovrgavanje, dokazivanje, moral, estetske vrijednosti.

Očekivani razvojni rezultati

na kraju dvogodišnjeg

ciklusa

Učenik prepozna i razumijevanjem upotrebljava tekstove masovne/javne komunikacije, odnosno audiovizualne i informatičke tekstove. Posjeduje vještinu analize i razumijevanja teksta. Redovito koristi usluge knjižnice, različite nosače informacija (npr. one koje su zasnovane na informatičkim tehnologijama), odgovarajućom senzibilnošću prema problemima, kreativnošću i samostalnošću se orijentira u svijetu informacija; razumno i s ciljem stvaranja vrijednosti koristi mogućnosti koje mu pruža samoobrazovanje.U usmenim i pismenim komunikacijskim situacijama na hrvatskom jeziku bira adekvatan ton, varijantu govora i stilski sloj.U stanju je prepoznati hrvatski književni jezik, razgovorni jezik, odnosno govorne varijante.U stanju je samostalno stvarati različite vrste tekstova na hrvatskom jeziku (npr. autobiografija, motivacijsko pismo).U stanju je potvrditi poznavanje sustava i povijesti hrvatskog jezika, samostalno prepoznati gramatičke, tekstološke, semantičke, stilističko-retoričke i pravopisne pojave te je sposoban na njihovu svjesnu primjenu.Pozna pojmove i procese konstantnosti i promjena jezika. Važne sastavnice njegovog jezičnog obrazovanja su upućenost u porijeklo, srodničke veze i važnije periode povijesti hrvatskog jezika.Tekstu vjernim kazivanjem memoritera u stanju je izražajno kazivati hrvatske tekstove.U beletrističkim i drugim tekstovima na hrvatskom jeziku zna prepoznati vrijednosti, moralna pitanja, stajališta, motivacije i forme ponašanja, u stanju ih je interpretirati i samostalno vrednovati.Sposoban je za sudjelovanje u analitičkom razgovoru, svojim mišljenjem daje doprinos njegovom sadržaju. Sposoban je interpretirati pojave te formulirati zaključke.Upućen je u različite književne vrste i kompozicije obrađenih hrvatskih književnih djela.U svezi s postavljenim i raspravljenim problemima u stanju je formulirati pitanja i probleme na hrvatskom jeziku.Sposoban je za raspravu, usporedbu, razumijevanje i formuliranje različitih mišljenja u svezi s književnim djelima na hrvatskom jeziku.Uvjerljivo zna predstaviti karakteristike naučenih književnih razdoblja i stilskih smjerova.Zna predstaviti književna djela i autore na hrvatskom jeziku–preko različitih književnih razdoblja do današnjih dana.Pozna determinantne hrvatske autore, njihove životne putove, zna predstaviti njihova djela.U stanju je prepoznati i ocijeniti veze između djela i teme djela napisana na hrvatskom jeziku.

Razvijanje različitih forma usmene i pismen komunikacije u sljedećim tematskim krugovima za 9.-12. razred

Preporučeni tematski krugovi Korelacije

Osobni podaci i odnosi, obiteljOsoba učenika, njen životopis važnije postaje života.Osobni planovi. Planiranje svoga života, planovi za budućnost, izgledi karijere, privatnog života.Obiteljski život, odnosi i veze u obitelji.Obiteljska svakodnevica, kućni poslovi.Pojedinac i obitelj.

Tehnika, način života i praktičan rad: obitelj i kućanstvo.

Etika: veze između generacija, obiteljski život.

Čovjek i društvoUnutarnja i vanjska karakterizacija ljudi.Krug prijatelja.Svijet tinejdžera/pubertetlija: veze i odnosi s vršnjacima, s odraslima.Društvene grupacije, supkulture, moderni smjerovi, osobnost, prilagođavanje.Muško-ženske uloge, upoznavanje, partnerski odnos, brak.Odgovornost za druge, pomaganje potrebitih, solidarnost.Blagdani: obiteljski blagdani, vjerski i nacionalni blagdani.Odijevanje, moda.Sličnosti i razlike među ljudima, tolerancija, npr. ljudi s invaliditetom.Konflikti i njihovo rješavanje.Društveni običaji kod nas i u Hrvatskoj.

Etika: društvene veze, predrasude, tolerancija, povjerenje, suosjećanje; ljudi s invaliditetom, bogati i siromašni.

Hrvatski narodopis: uloga roditelja i djedova i baka u nasljeđivanju hrvatske kulture i identiteta, uloga blagdana u očuvanju i nasljeđivanju identiteta.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: uloga prihoda u životu obitelji, obiteljski proračun.

Tehnika, način života i praktičan rad: svjesna kupovina.

Biologija-zdravstveni odgoj: bio/prirodni proizvodi.

Znamenitosti prebivališta, usluge, mogućnosti za provod.Usporedba života na selu i u gradu.Biljni i životinjski svijet u našoj okolici.Vrijeme/vremenske prilike, klima.Zaštita okoliša naše uže okolice i globalno. Što možemo učiniti radi zaštite okoliša i prirode i održivog razvoja?Prirodne vrijednosti i turističke znamenitosti, nacionalni parkovi i parkovi prirode Mađarske i Hrvatske.Značaj turizma glede nacionalnog dohotka. Što mogu učiniti Hrvati u Mađarskoj radi razvijanja turizma Hrvatske

Tehnika, način života i praktičan rad: održivi razvoj, svjesna zaštita okoliša doma i u mjestu stanovanja, štednja vode i energije, recikliranje.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: tradicije prebivališta i

i Mađarske te radi zaštite okoliša u dvjema zemljama. njene okolice.

Biologija-zdravstveni odgoj: stanište, životna zajednica, zaštićena prirodna vrijednost, raznovrstan živi svijet.

Zemljopis: tipovi naselja; globalni problemi, razlike u kvaliteti života; gibanja Zemlje, meteorološki čimbenici, ljepota i jedinstvenost Zemlje.

ŠkolaPredstavljanje svoje škole (karakteristike, npr. stručna izobrazba, odjeli).Nastavni predmeti, raspored sati, područja interesa, kružoci, obrazovni rad kod nas i u drugim zemljama.Školski sustav Hrvata u Mađarskoj.Škola nekad i sad.

Različiti načini stjecanja spoznaja.Uloga i važnost učenja jezika i znanja jezika, metode učenja.Uloga Interneta u školi i u učenju.Događaji školskog života osim učenja.Školske tradicije kod nas i ciljnim zemljama.Visoka škola, fakultet, stipendije.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: preobrazbe pojma znanja, tehnike učenja, kontinuirano učenje (do groba).

Hrvatski narodopis: njegovanje nacionalnih/narodnih tradicija.

Informatika: digitalne baze podataka, informatički sustavi knjižnica.

Svijet radaStudentski poslovi, rad preko ljeta.Zanimanja i potrebne kompetencije, rutine, obveze.Izbor zanimanja/profesionalna orijentacija, nastavak školovanja, stjecanje zanata ili zapošljavanje, nezaposlenost.Autobiografija, intervju za posao.

Tehnika, način života i praktičan rad: profesionalna orijentacija i rad.

Način životaDnevni raspored, satnica.Pravilan način života (zdrava i nezdrava ishrana, uloga fizičkih aktivnosti u očuvanju zdravlja, njega tijela).Stres i način života.Običaji uz jelo u našoj obitelji, kultura ishrane.Namirnice, jela, omiljena jela, gastronomija, kuhanje-pečenje, karakteristike hrvatske i mađarske kuhinje.Ishrana u školskom restoranu/menzi, u restoranima, u ekspres-restoranima.

Tehnika, način života i praktičan rad: duhovno i tjelesno zdravlje, prevencija nesreća, zdrava jela/hrana, štetne navike.

Biologija-zdravstveni odgoj: dijelovi tijela, zdrav način života,

Narudžba jela telefonom, preko Interneta.Česta oboljenja/bolesti, ozljede, udesi.Liječenje (obiteljski liječnik, specijalist, bolnice, alternativni načini liječenja).Način života kod nas i u drugim zemljama.Ovisnost (pušenje, alkohol, Internet, droge itd.).

simptomi/prepoznavanje bolesti, ljudi s invaliditetom, prevencija nesreća, prva pomoć.

Tjelesni odgoj i sport: uloga redovite tjelovježbe, relaksacija.

Slobodno vrijeme, kultura, provodAktivnosti u slobodno vrijeme, hobiji, navike/običaji provođenja slobodnog vremena.Kazalište, kino, koncert, izložba itd.Uloga umjetnosti u svakodnevici.Sportske aktivnosti, omiljeni sport, sport u školi, vrhunski sport, ekstremni sportovi: opasnosti/rizici i odgovornost.Čitanje, radio, televizija, video, računalo, Internet.Uloga info-komunikacije u svakodnevici.Kulturni i sportski život kod nas i u drugim državama.

Zemljopis: kultura drugih naroda.

Informatika: e-knjige, svjesnost (uloge) medija.

Tjelesni odgoj i sport: plesovi, narodne igre, povijest sporta i olimpijada, uloga uzora, karakteristike sportskih grana.

Vizualna kultura: opis i interpretacija umjetničkih djela.

Putovanje, turizamSredstva/prometala i mogućnosti prometa, javni prijevoz, prijevoz biciklom.Ljetovanje doma, u Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama.Pripreme za putovanje, planiranje i organiziranje jednog putovanja. Usluge turističkih agencija, načini putovanja, doživljaji tijekom putovanja, boravak u inozemstvu.Prednosti i mane individualnog i grupnog putovanja.Ciljevi turističkih putovanja.Hrvatska kultura i kultura drugih zemalja.

Tehnika, način života i praktičan rad: spoznaje o prometu, sigurnost u prometu, održivi razvoj, zaštita prirode u prometu.

Zemljopis: geografske osnove kulturnog života, jezici i vjere/konfesije, turističke karakteristike Hrvatske i pojedinih determinantnih zemalja.

Znanost i tehnikaPopularne znanosti, znanstvenopopularna djelatnost.Uloga tehničkih sredstava/pomagala u svakodnevnom životu.Razvoj tehnike i gospodarstva, pronalasci, prenaseljenost, odnosno posljedice pada stanovništva.Prometna pravila, vozačka dozvola, sigurnost u prometu, parkiranje.Problemi i izazovi, suprotstavljenost interesa.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: otkrića i pronalasci od posebnog značaja za povijest znanosti.

Informatika: održavanje veza računalom, pronalaženje

Uloga Interneta u privatnom životu, u učenju i u poslu. informacija, prednosti i rizici medija koji koriste informatička sredstva te prednosti i rizici info-komunikacijskih sredstava, osnove netiketa/informatičkog bontona, prezentacije popraćene živom riječju i njihova sredstva.

Ekonomija i financijski posloviObiteljsko gospodarenje.Uloga novca u svakodnevici.Kupovina, usluge (npr. pošta, banka).Svijet biznisa, potrošnja, reklame/promidžbene poruke.Osnovne potrebe, rasipništvo, luksuz.

Tehnika, način života i praktičan rad: obitelj i kućanstvo, svjesna kupovina, financijske spoznaje, zaštita potrošača.

Matematika: osnovne operacije, interpretacija grafikona.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: uloga prihoda u životu obitelji, rashodi, prihodi, ušteda, zajam/kredit, režije, džeparac.

Politika i povijestNarodnosna politika, političke, društvene i omladinske organizacije Hrvata iz Mađarske, hrvatske narodnosne samouprave, narodnosni izbori. Utemeljenje nove Republike Hrvatske, zemljopisne i turističke znamenitosti Hrvatske, nacionalni blagdani.

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: povijest Hrvatske i Mađarske, narodnosti u Mađarskoj.

Hrvatski narodopis: zajednički događaji hrvatske i mađarske povijesti.

Hrvatski jezikVarijante/inačice hrvatskog jezika.Govor Hrvata iz Mađarske, narječja.Uloga hrvatskog jezika i „malih jezika“ u Europi i svijetu.Dvojezičnost, višejezičnost.

Mađarski jezik i književnost: grupe jezika, formiranje jezika, narječja, jezično planiranje.

Kultura, medijiKnjiževnost, film, glazba, moderne umjetnosti u zemljama gdje se govori hrvatski jezik.Predstavljanje domaćih hrvatskih umjetnika (likovni umjetnici, pisci, pjesnici, glumci itd.).

Povijest, spoznaje o društvu i državljanstvu: povijesni događaji.

Mađarski jezik i

Uloga razmjene informacija, izvještavanja, formiranja mišljenja i Interneta u posredovanju kulture.Poznavanje narodnosnih radijskih i televizijskih emisija Hrvata iz Mađarske.Poznavanje novina i časopisa, kalendara i drugih izdanja Hrvata iz Mađarske.Zabavna glazba na hrvatskom jeziku.Tradicije, blagdani, kulturno nasljeđe, mijenjanje tradicija, determinantna uloga tradicija u formiranju identiteta.Narodnosne kulture, pojam domovine i identiteta, civilne organizacije.Globalna i mjesna kultura, Europska unija, bezgraničnost, višejezičnost.Književna kultura:Književnost za mladež, književnost hrvatske narodnosti u Mađarskoj, interpretacija djela, otkrivanje uzajamnih povezanosti.Tisak, vijest, izvještaj, reportaža, komentar, intervju, oglas, prilozi za zabavu, žuti tisak, reklame/promidžbene poruke na hrvatskom jeziku.Književna djela, kazališne predstave i filmovi u kojima se potežu aktualna pitanja.

Autori i djela:Narodna književnostMarin Držić: Dundo Maroje (ulomak)Marko Marulić: Judita (ulomak)Ivan Gundulić: Osman (ulomak)Petar Preradović: PutnikAugust Šenoa: Zlatarovo zlatoAnte Kovačić: U registraturi (fragment),Josip Kozarac: Slavonska šuma (fragment)Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi (fragment), Povratak Filipa Latinovicza (fragment),Ivan Goran Kovačić: JamaPo jedno djelo sljedećih autora:Stanko Vraz, Silvije Strahimir Krančević, Ksaver Šandor Gjalski, Antun Gustav Matoš, Vladimir Nazor, Antun Branko Šimić, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Eugen Kumičić, Tin Ujević, Vesna Parun.

Iz domaće hrvatske književnosti:Stipan Blažetin: Korenje (pjesme)Ivan Petreš: Dva bila gavranaMijo Karagić: Slobodni putoviRuža Begovac: Idem spati Boga zvatiIzbor iz djela sljedećih autora: Branko Filaković, Jolanka Tišler, Matilda Bölcs, Marko Dekić, Mate Šinković, Mate Meršić Miloradić.

književnost: predaje, mitovi i umjetnička djela različitih kultura, poznavanje književnih razdoblja.

Informatika: prednosti i rizici medija koji koriste informatička sredstva te prednosti i rizici info-komunikacijskih sredstava, osnove netiketa/informatičkog bontona, prezentacije popraćene živom riječju i njihova sredstva.

Pjevanje-glazbena kultura: narodna glazba, klasična glazba, suvremena glazba.

Documents

kerettanterv.ofi.hukerettanterv.ofi.hu/10_melleklet_nemzetisegi/horvat/10.4... · Web viewStanko Vraz, Silvije Strahimir Krančević, Ksaver Šandor Gjalski, Antun Gustav Matoš,