WWW - E-MAIL · Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 1/2018. Nahranimo djecu Liberije u kuhinji “Split-Croatia”

WWW - E-MAIL

USTANOVEProvincijska stranica: franjevci-split.hrFranjevačka gimnazija: fra-gimnazija-sinj.com

SAMOSTANI - ŽUPE - MISIJEBerlin: www.hkmberlin.deBitigheim-Bissingen: hkz-bi-bi.deCrnica: zupa-crnica.netDanilo: zupa-danilo.comDarmstadt: kkg-darmstadt.deDrniš: gospa-od-ruzarija.hrDüsseldorf: hkm-duesseldorf.deEsslingen: www.hkz-es.deFrankfurt: hrzupa-frankfurt.deFreising: hkm-freising.deImotski: samostan-imotski.hrKelkheim: [email protected]: www.zupa-kljaci.comKnin: franjevacki-samostan-knin.hrKöln: hkm-koeln.deLondon: hkmlondon.orgLudwigsburg: www.hkz-ludwigsburg.deMain-Taunus: hkz-mth.deMainz: kroatische-kath-gemeinde.deMeterize: meterize.weebly.comMetković: sv-ilija-metkovic.comMiljevci: zupa-miljevci.comMünchen: hkmm.deOffenbach: misija-offenbach.homepage.t-online.dePlina-Stablina: zupastablina.comPodbablje: podbablje.comPromina: zupapromina.comRosenheim: hkmrosenheim.deSamotnjak: samotnjak.comSan Jose: croatianparish.comSindelfingen: kkg-sifi.deSinj: gospa-sinjska.hrSplit-Dobri: www.gospa-od-zdravlja.comStuttgart - Bad Cannstatt: www.hkz-badcannstatt.deStuttgart-Zentrum: kkgs.deŠibenik–Šubićevac: subicevac.hrŠibenik-Varoš: gospavangrada-sibenik.hrVancouver: heartofmary.caVinjani: vinjani.hrVrlika: zupa-vrlika.comWaiblingen: hkz-wn.deWuppertal: hkm-wuppertal.deZagreb: gospa-lurdska.hrZaostrog: samostan-zaostrog.com

OSOBNE ADRESEAjdučić, fra Nikica: [email protected], fra Ante: [email protected]čić, fra Božo: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Marko: [email protected]ć, fra Siniša: [email protected]ć, fra Luka: [email protected]šić, fra Karlo: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]šlić, fra Ante: [email protected]šlić, fra Stipe: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Šimun: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Dujo: [email protected]šnjak, fra Dinko: [email protected], fra Duje: [email protected], fra Jure: [email protected], fra Branko: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Vuk: [email protected], fra Miroslav: [email protected]čević, fra Ante: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]Čarapić, fra Nedjeljko: [email protected]Čarić, fra Boris: [email protected]Čikara, fra Damir Ćiro: [email protected]Čikara, fra Ivan: [email protected]Čirko, fra Petar: [email protected]Čovo, fra Ante: [email protected]Čovo, fra Damjan: [email protected]Čovo, fra Stjepan: [email protected]Čovo, fra Šimun: [email protected]Čugura, fra Frano: [email protected]Čugura, fra Ivan: [email protected]Ćurčija, fra Božo: [email protected]Ćurčija, fra Nikola: [email protected]Ćurković, fra Željko: [email protected]ć, fra Stojan: [email protected]š, fra Leon: [email protected], fra Frano: [email protected], fra Anđelko: [email protected] Lošo, fra Marko: [email protected], fra Stanko: [email protected]ć, fra Tomislav: [email protected]žimbeg, fra Dušan: [email protected], fra Ivica: [email protected], fra Josip: [email protected], fra Josip: [email protected]čić, fra Dalibor: [email protected], fra Stipica: [email protected], fra Vinko: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]ć, fra Bože: [email protected]ć, fra Drago: [email protected]ć, fra Jure: [email protected]ć, fra Zoran: [email protected]ć, fra Dujo: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Jozo: [email protected]ć, fra Nedjeljko: [email protected]ć, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivica: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]žoman, fra Joško: [email protected]ć, fra Petar: [email protected]žanović, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip: [email protected]ša, fra Zoran: [email protected]ć, fra Tino: [email protected], fra Frano: [email protected]ć, fra Božo: [email protected], fra Petar: [email protected]

Lukač, fra Ivan: [email protected], fra Ivan: [email protected]š, fra Ante: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected]ć, fra Josip Žarko: [email protected]ć, fra Žarko: [email protected]ć, fra Mirko: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected]ć, fra Ante: [email protected], fra Šimun: [email protected]ć, fra Perica: [email protected]ć, fra Mate: [email protected]ć Litre Frano: [email protected]ć Litre Slaven: [email protected] Milanović Trapo, fra Filip: [email protected]ć Trapo, fra Petar: [email protected], fra Filip: [email protected]ć, fra Miroslav: [email protected], fra Dušan: [email protected], fra Antonio: [email protected]še, fra Marko: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Stipe: [email protected] Kevo, fra Nediljko: [email protected], fra Miljenko: [email protected]šić, fra Neven: [email protected], fra Lazar: [email protected]ša, fra Ante Branko: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected], fra Jakov: [email protected]ć, fra Mladen: [email protected], fra Marko: [email protected], fra Mario: [email protected]ša, fra Josip: [email protected]žić, fra Ivan: [email protected], fra Ivan Ante: [email protected], fra Domagoj: [email protected]žić, fra Krešo: [email protected], fra Edvard: [email protected]ć, fra Kristian: [email protected]šić, fra Josip: [email protected]Šabić, fra Mijo: [email protected]Šabić, fra Nediljko: [email protected]Šegota, fra Branimir: [email protected]Šilić, fra Kristijan: [email protected]Šimić, fra Josip: [email protected]Šimunac, fra Ivan: [email protected]Šimunović, fra Denis: [email protected]Šimunović, fra Jure: [email protected]Šimunović, fra Ljubomir: [email protected]Škopljanac Mačina Ivan: [email protected]Šušnjara, fra Stipe: [email protected]ć, fra Rade: [email protected]ć, fra Zvonko: [email protected]ć, fra Željko: [email protected]šević, fra Luka: [email protected]ć, fra Mate: [email protected] Toplak, fra Blaž: [email protected]čić, fra Ante: [email protected]čić, fra Ivan: [email protected]ć, fra Domagoj: [email protected]čković, fra Ante: [email protected], fra Ante: [email protected], fra Marinko: [email protected]šić, fra Ante: [email protected], fra Bože: [email protected]ć, fra Ivan: [email protected] Zebić, fra Jure: [email protected]Župić, fra Jozo: [email protected]

VJESNIK FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA

ISSN: 1334-8248Osnivač i izdavač:

Provincijalat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja

Trg Gaje Bulata 3, 21 000 SPLIT Tel: 021/ 348-182; Fax: 347-822;

e-mail: [email protected]

Odgovorni urednik: fra Joško Kodžoman, provincijal

Glavni urednik:fra Frano Doljanin

Tisak: Jafra-print d.o.o. SolinList izlazi dvomjesečno

Naslovna stranica: Makarska

Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 1/2018. 1

IZ PROVINCIJALATARiječ o. Provincijala .............................................................................................................................. 3

IZ GENERALNE KURIJEPismo Generalnog ministra Reda manje braće za Uskrs 2018. ...................................................... 5Generalni ministar sazvao V. kapitul Under Ten ...................................................................... 7

IZ TAJNIŠTVASplit: Sastanak Provincijskog Definitorija .......................................................................................... 9Regionalni sastanci u ožujku 2018. .................................................................................................... 9Zagreb: Diplomirao fra Ivan Marija Đuzel ....................................................................................... 9Rim: Doktorirao fra Jure Hrgović ...................................................................................................... 9Schmerlenbach: Susret o. Provincijala s braćom u Njemačkoj ..................................................... 10Statistika članova Provincije .............................................................................................................. 10Održan susret Međunarodne franjevačke komisije za dijalog ...................................................... 10Zapisnik sjednice JKPMOFM ............................................................................................................ 11

IZ ŽIVOTA PROVINCIJESplit: Predstavljena provincijska monografija „Gospodin vam dao mir“ .................................... 13Imotski: Klapski koncert „Radujte se, narodi“ ............................................................................... 22Adventski koncerti Gradskog pjevačkog zbora „Neuma“ iz Drniša ........................................... 23Podbablje: Održan koncert “Veselimo se Božiću” ......................................................................... 24Blagdan sv. Stjepana u Čitluku/Jasenskom ..................................................................................... 25Sinj: Dječji zbor izveo božićni igrokaz ............................................................................................. 25Gradac kod Drniša: Božićna čestitka Gospinih zvjezdica ............................................................. 25Božićni koncerti zborova i orkestra Gospe od Zdravlja................................................................ 26Podbablje: Prigodom proslave Nevine dječice župnik darivao najmlađe župljane ................... 27Proložac: Održan 10. jubilarni božićni koncert klapskih pjesama .............................................. 28Brnaze: Preseljenje i prva sveta misa u Domu kulture .................................................................. 29Čvrljevo: Bogoslovi na proslavi Imena Isusova .............................................................................. 30Bulić: Proslava sv. Antuna pustinjaka .............................................................................................. 30Sinj: Održana tombola za ministrante ............................................................................................. 31Šibenik: Susret redovnika i redovnica s biskupom Rogićem ........................................................ 32Sinj: Misa za prijatelje iz sinjskog centra “Juraj Bonaći” ............................................................... 32Imotski: Dan posvećenog života ...................................................................................................... 33Klanjanje za mlade grada Šibenika .................................................................................................. 34Lećevica: Proslava Gospe Lurdske ................................................................................................... 34Šubićevac: Proslava blagdana Gospe Lurdske ................................................................................ 35Zagreb: Proslavljena svetkovina Majke Božje Lurdske.................................................................. 36Karin: 25. godišnjica razaranja samostana ...................................................................................... 37Šibenik: Fra Stipica Grgat održao predavanje o liturgijskoj glazbi .............................................. 41Sinj: Vikend-susreti za ministrante u Sjemeništu .......................................................................... 42Zagreb: Proslavljeno ‘Antićevo – 2018.’ ........................................................................................... 43‘Antićevo’ u Makarskoj ....................................................................................................................... 49Šubićevac: Održan susret za bračne parove .................................................................................... 50Imotski: Križni put za mlade ............................................................................................................ 51Split-Dobri: Molitva za Domovinu ......................................................................................... 51Studenci: Korizmena duhovna obnova ................................................................................... 52Imotski: Regionalni sastanak .................................................................................................. 53Hodočašće Mješovitog zbora mladih Gospe od Zdravlja u Rim ........................................... 54

KAZALO


Nahranimo djecu Liberije u kuhinji “Split-Croatia” ............................................................... 55Imotski: Duhovna obnova za studente laike splitskog KBF-a ...................................................... 55Imotski: Proslava Sv. Josipa ................................................................................................................ 56

INOZEMNA PASTVAFrankfurt: Novi portal „Žive zajednice“ – www.zivazajednica.de ................................................ 57München: Proslavljen bl. Alojzije Stepinac i 70. obljetnica djelovanja župe ............................... 58Njemačka: Područne sjednice s delegatom: O odnosu znanosti i vjere ...................................... 61München: Predstavljena knjiga fra Joze Župića ............................................................................. 62Siegburg: Duhovne vježbe za hrvatske svećenike i đakone .......................................................... 62

OFS i FRAMASplit: Okrugli stol OFS-a: „Ekumenizam i međureligijski dijalog – opredjeljenje OFS-a“ ....... 63Šubićevac: Primanje i zavjetovanje u OFS-u ................................................................................... 66Podbablje: U OFS primljeno šest novih članova ............................................................................ 68Šibenik: Primanja i obećanja Frame Gospe van Grada ................................................................. 68Šibenik: Novo vijeće Frame Gospe van Grada ............................................................................... 69Podbablje: Izborni kapitul OFS-a „Sv. Klara“ ................................................................................. 69Runovići: Izborni kapitul OFS-a ...................................................................................................... 70Održan XII. nacionalni tečaj za duhovne asistente OFS-a i FRAME ........................................... 72

RAZNOPrva obljetnica smrti fra Karla Jurišića ............................................................................................ 75Matica Hrvatska i obljetnica smrti fra Karla Jurišića ..................................................................... 75Trstenik – blagoslov kuće i tombola ................................................................................................. 75Dinko Aračić: „Marija, znak nade u Kristu“ .................................................................................. 76Fra Ivan Macut objavio teološki članak na njemačkom jeziku .................................................... 76Rim: Posjet članova Provincije Papinskoj međunarodnoj marijanskoj akademiji .................... 76Rim: Doktorirao fra Jure Hrgović .................................................................................................... 77Fra Božo Ančić st.: “Putovanje kroz prostor i vrijeme: Prošlost i baština Turjaka”................... 78Sinj: Posjet postulatora Batelje i predstavljanje knjige o bl. Stepincu .......................................... 79Putešestvije fratara po Zagori ............................................................................................................ 79Fra Jozo Župić objavio knjigu „Apostolsko djelovanje hrvatskih sestara u inozemstvu“ ......... 80Natječaj za Festival marijansko-duhovne klapske pjesme ............................................................ 81Predstavljanje zbornika „Župa Ogorje“ ........................................................................................... 81Važna dokumentacija o Sumartinu ................................................................................................... 81Održan seminar ‘Kršćanski glas u medijima’ ................................................................................. 82Split: Izložba slikovnih radova fra Ante Udovičića ........................................................................ 82Fra Ivan Macut objavio članak u ‘Carthagiensia’ ............................................................................ 85Split: Sestre klarise zaslužne da je beskućniku održan sprovod dostojan čovjeka ................. 85 Nagrada za životno djelo fra Ivanu Nimcu ..................................................................................... 87Redovničko oblačenje kod Sestara Klarisa u Splitu ........................................................................ 87

NAŠI POKOJNICI† Ana Jonjić ......................................................................................................................................... 88 † Nevenka Knezović ......................................................................................................................... 88

kazalo


IZ PROVINCIJALATA

RIJEČ O. PROVINCIJALA

Draga braćo!Uskrsli Gospodin dao Vam svoj mir i ispunio Vas svojom radošću!

Kao vjernici pripravljamo se za prosla-vu najvećeg otajstva naše kršćanske vjere – svetkovinu Uskrsnuća Gospodinova. Pritom svi čeznemo za mirom i iskrenom radošću. Vjerujemo da nam naš Bog upravo te daro-ve želi podijeliti i ispuniti nas duhom svoje ljubavi. Isus je i došao među nas ljude, kako bi nam posvjedočio svoju božansku ljubav i kako bi i nas pozvao da se i mi, kroz milosno vrijeme korizme, što više Njemu suobličuje-mo. Posebno se to odnosi na nas svećenike i redovnike, jer nam je povjerena važna uloga poučavanja naroda Božjeg i naročito uloga svjedočenja svih darova uskrsne milosti. Jesmo li, draga braćo, svjesni uloge, odgo-vornosti i časti koju nam je Crkva povjerila? U svom pastoralnom radu, rekao bih, često znamo pridavati veću pozornost manje važ-nim stvarima nauštrb onog bitnog. Čovjek je uvijek najvažniji! Važni su naravno svi graditeljski pothvati, koje poduzimamo, ali ništa nije važno kao čovjek. Naše su crkve ne samo mjesta okupljanja ljudi, one bi tre-bale biti mjesta njihova posvećenja, njihove duhovne izgradnje, mjesta jačanja ljudskog povjerenja, solidarnosti, zajedništva… Pre-važan je taj „posao“ koji je nama povjeren. Mi smo pozvani biti ljudi mira, širitelji mira – a jesmo li to? Ili možda čekamo da netko drugi učini prvi korak!? Znamo li oprostiti ili nastavljamo živjeti u iluziji da mi nikada nikoga nismo povrijedili i da su uvijek drugi krivi i odgovorni za sukobe? Prepoznajemo li uopće znakove u svojoj sredini koji nam signaliziraju opasnost da se mržnja širi, da zlo lako može uznapredovati? Pozvani smo prepoznavati među sobom ljude u nevolji, ljude koji trebaju pomoć drugih. S pravom se ovih dana, kada proslavljamo najveće taj-ne naše vjere i kada je naša ljubav stavljena

na posebnu provjeru i kušnju, moramo zapi-tati jesmo li se naučili biti solidarni s ljudi-ma u potrebi? Tražimo li te ljude, čije nevo-lje želimo ublažiti, ili čekama da se oni sami od sebe pojave pred našim vratima? Život Svete Obitelji nam je trajan primjer i poziv da budemo uvijek otvoreni i spremni, jer nas Bog, koji se krije u siromasima, lako može iznenaditi, zateći nas nespremne ili zauzete nekim poslom, koji nam se u tom trenutku može učiniti važnijim i prečim.

Naš hrvatski narod vidno izumire. Goto-vo da nema tjedna u kojem, po župama, koje su nam povjerene, ne sahranjujemo svoje pokojnike. To su posebni trenutci u koji-ma bismo , kao ljudi, kao župnici, trebali pokazivati iznimnu suosjećajnost i razumi-jevanje, posebno prema članovima obitelji pokojnika. Nitko od nas ne može unaprijed predvidjeti trenutak nečije smrti. Smrt nas, kad god se pojavila, uvijek iznenadi. Sto-ga mi je neshvatljivo da neki naši pojedin-ci na vijest o nečijoj smrti, traže izgovore u tobožnjim već dogovorenim obavezama, kako bi izbjegli sprovodne obrede. Njihovi su najčešći izgovori već dogovoreni termi-ni, izgovori su im da pokojnika ili pokojni-cu nisu poznavali, da dotični nisu živjeli na području župe, pa onda prema njima nemaju nikakvih obaveza… !? Sve to zbunjuje naše vjernike, stvara im velike neprilike a za to ne vidim nikakvu potrebu niti ikakvo razumsko objašnjenje. Ljude, koji do svoje smrti ma-kar cijeli život živjeli u gradovima, moramo sprovoditi i izići ususret željama njihovih obitelji bez ikakvih izgovora. Uz dobru vo-lju i poštujući izvanrednost događaja, razbo-rit čovjek može uskladiti sve svoje pastoral-ne obaveze. U iznimnim slučajevima, može se naći i zamjena ili pronaći neko rješenje na zadovoljstvo svih. Neshvatljivo je i ne-prihvatljivo da se članovi obitelji, u trenut-cima najveće žalosti i tuge, moraju još bri-


iz provincijalata

nuti tko će, kada i kako sprovoditi njihove najmilije. Uvažavajući svu složenost života i isprepletenost tolikih pastoralnih obaveza, još jednom pozivam svu braću, da pokažu najveći stupanj ljudskog razumijevanja i kr-šćanskog suosjećanja, te poštede sebe i dru-ge nepotrebnih napetosti i drama.

Isus nam je pokazao razmjere svoje ljuba-vi svojom mukom na križu. Ljubav je saže-ta i bitna poruka Njegova poslanja. Ljubav sve pobjeđuje, sve nadvladava, sve prihva-ća i razumije. Pozivam svu braću, da se ne umore u svjedočenju te božanske ljubavi i našeg franjevačkog bratskog zajedništva,

koje je oduvijek imalo posebnu vrijednost u očima naših vjernika.

Sa željom da vas, draga braćo, uskrsli Gospodin ispuni svojim blagoslovima, te da nam svima skupa Njegova dobrota i ljubav budu primjer i nadahnuće u životu, pozdrav-ljam vas našim franjevačkim pozdravom

Mir i dobro!Br. 01-86/2018.Split, 26. ožujka 2018.

fra Joško Kodžomanprovincijal


IZ GENERALNE KURIJE

PISMO GENERALNOGA MINISTRA REDA MANJE BRAĆE ZA USKRS 2018.

OTVORIŠE IM SE OČI I PREPOZNAŠE GA! [Lk 24, 16]

Predraga braćo, neka nazočnost uskrsloga Isusa bude sa svima vama! Ove godine naš Red će slaviti Plenarno vi-

jeće u Nairobiju, stavljajući u središte promi-šljanja temu “Slušanje kao uvjet mogućnosti da se kreativno interpretira ono što Gospodin govori u svojoj riječi, u svakidašnjim događaji-ma i u životu svakoga brata”. Pomislio sam da ovo uskrsno pismo treba biti u skladu s tim ar-gumentom, crpeći iz neiscrpivog izvora Riječi neke paradigmatične biblijske tekstove koji bi nam mogli pomoći da bolje shvatimo otajstvo uskrsnuća Kristova i osobito učinak koji ima događaj takvoga dometa u životu svakoga vjer-nika.

Korizma nam je pružila vrlo važne ključeve tumačenja u našem hodu prema Uskrsu. Svake nedjelje smo slušali neke odlomke koji nam po-kazuju Božje zalaganje u pružanju dara spasenja narodu koga samo Pismo ocrtava kao tvrdoglav narod. Na drugu nedjelju korizme, liturgija nam je na poseban način pružila novozavjetni tekst preobraženja Gospodinova koji, bez sumnje, želi biti predigra sjaja slave koju će Sin živjeti i učiniti da je žive svi oni koji u njega vjeruju. To stanje slave ipak neće biti moguće ako se prije ne suočimo s jednom od najpodmuklijih i naj-bolniji kušnji: sa smrću. Najprije usmjeravam pogled na ovaj odlomak jer se u njemu jasno ističe situacija složenosti, zbunjenosti i štoviše ošamućenosti sa strane trojice učenika koje je Isus sa sobom uzeo. Najprije Petar, želi neko stanje blagostanja koje se protivi rečenici koju je Isus prije toga izrekao: Tko, naime, hoće sa-čuvati svoj život, izgubit će ga, a tko izgubi život svoj radi mene i poradi Radosne vijesti, spasit će ga” (Mk 8, 35).

Izvješće evanđeliste Marka naglašava obe-shrabrenost i zbunjenost koju su učenici iskusili nakon što su primili navještaj muke i smrti Isu-sove. Takva se smetenost približava onoj koju su iskusili učenici na putu u Emaus, koji misle da su razumjeli što se je dogodilo u Jeruzalemu, a njih Isus ocjenjuje kao ljude bez razumijeva-nja i spore pameti (usp. Lk 24, 25). Scena preo-braženja stavlja osobiti naglasak na čin “sluša-nja”. Kad se Isus pred njima preobrazio glas s neba govori: “Ovo je Sin moj – Lubljeni! Njega

slušajte!” (Mk 9, 7). Veoma koristan imperativ da se ponovno potvrdi ideja da moć smrti i tr-pljenje križa ne mogu nadvladati učinak mesi-janskoga i spasiteljskoga zadatka, nego da takva žrtva postaje pobjedna zastava koja proglašava poraz smrti (usp.. 1 Kor 15, 55). Slušati bi ovdje značilo izabrati kako je Isus izabrao, prihvatiti od njega predloženi stil, ići za njim (usp. Mk 8, 34), putem koji u početku nije slavan ni pun po-ticaja, ali koji će svaku osobu dovesti do punine života, do istinskoga života u ljubavi, u miru i u zajedništvu sa svima.

Drugi tekst koji bih htio razmatrati, i opet u ključu slušanja, je pouskrsno pripovijedanje susreta Isusa sa dvojicom učenika iz Emausa (usp.. Lk 24, 13-35). Očaravajući tekst, pisan velikom vještinom, sastavljen da bude pouka na putu učenika koji se uče prepoznati uskrsloga Gospodina.

Evanđeoski tekstovi koji pripovijedaju su-srete sa Uskrslim rijetki su i različiti u oblicima, u načinima, u stilu, ali se slažu u tome da nagla-šavaju kako nije bilo lako prepoznati Uskrsloga, čak ni učenicima koji su s Isusom živjeli. Evan-đelisti se slažu u činjenici da učenici, kad su susretali uskrsloga Isusa, nisu bili uvjereni tko je jer ga nisu vidjeli kao što su ga gledali prije nekoliko dana u njegovu povijesnom iskustvu, u tijelu njegova čovještva, zbog čega se tvrdi da je uskrsli Isus upravo isti ali je i posve različit.

Evanđelist Luka inzistira da nije dovoljno vidjeti Isusa da bi se vjerovalo u Uskrsloga. Nužno je učiniti inteligentan hod razumijevanja Pisma da bi se stiglo, u pratnji samoga Isusa, do istinskog i stvarnog priznavanja njegove na-zočnosti. Drugim riječima, meditacija Pisma i njegova primjena na Isusa daju vjerničkoj za-jednici uvjerenje o istinitosti Uskrsnuća.

Uskrsna vjera nije samo plod gledanja očima nego i ponovno promišljanje Pisma promatra-jući njegovo ispunjenje u osobi Uskrsloga. Evo zašto samo viđenje nije dostatno: nije ukazanje ono koje uvjerava,nego tumačenje Pisma i hod rasta koji se čini prema zrelosti vjere. I sam Pa-vao tvrdi u Poslanici Rimljanima: ”Ali kako će zazivati onoga u koga nisu povjerovali? Kako li će vjerovati u onoga za koga nisu čuli?Kako li će čuti bez propovjednika?” (Rim 10, 14). Luka smješta epizodu u jedno poslijepodne dok sunce


zalazi. Učenici idu u Emaus silaznom cestom, njima je povratak kući označen tugom i željom da se vrate u privatni ambijent obilježen pro-mašajem i razočaranjem. Vraćaju se jer su osje-tili da su pogriješili, da su profućkali vrijeme u svom životu. Slijedili su jednu osobu, Isusa, nadajući se da će on spasiti Izraela, a naprotiv sve ja završilo tragično. U određenom trenutku pridružuje im se Isus i korača s njima. Dvojica učenika koji su trebali vrlo dobro poznavati Isu-sa, jer su s njim bili dosta vremena, sada nisu kadri prepoznati ga. Zbog čega?

Nakon ovog fizičkoga približavanja Uskr-sloga učenicima, on preuzima inicijativu i pita: “Kakav je to razgovor što ga među sobom vodi-te?” (Lc 24,16). Isus pokazuje odgojiteljski stav i postavlja retoričko pitanje da ih potakne da se izreknu i da se uključe. Ne očituje se odmah jer prepoznavanje Uskrsloga zahtijeva određeni hod. Parafrazirajući pitanje Isus im govori: što vam je na srcu, koji je vaš interes? Na pitanje koje je postavio Isus slijedi dug odgovor sa stra-ne one dvojice učenika, odgovor pun preuzetno-sti i želje da nešto žele poučiti. Praktično to je usmeno prenošenje promašaja koga su upravo u tom trenutku iskusili. Evo zašto ga ne prepozna-ju, uvjereni su da znaju više od onoga stranca koga su upravo sreli.

Treba zapaziti jednu posebnost koja se nala-zi u činjenici da je evanđelista na scenu posta-vio dvojicu učenika, ali je spomenuo ime samo jednoga, Kleofu. Tko bi mogao biti drugi? Pro-matrajući s narativnog gledišta vlastitu narav biblijskih pripovijedanja, pripovjedač ostavlja prostor da bi se i čitatelj osjećao uključen i da bi i on zauzeo mjesto unutar pripovijesti. Drugi učenik sam dakle ja, ti, to je i svaki vjernik koji prima taj navještaj. Bilo bi i drugih posebnosti koje treba naglasiti u tim tekstovima, ali poku-šavajući ih promatrati cjelovito htio bih radije postaviti pitanje: Jesmo li mi franjevci ovoga vremena uvjereni da prepoznajemo osobu Uskr-sloga koji je i naš suputnik?

Za vrijeme pohodâ, koje sam imao povlasticu činiti u nekim jedinicima našega Reda, mogao sam konstatirati da velika većina braće i sestara znaju svjedočiti uskrsnuće Gospodinovo vlasti-tim životom. Ipak, također sam konstatirao da na nekim područjima još postoje izvanjske ili čak unutarnje “buke” koje priječe nakanu da se stavi u osluškivanje Gospodina, i priječe da se poduzme hod dubokoga razlučivanja sličnog onomu kojeg su živjela dvojica učenika iz pri-

povijedanja, nakon što su zajedno s Isusom ži-vjeli uzvišeni euharistijski i spasenjski trenutak.

Po mom uvjerenju, izloženi smo dvostrukom riziku koji uspijevam nazrijevati u izloženim evanđeoskim pripovijedanjima. S jedne strane strah i smetenost kad se trebamo oprijeti pro-tivštinama koje nas nukaju da ostanemo u našoj “zoni komfora”, izbjegavajući izabirati put križa što ga Isus predlaže. To je kao da tražimo da si uštedimo trenutke neudobnosti da bismo isku-sili prividno stanje blagostanja koje nas dovodi do toga da dadnemo prednost našem vlastitom projektu, ostavljajući u drugom planu projekt Božji. S druge strane, možemo usvojiti početni stav dvojice učenika na putu u Emaus, tj. onih koji vjeruju da sve znaju i da poučavaju druge, čak i u pesimizmu i obeshrabrenosti, a da se ne zaustave ni časa da čuju sugovornike. S bolju, svako malo trebam se pojaviti pred stvarnošću braće koja trpe posljedice promašene komuni-kacije u mjesnim i provincijskim bratstvima. To mi pruža dodatnu potvrdu da osobe “napuhane” samima sobom teško mogu otvoriti prostor da poslušaju glas drugoga, i nisu u stanju da ušut-kaju tolike glasove koji istovremeno govore i da dadnu prvenstvo šutnji kao povlaštenom prosto-ru za slušanje Boga i za čitanje znakova vreme-na s odvažnošću i mudrošću. Veliki se problem pojavljuje kad stvari ne idu kako je bilo predvi-đeno. Događa se isto što se dogodilo učenicima iz Emausa: ima razočaranja, promašaja, očaja-nja, želje da se pusti sve i da se vrati natrag i da se ne želi više znati ni za što. Svjedoci smo kra-ha osobnoga projekta jer smo vjerovali da smo u središtu svega, sklanjajući Isusa, istinskog i stvarnog autora svakoga projekta.

Događaj uskrsnuća ne može se svesti na kontemplaciju nekog pokojnika koji se vraća u život. Uskrsnuće nadilazi dimenziju fizičnosti (fisicitá) i dovodi nas do iskustva autentično-ga spasenja, sa učincima koje ono izvodi, tako kako se dogodilo učenicima prve generacije. Evanđelist Luka ustrajava na ideji da se Uskr-sloga može prepoznati samo korača li se s njim dok nas poučava i tumači nam Pisma, i na osobit način kad se sjeda za stol s njim da se podijeli lomljeni kruh. Otvoriše im se oči i prepoznaše ga kaže tekst da naglasi da su, unatoč njihovu nerazumijevanju, nakon što su koračali zajedno s njim, uspjeli otkriti novu nazočnost Uskrslo-ga. To je Radosna vijest koju proglašava samo Evanđelje: i mi ćemo biti kadri pobijediti svaku kušnju usredotočenosti na same sebe ili kušnju sumnje ako se budemo vježbali u slušanju Boga


GENERALNI MINISTAR SAZVAO V. KAPITUL UNDER TEN Generalni ministar, zajedno sa svojim defini-

torijem, sazvao je Peti kapitul Under Ten, koji će se održati u Taizeu (Francuska) od 7. do 14. srpnja 2019. Moto kapitula je „Fratri u dija-logu“.

Prethodni kapituli bili su slavljeni u sljedećim mjestima: Santiago de Compostela (Španjolska, 1995.),Canindé (Brazil, 2001.),Sveta Zemlja (2007.),Zapopan/Guadalajara (Meksiko, 2012.).

Kako bi osigurao sudjelovanje sve braće Under Ten u tom milosnom događaju za Red Manje braće, Generalni ministar odredio je da se kapitulski rad odvija u tri perioda: pred-ka-pitul, kapitul i post-kapitul; prema modelu: vid-jeti, prosuditi i djelovati. Dok će na kapitulu u Taizeu sudjelovati delegati iz različitih jedinica

Reda, pred-kapitul i post-kapitul održat će se u pojedinim provincijama sa sudjelovanjem sve braće Under Ten.

Sve faze kapitula moguće je pratiti na mrežnoj stranici www.undertenofm.org/2019/, koja donosi sve potrebne informacije na četiri svjetska jezika (tal, eng, fra i špa), a uskoro će glavni sadržaji biti dostupni i na hrvatskom jeziku. Generalni ministar za člana pripremne komisije iz slavenskih provincija imenovao je fra Šimuna Markulina, člana Provincije Pres-vetog Otkupitelja (Split).

Generalni ministar rad kapitula povjer-ava Presvetoj Djevici Mariji, ikoni i uzoru posvećenog života.

PISMO BRAĆI UNDER TENFra Michael A. Perry, generalni ministar OFMDraga braćo Under Ten,Gospodin vam dao svoj mir!

Obraćam vam se prigodom Petog kapitula Under Ten našega Reda.

Cijeloga svojeg života naš serafski otac sv. Franjo bio je čovjek dijaloga: s braćom i sestra-ma, s Crkvom, sa svakim stvorenjem na zemlji i na nebu.

Neprestano osluškujući Boga i slijedeći njegovu volju, Franjo je znao prepoznati očekivanja i nade ljudi svoga vremena; živeći po Evanđelju, u čemu su ga uskoro nasljedovali diljem svijeta.

Potreba da budemo nositelji dijaloga, gra-ditelji mostova i mira, više nego ikada obilježava svakoga od nas i život naših bratstava.

Osobito ste vi, draga braćo koji ste ovih godi-na izrekli svoje doživotno „hoću“ nasljedovanju Krista po primjeru asiškog Siromaška, pozvani

IZ GENERALNE KURIJE

i svoje braće, ako budemo sposobni razumjeti umom i srcem objavljenu riječ koja nam je pre-dana. U svetom Franji nalazimo jasan primjer nekoga tko živi evanđeoski put s braćom i sa siromasima, i koji srcem punim radosti dolazi do prepoznavanja Krista koji je zauvijek preo-brazio njegov život.

Završavam ovo pismo riječima koje nam je darovao papa Franjo u korizmenom pismu ove godine: “U vazmenoj noći još ćemo jednom pro-slaviti dirljivi obred paljenja uskrsne svijeće. Preuzeto s ´novoga ognja´ to će svjetlo malo po malo rastjerivati tamu i prosvjetljivati vjernič-ku zajednicu okupljenu na bogoslužju: ´Svjetlo slavno uskrsnulog Krista raspršilo tmine pameti i srca´ kako bismo svi uzmogli ponovno doživje-

ti iskustvo učenikâ iz Emausa. Slušajući Gospo-dinovu riječ i blagujući euharistijski Kruh naše će srce sve više gorjeti u vjeri, nadi i ljubavi”. (Poruka Svetog Oca Franje za korizmu 2018.)

Želim svima vama blagoslovljen i svet Uskrs na putu slušanja i razlučivanja, to jest obnovlje-noga života u Kristu.

Bratski, Fra Michael A. Perry, OFM

Generalni ministar i sluga

Rim, 29. ožujka 2018.Veliki četvrtak


da opravdate primljeni dar i da ga svjedočite u svakodnevnom životu.

Brojni sukobi, koji i danas obilježavaju međunarodnu scenu, i „hodočašća“ tolike naše braće i sestara, koji napuštaju mjesta nasilja i traže luke utjehe i sigurnosti, predstavljaju stvar-nosti koje nas ne mogu ostaviti ravnodušnima.

Znati se suobličiti Kristu i njegovoj Riječi, u vremenu koje nije sposobno živjeti dinamiku slušanja, predstavlja novi izazov na putu os-tvarenja naše karizme.

Uoči Plenarnog vijeća Reda, koje će se održati u Nairobiju (Kenija) u lipnju 2018., i godine u kojoj se spominjemo 800-te obljetnice susreta sv. Franje sa sultanom al-Kamilom u Egiptu (1219.-2019.), sljedeći je KapitulUnder Ten izvanredna mogućnost da promišljamo i živimo, kroz konkretna djela, dinamiku dijalo-ga.

Pozivam vas u Taizé, mjesto koje već desetljećima živi i utjelovljuje ekumenski di-jalog i pomirenje među narodima. To će biti osobito „vrijeme milosti“, obilježeno uzajam-nim slušanjem fratara Under Ten iz različitih jedinica Reda, zajedničkim životom s mjesnom zajednicom, susretom s tisućama mladih koji će tamo biti prisutni.

Spoznajući da smo svi braća, voljeni i blagoslovljeni od Jednog i Trojedinog Boga, čekam vas u Taizeu, siguran da ćemo intenzivno živjeti bratstvo, hvaleći i zahvaljujući

Onomu koji nas je prvi ljubio. Vođen ovom mišlju, službeno sazivam

Peti kapitul na rogožinama Under Ten OFM

„Fratri u dijalogu“koji će se održati u Taizeu (Francuska),

od 7. do 14. srpnja 2019. god.Provincijali, kustodi i predsjednici trebat će

do 31. ožujka 2018. god. izabrati delegate Un-der Ten, Under Seven ili Under Five (već pre-ma praksi pojedine jedinice, s tim da delegati ne prelaze dobformativnog razdoblja), koje će poslati na kapitul. Pojedina provincija može po-slati jednog do tri, kustodija jednog do dva, a

fundacija jednog delegata. Kako bi se uključili svi fratri Under Ten Reda i što bolje pripremili za milosno vrijeme slavlja kapitula, rad će se odvijati u tri perioda: pred-kapitul, kapitul i post-kapitul; prema modelu: „vidjeti“, „pro-suditi“, „djelovati“.

PRED-KAPITULSvaka će jedinica organizirati pred-kapitul

za sve fratre Under Ten (između svibnja 2018. i svibnja 2019.), kojeg saziva provincijalni ministar, kustod ili predsjednik; a organizira moderator trajne formacije ili fratar zadužen za Under Ten.

Svi sudionici pred-kapitula pozvani su „vid-jeti“ znakove dijaloga u vlastitom životu, u vlastitoj zemlji, u vlastitoj provinciji.

KAPITUL (Taizé, 7.-14. srpnja 2019.) Delegati pojedinih jedinica bit će pozvani

„prosuditi“ stvarnost, produbljujući važne točke kroz kršćansku i franjevačku prizmu.

K tomu, imat će mogućnost da podijele s drugima stvarnost vlastite jedinice.

POST-KAPITULSvaka jedinica organizirat će post-kapitul

za sve fratre Under Ten (između kolovoza i prosinca 2019.), kojeg će sazvati provincijalni ministri, kustodi ili predsjednici; a organizirat moderator trajne formacije ili fratar zadužen za Under Ten.

Delegati će podijeliti s fratrima Under Ten svoje iskustvo iz Taizea, a svi zajedno su poz-vani da učine zadnji korak, odnosno da konkre-tiziraju zaključke i aktualiziraju slavlje kapitula („djelovati“).

Djevica Marija, kći i službenica nebeskog Oca, uzor posvećenog života, neka prati pripremu i samo slavlje našeg kapitula.

Fra Michael A. Perry, OFM, ministar i slugaRim, 2. ožujka 2018.

Prot. 108123

Kapitul Under Ten 2019: www.undertenofm.org/2019/

iz generalne kurije


IZ TAJNIŠTVA

REGIONALNI SASTANCI U OŽUJKU 2018. U organizaciji moderatora trajne formacije

fra Ivana Udovičića u ožujku će se održati re-gionalni sastanci.

Dnevni red susreta:• Srednji čas (Treći ili Deveti)• mr. fra Domagoj Volarević: Bogoslužje

između pobožnosti i pravila• Rasprava• Sv. misa• Ručak (ili večera)

Susreti će se održati prema sljedećem ra-sporedu:• U Imotskom – srijeda, 14. 3. 2018. u 9:30.• U Splitu (Trstenik) – srijeda, 14.3. 2018. u

16 sati.• Na Visovcu– srijeda, 21. 3. 2018. u 9:30.• U Sinju – srijeda, 21. 3. 2018. u 16.

ZAGREB: DIPLOMIRAO FRA IVAN MARIJA ĐUZEL U ponedjeljak, 18. prosinca 2017., na

Filozofsko-teološkom Institutu Družbe Isusove u Zagrebu, afiliranom Papinskom sveučilištu „Gregoriana“ u Rimudiplomirao je fra Ivan Marija Đuzel. Fra Ivan Marija je pisao diplom-ski rad pod naslovom: “Karizme u 1Kor 12 – 14 Problematika i aktualnost u Crkvi”, pod

mentorstvom prof. dr. sc. Ivana Antunovića. Članovi ispitnog povjerenstva bili su prof. dr. sc. Ivan Antunović, SJ, predsjednik povjeren-stva, prof. dr. sc. Pero Vidović, SJ, i doc.dr. sc. Ana Begić,OP. Đakonski praktikum vrši u župi Majke Božje Lurdske u Zagrebu.

RIM: DOKTORIRAO FRA JURE HRGOVIĆFra Jure Hrgović doktorirao je 18. siječnja

2018. godine na Papinskom Salezijanskom Sveučilištu (Università Pontificia Salesiana) u Rimu. Na Fakultetu kršćanskih i klasičnih jezika (Facoltà di Lettere cristiane e classiche), sastavnici spomenutog Sveučilišta, obranio je doktorsku disertaciju naslovljenu Notio de

‘anima’ deque vocibus eam denotantibus in in-doeuropaeis linguis (Koncept ‘duše’ u refleksu riječi koje ju označavaju u indoeuropskim je-zicima) koju je izradio pod mentorstvom prof. Rema Bracchija te stekao akademski naslov ‘doktora klasičnih jezika’.

Čestitamo!

SPLIT: SASTANAK PROVINCIJSKOG DEFINITORIJAProvincijski definitorij održan je u samosta-

nu Gospe od Zdravlja 20. veljače 2018. godine. Na sastanku su sudjelovali provincijal fra Joško Kodžoman, vikar Provincije fra Ante Udovičić, definitori fra Petar Čirko, fra Ivan Čupić, fra Dušan Džimbeg, fra Tino Labrović, fra Ivan Maletić i fra Zvonko Tolić.

O. Provincijal je na početku predvodio mo-litvu, pozdravio članove Provincijskog definito-rija te kratko izvijestio o događanjima kroz pto-teklo vrijeme. Zatim je ekonom Provincije fra Josip Gotovac podnio izviješće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine. Zatim se pristupilo rješavanju prispjelih dopisa.

Provincijski definitorij je zaključio da će na slijedećejoj sjednici nastojati predložiti župni-ka za župu Staševicu a kao pomoć je određen đakon fra Dejan Međugorac. Drugo, Provincij-ski definitorij je delegirao provincijala fra Joška Kodžomana, fra Ivana Maletića i fra Stjepana Čovu da, ako je moguće, organiziraju prijenos posmrtnih ostataka fra Mirka Čovića u Provin-ciju.

Slijedeći sastanak Provincijskog definitorija održat će se 10. travnja 2018. u samostanu Gos-pe od Zdravlja u Splitu.

Sastanak je završio molitvom u 15.30 sati.


iz tajništva

SCHMERLENBACH: SUSRET O. PROVINCIJALA S BRAĆOM U NJEMAČKOJ

Susret provincijala fra Joška Kodžomana s braćom koja žive i pastoralno djeluju u Njemačkoj održan je od 5. do 7. ožujka 2018. u biskupijskoj kući susreta u Schmerlenbachu (biskupija Würzburg). Na trodnevnom susretu

braća su se informirala o stanju u Provinciji, predstojećem provincijskom izbornom Kapitu-lu te su intenzivno raspravljali o tekućim prob-lemima i planovima s kojima se susreću u svom životu i radu u Njemačkoj.

Svečano zavjetovana braća 234svećenici 215braća 6đakoni 7studenti 6

Braća u jednostavnim zavjetima 12Novaci 5Postulanti 4Sjemeništarci 11Ukupno 266

STATISTIKA ČLANOVA PROVINCIJE17. siječnja 2018.

ODRŽAN SUSRET MEĐUNARODNE FRANJEVAČKE KOMISIJE ZA DIJALOG

Hercegovačka franjevačka provincija bila je od 18. do 24. veljače domaćin Međunarodnoj franjevačkoj komisiji za ekumenski i

međuvjerski dijalog. Provincijal fra Miljenko Šteko, predsjednik Južnoslavenske franjevačke konferencije, predstavio je gostima povijest,


iz tajništva

život i rad svih šest franjevačkih provincija Konferencije: slovenske, zagrebačke, splitske, zadarske, sarajevske i mostarske.

Članovi komisije su: predsjednik fra Rus-sel Murry, član uprave Franjevačkog reda u Rimu; potpredsjednik, dr. fra Michael Calabria, franjevac iz SAD-a; fra Apollinaire Bahinda iz Konga, ali je i župnik u Izmiru u Turskoj; dr. Ricardo Burigna, profesor u Veneciji; dr. Lisa Giovannazzi Baltermi producentica iz Trenta (Italija); fra Praddeep Kalliath iz Indije; fra dr. Ivan Mucut iz Splita; fra dr. James Puglisi iz Amerike, ali živi u Rimu; dr. fra Iko Skoko iz Mostara i fra John Wong iz Malezije, a živi dje-luju u Singapuru.

Članovi Franjevačke komisije za dijalog susreli su se i s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom koji ih je upoznao s poviješću i djelovanjem te provincije.

ZAPISNIK SJEDNICE JKPMOFMČatež ob Savi, 27. siječnja 2017.

U mjestu Čatež ob Savi, u Sloveniji,28. siječnja 2018.,održana je redovita sjednica JKPMOFM. Nazočili su svi provincijalni mini-stri i tajnik Konferencije fra Robert Bahčić, te naš generalni definitor iz Rima, fra Ivan Sesar. Sjednica je započela u 9 sati.

Fra Miljenko Šteko, predsjednik JKPMOFM, predvodio je molitvu, pozdravio sve nazočne i zahvalio im na dolasku, a potom je predao riječ generalnom definitoru fra Ivanu Sesaru.

Nakon toga prešlo se na rad kako je bilo na-javljeno u dnevnom redu koji je bio suglasno potvrđen.

1. Generalni definitor fra Ivan pozdravio je nazočne u ime cijelog Generalnog definitorija koji je upravio završio tempo forte. Provincijale je obavijestio o događajima u Redu, spomenuv-ši osobito zahtjevnu pripravu za Plenarno vijeće Reda koje će se održati u Nairobiju od 12. do 28. 6. 2018.Fra Ivan je potom govorio o stati-stikama u čitavome Redu, spajanju provincija, ekonomiji, te suradnji s drugim franjevačkim Redovima i ograncima, posebno o suradnji gle-

de zajedničkoga franjevačkog učilišta u Rimu. Generalni definitor je potom govorio o smjerni-cama animiranja za 2018. i 2019. godinu: osluš-kivati, razlučivati i izlaziti. U godini 2019. bit će mnogo događanja glede dijaloga s muslima-nima (obljetnica susreta Franje i sultana); Nije izostao ni izvještaj o zajednici u Palestrini koja jednim svojim djelom egzistira i na području Konferencije, u Pazinu.

2. Plenarno vijeće redaBudući da su provincijali na svome prijaš-

njem zasjedanju izabrali predstavnike Konfe-rencije na Plernarnom vijeću reda – provinci-jala fra Marjana Čudena i fra Tomislava Šanka, franjevca iz zadarske provincije, fra Marjan je izvijestio Konferenciju o njihovu dosadašnjem radu. Pripremljena je socio-kulturološka anali-za zemalja u sklopu južnoslavenske franjevačke konferencije. Provincijali su u konstruktivnom razgovoru preporučili predstavnicima Konfe-rencije da posebno obrade karitativne djelatnosti provincija, rad s mladima (FRAMA), pastoral u dijaspori po svijetu, te pastoralne aktivnosti


iz tajništva

s obiteljima. Braća odgovorna za različita po-vjerenstava pri Konferencije trebaju poslati fra Marjanu potrebne informacije. Fra Marjan će svim provincijalima još poslati obrasce na koje će zajedno s definitorijima odgovoriti i tako po-moći u prikazu cjelovitije slike Konferencije i svih njezinih sastavnica.

3. Čitanje i usvajanje ZapisnikaNakon stanke, na kojoj su se provincijali po-

zdravili s generalnim definitorom koji je otputo-vao, nastavljena je redovita sjednica. FraRobert Bahčič pročitao je Zapisnik s prethodne sjedni-ce. Zapisnik je jednoglasno usvojen.

4. Zajednički susret SLAS i SLAN Fra Miljenko je upoznao braću provin-

cijale o susretu dviju Konferencija – SLAS – SLAN, kojaće se održati u Pragu od 22. do 26. svibnja 2018. Naša povezanost s Konferenci-jom SLAS jako je važna.

5. Izvješća pojedinih provincijala o radu njihovih povjerenstava

Fra Jozo Marinčić, povjerenik Konferencije za misije i evangelizaciju,izvijestio je susretu svojega povjerenstva u Sarajevu. Susret drži vrlo plodnim. U Tajništvo konferencije poslat će pismeno izvješće.

Fra Joško Kodžoman,povjerenik Konferen-cije za formaciju i studij,izvijestio je o novosti-ma i planovima u ovome povjerenstvu.

Fra Ilija Vrdoljak, povjerenik Konferencije za pravdu, mir i očuvanje svega stvorenog,izvijestio je također o događajima i planovima povjeren-stva. Nužnim drži veću suradnju s Institutom u Splitu, jer je fra Bože Vuleta ujedno tajnik ovo-ga povjerenstva pri Konferenciji.

Fra Andrija, povjerenik Konferencije za OFS, FRAMU, te duhovna zvanja, govorio je događajima povjerenstvu. Povjerenstvo pripre-ma i brošuru o zvanjima te prikladnu sličicu.

6. Pravilnici za pojedina radna tijela pri Konferenciji

Budući da je uloženo mnogo truda u izra-du Pravilnika za sva povjerenstva, provincijali su odlučili da se to tiska, zajedno sa Statutima Konferencije. Isto tako, izradit će se službeni

žigovi za konferenciju i pojedina povjerenstva. Prije toga, predsjednik konferencije konzultirat će se s latinistima oko službenoga nazivlja u konferenciji.

7. Financijski doprinos provincija do Konferencije

Tajnik i ekonom konferencije, fra Robert Bahčić izvijestio je provincijale o financijskome stanju konferencije. Provincijali su prihvatili iz-vještaj i pohvalili ekonoma na preciznom i savje-snom vođenju svakoga računa konferencije.

8. Službeni prevoditelj dokumenata reda pri Konferenciji

Fra Nikola Vukoja je nakon dugogodišnje službe prevoditelja u konferenciji, već na ra-nijim sjednicama, zamolio da se pronađe neki drugi brat koji bi to preuzeo. Provincijali su raz-govarali o ovoj važnoj službi i braći koja bi to mogla preuzeti. Nakon potrebnih konzultacija, provincijali se nadaju da će do iduće sjednice u Pragu imati novoga službenog prevoditelja.

9. RaznoProvincijali su razmotrili pristigle dopise i

predložili smjernice za potrebne odgovore. Fra Ilija Vrdoljak zadužen je pronaći predstavnika konferencije za susret PMOS-a u Gudalajari od 9. do 16. travnja 2018.

10. Datum i mjesto sljedeće sjednice JKPM OFM

Sljedeća sjednica održat će se u Pragu za vrijeme susreta dviju konferencija SLAS i SLAN,22.-26. svibnja 2018.

Zasjedanje je završeno zahvalnom molitvom u 12.15 sati.

Zapisnik vodio fra Robert Bahčič


IZ ŽIVOTA PROVINCIJE

SPLIT: PREDSTAVLJENA PROVINCIJSKA MONOGRAFIJA „GOSPODIN VAM DAO MIR“

U Pinakoteci Franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja u Splitu u ponedjeljak, 18. prosinca 2017., predstavljena je provincijska monogra-fija „Gospodin vam dao mir“. Monografiju su predstavili prof. dr. sc. fra Luka Tomašević, glavni urednik monografije, prof. dr. sc. Marko Trogrlić, prof. dr. sc. Branko Matulić i prof. dr. sc. don Ante Mateljan.

Na predstavljanju su bili nazočni mons. Ma-rin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i me-tropolit, dogradonačelnica grada Splita Jelena Hrgović, dekan KBF-a prof. dr. sc. fra Anđel-ko Domazet, ravnatelj Franjevačke klasične gimnazije u Sinju s pravom javnosti fra Blaž Toplak, provincijalna predstojnica Školskih se-stara franjevaka Splitske provincije s. Andrea Nazlić, predsjednik VAD-a Stipe Jukić i još oko stotinjak sudionika.

Kroz program je vodio mr. sc. fra Domagoj Volarević, a glazbeni dio animirao je Zbor fra-njevačkih bogoslova s Trstenika pod ravnanjem fra Frane Bosnića.

Na kraju predstavljanja mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, čestitao je provin-cijalu fra Jošku i braći franjevcima na izdanju monografije i zaželio da nastave neisrcpnu ka-rizmu sv. oca Franje živeći i svjedočeći suodnos evanđelja i kulture. Monografija pokazuje da je mnogo učinjeno, a isto tako da će i ova genera-cija nastaviti to djelovanje u skladu s karizmom sv. oca Franje. Na kraju je o. Nadbiskup čestitao

Božić, susret Boga i čovjeka, koji se očituje u slavlju rođenja Isusa Krista.

Pozdravna riječ provincijala fra Joška KodžomanaCijenjeni uzvanici, dragi naši prijatelji i po-

štovatelji umjetnosti i kulture!Imajući u vidu činjenicu da su prošla više od

tri desetljeća otkako se Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, posljednji put predsta-vila svekolikoj javnosti u cjelokupnosti svoga višestoljetnog postojanja, stvaranja i značenja, moram reći, da mi večerašnje predstavljanje nove monografije kao provincijalu predstavlja iznimnu čast i zadovoljstvo.

Ambiciozni i višegodišnji projekt, kako smo ga od početka zamislili, podrazumijevao je do-kumentiranje svih vrijednosnih, duhovnih i ma-terijalnih odrednica naše redovničke Zajednice. Cilj nam je pritom bio stručna evaluacija dopri-nosa Provincije u okvirima Katoličke crkve u Domovini i svijetu, na duhovnom, pastoralnom, kulturnom, znanstvenom, humanitarno-karita-tivnom polju.

Franjevačka je provincija Presvetog Otkupi-telja prisutna u čak šest hrvatskih nad/biskupija. Gledano zemljopisno od sjevera prema jugu, članovi Provincije djeluju na području grada Zagreba, te na prostoru zadarskog zaleđa, oko samostana u Karinu. Veliki dio grada Šibeni-


iz života provincije

ka s čitavim zaleđem, također je polje rada za naše fratre. Prostrano okružje samostana Viso-vac, počevši od ravnokotarskih župa do grada Drniša i okolice, već je stoljećima prostor na kojem naši fratri djeluju na duhovnom i sveko-likom kulturnom polju. Pored toga Grad Knin, s tisućama novo pridošlih katoličkih vjernika iz različitih dijelova Hrvatske i Bosne i Herce-govine, posljednjih godina predstavlja živo i perspektivno pastoralno polje rada. Pastoralni je rad Provincije od 1990-tih godina proširen i obogaćen posluživanjem župe Gračac i neko-liko obližnjih župa u Ličko-senjskoj biskupiji. Uza sve to naši su fratri kao duhovni pastiri sto-ljećima prisutni u gradovima Sinju, Imotskom, Vrgorcu, Omišu, Metkoviću, Makarskoj, te u brojnim okolnim župama. Prisutni smo i na oto-ku Braču, u pitoresknom mjestu Sumartin, gdje se smjestio naš drevni samostan, te u obližnjim župama Hvarsko-bračko-viške biskupije.

Kao poseban doprinos Provincije Katoličkoj Crkvi u Hrvata, istaknuo bih naš rad u misijama od Kanade i sjeverne Amerike do Njemačke, zahvaljujući kojem je sačuvana duhovna i kul-turna veza iseljenje i domovinske Crkve.

Opseg rada članova Provincije je vrlo širok, te obuhvaća evangelizacijsko-pastoralnu, znan-

stveno-prosvjetnu, kulturnu i humanitarnu dje-latnost. Uz naglašenu misionarsku djelatnost, većina braće ipak rade u neposrednom župnom pastoralu u Domovini, koji kao takav uz litur-gijsko-sakramentalna slavlja nudi i brojne mo-gućnosti za sva druga raznovrsna duhovna i ma-terijalna postignuća. Brojni članovi Provincije angažirani su i na odgojno-obrazovnom polju, kao osnovnoškolski, srednjoškolski ili sveuči-lišni nastavnici/profesori. Naravno, nepresta-no se pitamo postoje li i neka druga područja pastoralnog djelovanja, na kojima bismo, kao franjevci, mogli i trebali djelovati. Želja nam je, da se u budućnosti više i predanije posve-timo radu sa siromašnima, rubnima, mladima, starijima i bolesnima, iako su sve te kategorije ljudi do neke mjere već uključene u naš redoviti pastoralni rad i naša sveukupna redovnička na-stojanja.

S ciljem, dakle, da se što uspješnije predsta-vimo zainteresiranoj javnosti u bogato ilustri-ranom monografskom izdanju, okupili smo tim probranih stručnjaka i suradnika s područja zna-nosti i kulture, za koje smo smatrali da bi mogli doprinijeti uspješnom ostvarenju naših zamisli. Svima onima, koji su svojim tekstualnim prilo-zima obogatili i upotpunili Monografiju Franje-



vačke provincije Presvetog Otkupitelja, u ime Provincije najsrdačnije zahvaljujem na suradnji i svakovrsnoj pomoći.

Posebnu zahvalnost izražavam Uredničkom vijeću Monografije, na čelu s predsjednikom prof. dr.sc. fra Lukom Tomaševićem i dr. fra Antom Akrapom, tajnikom Uredničkog vijeća. Moja zahvala ide i grafičkom uredniku gospo-dinu Jakovu Borkoviću. Zahvaljujem i svima ostalima, koji su nam na bilo koji način pomo-gli kako bismo se predstavili u punom opsegu naših povijesnih i recentnih duhovnih i materi-jalnih postignuća.

U prigodi večerašnjeg predstavljanja, veliku zahvalu upućujem uvaženim predstavljačima, fra Luki Tomaševiću, glavnom uredniku, pro-fesorima Marku Trogrliću, Branku Matuliću i don Anti Mateljanu. Hvala im na odazivu i trudu! Hvala voditelju večerašnjeg kulturnog programa fra Domagoju Volareviću te našim bogoslovima, koji će glazbeno animirati ovo predstavljanje, pod vodstvo đakona fra Frane Bosnića! Hvala i osoblju samostana Gospe od Zdravlja na čelu s o. gvardijanom fra Jakovom Begonjom, na pomoći i prigodnom domjenku.

Još jednom sve vas pozdravljam, svima za-hvaljujem i želim ugodnu večer u toplini našeg doma – samostana Gospe od Zdravlja!

Dobro nam došli!

********************Prof. dr. sc. fra Luka TomaševićPreuzvišeni o. Nadbiskupe, mnogopoštova-

ni oče Provincijale, cijenjeni dekane KBF-a, ravnatelju Gimnazije, dogradonačelnice i svi vi prijatelji!

Evo je, konačno, došao trenutak da pred vas stavimo novu monografiju Provincije pod na-slovom: „GOSPODIN VAM DAO MIR. FRA-NJEVAČKA PROVINCIJA PRESVETOGA OTKUPITELHJA“ koju je zatražio Definitorij Provincije i osnovao Inicijativni odbor za nje-zinu izradu. Svoj 1. sastanak odbor je održao u samostanu o. Ante Antića na Trsteniku, 4. stu-denog 2013. Poslije rasprave o monografiji i o njezinoj koncepciji, izabrani su bili Predsjednik i Tajnik Odbora: fra Luka Tomašević, predsjed-

nik, fra Ante Akrap. Predsjedniku je povjereno da saziva sjednice Odbora i da im predsjeda

Na svojoj 1. sjednici od 11. studenog 2013. go-dine, bila je utvrđena svrha Monografije a to je:- na vidjelo iznijeti franjevačku prošlost koja

se temelji na radu za Boga i narod,- omogućiti da čitanje prošlosti bude svima za-

log sadašnjosti i priprema puta za budućnost.Rad je trajao nešto više od tri godine i Mo-

nografija je ugledala svjetlo dana u petak, 23. lipnja 201 7.

Uz urednika, na njoj je radilo 40 autora, dva lektora i dva korektora, uz grafičko osoblje i fo-tografe.

Na prvome mjestu valja zahvaliti dragome Bogu, a potom svim suradnicima i autorima na trudu i radu, a posebice o. Provincijalu koji je rad zdušno pratio, a potom članovima Odbora od kojih su čak dvojica umrli: fra Vicko Kapita-nović i dr. fra Bruno Pezo, i nadasve tajniku fra Anti Akrapu. Posebnu zahvalu zaslužuje grafič-ki urednik dr. sc. Jakov Borković i njegovi su-radnici fotografi Ljudevit Blagec i Zoran Alaj-beg. Valja zahvaliti i gotovo svim ondašnjim gvardijanima na ugodnim i kulturnim prima-njima prigodom pohađanja radi fotografiranja i razgledanja arhiva i knjižnica.

Posebna zahvala ide i našemu nadbiskupu mons. Marinu Barišiću koji s ponosom ističe da su upravo franjevci ostavili duboki duhovni, pa-storalni i kulturni trag na području splitske nad-biskupije, kao i u hrvatskom narodu, ne samo u zemlji već i kao misionari po svijetu.

Nadasve zahvaljujem provincijalu fra Još-ko Kodžomanu koji je i osobno dao doprinos da se kroz ovo djelo naša Provincija predstavi svekolikoj javnosti u kompleksnosti svoga više-stoljetnog postojanja, aktualnog značenja i rada te planiranja za budućnost. Fra Joško posebice naglašava želju da se u budućnosti njegovi fra-njevci više i predanije posvete radu sa siromaš-nima, rubnima, mladima, starijima i bolesnima.

Smatram vrijednim istaknuti nekoliko činje-nica koje proizlaze iz Monografije:

- prvo, franjevci naše Provincije živjeli su skromno svjesni svoga dostojanstva i hrvatskog identiteta skrbeći o svojim župljanima kao o



svom narodu i svojoj baštini, ali i o svojoj bole-snoj braći i studentima, to jest svome podmlat-ku u samostanima. To ih nikako nije ometalo da se bore protiv svakog čina koji je protivan istin-skoj kršćanskoj vjeri i dobrobiti naroda ili, kako su oni znali govoriti, “sve za Boga i narod”.

- drugo, načini pastoralnog rada su se kroz vrijeme mijenjali, ali su fratri uvijek na-stojali na narod utjecati propovijedima koje su bile autentična tumačenja evanđelja te istin-skim svjedočenjima životnog trenutka. U tom segmentu događaju se vidne promjene poslije Drugog vatikanskog koncila kada se prenošenje i tumačenje evanđelja dovodi u sklad s vreme-nom i prostorom aktualnog života. To je vrijeme otvaranja Crkve.

- treće vrijedno je naglasiti doprinos fra-tara u Domovinskom ratu kada su pratili svoj narod u progonstvo, ali i obilazili prve crte bo-jišnice duhovno skrbeći za hrvatske branitelje i organizirali karitativnu pripomoć za izbjeglice i prognanike. I tako stižemo do današnjice koja nam svima postaje izazov jer se način života i mentalitet brzo mijenjaju, a utjecaj zapadnog materijalizma i profita je postao veoma izazo-van kako za narod, tako i za franjevce. U svemu nas posebno zabrinjava demografska slika koja nikada kroz našu povijest nije bila lošija.

Eto, o tome svjedoči ova knjiga: GOSPO-DIN VAM DAO MIR. MNOGRAFIJA PRO-VINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA. Stoga Vam svima želim ugodno čitanje kako bi svi shvatili značenje franjevačkog gesla „Za Boga i narod”! Hvala!

********************Prof. dr. sc. Marko Trogrlić Po mojem sudu kao povjesničara tri su te-

meljna bloka u povijesnom hodu Franjevač-ke Provincije Presvetog Otkupitelja, te časne Ustanove Katoličke Crkve, Franjevačkog reda i Hrvatskog naroda. Svima njime ona, naime, na svoj specifičan način pripada. Ovdje ćemo nastojati ukratko ih prikazati.

Prvi povijesni blok bio bi onaj od njezina utemeljenja, tj. osamostaljenja, južnog dijela

nekadašnje majke provincije Bosne Argenti-nae, pa do sloma Mletačke Republike konce 18 stoljeća . Naime, dekretom “Inter gravissi-mas” općeg komesara Reda fra Josipa Mari-je od Ebore određeno je 1735. da se od jedne provincije stvore tri: Provincija Bosne Srebrne pod turskom vlašću, Provincija sv. Ivana Kapi-strana u Hrvatsko-ugarskoj državi i Provincija sv. Kaja pape i mučenika na području Mletačke Republike. Tako je rođena Provincija sv. Kaja a koja je promijenila 1743. god. ime u Presvetog Otkupitelja. U dekretu od 1735. god. naglaše-no je kako će joj pripasti Hercegovina i dijelovi zapadne Bosne do rijeke Rame kad se ti krajevi oslobode od turske vlasti - ali do toga nije doš-lo. U vrijeme diobe Provincija Presv. otkupite-lja imala je tada devet samostana: sjedište joj je bilo u Šibeniku, u samostanu sv. Lovre. Njezin rast zaustavljen je krizne 1768. god. kad je Mle-tačka Republika zabranila primanje novih no-vaka u Red. To će nešto kasnije biti ublaženo i dopustit će se primanje kandidata u novicijat, a ukinuće ove zabrane deset godina kasnije, omo-gućit će provinciji nastavak života.

Drugi povijesni blok bio bi onaj nakon ne-stanka Venecije 1797. pa do konca habsburške vladavine našim krajevima 1918. godine. Vri-jeme je to koje obuhvaća period i kratkotrajne prve austrijske vladavine (1797.-1806.). tada su osobiti žive aktivnosti franjevaca u pokretu za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, na čemu je osobito radio fra Andrija Dorotić (+ 1837.). Slje-deća francuska okupacije (1806.-1813.) donijet će sobom ugrozu i neizvjesnosti. Više franjevaca bit će osuđeno na smr, god 1807. biti će Provin-ciji oduzet je samostan Živogošće, druge će pak zauzeti vojska. Burna je i teška bila francuska bezbožna okupacija. Nakon odlaska Francuza, pod novo austrijskom upravom (1814.-1918.) Provincija se prilagođava novom sustavu u ko-jem država, u duhu jozefinističke tradicije, želi u potpunosti kontrolirati Crkvu i njezine Ustano-ve. God. 1888. provincijalat je prešao iz Šibeni-ka u Split. Devedesetih godina XIX. st. počeo je iz Rima pokret za obnovu zajedničkog života u Redu (vita communis) što je dovelo do unutraš-njih borbi, ali je obnova unutar Reda pa onda i Provincije prihvaćena. Bečki Državni vjeroza-konski fond pomaže i obnovu i podizanje novih



župnih kuća i crkava. Osobito spomena vrije-dan je osnutak prve javne gimnazije na hrvat-skom jeziku u Sinju 1854. pod nazivom Javno više he’rvatsko gimnazije u Sinju pod upravom oo. franjevaca Prisv. Odkupitelja koja će steći slavu upravo kao prva gimnazija na nastavnom hrvatskom jeziku u Dalmaciji. Spomena je vri-jedan onda i rad brojnih znamenitih franjevaca u hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji, osobito onih iz ove Gimnazije, poput fra Ante Konstantina Matasa, fra Šimuna Milinovića, fra Špira Tomića, fra Josipa Grupkovića, itd., itd. Hrvatska svijest i hrvatski jezik u njih i oko njih odlikovali su ove naše velikane duha i misli pa im naš hrvatski jug ostaje trajno zahvalnim jer su sebe i svoje sile ugradili u izgradnju moderne hrvatske nacije.

Treći blok povijesnog hoda otpočinje slo-mom Haburške Monahije te početkom života u novoj državi SHS (Jugoslaviji), nastaloj 1918, a nastavlja se u drugoj, komunističkoj Jugo-slaviji, i traje još i danas u samostalnoj hrvat-skoj državi Republici Hrvatskoj. Tako u prvoj karađorđevićevskoj Jugoslaviji dolazi do krize zbog tzv. žutog pokreta, koji je bio usmjeren protiv celibata. Zbog toga je nekoliko članova apostatiralo, no najveća većina je odoljela tom zavodničkom pokretu, iniciranom od Beogra-da pod tobožnjim geslom pokretanja tzv. „na-rodne Crkve“ i „narodnog klera“. U Zagrebu je osnovan 1932. godine novi samostan Majke Božje Lurdske . No, općenito uzevši, Provinci-ja je dijelila mučne udarce nanesene hrvatskom narodu od jugoslavenskog karađorđevićevskog režima. I s radošću je dočekala njegov slom te proglašenje Hrvatske Države dijeleći one osje-ćaje koje je izrazio i blaženi kardinal Stepinac kad je rekao da bi bio ništarija a da nije osje-ćao i suosjećao sa svojim narodom, i njegovim bilom… u njegovim osjećajima radosti zbog ostvarenja viševjekovna sna, unatoč bolnim ra-zočarenjima i promašenim potezima kojemu je svjedočio, pa tako i njezinu slomu u nevoljama, tegobama i vihoru Drugoga svjetskog rata i nje-gova završetka. Taj je rat ostavio duboke rane u ovoj zajednici: 44 njezina člana su ubijena, a 48 ih je završilo u logorima i zatvorima, više ih je izbjeglo u tuđinu… Mnoge župne su crkve i kuće uništene, samostani devastirani, imanja

oduzeta, školama ukinuto pravo javnosti. Na-kon Drugoga svjetskog rata, u novim i Crkvi nesklonim društveno-političkim prilikama, fra-njevci su prihvatili nemilu stvarnost, dijeleći s pukom i Crkvom Božjom i zlo i dobro. Nakon prvih demokratskih izbora, osamostaljenja Hr-vatske i njezina međunarodnoga priznanja, ot-počela je velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i Domovinski rat: okupirana je gotovo trećina Provincije, oštećene ili do temelja sruše-ne brojne crkve i župske kuće. Franjevci dijel sudbinu hrvatskog puka, prognana i raseljena, da bi se s njime, nakon oslobođenja 1995. god. vratili na svoja ognjišta. U hrvatskoj slobodi i neovisnosti, krvavo stečenima, ovaj je zajedni-ca tako doživjela konac XX. i početak XXI sto-ljeća. I danas je tu, poput riječi one naše pjesme: Mi smo tu odavno...

Da, ona je tu odavno, u njoj žive i djeluju redovnici – svećenici, naši fratri. Monografije koju večeras imamo pred sobom i koju pred-stavljamo njezina je rekao bih osobna karta, njezin Matični list, dubinski portret njezina bića i žića. To je zajednica – da istaknemo samo one najvažnije iz starijih razdoblja, jednog fra Lo-vre Šitovića, fra Filipa Grabovca, fra Andrije Kačića Miošića, fra Tome Babića itd.

To je zajednica i onih koji su ugradili sebe u borbu za prava hrvatskog naroda, njegova je-zika i položaja, u borbu protiv i autonomaša i velikosrba, a za sjedinjenje s Hrvatskom, uvi-jek naglašavajući svoje vjersko opredjeljenje. U tome su prednjačili sinjski nastavnici fra A. K. Matas i fra Jakov Grupković (+ 1911.). Prema nekima, upravo u sobi fra Š. Tomića u samo-stanu na Dobrome u Splitu, rodila se misao o pokretanju Narodnog lista. To je zajednica fra Stjepana Zlatović (+ 1891.), i fra Luje Maruna (+ 1939.) uvjerenih da naša zemlja čuva nepisa-nu hrvatsku povijest. To je majka provincija u kojoj je djelovao fra Josip Olujić (+) i fra Ante Jadrijević (+ 1974.), i fra Jure Radića (+ 1990.), koji je osnovao i institut “Planina i more”. Za-jednica kojoj je pripadao i jedan fra Ivan Mar-ković (+ 1910.), i fra Roko Rogošić (+ 1963.), i fra Ante Crnica (+ 1969.), i fra Karlo Kosor (+1982.), i fra Stanko Petrov, i fra Jozo Soldo (+2005.), i fra Vicko Kapitanović (+2014.).



Svakako valja istaknuti i pisce -teologe oko NOVE REVIJE kakvi su bili fra Petar Grabić (+ 1963.), fra Karlo Eterović (+ 1935.) i fra Božo Vuco (+ 1984.). Veličina kakvu se u teološkim i znanstvenim crkvenim krugovima rijetko viđa bio je i fra Karlo Balić – marljivi službenik Crkve i Reda, najprije u makarskoj, a zatim u Rimu kao profesor, kao predsjednik Komisije za kritičko izdanje djela bl. Ivana Duns Skota u kojoj je radila “rimska Balićeva kolonija” s više članova upravo ove Provincije. On je utemeljio i Papinsku međunarodnu Marijansku akademi-ju u Rimu koju je osobito obilježilo djelovanje neumornog fra Pavla Melade, vjernog Balićeva suradnika i pomoćnika.

Godine 1828. utemeljeno je provincijsko je-dinstveno bogoslovno učilište s prve dvije godi-ne studija u Šibeniku i druge dvije u Makarskoj. Da bi se god. 1907. cijela bogoslovija sjedinila u Makarskoj, djelujući tamo sve do g. 1999.: do tada kao područni studij Katoličkog bogoslov-nog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a zatim, udružena s Teologijom u Splitu, postala jednim od utemeljitelja Katoličkog bogoslovnog fa-kulteta Sveučilišta u Splitu. Ova je Provincija 1927. godine osnovala tiskaru “Kačić” u šiben-skom samostanu sv. Lovre, osnovala časopis Službu Božju (od 1961. god.), a 1967. pokrenu-la znanstveni godišnjak Kačić , uz koji je 1978. pokrenut niz “Knjižnica zbornika KAČIĆ” u kojem je do danas izišlo 45 svezaka. U ovoj je provinciji živio i radio i sveti redovnik fra Jo-sip Glunčević (+ 1839.), propovjednik, dostojan Bossueta - kako se izrazio maršal Marmont - koji je 1806. god. Neki su od njezinih članova postali i biskupi: fra Alojzije Skakoč (+ 1842.), fra Ivan Topić (+ 1868.), fra Paškal Vujčić (+ 1888.), fra Šimun Milinović (+ 1910.). Neki su od njih podnijeli na pravdi Boga teše zatvorske torture komunističkog režima poput učenog fra Petra Grabića ili mojeg nekadašnjeg studenač-kog župnika fra Julijana Ramljaka. Konačno, sin ove Provincije je i časni Sluga Božji naš ve-liki o fra Ante Antić, dobri otac Antić!

Sve je to našlo mjesta na stranicama ove im-presivne knjige, bogate riječju i slikom. Njome je simbolički zatvoreno jedno razdoblje kojemu je simbolički ugaoni kamen bila 300. obljet-

nica čudotvorne pobjede izmoljene od Majke od Milosti, Čudotvorne Gospe Sinjske (1715.-2015.). Taj je prag Provincija prekoračila i ulazi u nove izazove dvadeset i prvog stoljeća. Ova knjiga je svjedokom njezina povijesnog hoda, ovdje kratko naznačena, a u ovoj knjizi obila-to i opisanog i oslikanog. O drugim sadržajima kojima je ona obogatila naš narod i Crkvu, će više kazati ostale moje kolege za ovim stolom. Tko se time bude bavio morat će posegnuti za ovom knjigom. Mnogima će iona biti pratiljom. Ona je spomenik povijesnog, sjedinjen s onim duhovnim, specifično – onim katoličkim i fra-njevačkim.

U tom duhu i s naglascima, ništa nam drugo ne preostaje nego zaželjeti ovoj knjizi da bude korištena što više i što češće. A ovoj Provinci-ji i svim njezinim članovima, i svim njezinim domovima i ustanovama, njezinim poslovima, i svim njezinim planovima i željama, za vremena koja su prošla neka bude jedno veliko HVALA, a za vremena koja nadolaze, za našu Crkvi u za naš narod, i za Franjevački red: neka Gospodin udijeli svoj blagoslov, neka Gospodin dade svoj mir. Doista, Gospodin Vam dao mir! Jer, On je mir naš! Hvala Vam lijepa na pozornosti

***********

Prof. dr. sc. Branko MatulićPoglavlje Kulturno blago Provincije prote-

že se od 313 stranice do 468 stranice i podijelje-no je u 9 zasebnih članaka:

1. Provincija u književnom zrcalu - autora dr. sc. Ivana Boškovića

- pisana riječ je bila jamac ne samo očuvanja reda, provincije već čitavog povjerenog naroda.

- izdvojeni su najistaknutiji autori koji su dali svoj književni doprinos u rasponu od fra Matije Divkovića, preko fra Filipa Grabovca i napokon fra Andrije Kačića Miošića čiji je Razgovor ugodni naroda slovinskoga postao referentna kulturna točka u intelektualnom ra-zvoju svakog žitelja Dalmacije gotovo sve do drugog svjetskog rata. Poduži niz književnih stvaralaca nastavlja se pri čemu ćemo spomenu-ti samo neke, fra Stanka Petrova, Andriju Doro-tića, Ivana Markovića i brojne druge franjevce



kojima je izgovorena i pisana riječ glavno sred-stvo promicanja teološke, ali i književne misli do današnjih dana.

2. Arhitektura u Provinciji Presvetog Ot-kupitelja- autorice dr. sc. Darke Bilić

U ovom poglavlju koncizno su pobrojana sva arhitektonska ostvarenja, crkve i naročito samostani koji su izgrađeni pod krilom Provin-cije Presvetog Otkupitelja u rasponu od Karina preko Knina i Šibenika, do Splita, Sinja, Omiša, Imotskoga, Makarske, Živogošća i Zaostroga i napokon dva otočka onog riječnog na Visovcu i morskog u Sumartinu na Braču. U graditeljsko povijesno-umjetničku stilsku analizu uključen je i samostan u Zagrebu. Kako sama autorica kaže „Premda ih karakterizira načelo raciona-lizacije graditeljskih i dekorativnih formi, oni su duboko vezani uz lokalnu arhitektonsku tra-diciju. Ti arhitektonski spomenici izraz su neu-morne snage da se obnovi porušeno, zapaljeno i opljačkano, ali i da se, poštujući franjevačka obilježja skromnosti i čistoće, poda ukras zavi-čaju.

3. Arheologija u Provinciji - napisao je aka-demik Nenad Cambi

Ovaj članak presjek je arheoloških aktivnosti na području cetinske krajine gdje su franjevci ove Provincije dali nemjerljiv doprinos. Od po-četnih amaterskih nastojanja fra Stjepana Zla-tovića do značajnog doprinosa fra Luje Maruna utemeljitelja Hrvatskog starinarskog društva kao i Muzeja hrvatskih arheoloških spomeni-ka, sve je to rezultiralo vrlo značajnom Arhe-ološkom zbirkom u franjevačkom samostanu u Sinju u kojemu je prikupljeno i prezentirano iznimno važno arheološko blago vezano uz an-tički Osinij, današnji Sinj i susjedni Aequum, današnji Čitluk. Istraživanjem, prikupljanjem te ne manje važno i edukacijom, franjevci su, a tu svakako među braćom valja spomenuti dopri-nos fra Josipa Ante Solde, spašavali arheološku i povijesnu građu koja bi bez njih sigurno pro-pala.

4. Rukopisne liturgijsko-glazbene knjige (od 17. do19. st.) - autorice prof. dr. sc. Hane Breko Kustura

Uz sve druge oblike kulturno-umjetničkog djelovanja Provincije, glazba zauzima posebno

važno mjesto. Ona je logos s dodanom vrijed-nošću, oplemenjeni milozvuk koji dvostruko moli. Stoga su brojni artefakti liturgijsko-glaz-benih rukopisa,ravnomjerno raspoređeni po či-tavoj Provinciji, koji dokazuju koliko je glaz-beni izričaj franjevačkom redu bio važan i da je išao uvijek u skladu s vremenom. Gregorijan-sko a capela pjevanje vrlo brzo nadopunjuje in-strumentalna orguljska pratnja o čijoj važnosti svjedoči i graditelj orgulja jedno vrijeme i sam frata, Petar Nakić. Brojna glazbeno školovana braća po povratku iz poglavito Italije i drugih zemalja, unaprjeđivala su liturgijsko pjevanje, naravno nikada ne zanemarujući i pjevanje na hrvatskom jeziku. Tomu svjedoči i Misa na Harvatski jazik, najstarija pjevana misa na hr-vatskom jeziku.

5. Glazbena baština u 20. stoljeću koju pot-pisuje fra Stipica Grgat

U ovom članku podrobno se opisuju sve glazbene aktivnosti Provincije kroz dvadeseto stoljeće u okviru kojega se pregledno prezenti-ra doista dojmljiva liturgijska, ali i svaka druga glazbena aktivnost. Posebno se osvrće i na novi pristup u liturgijskoj glazbi nakon Drugog vati-kanskog koncila kada i duhovna šansona dobija svoje mjesto u misnim slavljima s velikim utje-cajem na ulogu pučkog pjevanja. Unatoč tomu brojni glazbeni stvaraoci daju svoj klasično-su-vremeni umjetnički doprinos glazbenom izriča-ju Provincije, a spomenuti je Papandopulo-Kne-žević-Bujatovu Kantatu Gospi od Zdravlja, Klobučarovu Smrt sv. Franje, Sunko-Soldinu Zlato Gospine milosti, Marović-Mateljano-vu Zdravo Majko milosti. Nije zanemariv ni glazbeni doprinos autora ovog članka. Bilo ne-pravedno ne spomenuti i fra Stipicu Grgata koji je stvorio referentnu točku u ovom samostanu.

6. Likovna umjetnost u Provinciji – autor akademik Radoslav Tomić

Minuciozna raščlamba bogate likovne, sli-karske i kiparske baštine na području Provinci-je koja nas kronološki vodi od slikarstva kasne gotike Nikole Valdanova preko renesanse Jurja Čulinovića do baroknih pala Baldasarea D-ane i brojnih drugih među kojima se opusom poseb-no ističe Filippo Naldi. Likovnost nije tek puka vještina baratanja likovnim tehnikama. Ona je



sve to, ali još i više sredstvo komunikacije pre-ma transcendentnom, čudesan svijet simbola koji na sebi svojstven način naviještaju evan-đelje. Stoga je likovna baština bogata i brojna unatoč političkom i ekonomskom trenutku koja dugo vremena nije bila naklonjena većem dijelu teritorija Provincije. U skladu s mogućnostima, oplemenjivanje enterijera crkava i samostana nikada nije prestalo pa su tako kiparska djela brojna, osobito oltari, drveni i mramorni koji su resili franjevačke bogomolje. Među altaristima tu je neizostavna botega obitelji DallAKVA, ali i brojni drugi među kojima valja svakako spo-menuti i Meštrovićev doprinos u Biskupijskoj crkvi Naše Gospe. Ovaj samostan je poseban jer je po svojim gvardijanima uspio angažirati Ivu Dulčića za fresku Krista Kralja.

7. Crkveno ruho – potpisuje Ivana Svedru-žić Šeparović

Vrlo često zanemaren, ali ne manje važan izričaj primijenjene likovne umjetnosti jesu primjerci liturgijskog ruha koja svojom bogato vezenom dekorativnošću tek površnom pozna-vatelju odskaču od jednostavnosti franjevačkog habita. Jer ono što je najbolje i najvrjednije daje se na prinos Bogu Stvoritelju. U tome se krije simbolika vrijednosti i važnosti ruha koje je u izravnom doticaju sa liturgijskim činom s kojim čini jedinstveno suglasje u materijalima, boja-ma i oblicima. Dotičući tek ponajbolje primjer-ke, autorica s pravom ističe da tek predstoji pra-va valorizacija ovog fragilnog, ali neizostavnog dijela baštine.

8. Liturgijsko posuđe u crkvama i samo-stanima Provincije – autorice dr. sc. Zoraide Staničić

Na istim postavkama stoji i razvoj liturgij-skog posuđa, votivnih artefakata i procesio-nalne oprema. Plemenita oprema je i stvarno i simbolički najvrjedniji dio liturgijskih prostora, a još više liturgijskih čina. Tu dolazi do tran-supstancije, misterija pretvorbe i otajstva vjere koja zaslužuje najdragocjenije što čovjek može iz utrobe zemlje iznjedriti, zlato, srebro, drago i poludrago kamenje, a sve kako bi se istaljena, u vatri pročišćena i oplemenjena misao usmjerila prema Kristu Otkupitelju. Često su ti artefakti skriveni i pohranjeni, a autorica nam ih iznosi

na vidjelo ukazujući na bogatstvo stilova, obli-ka i likovnih minijaturnih figuralnih i dekora-tivnih prikaza ukazujući na njihovo podrijetlo, autore, radionice i naručitelje te apostofirajući muzejske zbirke diljem Provincije koje se skrbe za ovo baštinsko blago.

9. Listovi i časopisi u Provinciji – zajednič-ki uradak mr. sc. Dubravke Dujmović i fra Duje Jukića.

Prema onoj ...što nije zapisano nije ni izreče-no... kao da se rukovodila Provincija svih ovih godina od svoga utemeljenja 1735. godine. Pro-vincija nije samo akribično prikupljala pisano blago u svojim samostanskim knjižnicama, već je počela i s vlastitim izdavaštvom koje je ti-jekom vremena postalo iznimno značajno kako brojnošću tako i sadržajem. Dovoljno je samo nabrojiti izdanja poput Nove revije, Gospe sinj-ske, Službe Božje, Marije, Kačića, da se shvati koju je ulogu Provincija odigrala na prosvjeti-teljskom, teološkom, književnom, pastoralno-katehetskom, informativno-polemičkom planu i općenito kulturnom kulturološkom planu. Ako se tome pridodaju brojna druga povremena i stalna izdanja vezana uz pojedine župe i samo-stane, onda je jasno da se radi o iznimno opsež-noj pisanoj građi koja je danas i sama predmet istraživanja, evaluacije i valorizacije.

Zaključno - OFMORDO - Rad Provincije resi vrlo jasno defi-

nirani ustroj i velika disciplina kako bi se opće-nito ostvarila ovakva dostignuća, uključujući i ovu monografiju.

FRATRUM - Danas je u totalno individuali-ziranom svijetu koji toliko inzistira na vlastitoj posebnosti do te mjere da smo u tome postali svi slični bolje rečeno bezlični prava je drago-cjenost živjeti u zajednici, podnositi jedni dru-ge, svjesno se odreći dijela vlastite slobode po-put Krista koji se obukao smrću da bi mi živjeli. To je snaga braće u redu.

MINORUM - Po djelima, po postignućima, po trajanju, po doprinosu zajednici, narodu, Cr-kvi kad se za red kaže mali, misli se na veliki, veći, najveći.

***********



Prof. dr. sc. don Ante MateljanPozdrav ocu provincijalu, braći franjevcima

i svima nazočnima, no prije svega čestitka au-torima i urednicima ove zaista monumentalne knjige koja će, siguran sam, ostati trajan spome-nik života i djelovanja Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja.

Počašćen sam što sam zamoljen progovoriti nekoliko riječi o IV. dijelu ove monografije, koji obuhvaća sedamdesetak stranica, od 467. do 525. stranice, nosi zajednički naslov Znanstve-no-prosvjetna djelatnost, te sadrži više poglav-lja. To su (1) Školsko-odgojni zavodi FPPO (dr. fra Jure Brkan); (2) Studij filozofije u provinciji (dr. fra Ante Akrap i dr. fra Ante Vučković), (3) Studij teologije (dr. fra Dušan Moro), (4) Pro-svjetiteljska djelatnost (dr. fra Josip Grbavac), (5) Fra Karlo Balić i njegov rimski krug (dr. Dinko Aračić), te (6) Franjevci i očuvanje stvo-renoga (dr. Ana Jeličić).

Odmah treba naglasiti da je ovaj dio, mada vrlo važan, doista sažet, te prikazuje spome-nute teme samo u kratkim crtama, odnosno na malo stranica. Ipak, ono što nalazimo napisano, te ilustrirano fotografijama dokumenata i oso-ba, dovoljno je da nas uputi u mnogostruku i za naše krajeve značajnu znanstvenu i prosvjetnu djelatnost franjevaca ove Provincije.

Tome odmah valja nadodati dvije napomene: Prva se odnosi na činjenicu da je u monografi-ji znanstveno-prosvjetna djelatnost obrađivana ne samo u ovom dijelu nego i u ostalima. To se pogotovo odnosi na II. dio naslovljen Evangeli-zatorsko pastoralna djelatnost gdje je prikazan život i djelovanje pojedinih samostanskih za-jednica, u kojima se je kroz povijest odvijala, ili se danas odvija također i znanstveno-prosvjetna aktivnost, pogotovo tamo gdje su postojala viso-ka učilišta, odnosno škole. Uz to treba istaknuti i III. poglavlje, Kulturno blago Provincije, bu-dući da je kulturna baština, bila ona književna, glazbena, likovna, liturgijska ili arhitektonska, usko vezana uz znanstvenu i prosvjetnu djelat-nost. U stvari, upravo ta baština svjedoči o traj-nim naporima brojnih franjevaca oko uzdizanja duha, znanja te kršćanskih i ljudskih vrednota u narodu u kojemu su djelovali i djeluju. U tom dijelu ističem dva poglavlja, onaj o književnom

djelovanju (“Provincija u književnom zrcalu”, str. 317-331) te “Listovi i časopisi u Provinciji” (str. 449-463), koji pisanom riječju i ilustracija-ma prikazuju bogatstvo književne baštine ali i aktualnoga truda oko uzdizanja vjernika u po-znavanju vjere i podizanja svijesti o svojoj kr-šćanskoj, katoličkoj i hrvatskoj pripadnosti.

Druga napomena se odnosi na opširnu Li-teraturu, devet stranica u dva stupca, u kojoj su među ostalima navedeni radovi posvećeni istraživanju znanstvene i prosvjetne djelatno-sti franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja. Već na prvi pogled se vidi kako u tome posebno mjesto zauzimaju fra Josipo Soldo i fra Vicko Kapitanović, ali i fra Jure Brkan, fra Gabrijel Jurišić i fra Jeronim Šetka, uz brojne druge au-tore radova o pojedinim temama, događajima i osobama, razasutim po zbornicima i znanstve-nim časopisima objavljenim u domovini i po svijetu.

U ovom posve sažetom prikazu IV. dijela monografije, iz obilja materijala za ovu prigo-du moguće mi je navesti samo nekoliko općih uvida, te se osvrnuti na neke pojedinosti. U (1) poglavlju Školsko-odgojni zavodi prikazan je razvoj školstva u Provinciji, i to pod dva vida, s jedne strane samostanskih škola iz kojih su se kasnije razvile i vrlo značajne institucije, poput Klasične gimnazije u Sinju, a s druge strane od-gojnih institucija, poput sjemeništa, novicijata i klerikata. U bitnom, naglasak je na pripravi za redovnički život kroz niže i srednje škole, pripravi na redovničke zavjete, te pripravi na pastoralno djelovanje u učilištima gdje se je po-učavalo praktično bogoslovlje, pogotovo kazui-stika, zatim moralno i spekulativno bogoslovlje.

Ovo poglavlje se zapravo preklapa sa slje-deća dva, koja govore o nastanku i razvitku (2) studija filozofije (3) i studija teologije u Pro-vinciji, od 1699. do 1999. godine, odnosno od početaka do osnutka Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Ne samo istraži-vačima nego i svima koje zanima naša domaća crkvena, nacionalna i kulturna povijest, ovi pri-kazi će otvoriti vrata za upoznavanje truda oko održavanja i unaprijeđenja studija u povijesnim mijenama, uputit će ih barem u kratkim crtama u razvoj sustava studija filozofije i teologije u



Provinciji, te iznijeti na vidjelo brojne franjev-ce, profesore filozofije i teologije koji su već od 18. stoljeća za te službe bili školovani u Italiji, Mađarskoj i kasnije u Austriji, a koji su ujedno bili navjestitelji vjere i kulturni djelatnici. Tu je pružen i sažet pregled značajnijih radova koji tvore dio naše crkvene, kulturne, filozofske i te-ološke baštine.

Tom izlaganju slobodno možemo pridruži-ti i (5) poglavlje o jednom od najznamenitijih članova ove Provincije, fra Karlu Baliću i nje-govom “rimskom krugu”, koje je napisano zani-mljivo, pregledno i dojmljivo, osobito za onoga tko se bavi teološkom misli. Fra Karlo Balić je, što je vjerujem svima poznato, najprije zaslužan za promicanje autentične misli bl. Ivana Dunsa Škota, a uz to i za razvoj suvremene mariolo-gije. Dovoljno je pogledati izlaganja i rasprave oko marijanskih dogmi u Mariološkoj akade-miji, te pripravljanje puta proglašenju dogme o Marijinom uznesenju na nebo. U konačnici, priznanje Balićevu radu odao je i bl. papa Pavao VI. a sv. Ivan Pavao II. Ivana Duns Škota pro-glasio je blaženikom.

U (4) poglavlju Prosvjetiteljski rad prika-zana je osobita vrsta franjevačkog “terenskog rada”, te poučne i duhovne pisane riječi uprav-ljene “težacima i čobanima”, s nakanom da se u vjeri pouči i osvijesti narod, te da se potakne privredni i društveni napredak. Zanimljiva su i vjerojatno slabo poznata franjevačka nastojanja oko poboljšanja poljoprivrede i stočarstva na dalmatinskom kršu, ljekarničko djelovanje kroz sastavljanje ljekaruša, te vođenje seoskih zadru-ga. Do 19. stoljeća franjevci vode preko 50 puč-

kih škola, koje su bile mjesto i način buđenja i jačanja kršćanskoga duha i nacionalne svijesti.

Zaključno poglavlje četvrtog dijela (6) Fra-njevci i očuvanje stvorenoga, kroz uvid u nasta-nak i djelovanje dviju suvremenih franjevačkih institucija okreće pogled iz prošlosti kroz sa-dašnjost u budućnost. Prva je Planina i more, životno djelo dr. fra Jure Radića koji je kroz “Malakološku zbirku” u Makarskoj i “Botanič-ki vrt” u Kotišini, podcrtao izvorni franjevač-ki duh odnosa prema prirodi kao tragu i otisku Stvoriteljevu. Druga je institucija “Franjevački institut za kulturu mira” koji, na donekle dru-gačiji ali itekako potreban, socijalno zauzet način promiče ne samo franjevačke, nego opće humane vrednote mira, pravednosti, društvene solidarnosti i poštivanja stvorenoga, što se vidi u temema koje obrađuje na znanstvenim skupo-vima te aktivnostima koje poduzima zajedno s crkvenim i društvenim institucijama, slobodno možemo reći upravo na tragu onoga za što se zalaže i sadašnji papa, Franjo.

I na kraju, ne mogu a da se ne osvrnem na na-slov: Gospodin vam dao mir! To je blagoslovni zaziv sv. Franje Asiškog, nadahnut Isusovim riječima: Mir vama! Poštovana braćo franjev-ci, draga braćo i sestre, i ja se pridružujem toj blagoslovnoj molitvi: Neka vam Gospodin udi-jeli svoj mir - osobito ovih svetih dana slavlja Porođenja Gospodinova, kada zajedno s anđe-lima nebeskim kličemo i prosimo: Slava Bogu na visini a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim! Neka i ovo djelo doprinese njegovoj slavi i miru u nama i među nama. Tako budi.

IMOTSKI: KLAPSKI KONCERT „RADUJTE SE, NARODI“ U organizaciji Franjevačkog samostana sv.

Frane i Kulturne udruge „Pismo moja“ na treću nedjelju došašća, 17. prosinca 2017., u 19 sati u crkvi sv. Frane u Imotskom održan je prigodni klapski koncert „Radujte se, narodi“.

Na koncertu su nastupile muške klape Zviz-dan iz Posušja, Pasika iz Kostanja i Sv. Mihovil iz Prološca, ženska klapa Neviste iz Imotskog i vokalna skupina Mirjam,podgrupa katedralnog zbora iz Hvara. Oni su u jednosatnom koncertu

izveli tradicijske napjeve iz Dalmacije i Herce-govine te tako klapskom pjesmom uveli prisut-ne vjernike u radost božićnog slavlja.

Na kraju koncerta prigodnu riječ uputio je gvardijan fra Kristian Stipanović, zahvalivši svima koji su doprinijeli da se održi koncert, osobito pjevačima i Kulturnoj udruzi „Pismo moja“.



ADVENTSKI KONCERTI ZBORA „NEUMA“ IZ DRNIŠA Adventskim koncertom u kninskoj crkvi

Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, odr-žanim u srijedu 20. prosinca, zaokruženo je adventsko pjevačko razdoblje Gradskog pje-vačkog zbora „Neuma“ iz Drniša. Kako je na samom kraju koncerta, pred stotinjak posjetite-lja, rekao kninski gvardijan fra Marko Duran, svojom izvedbom Neuma je priredila ne samo glazbenu poslasticu svim ljubiteljima ove um-jetnosti, nego i duhovnu pripravu za nadolazeći blagdan Božića. Iste emocije mogle su se osjeti-ti i na prethodnim koncertima održanima u Dr-nišu i Kljacima.

Na blagdan svete Luce, 13. prosinca, u dup-kom punoj drniškoj crkvi sv. Roka, nit vodilja samog koncerta bio je upravo prigodni blagdan. Uz glazbene izvedbe čitani su tekstovi nadah-nuti pučkom tradicijom vezanom uz taj dan, a baš svi posjetitelji su imali prigodu zasladiti se i slatkim poklonima.

Pred treću adventsku nedjelju (u subotu 16. prosinca), u Kljacima je bilo posebno svečano. Župna crkva svetog Ilije, te prohladne prosinač-ke večeri,bila je više nego dobar domaćin glaz-benog i duhovnog druženja. Na svom prvom

nastupu u ovom iznimno ugodnom i akustičnom ambijentu, drniški je zbor izveo niz prigodnih pjesama.

Kako i priliči ovom razdoblju crkvene go-dine koje bogatim izborom iz višestoljetnog repertoara adventskih i božićnih pjesama na-prosto inspirira za pjesmu i radost, prisutni su posjetitelji i na ovaj način mogli sudjelovati u vlastitoj pripravi radosnog iščekivanja Isusovog rođenja.

Na samom programu koncerata mogle su se, uz gregorijanske korale (Raduj se nebo, Puer-nobisnascitur) preko skladbi iz starih hrvatskih pjesmarica (Citharaoctochorda, Hrvatski cr-kveni kantual), obrada narodnih pjesama (Diva mati - Bačka, Djetešce mileno - Brač, Poslušaj-te svi sada - Podravina, U Betlehemu - Poljska), čuti i djela suvremenih autora (Hallelujah- Co-hen, Nonnobis, Domine – Doyle). Na koncertu je izvedena i skladba Introito per l’Epifania (G. B. Borghi, 1738.-1796.), koju je upravo Neu-ma svojim izvedbama vratila u život sudjelujući u prošlogodišnjem projektu u kojem su reva-lorizirane neke davno zaboravljene skladbe iz Arhiva šibenske katedrale. Uz glazbene izved-



be, na koncertu u Kljacima, čitani su i prigodni tekstovi o pojedinim povijesnim i tradicijskim aspektima hrvatske pučke baštine adventskog i božićnog razdoblja (Materice, Očići; U se vri-me godišta). Na koncertu u Kninu, uz Gradski pjevački zbor „Neuma“ koji djeluje pod vod-stvom prof. Jelene Prpa, kao gosti su sudjelovali i domaći pjevači. Skladbe Ave Maria (Vavilov) i O,Tannenbaum (trad. njem.), nadahnuto je, pod vodstvom prof. Tanje Alač izveo Pjevački zbor

Osnovne glazbene škole „Krsto Odak“ (Drniš) – Područna škola Knin.

U lijepoj i nadasve ugodnoj atmosferi prisut-noj na koncertima u svim navedenim crkvama, ostaje nam samo da u istom duhovnom raspo-loženju pričekamo da i u sva naša srca dođe to „malo Dijete koje leži u jaslicama na božićno jutro“, kako i glase stihovi posljednje skladbe izvedene na koncertu (gospel Amen).

PODBABLJE: ODRŽAN KONCERT “VESELIMO SE BOŽIĆU” U organizaciji župe Podbablje u četvrtak, 21.

prosinca 2017., u večernjim satima u crkvi Sv. Ante drugu godinu zaredom održan je predbo-žićni koncert “Veselimo se Božiću” na kojem se okupilo nekoliko stotina vjernika.

Dobro popunjene klupe u najvećoj crkvi u župi Podbablje znak je da su vjernici poče-li prihvaćati ovu tradiciju, a nakon pozdravnih riječi župnika fra Nedjeljka Čarapića koji je i otvorio ovogodišnji koncert zaželivši svima do-brodošlicu, prohladnu zimsku večer počeli su zagrijavati najljepši stihovi prekrasnih božićnih pjesama. Prvo su nastupili naši najmlađi, čla-novi Dječjeg zbora župe Podbablje koji su se pod vodstvom svojih voditeljica Marele Vrljić i Snježane Perkušić predstavili domaćoj publi-ci prekrasnim pjesmama “ Božićne svijeće” i “Djetešce nam se rodilo” te “Gle kakav dar”, a nakon toga nastupili su njihove starije kolege članovi Mješovitog zbora župe Sv. Luke koji su praćeni velikim pljeskom nazočnih vjernika na-stupili pjesmama “Pristupite vjerni”, “Danas se čuje”, “O pastiri, čudo novo” te stara pastirska pjesma “Pastorella”. Iza domaćina uslijedio je opus božićnih pjesama u svjetovno-zabavnom stilu gdje je dvije pjesme otpjevala mlada pje-vačka grupa sastavljena od tri mlade Poljičan-ke: Andree, Ane i Ivane koje su izmamile veliki pljesak nazočnim vjernicima pjevajuću “Božić bijeli” i “Sretan Božić svakome” nakon čega je mlada Andrea Neda Livajić otpjevala prediv-nu božićnu pjesmu autora Augustina Age Ku-jundžića “Rodio se Isus Bog”. Na sinoćnjem koncertu predstavila se Elena Žužul, još jedna mlada pjevačica koja je došla iz Zagreba za ovu prigodu predstaviti se domaćoj publici i otpje-vati “Tihu noć” te “Bijeli Božić” od Olivera

Dragojevića, a iza nje nastupili su Dino Kljenak i Petra Livajić otpjevavši “Božić bijeli” uspješ-nicu Ivice Bage te “Božić je tu” od Nine Doneli i dječjeg zbora Čazma. Klapski dio večeri zapo-čele su lijepe djevojke sa Cetine, Kostanjanke iz ženske klape “Konistra” koja ni malo ne za-ostaje iza poznati im sumještana iz klape “Pa-sika”, a na oduševljenje pristiglih izveli su tri pjesme “Tiha noć”, “Tri kralja Jahahu”, “Kao košuta” te za svoji nastup bile nagrađene toplim pljeskom. Kako bi sve pridošle nesebično dari-vali svojom pjesmom sinoć im je u goste došla mješovita klapa “Sv. Nikola” iz Metkovića koji su otpjevali tradicionalne pjesme svoga kraja, nastupivši sa pjesmama “Dobra večer u barba Sibeta”, zatim “Kad se Bog čovik učini» i «Spa-vaj, spavaj ditiću”, a treća klapa koja je nastupi-la nosi naslov Sv. Mihovila iz susjednog Prološ-ca koji su dočekani velikim pljeskom nazočnih vjernika otpjevali pjesme “Kad se Isus ditić”, “Tri su kralja prišla Bogu” te “Gloria”.

Za kraj, zajedno sa svim klapama i svim izvođačima atmosferu je posebno zagrijao Ma-rijan Župić “Vukas” poznato glazbeno ime koji je otpjevao “Zvona zvone Božić je” te zajedno sa svima “U se vrime godišta” čestitavši tako svim vjernicima župe Podbablje Božić i nado-lazeće blagdane.

Ovom prigodom u nakladi Podbablje Portala izašao je nosač zvuka “Veselimo se Božiću” na kojem se nalaze pjesme Mješovitih zborova iz župa Imotska Poljica i Podbablje, Dječjeg zbora župe Podbablje, klape sv. Mihovil iz Prološca i solistički nastupi Andree Nade Livajić i Elene Žužul.



BLAGDAN SV. STJEPANA U ČITLUKU/JASENSKOM Zajednica vjernika u Čitluku i Jasenskom

svečano je proslavila blagdan sv. Stjepana, 26. prosinca 2017. Euharistijskim slavljem u crkvi Sv. Franje Asiškog predsjedao je župnik fra Pe-rica Maslać. Pod misom je krštena malena Ena Grčić, koja je po sakramentu krštenja postala dionicom Kristova Tijela, a to je Crkva.

Nakon misnoga slavlja dječji pjevački zbor izveo je glazbeno-scenski igrokaz „Rodio se Spasitelj“, u kojem je prikazano Navještenje, rođenje Isusa u Betlehemu te poklon pastira i

mudraca s Istoka. Mladi su bili odjeveni u pri-godne kostime, a za izvedbu ih je proteklih dana pripremao Josip Grčić. Na kraju igrokaza mladi glumci zaželjeli su uglas „Sretan Božić svima“ te primili dugotrajni pljesak od okupljenih vjer-nika. Za sâm kraj zapjevali su hrvatsku božićnu pjesmu „Radujte se narodi“.

Župnik fra Perica zahvalio je svoj djeci i nji-hovim roditeljima, a osobito suradnicima Josi-pu i Kati Šušnjari.

SINJ: DJEČJI ZBOR IZVEO BOŽIĆNI IGROKAZDječji pjevački zbor u crkvi Čudotvorne

Gospe Sinjske izveo je na blagdan sv. Stjepa-na, 26. prosinca 2017., božićni glazbeno-scen-ski igrokaz „Božić na križu“. Stihove za igro-kaz priredili su nekadašnji urednik „Maka“ don Luka Depolo i don Ante Mateljan, a glazbu je

skladao Ivica Percl. Članovi Dječjeg zbora, pod vodstvom s. Jelene Mijić i mo fra Jure Župića, predstavom su dočarali kako je Isus središte svega i svakoga ljudskog života te se na kraju zajednički zaorila pjesma „Sretan Božić, Hrvat-ska“.

GRADAC KOD DRNIŠA: BOŽIĆNA ČESTITKA GOSPINIH ZVJEZDICA

Kako sad već ustaljena tradicija nalaže, na Stipandan ili drugi dan Božića, u Župi Poro-đenja Marijina u Gradcu posebno je svečano. Naime, na taj dan Božićne osmine Župni zbor mladih Gospine zvjezdice, na poseban način - recitalom, koncertom ili igrokazom, svim žu-pljanima čestita Božić. Na blagdan sv. Stjepana

Prvomučenika, 26. prosinca 2017. godine, kao uostalom i svake godine, gradačka župna crkva bila je dupkom puna,jer kako župnik fra Jozo Jukić na početku mise reče,„gdje će suza nego na oko pa tako i vjernici naše župe pred svoju nebesku Majku“.



Božićnim igrokazom pod nazivom „Ti si“ te prigodnim koncertom, poslije misese pred-stavilo petnaestak djevojčica iz ove župe, čla-nica navedenog zbora. Među njima je čak bilo i nekoliko debitantica, koje su predano i srčano bez iti malo treme, poneke i solirajući, spremno pokazale svoje pjevačko i glumačko umijeće. Tema vrlo česta ovih dana, pitanje pravog zna-čenja Božića, provlačila se i kroz ovajprikaz. Da je Božić čista ljubav koja prožima sva ljud-ska srca, a ne samo puko gomilanje poklona, kićenje božićnog drvca i svjetlucanje šljokica i lampica, nauk je koji Gospine zvjezdice vlasti-tom emotivnim izričajima iz godine u godinu šire oko sebe. Isus, koji je u navedenom igro-kazu na trenutak pomislio da su ovdje kod nas, na zemaljskom tlu, svi na njega zaboravili, sre-ćom, u liku malene djevojčice, pronalazi tu bar jednu osobu koja Ga istinski voli i za njega u svom srcu pronalazi mjesta. U glazbenom dije-lu programa, koji su, kao i cjelokupni program, Gospine zvjezdice priredile pod vodstvom svo-je voditeljice prof. Jelene Prpa, izvedene su pjesme Din dan don(J. Pasariček), Velik si(E. L. Hällmark), a uz posebno emotivnu izvedbu pjesme Djetešce mileno(Selca, Brač), zacaklile

su se oči dirnutimslušateljima. Milozvučni an-đeoski glasovi solistica Lane, Sare i Patricije, uz podršku cijelog zbora, kao da su malo Dije-te Isusa svojom pjesmom prizvali da se spusti dolje među nas. Baš tad, u božićnim jaslicama crkve Porođenja Marijina, ležalo je to Djeteš-ce, mileno u pravom smislu riječi. Naime, drugi Božić za redom, gradačke jaslice sačinjene su od figurica koje je, u jeku Domovinskog rata, iz zgarišta crkve spasio francuski vojnik Eric Legrand. Dvadesetak godina poslije, činom koji se samo ljubavlju može nazvati, donio je ih je natrag, kao samo Božje svjetlo, nadu i znak.

Svaka čast obilnom božićnom ručku, neizo-stavnim sarmama, pašticadama, bakalarima još tamo od Badnje večeri, ali ni to niti užurbano pranje zavjesa, bjesomučno čišćenje svega što nam padne pod ruku od igle do lokomotive te ino uljepšavanje izvanjskih znakova sreće i za-dovoljstva, neće u nama ostaviti trag. Ostavljaš ga samo „Ti, Gospodine, naša radost, naša nada, naša sigurnost“ te iskrenost i nepatvore-nost prema bratu čovjeku kojeg u Tvoje ime lju-bimo. Gospine zvjezdice to znaju pa neka budu zvijezda vodilja svima nama u ovozemaljskom životnom putovanju.

BOŽIĆNI KONCERTI ZBOROVA I ORKESTRA GOSPE OD ZDRAVLJA

Zborovi orkestar župe Gospe od Zdravlja tradicionalno priređuju svake godine na blag-dan sv. Stjepana svoj Božićni koncert u matič-noj crkvi na Dobrome u Splitu. Tako je bilo i ove godine. Pred mnoštvom ljubitelja božićne glazbe uživalo je u programu koji su priredili glazbeni ansambli Gospe od Zdravlja.

Ove godine na blagdan sv. Ivana apostola (27. prosinca) ukazala im se iznimna čast koju jedan crkveni zbor može doživjeti. Naime, na poziv akademika Davorina Rudolfa, u dvorani Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu, održan je cjelovečernji koncert Solista, Mješovitog zbora mladih i Mješovitog zbora župe Gospe od Zdravlja, pod ravnanjem mae-stra fra Stipice Grgata i uz orguljsku pratnju č. s. Zorislave Radić.Na početku koncertne večeri goste s Dobroga pozdravio je domaćin akade-mik Davorin Rudolf. Zatim je voditeljica pro-

grama Suzana Mihaljević najavila izvođače i njihov program. U božićnom ozračju pred broj-nim slušateljima izvedene su skladbe:

PROGRAM:MJEŠOVITI ZBOR MLADIH1. XXX (obr.S. Grgat) - O, preslavna (puč-

ki napjev iz Brista) 2. XXX (nepoznati autor, 16.st) - Psallite3. XXX (obr.F. S. Vilhar) - Oj pastiri4. XXX (obr.T. Uhlik) - Tri kralja jahahu5. A. Vivaldi - Gloria6. M. Frisina - Iubilate DeoSolisti: Ana Malovan, sopran (4, 6)Ivan Malovan, tenor (6)ŽUPSKI MJEŠOVITI ZBOR1. XXX (obr.F. Dugan) - Kada zvijezda



2. XXX (Org. Predigra:S. Grgat) - Kog vidi-ste, pastiri (pučki napjev s Hvara)

3. XXX - Ovoga vrimena(napjev iz okolice Zadra)

4. F. Gruber - Tiha noć5. J. W. Michl - Pohitajmo, hvalu dajmo6. Ch. Gounod - Noël – Božić

Solisti: Elfriede Smodlaka, sopran (4)Ana Malovan, sopran (6)Zrinka Šaškor, alt (6)Zdravko Kraljević, tenor (2)Orgulje: s. Zorislava RadićDirigent: fra Stipica Grgat

PODBABLJE: PRIGODOM PROSLAVE NEVINE DJEČICE ŽUPNIK DARIVAO NAJMLAĐE ŽUPLJANE

Svečanim misnim slavljem kojeg je predvo-dio fra Nedjeljko Čarapić, župnik župe Podba-blje u četvrtak, 28. prosinca 2017., u ovoj župi Imotske krajine svečano je proslavljen blagdan Nevine dječice koji je među vjerničkim pukom poznat i kao blagdan Mladenaca.

Pred dobro ispunjenom središnjom crkvom župe Podbablje posvećenoj sv. Anti u Drumu mnoštvo vjernika pristiglih iz svih mjesta pro-strane župe među kojima je podosta bilo naj-mlađih župljana, župnik fra Nedjeljko Čarapić na početku svoje propovijedi istaknuo je kako se uvijek kada čovjek iz svoga života ukloni Boga događaju najveća zla, a upravo to nam

je pokazao primjer stradanja Nevine dječice. “Kada čovjek ukloni Boga iz svoga života do-gađaju se najveća zla kako na osobnom tako i na globalnom planu. Zato, čovjek u središte svoga života mora staviti Boga, a ne sebe i svoj ego. Herod koji je u središte svoga života stavio svoj ego stoga je postao simbol odbacivanja Boga iz ljudskog života. Upravo zato svaki pojedinac je pozvan na suradnju s Bogom”- zaključio je žu-pnik Čarapić.

Na kraju svete mise tijekom koje je pjevao Dječji zbor iz župe Podbablje pod ravnanjem voditeljica Marele Vrljić i Snježane Perkušić, župnik fra Nedjeljko Čarapić podijelio je svoj



nazočnoj djeci prigodne poklone koji su tradici-ja ove župe uvedena prije dvadesetak godina, a ove godine je podijeljeno oko 280 darova.

Blagdan Mladenaca u župi Podbablje slavi se već dugi niz godina i svojevrsna je tradici-ja koju je u svojim nadaleko poznatim djelima opisivao i sam Tin Ujević, inače sin ovoga kra-

ja. Nekada je ovaj dan bio obilježen velikim dernecima i druženjima koja su danas iščezla, a koja su privlačila vjernike iz svih župa Imotske krajine. Početkom devedesetih godina uveden je običaj darivanja najmlađih župljana koji se očuvao do danas.

PROLOŽAC: ODRŽAN 10. JUBILARNI BOŽIĆNI KONCERT KLAPSKIH PJESAMA

Desetu godinu zaredom na blagdan Nevine dječice u četvrtak, 28. prosinca 2017., u orga-nizaciji Muške klape sv. Mihovil iz Prološca te Župnog ureda Proložac održan je jubilarni bo-žićni koncert klapa.

Nakon nesebične pomoći u organiziranju bo-žićnih koncerata ovog mjeseca diljem Imotske krajine, najprije u Lokvičićima, a potom u Imot-skom, Podbablju i Poljicima muška klapa Pro-ložac koja uspješnim nastupima već dvanaest godina ponosno pronosi ime svoga nebeskog zaštitnika sv. Mihovila organizirala je koncert i u domaćem Prološcu. Župna crkva sv. Miho-vila doslovno je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a uz izvođače kojih je ove godine bilo iz čak osam klapa te Dječjeg i Mješovitog zbora

župe Proložac radosno su pjevali taktove naj-ljepših božićnih pjesama koju baštini naša glaz-bena tradicija. Pjevalo je i mlado i staro, a to-plim pljeskom prološki vjernici pozdravljali su i zahvaljivali svim nazočnim izvođačima koji su svojom nazočnošću uveličali desetu obljetnicu održavanja božićnog koncerta klapskih pjesama u Prološcu.

Koncert je započeo pozdravnim riječima žu-pnika fra Vinka Gudelja koji je izrazio izraze dobrodošlice svim izvođačima, ali i pristiglim vjernicima kojih je i ove godine bilo iz svakog kutka prelijepe Imotske krajine, a nakon po-zdravnih riječi župnika koncert su svojim upe-čatljivim nastupom otvorila djeca iz Dječjeg zbora župe Proložac pod ravnanjem s. Terezine



Bašić koja ih je nesebično pripremala za ovaj čin proteklih nekoliko mjeseci. Nakon djece na-stupili su članovi Mješovitog zbora župe Pro-ložac, također pod ravnanjem svoje voditeljice s. Terezine, koji su višeglasnim pjevanjem iz-mamili topli pljesak nazočnih posjetitelja ovog hvalevrijednog događaja. Iza nastupa zborova započeo je klapski dio koncerta koji su otvo-rili domaćini iz klape Sv. Mihovil iz Prološca maestralno otpjevavši dvije prekrasne božić-ne skladbe, tradicionalnu dalmatinsku pučku pjesmu “Veseli se Majko Božja” te “Gloria in Excelsis Deo”. Nakon domaćina nastup su imali djevojke iz ženske klape “Zvizdan” iz Posušja koja već djeluje šest godina, a potom je nastu-pila imotskoj publici jako dobro poznata klapa “Bratovština sv. Stjepana” iz Gorice-Sovića od-nosno iz, kako je rekla voditeljica Suzana Šimić koja je maestralno odradila voditeljski posao tijekom koncerta, drage nam Hrvatske republi-ke Herceg- Bosne. Nakon njih svoj su izvrstan nastup imale imotskoj publici također poznate djevojke iz ženske klape “Murtela” iz Dugopo-lja.

Nakon Dugopoljki svoj zapaženi nastup ima-li su članovi muške klape “Grga” iz Posušja, a iza njih najmlađi po klapskom stažu članovi muške klape “Duare” iz Zadvarja. Posljednja

dva nastupa bila su rezervirana za žensku klapu “Ankora” iz Podstrane koja je osnovana 2009. godine u svrhu promicanja kulturno-turističkih vrijednosti ove općine nadomak Splita, a za kraj su se nazočnim posjetiteljima predstavili pje-vači iz izvrsne klape “Pasika” iz Kostanja koja će u idućoj 2018. godini proslaviti dvadesetu obljetnicu svoga predanog rada.

Za kraj glazbenog dijela klape iz svakog kutka prelijepe Splitsko-dalmatinske županije i susjedne nam Hercegovine zajedno sa člano-vima Dječjeg i Mješovitog pjevačkog zbora župe Proložac, prepunom crkvom svi kao jedno otpjevali su možda i najljepšu božićnu pjesmu “Narodi nam se” najsvečanije čestitajući Pro-lošcu i njegovim vjernicima, ali i svim pridoš-lim za ovu prigodu najradosniju kršćansku svet-kovinu- Božić.

Po završetku glazbenog programa nakon zahvale župnika fra Vinka Gudelja svima se zahvalio njihov voditelj i jedan od pokretača ovog koncerta Milan Meter koji je uručio pri-godne zahvalnice i darove zahvalivši u prvom redu svim izvođačima, ali i župniku fra Vinku Gudelju te načelniku Mati Lasiću i donačelniku Jakši Bubalu te općini Proložac koji nesebično pomažu rad klape i održavanje koncerta.

BRNAZE: PRESELJENJE I PRVA SVETA MISA U DOMU KULTURE Zajednica vjernika Svetog Nikole Tavelića

u nedjelju, 14. siječnja 2018., zbog skorašnje gradnje crkve u Brnazama, slavila je prvu Sve-tu misu u Domu kulture u Brnazama. Slavlje je započelo u 10 sati okupljanjem vjernika u crkvi Sv. Nikole Tavelića. Nakon uvodne molitve žu-pni vikar fra Antonio Mravak pročitao je imena svih svećenika franjevaca koji su od početka gradnje crkve pastorizirali vjernički puk u Br-nazama. Prisjetio je se i svih preminulih mje-štana koji su u ovoj crkvi tražili utjehu i snažili vjeru u životnim poteškoćama.

Potom je procesija krenula prema Domu kul-ture. Nije se moglo ne zamijetiti i suze vjernika na izlasku iz crkve, kao i gesta mnogih koji su na izlasku poljubili oltar i zidove crkve. Dola-skom u Dom kulture fra Antonio je blagoslovio

prostor u kojem će se slaviti svete mise i ostala liturgijska bogoslužja. Nakon blagoslova zapo-čelo je misno slavlje. U propovijedi predvodi-telj slavlja je pozvao sve vjernike na molitvu za gradnju nove crkve. Zahvalio je svima koji su na bilo koji način sudjelovali u pripremanju prostora u Domu kulture, bilo u materijalnom ili duhovnom planu.

Preko mise pjevali su članovi mješovitog i dječjeg zbora iz Brnaza pod ravnanjem Jelene Mihaljević i s. Dominike Vrdoljak. Slavlje je završilo pjevanjem himne Lijepa naša.

Od 4. siječnja započeli su radovi na uređenju dvorane, u projektu uređenja i sanacije prostora sudjelovali su mještani Brnaza, Grad Sinj i Mje-sni odbor Brnaze. (Izvor: www.facebook.com/Gospa-Sinjska)



ČVRLJEVO: BOGOSLOVI NA PROSLAVI IMENA ISUSOVA

U nedjelju, 14. siječnja 2018., u župi Čvr-ljevo, u Šibenskoj biskupiji, proslavljena je svetkovina Imena Isusova, zaštitnika istoimene župe. Svečano misno slavlje s procesijom u 11 sati, u potpuno ispunjenoj crkvi Imena Isuso-va u Čvrljevu, predvodio je dr. fra Ivica Jurić, magistar franjevačkih bogoslova i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. U koncelebraciji su sudjelovali: župnik fra Ante Jurić Talaja i fra Josip Gotovac, ekonom pro-vincije Presvetog Otkupitelja.

Na misi su već tradicionalno (petnaestu go-dinu zaredom) sudjelovali i franjevački bogo-slovi iz Splita, ovaj put i “pojačani” dvojicom nove braće iz Konga, koji se u Splitu u franje-vačkom klerikatu o. fra Ante Antića pripremaju za studij teologije na jesen na KBF-u u Splitu. Pod vodstvom fra Stipana Vugdelije i uz župni zbor bogoslovi su glazbeno animirali svečano misno slavlje, čitali riječ Božju i služili kod ol-

tara. Na slavlju je bilo posebno lijepo čuti bo-žićnu pjesmu „U sve vrime godišta” otpjevanu a cappella od muškoga župnog zbora, u dva kora na tradicionalni pučki način. Naime, ova se svetkovina u Čvrljevu tradicionalno slavi 14. siječnja, kao što se slavila prije reforme litur-gijskog kalendara, i na svetkovinu se pjevaju božićne pjesme. Na kraju misnog slavlja župnik fra Ante čestitao je svima okupljenima svetko-vinu Imena Isusova te zahvalio propovjedniku fra Ivici na poticajnim riječima.

Nakon proslave u crkvi slavlje se nastavilo za bratskim stolom u župnoj kući gdje je bogo-slove i okolne župnike srdačno ugostio župnik fra Ante, koji ovoj župi, teritorijalno velikoj a brojčano maloj, predano služi već 15 godina. Želimo od srca zahvaliti župljanima, a posebno fra Anti župniku koji nas svake godine ugosti i bogato daruje.

BULIĆ: PROSLAVA SV. ANTUNA PUSTINJAKA U malom i lijepom mjestu Buliću, koje pri-

pada župi sv. Mihovila Lišane, proslavljen je u srijedu, 17. siječnja 2018., blagdan sv. Antuna pustinjaka, nebeskog zaštitnika sela Bulića. Eu-

haristijsko slavlje predvodio je župnik fra Luka Banić. Svečanom slavlju pridonijelo je čuveno crkveno pučko pjevanje tradicionalne “vukšićke mise”, mješovitog crkvenog zbora iz Vukšića.



Sv. Antuna krijepila je Božja milost i ostao je pobjednik. Sve nas uči da iznad svega bude-mo oprezni i na taj način ćemo nadvladati sve napasti. Uči nas da budemo ponizni jer Bog se oholima protivi a poniznima daje svoju milost. Svi moramo paziti na tri izvora napasti, a to su vlastito tijelo, sotona i pokvareni svijet oko nas. Sv. Augustin kaže kako „bez pobjede nema kru-ne a bez borbe nema pobjede, bez neprijatelja nema borbe“. Neka nam sv. Antun bude uzor i primjer kako voditi borbu protiv sotone i zla, te kako ići Božjim putem prema sretnoj vječnosti, rekao je između ostaloga u propovjedi fra Luka Banić.

Na kraju mise župnik fra Luka Banić zahva-lio je svim vjernicima koji su sudjelovali u sve-čanoj misi. Domaćini Bulićani, nakon mise za-palili su svijeće na grobovima svojih najmilijih

a svetkovanje nebeskog zaštitnika, zajedno sa gostima nastavljeno je po obiteljima uz bogati blagdanski stol.

Crkva Sv. Antuna pustinjaka u Buliću podi-gnuta je od 1892. do 1894. godine na temelji-ma srednjovjekovne crkve sv. Kate, koja je oko 1727. promijenila titular u sv. Antun. Najno-vija obnova počela je 1988. godine. Srušen je zvonik na preslicu i pred sam Domovinski rat podignut novi. Crkva je u Domovinskom ratu do temelja porušena, oba zvona su odnesena. God. 1999. započela je na istom mjestu izgrad-nja nove crkve, zvonika sa novim zvonima, do-vršena je 2003. godine. Ispred crkve Sv. Antuna 2013. postavljeno je poprsje don Petru Nakiću, poznatom svjetskom graditelju crkvenih orgulja koji je rođen u Buliću.

SINJ: ODRŽANA TOMBOLA ZA MINISTRANTE U subotu, 20. siječnja 2018., održana je tom-

bola za ministrante Župe Gospe Sinjske, koju pastoralno osoblje za poslužitelje oltara tradici-onalno organizira poslije Božića. U samostanu se okupilo oko 80 ministranata, zajedno sa sinj-skim župnikom, župnim vikarima i đakonom. Sudjelovali su ministranti iz Sinja, Brnaza, Či-tluka, Jasenskog, Glavica, Karakašice i Lučana, a sinjski sjemeništarci pomagali su kod organi-

zacije i tijekom same igre. Ministrantska služba veoma je važna u liturgijskim slavljima, a sveće-nici tijekom liturgijske godine poučavaju mlade ministrante posluživanju kod oltara. Mnogi od njih s ljubavlju ministriraju u crkvama po ne-koliko godina, a nije rijetko da se upravo među tim dječacima rađa duhovni poziv, pa se kasnije odlučuju upisati u franjevačko sjemenište kako bi postali fratri i svećenici. Roditeljska podrška



je od iznimne važnosti za ministrantsku službu, pa ovim putem zahvaljujemo i očevima i maj-kama koji s ljubavlju prate svoju djecu i potiču da predano služne u crkvama župne zajednice.

Kako bi ih dodatno motivirali, franjevci pri-godno organiziraju različita događanja namije-njena isključivo ministrantima. Posebno mjesto

zauzima tombola, koji svi rado igraju i nadaju se kakvom dobitku. U zahvalnosti za njihovo služenje i raspoloživost, franjevački samostan je financirao mnoge nagrade, koje će im kori-stiti kod igre i učenja. Onima koji su bili sret-niji i osvojili koju nagradu, od srca čestitamo, a svima skupa zahvaljujemo i potičemo da i dalje vrše uzvišenu ministrantsku službu.

ŠIBENIK: SUSRET REDOVNIKA I REDOVNICA S BISKUPOM ROGIĆEM

Na 4. nedjelju kroz godinu, 28. siječnja 2018., u samostanu Sv. Ante u Šibeniku na Šu-bićevcu upriličen je susret Bogu posvećenih osoba šibenske biskupije s mons. Tomislavom Rogićem, biskupom šibenskim. Na ovom su-sretu sudjelovali su i novaci s Visovca sa svo-jim meštrom fra Jurom Jurićem Šimunovićem i domeštrom fra Stojanom Damjanovićem. Na susretu je, uz novake, bilo još pedesetak redov-nika i redovnica iz različitih družbi. Program, koji je započeo u 15.30 sati, sadržavao je uvod-ni, radni i molitveni dio.

U uvodnom dijelu sve okupljene pozdravio je fra Mario Radman, gvardijan i župnik sa-mostana i župe Svetoga Antuna Padovanskog Šibenik- Šubićevac. Potom je biskup Tomislav uputio svoje pozdrave dobrodošlice te je nagla-sio što to znači biti Bogu posvećena osoba i što je to posvećeni život. Živjeti posvećenim živo-tom zapravo znači živjeti za Nekoga, za Isusa Krista, a ne za nešto. To je specifičan život koji poziva na ostavljanje svega kako bi se u potpu-nosti predali Njemu- Bogu. Također je biskup istaknuo važnost i aktualnost ovoga poziva jer nitko ne poziva samog sebe, Gospodin je onaj koji prvi poziva. Pri tome je citirao riječi Sv. Pisma: „Ne izabraste vi mene nego ja izabrah vas!“

Nakon uvoda slijedio je radni dio susreta. Predavanje na temu „ Svjetovni instituti“ odr-

žala je č.s. Renata Azinović. U predavanju je istaknula važnost i nužnost postojanja svjetov-nih instituta, odnosno osoba koje se zavjetuju zavjetima ali nisu članovi niti jedne redovnič-ke zajednice. One žive Bogu posvećen život u svijetu kao laici. Ova tema je jako zanemarena i mnogi nisu upućeni u tematiku tih Instituta. Kroz Power point prezentaciju postupno je na-zočnima prikazala povijest nastanka tih Institu-ta. Spomenula je posebno trojicu papa: Leona XIII., Pija XII., Pavla VI., koji su na poseban način takvu vrstu posvećenja u svijetu podupi-rali i učinili sve kako bi dobili priznanje kako crkveno tako i pravno.

Nakon predavanja prikazao se petnaestomi-nutni film „ Svjetovni Instituti u Hrvatskoj“. Osobe koje su dio tih zajednica redovito taje svoju pripadnost bilo kojoj zajednici jer sve žele raditi u skrovitosti i iz ljubavi prema Isusu Kristu. Karizme su različite, ovisne o Uteme-ljitelju. Često kao voditelje imaju redovnike i svećenike.

Treći dio susreta bio je rezerviran za moli-tvu. U župnoj crkvi izmoljena je II. Večernja Nedjelje koju su predvodili biskup Tomislav i novaci s Visovca fra Tony Barać i fra Šimun Su-ton. Molbenice su čitali predstavnici redovnika i redovnica.

Susret je završio oko 17 sati, a novaci su se oko 18 sati vratili na Visovac.

SINJ: MISA ZA PRIJATELJE IZ SINJSKOG CENTRA “JURAJ BONAĆI”

Na spomendan sv. Ivana Bosca, 31. siječ-nja 2018., sinjsko svetište posjetili su štićenici Centra za odgoj i obrazovanje “Juraj Bonaći” iz

Sinja. U pratnji su bili njihovi odgojitelji i rodi-telji. Ovim posjetom nastavlja se dugogodišnja suradnja sinjskih franjevaca s centrom “Juraj



Bonaći”, što se najčešće očituje u međusobnim posjetima i druženjima.

Štićenici osobitu otvorenost i ljubav iskazu-ju prema sakramentima Crkve, posebno prema svetoj misi. Upravo na dan kada se cijeli svijet spominje blažene smrti Ivana Bosca, apostola mladih, u crkvi Gospe Sinjske molili smo za mlade i odgojitelje iz Centra. U euharistijskom slavlju, kojim je predsjedao sinjski župnik Pe-rica Maslać, istaknute su tri karakteristike don

Boscova rada s mladima: duše, rad i odgoj. Te tri karakteristike rese i svakodnevni rad centra “Juraj Bonaći”, a osobito njegove štićenike, koji se odgajaju kroz rad i svoje duše približa-vaju Bogu.

Nakon euharistijskog slavlja i zajedničkog fotografiranja pred slikom Čudotvorne Gospe Sinjske, zajedničko druženje nastavljeno je u samostanu, gdje su naši prijatelji iz “Juraja Bo-naćija” rado viđeni i uvijek dobrodošli.

IMOTSKI: DAN POSVEĆENOG ŽIVOTA I ove su godine franjevci imotskoga samo-

stanskog okružja, postulanti i časne sestre koje žive u Imotskom na blagdan Prikazanja Gos-podinova – Svijećnicu svečano proslavili Dan posvećenog života. Vrhunac slavlja bilo je eu-haristijsko slavlje s pjevanom Večernjom, koje je u petak 2. veljače 2018. u 18 sati u crkvi sv. Frane predvodio fra Jozo Grbavac, uz konce-lebraciju gvardijana fra Kristiana Stipanovića, župnog vikara Vinjana fra Jakova Udovičića i još petorice svećenika.

Prije svete mise u 17:30 fratri, postulanti i časne sestre predmolili su krunicu za posveće-nje svećenika, redovnika i redovnica te za nova

duhovna zvanja. Nakon toga gvardijan je blago-slovio svijeće, a slavlje se nastavilo molitvom Večernje.

U svojoj homiliji fra Jozo je istaknuo važ-nost svjetla za sve što postoji. Svjetlo je jače od tame, ono uvijek pobjeđuje i odgoni tamu. Pre-ma Knjizi postanka, prvoj knjizi Biblije, svje-tlost je prvo Božje stvorenje, a na kraju Svetoga pisma u Knjizi otkrivenja govori se o Bogu koji je svjetlo zajednici svetih u nebeskom Jeruza-lemu. Dakle, sam je Bog svjetlo, što je izrazio i starac Šimun prepoznavši u djetetu Isusu Svje-tlo na prosvjetljenje naroda.



Na današnji blagdan u Crkvi se slavi Dan po-svećenog života, što je odredio papa Ivan Pavao II. godine 1997. Stoga danas Bogu zahvaljuje-mo za sve one koji su posvetili svoj život Gos-

podinu u služenju njegovoj Crkvi i svijetu te Ga molimo da providi svojoj Crkvi novih duhovnih zvanja.

KLANJANJE ZA MLADE GRADA ŠIBENIKA Ured za pastoral mladih Šibenske biskupije,

u suradnji s franjevcima župe Gospe van Gra-da, u ovoj je godini odlučio pokrenuti mjesečna klanjanja za srednjoškolce, studente i radničku mladež. Klanjanje se održava svakog prvog pet-ka u mjesecu u crkvi Gospe van Grada s počet-kom u 20 sati.

Prvo klanjanje za mlade, 2. veljače 2018. godine, predvodio je đakon fra Jerko Kolovrat. Pjevanje na klanjanju animirao je župni bend Martyres, a zajedničko druženje nastavilo se u prostorijama župe. Iduće klanjanje za mlade bit će 2. ožujka 2018. godine, na istom mjestu i u isto vrijeme.

LEĆEVICA: PROSLAVA GOSPE LURDSKE U Lećevici u nedjelju, 11. veljače 2018.

godine, svečano je proslavljen blagdan Gospe Lurdske. Euharistijsko slavlje je započelo u 11 sati u župnoj crkvi sv. Martina koje je predvodio župnik fra Dušan Džimbeg. Pjevanje je animi-rao župni zbor „Gospe Lurdske“ pod ravnanjem Ante Grgića.

Fra Dušan se u propovijedi osvrnuo na to kako je kuga strašna bolest, ali najveći problem nije bolest već to što su bolesnici bili osuđeni na samoću, odvojeni od svih potpuno napušteni

od najbližih. Upravo jedan takav čovjek uspr-kos svim zabranama, barijerama i posljedicama koje ga mogu zahvatiti zbog pristupanja drugim ljudima dolazi do Isusa i kaže mu: „Ako ho-ćeš, možeš me očistiti!“ Svojim činom poka-zuje da vjeruje da ga Isus može ozdraviti. Isus ne uzmiče i kaže mu: „Hoću, budi čist!“ Isus ga čisti, a ozdravljeni pokazuje radost, čist je, može se vratiti među ljude, svoju obitelj, vraća mu se optimizam, život. Hvala Bogu mi danas nemao takve strašne bolesti, nemamo gubu kao



što spominje prvo čitanje i Evanđelje, ali pogle-dajmo malo bolje. Postoje li danas ljudi koji su izolirani, koje ne želimo susresti,između kojih smo podignuli zidove, s kojima ne pričamo. Zar todanas nije drugi oblike gube? Slavimo blag-dan Gospe Lurdske koja se prije 160 godina spustila s neba na zemlju pastirici Bernardici i s njom molila krunicu, objavivši se kao Bezgreš-no začeće. Marije je došla kao i njen božanski Sin da nam pomogne, da nas zagovara, zdrav-lje bolesnih, utočište grešnika, utjeha žalosnih. Mnogi se obraćamo Gospi Lurdskoj za zdravlje, zato nemojmo se ustručavati. Utecimo se Ma-riji koja zna naše potrebe i koja nas čuje. Ona nas uslišava, daje nam tjelesno zdravlje, ali da-nas ima puno duhovni bolesti, grijeha na duši, ljudskih zloća koja je guba našega vremena. Te

gube se moramo osloboditi, a tko će nam drugo pomoći nego nebeska Majka Marija. Zato Maj-ko, Gospe Lurdska dobro došla u našu sredinu, budi naša pomoćnica, zagovornica, zdravlje i vodi nas svome Sinu!

Na kraju euharistijskoga slavlja fra Dušan je čestitao svima blagdan Gospe Lurdske i pred-molio molitve Gospi Lurdskoj za zdravlje. Po-tom s Gospinim kipom krenuli smo u procesiji od župne crkve sv. Martina do kapele Gospe Lurdske koja se nalazi kod župne kuće. Sagra-đena je 1844. godine, a dogradnja je bila 1913. godine i tada je posvećena Gospi Lurdskoj. Ka-pela je obnavljana u više navrata, a novi oltar blagoslovljen je 11. veljače 2015. godine. Po povratku Gospina kipa u kapelu,nastavljeno je zajedničko druženje ispred župne kuće.

ŠUBIĆEVAC: PROSLAVA BLAGDANA GOSPE LURDSKE Blagdan Gospe Lurdske, suzaštitnice naše

župe Sv. Ante Padovanskog, proslavljen je u nedjelju 11. veljače 2018. nakon trodnevne du-hovne priprave. U trodnevnici su sudjelovali i dali joj svoj pečat, svatko na svoj način, jednako vrijedno i sadržajno prvi dan fra Mario Radman, župnik i gvardijan, drugi dan đakon fra Ignaci-je Sladoja i treći dan đakon fra Jerko Kolovrat. Naglasak njegove propovijedi bio je uloga i značaj blaženog Alojzija Stepinca čije rođenje za Nebo Crkva katolička slavi, a čije uzdizanje na Oltar očekujemo. Fra Jerko nas je pozvao na pouzdanje u Kristovu pobjedu Uskrsnuća koja je vodila i samog blaženika – kao uporište za vjeru i nadu da zlo ne može pobijediti. Istina je ta koja pobjeđuje. Stoga, blaženi Alojzije Ste-pinac ostaje kao trajni znak vremena, svjetlo u životu svakog vjernika. Njega nije vodila sila nego ljubav i mudrost Božja. Istina, sloboda i savjest tri su poveznice koje bi svatko od nas trebao prisvojiti i živjeti.

Sam blagdan Gospe Lurdske proslavljen je dvjema svečanim misama. Jutarnju, koju je predslavio fra Mario Radman, a pjevanjem uzveličali naši „tići“, dječji zbor „Ljiljani“, te večernju s procesijom s kipom Gospe Lurdske koju je predslavio fra Tino Labrović, župnik u Gračacu i definitor Franjevačke provincije Pre-svetog Otkupitelj, u koncelebraciji s braćom

svećenicima - župnikom fra Mariom Radma-non, fra Matom Gverićem, fra Josipom Repe-šom, fra Božom Ćurčijom, fra Nikolom Ćurči-jom i đakonom fra Ignacijom Sladojom.

U svojoj homiliji predslavitelj misnog slav-lja poručio nam je da Marija, koju nam je Krist umirući na križu ostavio za Majku, sviju, i vjerne i nevjerne, i one koji su se odmetnuli od Nje, nikad ne ostavlja, moli za njih, vapi i pozi-va – vratite se djeco jer vas volim. Ona nepre-kidno poziva na molitvu za obraćenje grešnika i za duhovno i tjelesno zdravlje bolesnika. Ali isto tako i na prihvaćanje boli i patnje, s kojom se svatko od nas susreće u životu, a koje mogu biti znak Božje kušnje kojom se naša vjera stav-lja na probu da bi se izgradili kao ljudi i kao vjernici.

Bog želi ući u naš život, želi biti s nama, ali kad Bog uđe u nečiji život ne znači da nestaju problemi, križevi i patnje, možda postaju i veći, ali Bog daje snagu da ih prihvatimo, da ih nadi-đemo, daje snagu da u tim trenucima shvatimo da je On s nama i da nas nije napustio, te da u životnim poteškoćama i bolestima ne očaja-vamo, nego da pristupimo svetim sakramenti-ma – ispovijedi i bolesničkom pomazanju. Puni vjere, nade i ljubavi upravimo pogled u svog Boga i recimo: „Gospodine, možeš me očistiti!“ i „Neka mi bude po riječi Tvojoj!“.



Svoju homiliju fra Tino završio je riječi-ma: „Neka nas Blažena Djevica Marija, koja je zdravlje bolesnih, utočište grešnika zagova-ra kod Boga, da zaista u svom životu, u svim problemima, mukama i poteškoćama nikad ne zaboravimo na Njegovu Riječ, na Njegove za-povijedi i na svete sakramente. Bože daj nam snage u tome. Blažena Djevice Marijo, Majko Božja Lurdska, moli za nas.“

Uz zahvalnost Bogu za vrsne propovjednike zahvaljujemo Mu i na Uri Klanjanja, susretu sa živim Kristom, Njegovom ljubavlju i mirom koja se raskošno razlijevala iz male bijele Ho-stije.

Vrijedno je istači i prikazivanje dva filma „Gospa Lurdska“, a posebno „Sveta Hrvatska

– Hrvatski sveci i mučenici od Tavelića do Ste-pinca“ kao uzor nasljedovanja malenosti, jed-nostavnosti, poniznosti, nadasve hrabrosti lju-di koji su bili spremni iz ljubavi prama Bogu, bližnjemu i Domovini, iz ljubavi prema Istini žrtvovati sve – svoj život.

Fra Mario se na kraju slavlja zahvalio svi-ma koji su se odazvali i uzveličali ovo misno slavlje. Dok su svojim pjevanjem pjevači obi-telji Šunjerga i župni zbor „Sv. Ante“ slavili Gospodina i Nebesku Majku svećenici su vjer-nicima dijelili bolesničko pomazanje. Ispunjeni Božjom blizinom, nadom i ljubavlju uputili smo se svojim kućama kako bi drugima svjedočili i donosili ljubav Božju.

ZAGREB: PROSLAVLJENA SVETKOVINA MAJKE BOŽJE LURDSKE

U 160. obljetnici lurdskih ukazanja svetkovi-na Majke Božje Lurdske svečano je proslavlje-na u istoimenoj crkvi u Zagrebu. Središnje eu-haristijsko slavlje, 11. veljače 2018., predvodio je zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško u koncelebraciji s petnaestak svećenika, među kojima su bili i oni iz Maksimirsko-trnjanskoga dekanata, kao i iz zagrebačkih franjevačkih župa

i samostana. Čestitajući župnoj i samostanskoj zajednici svetkovinu, biskup Šaško prenio je i čestitke i molitveno zajedništvo zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Uvodeći u slavlje, podsjetio je kako je slavlje u “zagre-bačkomu Lurdu” šire od župe. “Ono ima nadbi-skupijsko značenje i osobitu ljepotu koja prisno povezuje jučerašnji spomendan blaženoga Aloj-



zija Stepinca i pouzdanje koje imamo u zagovor naše nebeske Majke. Ove godine još veću lje-potu svetkovini daje nedjelja, dan Gospodnji, u kojemu živimo povezanost Boga i čovjeka, naše prolaznosti zemljom i naše nebeske vječnosti. Na toj poveznici nalazi se dar Lurda, u kojemu prikazujemo svoje boli, bolesnike i sve koji se za njih brinu, svjedočeći blizinu Krista koji ne isključuje nijednoga čovjeka.

Osvrćući se na misno evanđelje u homiliji biskup je podsvjestio kako je prvo obilježje koje susrećemo u opisivanju bolesnika zahvaćanih gubom samoća, izolacija, isključenost i društve-na izopćenost. “Gubavac iz Evanđelja dolazi k Isusu sam. Nema nikoga tko bi se za nj zauzeo. Evanđelje ne opisuje ozračje. Samo susret; a ni taj se susret, prema ljudskim odredbama, nije smio dogoditi. Budući da je gubavac smatran grešnikom, on je istodobno bio i žrtva i krivac. Nije promatran poglavito kao bolesnik, nego kao nečisto stvorenje. Isus čini ono radi čega je došao: ganut, pruži ruku. U Isusu se pokrenulo cijelo biće. Isus, osim što liječi, dodiruje, grli, ulazi u prostor tuđe boli i dopušta da život dru-gih zahvati njegov. Ali, ta kultura pružene ruke, dodira i zagrljaja čovjeka, ostala je snažan pečat kršćanstva u ljudskoj civilizaciji. Iz krila te lju-bavi, iz krila Crkve rastu ljudi koji osjećaju po-ziv da budu njegovatelji, liječnici, dragovoljci, znanstvenici; rađaju se bolnice, institucije koje se sustavno bave brigom za bolesne, pazeći na cjelinu čovjeka: na tijelo, duh i dušu. Takva je cijela Europa i kultura koja se iz nje širila; takva je Hrvatska. I naš je Zagreb svjedok upravo te kulture, jer u gotovo svim današnjim zdravstve-nim institucijama naše domovine, koliko god se to željelo zanijekati i prikriti, trag njihova nastanka vodi do kršćanske sućuti, do Kristova ganuća i ispružene ruke”.

Na tom tragu propovjednik je postavio pi-tanje “nije li Lurd, nisu li okolnosti Marijinih

ukazanja, njezin susret i razgovor s Bernardi-com, govor i znakovi, upravo to: neizreciv su-sret prepun prihvaćanja, sućuti i zdravih odno-sa? Lurd pred nas stavlja siromaštvo i malenost kojoj proturječimo iluzijama o bogatstvu i ljud-skoj veličini. Marija nam donosi Božju blizinu i ljudskost, a danas smo u oholosti skloni isticati čovjekovu samodostatnost koja donosi plodove nasilja, neosjetljivosti i neljudskosti. Pred nama su stvarnosti koje nas povezuju sa stvorenim svijetom: zemljom, vodom, vrtom i poljima, a mi se dičimo zanemarivanjem te povezanosti, pokazujući da udaljavanje od Stvoritelja posta-je udaljavanjem od stvorenja i od odnosa po-trebnoga poštovanja prema stvorenjima i prema Stvoriteljevu planu. Bernardica nosi poruku koju do kraja ne razumije. A mi se često hvali-mo znanjem koje pokazuje posvemašnju nedo-statnost. Istinska spoznaja traži poniznost; ona želi čuti i skupiti iskustva drugih; ona povezuje i obogaćuje; daje tumačenja koja su širokih ob-zora uključujući ponajviše pitanje o konačno-mu smislu. Istinsko je znanje ono koje raduje i koje u sebi ima ugrađeno pitanje prolaznosti i neprolaznosti, istaknuo je biskup Šaško. Napo-menuvši kako se spomenuti naglasci očituju i u franjevačkoj karizmi koju u Zagrebu svjedoči franjevačka zajednica, zahvalio je za njihovu nesebičnost i služenje te izrazio nadu skoraš-njeg završetka radova na prostoru ponad kripte.

Nakon popričesne molitve, gvardijan fra Mate Matić zahvalio je i čestitao predvoditelju slavlja, istaknuvši kako ga je na taj dan prije 10 godina papa Benedikt XVI. imenovao pomoć-nim zagrebačkim biskupom.

Proslavi svetkovine prethodila je devetni-ca koju su predvodili i propovijedali remetski župnik o. Antonio Čirko, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, župnik župe sv. Petra, preč. Josip Golubić i profesor na KBF-u u Splitu fra Domagoj Runje.

KARIN: 25. GODIŠNJICA RAZARANJA SAMOSTANA Dvadeset i peta godišnjica razaranja franje-

vačkog samostana Svete Marije Bezgrešne i samostanske crkve Bezgrešnog začeća BDM u Domovinskom ratu obilježena je u utorak 13. veljače u samostanu u Karinu u zadarskom za-

leđu. Tim povodom, misno slavlje za domovi-nu u karinskoj franjevačkoj crkvi predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Suslavili su fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, karinski gvar-



dijan fra Petar Klarić, braća franjevci i zadarski svećenici.

Uvod i propovijedmons. Želimira Puljića, nadbiskupa zadarskog25. obljetnica akcije Maslenica(Čitanja: 1, 12-18; Ps 94, 12-18; Mk 8, 14-21)

UvodSpominjemo se 25. obljetnice rušenja ovo-

ga samostana, dana stradanja ovoga kulturnoga spomenika. Sjećanja na te dane izgledaju nam poput loših snova koje bismo najradije izbrisali i zaboravili. Sve to obilježavamo u sklopu eu-haristijskog slavlja koje nas vodi na Kalvariju na kojoj se dogodila žrtva po kojoj smo spaše-ni i otkupljeni, pa možemo bez straha i bojazni obraćati se nebu i klicati: Isuse, spasi nas! Kri-ste usliši nas! I dok dolazimo pred oltar skru-šena srca, molimo neka nam Gospodin oprosti naše mane, propuste i grijehe.

Propovijed1. Nitko od nas nakon prvih višestranačkih

izbora (1990.) i proglašenja neovisnosti nije ni slutio kako su dani slobode odbrojani, i da će

barjak Domovine doskora biti obliven krvlju naših branitelja. I često sam se tada pitao što Crkva može i treba činiti u „vremenu nepo-vjerenja, ratne psihoze, mržnje i destrukcije“?! Učinilo mi se normalnim i prirodnim uključi-ti se s narodom u trpljenju, molitvi i vapajima za mirom, kao i u osudi rata i nasilja. Tih dana, naime, naši su liječnici, pisci, kulturni djelat-nici i političari diljem zemlje, kao i svećenici i sportaši, umjetnici i vojnici vapili, pisali i mo-lili Europu i svijet neka zaštite pravo i slobodu hrvatskoga naroda. Obilježavanje ove srebrne obljetnice kojom se sjever povezao s jugom Hr-vatske, znak je da ne zaboravljamo žrtvu koja je podnesene za našu slobodu.

U ovom misnom slavlju uključujemo zahval-ni spomen na sve koji su položili svoje živote za obranu slobode, pa ih toplo preporučujemo Božjoj dobroti. No, mi ćemo danas moliti i za žive branitelje, kojima je potrebna ljudska i božanska pomoć, kako bi pozitivno nadvlada-li sve teškoće i nedaće s kojima se sučeljavaju. Posebice imamo u vidu ratne invalide i sve koji trpe u duši i na tijelu. I valja nam stoga vidati njihove rane, njegovati ih, tješiti i brisati suze, odgajati savjesti i poduzimati sve da se učvrsti miran život pojedinaca i naroda u ozračju slobo-de i kršćanske uljudbe.



2. Poštovani predstavnici Države, županij-skih, gradskih i vojnih vlasti, dragovoljci i bra-nitelji, braćo i sestre u Krist. Kada čitamo neke odlomke iz povijesti Izraela, posebice o oslo-bađanju iz egipatskog ropstva i sklapanju save-za koje je povezano s putovanjem naroda kroz pustinju, otkrivamo slične povijesne dionice. Poslije četiri stoljeća robovanja u Egiptu Jahve je oslobodio svoj narod i punih 40 godina vo-dio ga kroz pustinju do obećane zemlje. A onda sklopio savez i odredio neka „narod nikada ne zaboravi, nego u srcu čuva čudesne stvari koje je vlastitim očima vidio“ i neka to prenosi s ko-ljena na koljeno, sve do „sinova svojih sinova“ (Pz 4, 9), kako smo danas čuli u prvom čitanju.

Nešto slično i mi smo prošli. Najprije petsto godina u obrani pred otomanskim osvajanjima kad je veliko hrvatsko kraljevstvo bilo svedeno na „Ostatke ostataka“ (Reliqiae reliquiarum). A onda pedeset godišnji hod kroz ideološku pusti-nju komunizma kojega smo se oslobodili prije 25 godina. Dok se neki pitaju treba li se vraćati u prošlost i razmišljati o onomu što se davno zbilo, čuli smo kako Jahve određuje neka se to ne zaboravlja. I neka se svake godine obilježa-va. Pamćenje je sastavni dio identiteta obitelji, zajednice i naroda. A spomen važnih povijesnih događaja govori o našem ishodištu i ukorijenje-nosti. Obljetnica akcije Maslenica u vidu stje-canja slobode dobra je prigoda sjetiti se silnih Božjih djela i čudesnih zahvata. I uputiti nebu zahvalnu molitvu za sve one koji su se s kruni-com oko vrata suprotstavili se agresiji, borili se i izborili mir i slobodu.

3. Obljetnice, dakle, obvezuju građane Lije-pe Naše da se sjete svih koji su zaslužni za sve što danas imamo, te u slozi i odgovornosti iz-građuju zemlju na temeljima pravde, istine i lju-bavi. Sveta Misa, kao veliki spomen i sjećanje na svetu gozbu ljubavi, osobito je mjesto našeg urastanja u hod pamćenja i spasenjske povijesti. Ona je znak i naše kršćanske odgovornosti za lice Domovine koje treba odsijevati u njezinim uredbama i zakonima, u njezinoj kulturi i so-cijalnoj odgovornosti. Jer, „ako Gospodin kuću ne gradi, uzalud se muče graditelji“ (Ps 127, 1). Naš vrli pjesnik i istaknuti rodoljub Strahimir Kranjčević, koji počiva na Koševskom groblju

u Sarajevu, pisao je kako on „ima domovinu čija brda dol u svom srcu nosi“.

A da bi dočarao njezine kozmičke dimenzije on ovako sanja: „Kad jednom s dušom po sve-miru krenem, zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene; to moj je, moj je dom!“ Domovina, dakle, nije samo zemljopisni prostor, već i onaj „svijet naših emocija, dru-ženja i čežnji, slavlja i uspjeha“. Istina, ima ih koji misle kako je „domovina ostatak nekog ro-mantičarskog doba“. Mi sljednici starozavjetnih obećanja i svjedoci uskrsnih zbivanja vjeruje-mo da Domovina ima svoje teološko mjesto u našem hodočasničkom životu. Naime, otkad je Krist ušao u ovaj svijet i prošao zemljom čineći dobro, on je usmjerio ljudski hod prema Nebe-skoj domovini. Tako je domovinu vremenitoga i prolaznog života otvorio Bogu Ocu i njegovu spasenjskome naumu. Stoga, u našem „ovoze-mnom hodu prema Nebu“ domovina ima svoje „svete dane“ ispunjene spomenom i zahvalno-šću, koji usmjerava i bistri naše poglede prema Bogu i budućnosti.

4. Euharistija koju slavimo „napunja dušu milošću i daje nam zalog buduće slave“. Kao eshatološka anticipacija novog neba i nove ze-mlje ona najavljuje uskrsno svjetlo i postaje sigurnim obećanjem buduće nade. I dok ovom euharistijskom gozbom zahvaljujemo Bogu za dar mira i slobode, molimo za svoju Domovinu i njezine žitelje kako bi trajno bili zahvalni za silna djela koja nam je iskazao Gospodin. U slo-bodu, naime, „koju nam višnji Bog je dò“ ugra-đeno je puno suza, žrtava i krvi. No, brojna stra-danja, žrtva i patnja za našu slobodu ima puni smisao samo ako je povezana s kalvarijskom žr-tvom Sina Božjega koji nas je svojom mukom, smrću i uskrsnućem spasio i oslobodio. I uteme-ljio Crkvu u kojoj nastavlja po euharistiji živjeti među nama. Crkva, dakle, nije proizvod povije-snog slučaja, nego izvorni Božji naum, Isusova zaručnica (Ef 5, 22-23), Tijelo Kristovo.

Isus je, dakle, među nama; naša popudbina i neprolazna hrana koja nam je potrebna na puto-vanju u ovom prolaznome svijetu. U svakoj sve-toj Misi obnavlja se milost križa i otkupljenja. Teče i struji novi Božji život koji nam je Krist zaslužio svojom mukom, smrću i uskrsnućem.



Njemu, jedinom Otkupitelju i Spasitelju čovje-ka, danas kličemo i molimo: Dođi Gospodine Isuse! Dođi u Lijepu Našu i pohodi sve naše obitelji. Ponovi i nama ono što si rekao svojim učenicima u Dvorani Posljednje večere: Vi ste prijatelji moji! Prijateljstvo s Tobom u dobrim i teškim danima bilo nam je izvorom sigurnosti. Ono neka ostane i zalogom naše budućnosti. U duhu one starodrevne pjesme i molitve: „Isukr-ste srcu tvom, s nama naše se kune dom! Du-šom, tijelom vijek sam tvoj, za krst časni bijuć boj! Slava ti kralju, slava ti Kriste. Pred tobom sve je pepeo prah. Dokle smo tvoji, tko nam što može. Ti si nam snaga ljubav i strah“. Amen.

**************S ciljem čuvanja sjećanja na žrtvu hrvatskog

naroda i franjevaca u tom kraju, ta se godišnjica, drugu godinu u nizu, obilježila u spomen na 13. veljače 1993. g., kad su pobunjeni Srbi učinili veliki kulturocid rušenjem crkve i karinskog sa-mostana koji je hrvatski spomenik kulture nulte kategorije, kao osvetničku odmazdu za poraz koji su doživjeli po djelovanju hrvatske vojno redarstvene oslobodilačke akcije ‘Maslenica’ u kojoj je poginulo 127 hrvatskih branitelja. Ru-šenjem samostana srpski pobunjenici htjeli su zatrti katolički i hrvatski identitet i trag u tom kraju. „Taj događaj nije važan samo za franjev-ce, nego za cijeli hrvatski narod, osobito za ka-tolike Ravnih kotara, Bukovice i šire. Dogodilo se zločin, obilježavanjem činimo znak sjećanja u želji da se takvo zlo više ne ponovi. Želimo čuvati spomen u zahvalnosti Bogu, braniteljima i svima koji su nam omogućili da živimo u Hr-vatskoj u miru. Zbog svog povijesnog, ustraj-nog duhovnog i domoljubnog svjedočenja, sa-mostan i njegovi franjevci kroz burnu i patničku prošlost doživljavali su teške križeve, razaranja, pljačkanja, prognanstva, ali se samostan uvijek iznova dizao iz pepela i obnavljao, usprkos ra-zaranjima neprijatelja i protivnim vjetrovima. U tome je uvijek imao snažnu zaštitu svojih duhovnih pastira franjevaca, provincijala, nad-biskupa i hrvatskog naroda“ rekao je fra Petar Klarić.

Karinski samostan jedan je od 122 sakralna objekta u sastavu Franjevačke provincije pre-svetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu koji je

stradao u srbijanskoj agresiji na Hrvatsku. To je bilo najveće razaranje u njegovoj šest stoljeća dugoj povijesti. Najstariji je samostan od njih petnaest u sastavu te provincije. U taj samostan franjevci su došli 1429. g. i uvijek je imao ve-liku duhovnu i nacionalnu ulogu. Npr. uprava Provincije sa svog je zasjedanja u Karinu 1797. g. poslala zahtjev caru u Beč da se Dalmacija sjedini s Hrvatskom.

Samostan je bio mjesto pohoda katoličkih i pravoslavnih vjernika. Provincijal Kodžoman istaknuo je svjedočanstvo pravoslavnog paroha Vladimira Garića iz 1974. g., da je „kao neka-dašnji svećenik za pravoslavne vjernike u Kari-nu, više puta spriječio da samostan bude srušen i zapaljen. Nažalost želja nekih u 1990.-im go-dinama da učine taj barbarski čin se i ostvarila“ rekao je provincijal Kodžoman. „Htjeli bismo pamtiti samo lijepe događaje, ali život nas pri-siljava da čuvamo uspomenu na ono što nas je i ražalostilo, povrijedilo. Na ovom je svetom mje-stu ljudska mržnja progovorila na najokrutniji način. Samostan koji je bio poznato i priznato mjesto mira, pomoći i utjehe svakom putniku, pao je u osvetničkom pohodu dezorijentiranog agresora. Događaji kojima svjedočimo posljed-njih dana i godina, još nas više utvrđuju u vjeri i nastojanju da nikad ne zaboravimo što se tu do-godilo. Ljudski se sjećati, ljudski je i kršćanski moliti za sebe i za druge, kako se više ne bismo morali suočavati sa sličnim iskušenjima“ rekao je provincijal Kodžoman u pozdravnoj riječi, istaknuvši da smo kao narod i Crkva pretrpjeli velika zla, nepravde i nevolje.

Nakon mise, nadbiskup Puljić i provincijal Kodžoman otkrili su prigodnu spomen-plo-ču na zidu samostanskog dvorišta, na kojoj je uklesan tekst o stradanju i obnovi samostana. U toj je prigodi Kodžoman podsjetio kako je 26. kolovoza 1991. g. karinski gvardijan fra Albert Marić pješice s vrećicom u ruci, prema Pridrazi, napustio karinski samostan u 18,30 sati. Njegov zadnji čin bio je ulazak u samostansku crkvu u pratnji dvojice naoružanih srpskih vojnika. Kleknuo je pred oltar, izmolio Zdravo Mari-jo, rekao: ‘Gospe, čuvaj ovu našu crkvu i naš samostan’ i pustio suzu. „Bio bi grijeh i zločin zaboraviti tu prošlost i te strašne događaje, jer



vidimo što se s tom poviješću i našom prošlošću događa. Kako je ljudi olako zaboravljaju. Ljudi s tom prošlošću manipuliraju. Tu ploču otkri-vamo da ostane trajni znak i podsjetnik što se s crkvom i samostanom dogodilo. Neka taj čin bude pouka da budemo zahvalni svim ljudima koji su nam omogućili slobodu i život u našoj slobodnoj Hrvatskoj. Pozivam sve da čuvaju uspomenu na sve naše poginule branitelje“ re-kao je provincijal Kodžoman, poželjevši da se hrvatska povijest nikad ne zaboravi, u osobitoj zahvalnosti Hrvatskoj vojsci i policiji.

Nakon desetogodišnje ponovne gradnje, ob-novljeni samostan i crkva u Karinu posvećeni su na Gospu od Anđela, 2. kolovoza 2006. g. Nekad je u njemu postojala biblioteka od pet tisuća primjeraka knjiga, tu je djelovao studij filozofije i humanističkih znanosti i svojevre-meno živjelo osamnaest profesora. Sadržaj sve te bogate i vrijedne biblioteke, dragocjene inku-nabule, knjige, umjetničke slike, zavjetni darovi vjernika primani tijekom šest stoljeća njegovog postojanja su opljačkani. Arhiv više ne postoji. Nadbiskup Puljić, provincijal Kodžoman i gvar-dijan Klarić pozvali su odgovorne da učine na-por da se opljačkano sakralno i kulturno blago vrati, jer još ništa nije vraćeno. U tom smislu, to je sad najsiromašniji samostan provincije.

Srbijanski agresor najprije je samostan opljačkao, devastirao, a onda ga razorio mi-nama kojima se ruše avionske piste. Nekoliko neeksplodiranih mina kasnije su otkrivene na ruševini samostana. Provincijal je najavio da će odlikovati francuskog časnika koji je, nakon dvije godine neizvjesnosti franjevaca koji nisu znali što se dogodilo sa samostanom, Provinciju izvijestio o devastaciji samostana u Domovin-skom ratu. Taj otac osmero djece spasio je vri-jednu sliku Gospe od Anđela, čuvao je u svom francuskom domu i nakon puno godina vratio je

samostanu. „To je jedini samostan izvan Zadra u Zadarskoj nadbiskupiji koji je miniran, razo-ren, a bio je stjecište vjernika toga kraja. Pla-niramo urediti samostansku zbirku i biblioteku kako bismo samostan više otvorili kulturnoj i svekolikoj javnosti. Jubilarna, 25. obljetnica po-veznica je naše mukotrpne prošlosti, razaranja i obnavljanja naše domovine i duhovne snage hrvatskog naroda u prošlosti i budućnosti. Zato hvala svima koji sudjeluju u tom obilježavanju“ rekao je gvardijan Klarić.

Provincijal Kodžoman je zahvalio ondašnjoj Vladi RH koja se zauzela da se samostan obno-vi i provincijskoj upravi toga vremena na čelu s tadašnjim provincijalom fra Željkom Tolićem, tadašnjem karinskom gvardijanu fra Frani Sa-modolu, Miljenku Domjanu koji je bio glavni konzervator i nadgledao proces restauracije, Ministarstvu kulture RH, Konzervatorskom zavodu Zadar, znanim i neznanim dobročinite-ljima koji su pomogli da samostan otvori novu stranicu.

Cijeli događaj glazbeno je animirala klapa HRM-a ‘Sveti Juraj’. Među uzvanicima su bili i general bojnik Mladen Fuzul, izaslanik Mini-starstva obrane RH, gradski i općinski čelnici, među kojima zadarski gradonačelnik i župan Branko Dukić i Božidar Longin te hrvatski branitelji. Za sve sudionike Hrvatska vojska je pokraj samostana podigla šator i skuhala grah. Obljetnica je počela hodnjom sudionika sa stje-govima postrojbi od raskrižja u Donjem Karinu do samostana. Potom su izaslanstva položila vi-jence i svijeće na franjevačku grobnicu ispred samostana, a fra Petar je izmolio molitvu odr-ješenja za sve pokojne i preminule franjevce. Inače, iz Provincije Presvetog otkupitelja sa sjedištem u Splitu, između 1942. i 1948. godine ubijeno je 44 braće franjevaca, mnogi među nji-ma u mladoj životnoj dobi.

ŠIBENIK: FRA STIPICA GRGAT ODRŽAO PREDAVANJE O LITURGIJSKOJ GLAZBI

U subotu, 17. veljače 2018., održan je struč-ni susret animatora liturgijskih slavlja Šibenske biskupije. Zamišljen prvenstveno kao susret voditelja crkvenih zborova Šibenske biskupije, susret je okupio sve one koji aktivno sudjeluju

u glazbenom animiranju liturgijskih slavlja i obreda u župama i samostanima šibenske bisku-pije: od orguljaša, voditelja zborova, dirigenata do pjevača i voditelja vokalno-instrumentalnih sastava.


Susret je započeo misnim slavljem koje je u katedrali sv. Jakova predvodio mons Tomislav Rogić, biskup šibenski u koncelebraciji s dvo-jicom svećenika, a na kojem je prigodnu homi-liju u svjetlu izrečenog korizmenog evanđelja, izrekao predavač i voditelj susreta fra Stipica Grgat, istaknuti glazbeni pedagog, sakupljač glazbenog blaga, skladatelj te zborovođa zbora Gospe od Zdravlja iz Splita. Naglasio je kako Crkva u današnjem evanđeoskom odlomku Lu-kina evanđelja stavlja u središte poziv carinika u koji i mi možemo uklopiti svoje korizmene odluke. Fascinira kako je Isus pozivao ljude i kako su se oni odazivali pozivu. Pitamo se što Isus vidio u očima tih ljudi? Odgovor je da Isus nije došao zvati pravednike, nego grešnike. U svetom korizmenom vremenu i mi smo po-zvani ići za Isusom, kako bi nam sve u životu bilo smislenije. U stručnom dijelu susreta, koji

se nastavio u prostorijama Katedralne kuće, fra Stipica Grgat je obradio aktualno stanje u litur-gijskoj glazbi danas, problemima s kojima se susreću orguljaši i voditelji zborova te pravili-ma o kojima treba voditi računa svi animatori liturgijskih slavlja, posebice vezano za smjer-nice apostolske instrukcije Musicam Sacram, čija se 50. obljetnica objavljivanja proslavlja ovih dana. Predavanje je obuhvatilo i diskusi-ju o aktualnim problemima, načinu izvođenja i repertoaru pjevanja tijekom liturgijskih slavlja i obreda, a održana je i kraća radionica obrade i izvođenja pojedinih glazbenih uradaka.

Susret kojeg je organizirala prof. Jelena Mi-kulandra, voditeljica mješovitog katedralnog zbora u Šibeniku, završio je zajedničkim ruč-kom svih sudionika. Dogovoreno je da je tema slijedećeg susreta duhovna obnova i vjernička izgradnja pjevača članova župnih zborova.

SINJ: VIKEND-SUSRETI ZA MINISTRANTE U SJEMENIŠTU Franjevačko sjemenište u Sinju svake godi-

ne, pa tako i ove, ugosti ministrante sedmih i osmih razreda. Na vikend-susretu sa sjemeni-štarcima oni imaju priliku da iz prve ruke upo-znaju sa svakodnevnim životom u sjemeništu. Svrha ovih susreta je pomoć mladićima u do-nošenju važnih životnih odluka, a posebno onih koje se tiču duhovnog poziva.

U dogovoru sa župnicima i župnim vikari-ma u posjet Sjemeništu je došlo 19 ministrana-

ta iz Otoka, Knina, Imotskog, Vinjana, Brnaza i Sinja u vremenu od 16. do 18. veljače 2018. god. Za drugi vikend (23 - 25. veljače) odazvalo se 6 ministranata iz Otoka, Šibenika i Turjaka. Za organizaciju i dnevni red susreta pobrinuli su se fra Josip Repeša, provincijski promicatelj duhovnih zvanja i fra Ivica Udovičić, ravnatelj Sjemeništa.

Po dolasku ministranti su bili raspoloženi za druženje jer se dosadašnja praksa susreta već



pročula po župama što je privuklo pažnju mi-nistranata za susret. Ipak mlađi ministranti koji su možda prvi put daleko od kuće bili su malo suzdržani i tihi. Nakon što su se malo prilago-dili novoj situaciji, sjemeništarci su bili obasuti mnogim, nadasve zanimljivim pitanjima o živo-tu u Sjemeništu.

Zbog iznenadnih promjena u rasporedu prvi vikend je počeo misnim slavljem u sjemenišnoj kapelici koje je predvodio fra Josip Repeša. Po-slije duhovne, uslijedila je fizička okrjepa. Ve-čer je tradicionalno, kao i dosadašnjih godina, završila molitvom križnog puta prema tvrđavi na Gospinom gradu; zajedno sa mladim Fra-mašima i ostalim vjernicima Sinja. U drugom vikendu ministranti su sa sjemeništarcima prvu večer sudjelovali na križnom putu i svetoj misi u crkvi Gospe Sinjske koju je predvodio don Edvard Punda, ravnatelj nadbiskupskog sjeme-ništa u Splitu koji je ove korizme propovjednik korizmenih petaka.

Subota je započela svetom misom kojom je predsjedao fra Josip Repeša. Nakon doručka sjemeništarci su imali probe pjevanja na koje su se priključili i ministranti te svojim glasovi-ma dodatno oplemenili sjemenišni zbor. Nakon proba pjevanja sjemeništarci su sa ministranti-ma i fra Josipom posjetili sinjski hipodrom, Al-karsku Ergelu, što je izazvalo zanimanje mla-dih za alkarske konje, školu jahanja i popratne aktivnosti na Hipodromu. Neki su se okušali i u jahanju konja dok je drugima bilo dovoljno

promatrati te novosti i nahraniti konje.Poslijepodne je po rasporedu slijedio no-

gometni turnir, koji se igrao na igralištu kraj Franjevačke klasične gimnazije. Po povratku u Sjemenište uslijedila je molitva krunice i krat-ka prezentacija o povijesti Sjemeništa koju su pripremili sjemeništarci. Neki su sjemeništarci govorili o svom duhovnom pozivu i odluci da krenu stopama svetog Franje Asiškog. Mini-stranti su nakon večere imali slobodno vrijeme sa sjemeništarcima uz razne društvene igre u sjemenišnim prostorijama. U drugom vikendu subotnja večer je bila uz prigodni film i kokice.

Zadnji dan susreta započeo je ranije nego subotnji. Prva točka dana bila je kratka proba pjevanja. Upjevani i razbuđeni ministranti su sa sjemeništarcima animirali jutarnje euharistijsko slavlje u crkvi Gospe Sinjske. Misnim slavljem predsjedao je fra Josip Repeša koji je potakao okupljenu zajednicu na molitvu za ministrante kako bi oni koji razmišljaju o duhovnom pozi-vu mogli donijeti ispravnu odluku. Na misi su pjevali sjemeništarci uz ravnanje fra Ivice Udo-vičića, ravnatelja sjemeništa. Poslije svete mise ministranti su imali završno druženje sa fra Jo-sipom tijekom kojeg su ispunjali pripremljenu anketu kao i diskutirali o uvjetima u sjemeništu i mogućem dolasku nakon završene osnovne škole. Kraj ovog druženja označio je zajednički ručak na kojem su svoju zahvalu ministrantima uputili fra Josip Repeša i fra Ivica Udovičić, uz želje da se ponovno vide dogodine.

ZAGREB: PROSLAVLJENO ‘ANTIĆEVO – 2018.’ U Zagrebu je u svetištu Majke Božje Lurd-

ske u nedjelju 4. ožujka svečano proslavlje-na 53. obljetnica svete smrti časnoga sluge Božjega oca fra Ante Antića - Antićevo 2018. U ovoj godini slavimo 125. obljetnicu njego-va rođenja (Prvić Šepurine 16. travnja 1983.) i njegova krštenja (Prvić Šepurine, 8. svibnja 1893.). Proslavi 53. obljetnice smrti Časnoga sluge Božjega prethodila trodnevnica kojoj su propovijedali vicepostulator fra Josip Šimić, magistar bogoslova hercegovačke franjevačke Provincije Marijina uznesenja fra Ivan Lande-ka mlađi i mnp. provincijal Antićeve provincije fra Joško Kodžoman. Euharistijsko slavlje na

samu obljetnicu smrti Sluge Božjega predvo-dio je vojni biskup u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan. U trodnevnici i na samo Antiće-vo izmijenili su se zborovi svetišta: u četvrtak 1. ožujka pjevao je Mješoviti zbor; u petak 2. ožujka pjevao je zbor mladih Vrba; u subotu 3. ožujka pjevao je dječji zbor, a 4. ožujka na sam Antićevo pjevao je zbor Otac Ante Antić. Na Antićevo uz oca biskupa suslavilo je još 13. svećenika uz asistenciju dvojice đakona. Poslu-živalo je sedam ministranata i ministrantica. Uz naše bogoslove bila su tu i dvojica karmelićan-skih bogoslova, jedan iz Zatona i jedan iz Ši-benika i jedan dominikanski bogoslov. Nakon



euharistijskog slavlja u samostanskom blagova-lištu na večeri okupilo se 70-tak osoba. Uz sve-ćenike, redovnike i redovnice, bila je tu i brojna rodbina Časnoga sluge Božjega, zbor Otac Ante Antić, osobe iz medija, jedan ministar iz vlade Republike Hrvatske i brojni vjernici. Usprkos hladnom i snježnom vremenu svaki dan trod-nevnice i na samo Antićevo okupljalo se veliko mnoštvo vjernika.

TrodnevnicaPrvi dan Prvi dan trodnevnice euharistijsko slavlje

predslavio je i propovijedao otac vicepostula-tor fra Josip Šimić. S njim je suslavio fra Ante Crnčević uz asistenciju đakona fra Ivana Đuze-la. Tema njegove propovijedi bila je Duhovni vez Časnoga sluge Božjega s vjernicima koje je vodio. To je zapravo bio tematski uvod u slav-lje trodnevnice ovogodišnjega Antićeva. Pro-povjednik je u svojem promišljanju krenuo od prvog čitanja iz knjige proroka Jeremije, točnije od retka 17, točnije od redaka 17, 7-8: »Blago-slovljen čovjek koji se uzdaje u Jahvu i kome je Jahve uzdanje. Nalik je na stablo zasađeno uz vodu što korijenje pušta k potoku: ne mora se ničega bojati kada dođe žega, na njemu uvijek zelenilo ostaje. U sušnoj godini brigu ne brine, ne prestaje donositi plod.«

Propovjednik je naglasio kako je Časni sluga Božji već zarana u svojem životu shvatio da du-hovno korijenje svoga bića mora pustiti duboko u potok Božje milosti. Nakon što je to učinio u vlastitom životu i potom u životu svoji gojena-ca, mladih bogoslova, shvatio je da mora pora-diti i s vjernicima, pa je još zarana počeo du-hovno voditi vjernike ostvarujući s njima trajni duhovni vez, kako bi ih odgojio kao produhov-ljene kršćane. Časni sluga Božji počeo je dosta rano u dvadesetim godinama prošlog stoljeća okupljati najprije učiteljice, a potom i djevoj-ke, željne dubljeg duhovnog života. Uz redovitu magistarsku službu to je nastavio i u Zagrebu.

Između Časnoga sluge Božjega i osoba koje je duhovno vodio stvarala se neka naročita du-hovna povezanost. Taj duhovni vez on je do-življavao kao osjećaj dužnosti i o tom je često govorio osobama koje vodio. Kako to svjedoče njegova pisma u svom duhovnom vodstvu oni nije ostajao samo na dužnosti i odnosu vođe i

vođenoga, već je to prelazilo u posebnu duhov-nu bliskost, koja je ovisila i o osobama onih koje je vodio. Taj osjećaj istaknuo je propovjednik s vremenom je prerastao u poseban duhovni vez između duhovnog oca i duhovnog djeteta kad ih je nazivao »kćeri moja« i »sinko moj«. Fra Ante je taj vez ponekad podržavao pismenim, i još češće usmenim izjavama izjavljujući da ih ima na pameti, da ih svaki dan u misnoj žrtvi prinosi Bogu, da moli za njih, da trpi s njima i za njih, i u duhu s njima. Mnogi od njih bili su svjesni te povezanosti i sretni zbog toga, jer je fra Ante u svojim molitvama bio velikodušan.

Drugi danDrugi dan trodnevnice euharistijsko slavlje

predslavio je fra Ivan Landeka, mlađi magistar bogoslova Hercegovačke franjevačke Provin-cije Uznesenja Marijina. Uz njega su suslavili vicepostulator fra Josip Šimić i fra Leon Delaš. Na slavlju se okupio veliki broj štovatelja Ča-snoga sluge Božjega i drugih vjernika.

Tema njegove propovijedi bila je Duhovni vođa djevojaka. Propovjednik je najprije protu-mačio evanđelje toga dana o nezahvalnim vino-gradarima koji su postali ubojice i razbojnici, koji su na kraju ubili i baštinika. Istaknu je da je Isus u toj prispodobi sažeo ono što se s Bož-jim prorocima događalo u povijesti izabranoga naroda i što će se na kraju i njemu samome do-goditi. Vinogradari ubojice su zapravo vjerska i politička elita židovskog naroda - »glavari svećenički i starješine narodne«. Sve ovo na što Isus u prispodobi o vinogradarima iznosi jasno je i nama danas, posebno tvrdnja o baštiniku. Vjerska i politička elita u izabranom narodu umišljali su da narod pripada njima i da zato na njega imaju pravo polagati stopostotno pravo, zaboravljajući da narod pripada Bogu. Osudu, koju su ti zli vinogradari zaslužili, istaknuo je propovjednik, nije im izrekao Bog, nego su oni sami sebe osudili. Ova prispodoba je poučna i za sve nas danas, jer je i nama povjeren vino-grad našega srca i duše iz kojeg trebamo čupati korov grijeha.

Časni sluga Božji otac fra Ante Antić bio je vrijedni i ponizni vinogradar i potpuna suprot-nost nepoštenim vinogradarima iz današnjeg evanđelja. Njega je Gospodin postavio za vi-



nogradara u svom vinogradu, da ga obrađuje i čuva. Dugo godina mu je vjerno služio odga-jajući naraštaje mladih franjevaca, kraće vrije-me kao meštar novaka u Zaostrogu i potom kao dugogodišnji magistar bogoslova u Makarskoj i Zagrebu. Služio mu je također kao ispovjednik i duhovni vodeći očinskom i bratskom ljubavlju mnoge osobe koje su k njemu dolazile na sakra-ment pomirenja i tražile duhovno vodstvo. On nije prisvajao vinograd za sebe, nego je to činio za Gospodina.

Očinskom pažnjom vodio je i mnoge djevoj-ke, osobito u izboru životnog poziva. Razluči-vanje poziva u fra Antinom duhovnom vodstvu zauzimalo važno mjesto. On je zapravo prete-ča onoga što Biskupska sinoda u listopadu ove godine posebno proučavati. Njihova tema je Mladi, vjera i razlučivanje poziva. I mi danas, istaknuo je propovjednik, najčešće govorimo da je potrebno mlade poticati da se odluče za du-hovni poziv. Iz pisama Časnoga sluge Božjega otkrivamo njegovu veliku razboritost. On nije svakoj djevojci, koju je duhovno vodio, odmah savjetovao da ide u redovnice ma koliko ona bila pobožna. Naprotiv neke je znao odvraćati, kada bi uvidio da nisu prikladne za samostanski život, savjetovao je da ne stupaju u samostan, nego da učine zavjet djevičanstva i da žive u svojim obiteljima u svijetu. On ih je nastojao i dalje duhovno voditi.

Časni sluga Božji otkriva nam nove poglede, posebno svoju veliku razboritost, posebno kada su u pitanju bili životni izbori osoba koje je vo-dio. U njegovu životu i djelovanju otkrivamo razborit odnos prema djevojkama i ženama. On ne bježi od njih, već im ostaje duhovno blizak izgrađujući svoj zdravi stav prema njima i u isto vrijeme nastojeći pomoći im da se duhovno ra-zviju. Fra Ante je i na ovom području io vrijedni odani vinogradar u vinogradu Gospodnjem. On je poziv i poticaj svima nama da svakodnevno radimo u vinogradu svoga srca, čupajući iz nje-ga korov grijeha.

Treći danTreći dan trodnevnice euharistijskom slav-

lju predsjedao je mnp. o. provincijal fra Joško Kodžoman. Uz njega su suslavili o. vicepostu-lator fra Josip Šimić i samostanski ekonom fra

Ivan Maletić. Tema njegove propovijedi bila je: Duhovni vođa obitelji.

Propovjednik je pošao od misnih čitanja dotičnog dana. Prvo čitanje iz knjige proroka Miheja, u jako teško vrijeme za izraelsko kra-ljevstvo (Mih 7, 14-15). Prorok opisuje teško stanje naroda moleći Boga da pase svoj narod - stado svoje baštine, koje živi osamljeno u ši-karju usred plodnih voćaka, kao u davne dane u Bašanu i Gileadu, kada su nakon što su izišli iz Egipta uz pomoć Božjih čudesa. Misli iz prvog čitanja propovjednik je povezao s odlomkom iz Evanđelja po Luki, točnije s prispodobom o iz-gubljenom sinu (Lk 15, 11-32); upozoravajući na Božju zauzetost za svoju djecu i kao poje-dince i kao članove obitelji. Izgubljeni sin nije svojim postupkom nanio štetu samo sebi, već je prouzročio i svojoj obitelji. Na koncu kada je spiskavši sve propao u i upao u silnu bijedu, uviđa da se mora povratiti svojem ocu, svojoj obitelji.

U svojem duhovnom djelovanju Časni sluga Božji susretao je i pojedince i obitelji koje su zapale u krize, koji su se »izgubili« poput izgu-bljenog sina. Nastojao im je pomagati da se po-novno pronađu, kajući se i povraćajući se Nebe-skom Ocu, koji ih, njihovim grijesima usprkos, čeka raširenih ruku.

Propovjednik je istaknuo kako je Časni sluga Božji vodeći pojedince, često pokušavao proši-riti svoje duhovno vodstvo na ostale članove nji-hove tjelesne obitelji. To je razvidno iz njegovih pisama u kojima on želi pokazati da i na njih misli. Takav stav pridonijeti će da se u Antićevo duhovno vodstvo više puta uključuju osobe iz iste obitelji, braća, sestre, muž i žena ili čita-va obitelj. Za njega nije bilo sumnje u poziv na svetost kršćanske obitelji u kojoj se rodio sam Božji Sin i koja ima zadaću održanja ljudskog naraštaja. Vrijednost svakog ljudskog staleža u Crkvi, Časni sluga Božji promatra kroz njihov odgovor na Božji poziv. Mladić i djevojka pri stupanju u brak to čine iz ljubavi prema Bogu. Oni ispunjaju Božju volju i proslavljuju Boga i uključuju u veliku božansku obitelj. Za Časno-ga slugu Božjega Bračni život je način slavlje-nja Boga i sredstvo posvećenja. Prema njemu osobe stupanjem u brak ne gube djevičanstvo, već ga kao ures donose na oltar i u sakramentu ženidbe zamjenjuju bračnim vezom, kako bi is-



punili volju Božju i bračnim životom proslavili Boga. Kod oca Antića možemo govoriti o teolo-giji braka, u kojoj on za polazište uzima primjer Tobije i Sare (Tob 3, 16-18) i koju razrađuje na evanđeoskim načelima. Od bračnih drugova on traži da budu podložni volji Božjoj i da s rado-šću primaju djecu koju im Bog daje. Tražio je da međusobno budu obazrivi, uslužni i strpljivi, da iz srca istjeraju svaku samovolju i samodo-padnost, kako bi ih Duh Sveti ispunio svojom milošću i krepostima. Poticao je na srdačnost i sklad, jer se tako stiče i jača međusobno ljubav.

AntićevoNa Antićevo euharistijsko slavlje predslavio

je vojni biskup u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan. Suslavili su mnp. o. Jure Šarčević, provincijal franjevačke kapucinske provincije i predsjednik Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, vicepostulator kauze sluge Božjega oca fra Alekse Benigara fra Rat-ko Radišić, vicepostulator kauze sluge Božje-ga oca Gerarda Stantića otac Mato Miloš. Uz mons. Bogdana suslavilo je 14 svećenika, uz asistenciju dvojice đakona. Obiteljska televizi-ja TV Laudato snimala je euharistijsko slavlje i objavila reportažu u svojem programu vijesti i događanja u ponedjeljak 5. ožujka u 18.15 sati.

****************53. obljetnica smrti Časnog sluge Božjega oca Ante Antića OFMZagreb, svetište Majke Božje Lurdske, nedjelja, 4. ožujka 2018., 19.00 satiMsgr. Jure Bogdan, vojni ordinarij u RHTreća korizmena nedjelja, god. B; Izl 20, 1-3.7-8.12-17;Ps 19, 8-11; 1 Kor 1, 22-25; Ev: Iv, 2, 13-25 Dragi poštovatelji osobe i djela Časnog Sluge Božjega – dobrog oca Ante Antića OFMDraga braćo i sestre!1.Rado sam prihvatio poziv vicepostula-

tora o. fra Josipa Šimića OFM predvoditi ovu sv. Misu na 53. obljetnicu smrti Časnog Sluge Božjega o. Ante Antića, franjevca provincije

Presvetog Otkupitelja u Splitu. Obljetnica spo-mena smrti – Antićevo ove godine pada na treću korizmenu nedjelju.

Svako misno slavlje, poglavito nedjeljno mi-sno slavlje – na dan Gospodnji, povlašteni su trenutci susreta vjerničke zajednice s Gospodi-nom koji nam govori u svojoj riječi, i koji pod prilikama kruha i vina dolazi k nama. Ovo je i prigoda kad zahvaljujemo Gospodinu na daru Crkvi i našem narodu za krjeposnog redovnika franjevca, svećenika Časnog Slugu Božjeg oca Antu Antića.

2. U današnjem evanđelju slušali smo Gos-podinove riječi: „Razvalite ovaj hram i ja ću ga u tri dana podići“. Riječi su to kojima Gospodin odgovara na zahtjev židovskih poglavara da im dade znak koji ga autorizira da on smije činiti ono što je bio učinio, tj. istjerati trgovce i mje-njače iz jeruzalemskoga Hrama.

Riječi su to kojima je Gospodin upravo uka-zao na ono što je njegov raspoznajni „znak“, a to je njegovo Tijelo, koje će biti razapeto ali i koje će uskrsnuti. Križ, dakle, kojim će biti obi-lježeno njegovo sveto tijelo, te Uskrsnuće, u ko-jem će ono slavno uskrsnuti od mrtvih da više nikada ne umre, njegov su raspoznajni „znak“. Tim smo njegovim znakom i svi mi, koji smo kršteni, obilježeni; jer, zaista, kako nas poučava sv. Pavao: „(...) koji smo god kršteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao što Krist slavom Očevom bî uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života (Rim, 3-4). To je temeljna istina kršćanskog ži-vota, života obilježena sv. krštenjem, koje nas osposobljava da hodimo u novosti života, kao novi ljudi, Božjom snagom i Božjom milošću preobraženi ljudi. To je logika koja proizlazi iz Kristova križa, a svoj smisao i svrhu nalazi u njegovu slavnom Uskrsnuću, logika koju mnogi teško shvaćaju i još teže prihvaćaju, jer oni traže i hoće znamenje - znak po svojoj mjeri. Traže i hoće mudrost po svojoj mjeri. A mi s apostolom Pavlom takvog znaka i takve mudrosti ponuditi ne možemo, osim znaka Krista raspetoga: „Ži-dovima sablazan, poganima ludost, pozvanima pak – i Židovima i Grcima - Krista Gospodina - Božju snagu i Božju mudrost“ (1 Kor. 1, 23-25).

Upravo to su sveci shvaćali. U taj su Znak



duboko uranjali, i od te Mudrosti živjeli! Živjeli pak ne samo za sebe, nego u potpunom i nese-bičnom predanju za bližnjega, za druge, za sve one s kojima su dolazili u doticaj. I upravo su po tomu, po takvom svojem dosljednom, krje-posnom načinu života svima nama bili i ostali uzorima. Ako su tako mogli oni, zašto ne bismo mogli i mi? Ako su mogli oni ljubiti Krista u potpunom, nesebičnom, ustrajnom predanju, zašto to ne bismo mogli i mi? To je poruka sve-tih, Bogu predanih ljudi, i njihovih života koju nam sv. Crkva želi stavit pred oči kad ih javno, zbog njihova krjeposna života, časti naslovima: Sluga Božji, Blaženi, Sveti. U tu skupinu spada i naš dobri otac Ante Antić. To je poruka i oporu-ka njegova života, života - po primjeru sv. Fra-nje - svega uronjena u otajstvo Krista raspetoga, života koji je računao, ne sa svojom vlastitom, nego s Božjom snagom i propovijedao, ne svoju osobnu, nego Božju mudrost, jer je otac Antić vrlo dobro znao da je ono „lûdo Božje mudrije od ljudi i slabo Božje jače od ljudi“(1 Kor 1, 25).

3. U tom dakle svjetlu večeras promatramo lik oca Antića., kao onoga koji je poučavao lju-de takvoj Božjoj mudrosti, upućivao ih u pre-danje takvoj Božjoj snazi. Napose je on to znao

činiti u jednom izvanredno važnom dijelu svo-jeg svećeničkog djelovanja i to kao savjetnik i duhovni vođa učiteljica. Osobno se sjedinjujući i suobličujući s Kristom Gospodinom, koji je naš jedini Učitelj i vođa (usp. Mt, 23, 8 - 11), znao je da je posebno važno u Božjoj mudro-sti poučavati upravo one koji djeluju u odgoju i poučavanju mladih hrvatskih naraštaja. Jer je u svojim mislima, riječima i djelima bio duboko sjedinjen s onim koji je, kako nam kaže današnje Evanđelje, „sam dobro znao što je u čovjeku“, znao je otac Antić da je od neizmjerne važnosti čestit kršćanski odgoj mladih naraštaja, autenti-čan primjer zauzetog kršćanskog života koji na mladima, napose djeci, ostavlja duboki trag, te ih oblikuje za sav kasniji život. Stoga je imao posebno sluha za duhovno vodstvo, duhovnu izgradnju nastavnika, učitelja, odgojitelja, uči-teljica ….

O njegovim osjećajima poštovanja, pa čak, kako će to lijepo istaknuti njegov životopisac, i nekom vrstom zanosa kojim je pristupao duhov-nom vodstvu učiteljica, svjedoči jedno njegovo pismo upućeno im za korizmu 1940. u kojemu je on istaknuo da u duhu gleda obnavljanje Kristo-ve muke, a njih kao jeruzalemske žene koje se ne plaše pogrda koje neprijatelji upućuju Isusu,



nego ga smjelo slijede, premda ih drugi, pa čak i njihove kolegice, prezirno gledaju i rugaju im se, i hrabri ih da poput Veronike nastave svaki dan brisati Kristovo znojno i okrvavljeno lice na braći ljudima, napose na djeci i mladima, izlo-ženim svakovrsnim opasnostima[1]. U takvim svojim naporima otac Antić nije posustajao ni u vremenu bezbožnog komunizma koji je na svaki način, upravo s područja odgoja i izobraz-be naše djece i mladih, na svaki način nastojao potisnuti kršćansku vjeru, načela i odgoj te sve one koji su se u svojem ljudskom i profesional-nom djelovanju njima ravnali. O. Antić je znao naći načina ne samo duhovno, nego i materi-jalno priskočiti u pomoć onima koji su, često, bili obespravljeni i marginalizirani u svojim os-novnim ljudskim, vjerničkim i profesionalnim pravima uslijed trajnih pritisaka komunističkih ideologa, a u nemalom broju od tih istih izbaci-vani na ulicu sa svojih radnih mjesta, sokoleći ih da ne posustaju, da svjedoče Boga, da ustraju u patnjama sjedinjeni s Kristom koji trpi, s Bla-ženom Djevicom i Crkvom[2].

4. Vidjevši ogromnu opasnost kojima su u takvom sustavu bili izloženi djeca i mladi te oni koji su ih trebali odgajati i poučavati, or-ganizirao je ovaj časni sluga Božji, unatoč opa-snostima i neimaštini, godine 1946. i trodnevne duhovne vježbe za učiteljice u Makarskoj. Otac Antić je bio neumoran u svojoj brizi za te duše učvršćujući ih, usmeno i pismeno, da svojim kršćanskim životom djeluju apostolski, da se oslone na Boga i na Crkvu, koju vrata paklena neće nadvladati, da molitvom daju Bogu zado-voljštinu za grijehe naroda, da mole za zavedene bezbožnim načelima da se obrate, te za vlastiti narod da ostane vjeran Bogu. I danas odišu jed-nakom kršćanskom svježinom i uvjerljivošću ove divne riječi koje je o. Antić napisao u jed-nom svojem pismu jednoj učiteljici: „S pomoću Božjom opet započinjete novu školsku godinu. Poslije malog odmora nastavljate Vaš težak, mučan, ali i ugodan rad. Zovem ga teškim jer to najbolje zna Vaše srce, Vaši živci, Vaše tije-lo, koliko umora i truda osjetite tijekom školske godine. Vama je taj rad i sladak, jer ga ljubav-lju Božjom oživljavate, posvećujete i podižete na vrhunaravni red, na zaslužna djela. S njime ispunjavate Vaš životni zadatak, slijedite svetu volju Božju, služite Isusu u osobi malene djece,

vršite Vašu dužnost prema Domovini, a sebi ple-tete vijenac neumrle slave, jer sveto Pismo kaže: “Oni koji druge poučavaju sjat će kao zvijezde na sve vijeke“. Pomislite da Vas sam božanski Učitelj šalje u školu i da Vam predaje djecu go-voreći: „Povjeravam Ti ove malene, brini se za njih, kad se povratim ja ću Ti platiti“[3].

Jednoj pak drugoj osobi naglasit će otac An-tić važnost svijesti o tomu da sve što u našemu životu radimo uvijek prati trud i bol, i da za to nema drugog lijeka i utjehe osim one koja dola-zi iz vjere, utjehe koja dolazi od pogleda na Križ – Ljubav Isusovu: „Jedno sigurno neće izbjeći ove godine, kao ni dosada, jer oni vas uvijek prate, a to je trud i bol. Trudu nećete izmaknuti, jer je nerastavljiv od Vašega zvanja, posebno na selu; a bol Vas čeka zato, jer je ona učinak ljud-ske zloće i slaboće. Tko će Vam davati utjehe u vašim naporima i teškoćama? Vjera, pogleda na križ – ljubav Isusovu. Ta On je rekao: „Što učinite jednom od mojih malenih meni ste uči-nili, a Vaše je zvanje najviše posvećeno odgoju i izobrazbi nevinih. Ovaj isti cilj imao je i sam božanski Učitelj Isus![4]

Iz ovih redaka zračiAntićeva duboka vjera, njegova prožetost evanđeoskim načelima, nje-gova žarka želja da druge oduševi za život po Gospodnjem zakonu koji je, kako nam današnji Psalam, poručuje „savršen, i dušu krijepi, i čije „svjedočanstvo neuka uči“ (Usp. Ps 19, 8-11).

5. Draga braćo i sestre. I danas je u našemu narodu velika potreba takvih muževa i žena, prožetih kršćanskim svjetonazorom i načelima, očeva i majki, učiteljica i učitelja, odgojitelja i sveučilišnih nastavnika… I ne samo njih, nego i drugih muževa i žena - kršćanskih laika na sva-kom području ljudskog rada, prožetih kršćan-skim načelima u svojem životu i djelovanju. Jer, kako nas poučava Drugi Vatikanski sabor, upra-vo je laicima vlastito da žive u svijetu, te su oni pozvani da kršćanskim duhom svjedoče u svije-tu poput kvasca[5]. Ni danas onima koji pouča-vaju i odgajaju hrvatsku djecu i mladež, a čine to prožeti kršćanskim duhom, ljubavlju prema njegovom zakonu i zakonu njegove Crkve, nije lako. I danas su mnogi od njih izloženi, doduše ne onakvom javnom potiskivanju i marginalizi-ranju kako je to bio slučaj u doba bezbožnog ko-munističkog režima, ali svakako najrazličitijim i vrlo suptilnim oblicima omalovažavanja, pa i



progona zbog njihovih stavova i načela. I danas se vodi borba za duše i srca mladih hrvatskih naraštaja. O ishodu takve borbe ovisi sudbina našeg naroda i Domovine. Božji ljudi, poput na-šeg Časnog Sluge Božjega, uvijek imaju jasno znanje da se upravo na tom području sučeljava-ju dobro i zlo, plemenitost i sebičnost, altruizam i individualizam, vedrina kako zdrave sadašnjo-sti tako i zdrave budućnosti te, tomu nasuprot, beznađe nihilizma… Ukratko: civilizacija živo-ta i civilizacija smrti… I danas je školski su-stav i odgoj naše djece i mladih ono područje u kojemu se ove silnice sučeljavaju, u kojima se pod vidom odgojnih, školskih i vanškolskih programa, pouka i aktivnosti žele provući pro-tu-naravni, protu-ljudski, a onda i protu-Božji, protu-evanđeoski sadržaji, koji udaraju na samo temeljno dostojanstvo ljudske osobe, napose onih koji su u najosjetljivijim godinama svojeg ljudskog i duhovnog razvoja, i koji se, ako ih se prepusti samima sebi pred takvim nastojanjima i pokušajima, sami ne mogu skloniti i zaštiti. Molimo se Gospodinu Bogu i Blaženoj Djevi-ci Mariji, a po zagovoru Časnog Sluge Božjega oca Ante Antića da nam izmoli takvih muževa i žena, takvih očeva i majki, takvih odgojitelji-ca i odgojitelja i učitelja i učiteljica, nastavnika i nastavnica, koji će se svjesni svoje ljudske i

vjerničke odgovornosti znati othrvati takvim pokušajima te znati zdušno prionuti zdravom ljudskom i kršćanskom odgoju i podizanju naše djece i mladeži, koji će biti potpuno svjesni da im je „povjerena uzvišena zadaća da vječno po-mlađuju stablo naroda svoga“, kako je to isticao otac Antić, „u odgoju i umova ali i srdaca naše mladeži“, koji će usađivat u njih „plemenite mi-sli i osjećaje, ljubav prema Bogu i bližnjemu, ljubav prema Domovini“[6].

Časni slugo Božji, dobri oče Antiću, moli Gospodina Boga i Blaženu Djevicu Mariju da tako bude! Amen.

______________[1] Usp. Vicko Kapitanović, Kristu suobličen.

Život i vrline fra Ante Antića, Split. – Zagreb 2004. str. 246.

[2]Usp. V. Kapitanović, Kristu suobličen, 246.[3]Pismo o. Antića učiteljicama - katehetama,

Arhiv Postulature, III/13,7.[4]Pismo o. Antića učiteljicama - katehetama,

Arhiv Postulature III/13,5.[5]Usp. Dekret o apostolatu laika Apostolicam

Actuositatem,2.[6]Pismo o. Antića učiteljicama i katehetama,

Arhiv postulature III/41, 2.

‘ANTIĆEVO’ U MAKARSKOJ ‘Antićevo’ u franjevačkoj crkvi u Makar-

skoj od 1. do 4. ožujka 2018. bilo je pod geslom „Časni sluga Božji otac fra Ante Antić duhovni vođa i savjetnik vjernika“.

U nedjelju, 4. ožujka 2018., proslavu 53. obljetnice smrti sluge Božjega oca fra Ante An-tića predslavio je makarski gvardijan fra Ante Čovo. U slavlju su sudjelovali dekan makar-skog dekanata don Pavao Banić i još nekoliko svećenika te časni brat fra Frano Botica.

Trodnevnicu uoči Antićeva predslavili su fra Ivan Jukić, fra Miljenko Odrljin i fra Ante Čovo. Svaku večer gvardijan fra Ante Čovo or-ganizirao je kratku duhovnu obnovu koja je bila vezana uz pobožnost krunice ili križnog puta.

Nakon popričesne molitve gvardijan fra Ante Čovo predmolio je molitvu za proglašenje

blaženim oca fra Ante Antića i za milost po nje-govu zagovoru. Gvardijan fra Ante zahvalio je svim sudionicima slavlja. Franjevački zbor pje-vanjem je pridonio ljepoti slavlja. Za orguljama je bila Hana Vlahov.



ŠUBIĆEVAC: ODRŽAN SUSRET ZA BRAČNE PAROVE Kako smo najavili, u franjevačkom samosta-

nu i župi sv. Ante Padovanskoga na Šubićevcu, fra Ivan Maletić iz Zagreba, održao je Susret za bračne parove, u četvrtak, petak i subotu, 8., 9. i 10. ožujka 2018., od 19 do 21 sati, u vjerona-učnoj dvorani. Predavač je prisutnim bračnim parovima govorio kako su muškarac i žena dvi-je različite istine u jednom braku u koji je sva-kodnevno zajednički potrebno živjeti na emoci-onalnoj razini, poštivati jedni druge i poštivati primarne ljubavne potrebe. Osobito je predavač naglasio modele kako supružnici mogu «hraniti bračnu ljubav», protumačio ulogu seksualnosti u braku i ukazao na put rješavanja bračnih su-koba, nerazumijevanja ili svađa, pogotovo kako supružnici mogu liječiti brak i obitelj. Koji je uzrok zdrave obitelji, a koja je posljedica bole-sne obitelji, bila su pitanja na koja je predavač dao konstruktivne odgovore. Na poseban način osvrnuo se na djecu, kao izazov roditeljima u odgoju najmlađih članova.

U razgovoru, za «okruglim stolom» bračni parovi su, zajedno, sa svećenikom, na susret-nu oko istoga stola međusobno porazgovarali o određenim temama, iznosili osobna iskustva iz bračnoga života, i obogaćeni novom spoznajom i duhovnom obnovom.Održavanja duhovnih obnova na ovu temu kao i buđenja svijesti svih kršćana o potrebi zaštite i jačanja naših obitelji,

temelja svakog društva, nužnost je koju nam na-meće ovaj razulareni svijet.

Tijekom ovih dana duhovne obnove, u petak, nakon pobožnosti Križnog puta, fra Ivan Male-tić predslavio je i sv. misute izrazio radost što je župnik kroz ove korizmene petke odabrao upravo razmišljati o sedam smrtnih grijeha. U svojoj propovijedi, obrazlažući grijeh bludnost kao jedan od smrtnih grijeha, odgovorio je na pitanja kako nastaje i zašto nastaje grijeh blud-nosti u čovjekovom životu. Grijeh bludnosti je, za razliku od ostalih grijeha koji su protiv duha, jedini grijeh protiv tijela. Tim grijehom čovjek uništava sebe, svoje tijelo, a kako je čovjekovo tijelo Hram Duha Svetoga, tim grijehom čovjek griješi direktno protiv Duha Svetoga.

Nitko nije imun na taj grijeh i zato je potreb-no odbacivati misli o tome, jasno reći ne i tada se grijeh neće ni dogoditi. Požuda je imitacija ljubavi i ona uvijek ide za tim da ugodimo sebi, a ljubav da ugodimo drugom čovjeku. Mi smo pozvani na ljubav jer smo djeca ljubavi, djeca kojoj je Bog darovao svoju ljubav da mi tu lju-bav prenosimo drugima i ugađamo drugima.

Moliti nam je Gospodina da nam da snage da u svakom trenutku svog života stavimo drugo-ga ispred sebe, a onda ni grijeha bludnosti, a ni ostalih grijeha u našem životu neće biti, na kraju propovijedi poručio je fra Ivan.



IMOTSKI: KRIŽNI PUT ZA MLADE U Imotskom se tradicionalno na četvrtu

korizmenu nedjelju održi križni put za mlade Imotske krajine. Povorka ide iz crkve sv. Frane ulicama grada do imotske tvrđave Topane, do spomenika poginulim braniteljima.

Tako je ove godine križni put za mlade odr-žan u nedjelju 11. ožujka 2018. s početkom u 16 sati. Unatoč ružnom vremenu na križnom se

putu okupio znatan broj vjernika, ne samo mla-dih nego i djece i odraslih. Pobožnost je predvo-dio fra Zoran Kutleša, samostanski i župni vikar Imotskog. Hod među postajama pjevanjem i molitvenim zazivima animirao je imotski žu-

pnik i gvardijan fra Kristian Stipanović. Na kra-ju križnog puta fra Zoran je križem blagoslovio mlade i obitelji Imotske krajine.

SPLIT-DOBRI: MOLITVA ZA DOMOVINU Pod okriljem Čudotvorne Gospe od Zdravlja

u utorak, 13. ožujka 2018., od 20 do 21 sati, u organizaciji Župe i Frame, odobrenjem Ordina-rijata Splitsko-makarske nadbiskupije, započeli smo Molitvu za Domovinu, koju ćemo obavljati svakoga utorka u samostanskom dvorištu Fra-njevačkoga marijanskoga svetišta Čudotvorne Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu. Na prvom molitvenom susretu okupilo se stotinjak vjernika. Skup je najprije pozdravio župnik fra Ante, i zahvalio vjernicima na sudjelovanju i

pozvao sve nazočne da molitvom i dobrim dje-lima nastavimo obnovu Lijepe naše Domovine.

Nakon uvodne molitve Majci Božjoj, izmo-lili smo apostolsko vjerovanje i pet zaziva Gos-pine krunice, a završili molitvom Ispovijesti katolika Hrvata i zazivima hrvatskim svetcima i blaženicima.

I mladi koji su predmolili, i oni ponešto zreli-ji, koji su se pridružili, zajedno su se okupili is-pod samostanskih kolonada da bi u okrilju Svete



Slike, Isusove i naše Majke Marije, Čudotvorne Gospe od Zdravlja, u iskrenoj molitvi, uputili zajedničke vapaje nebeskom Ocu da nas očuva i spasi od svakoga zla, nas i našu Domovinu Hr-vatsku. Unatoč pljusku i gromovnim oblacima koji su se nadvili nad Gradom pod Marjanom,

molitva je završila u nadi da ćemo se susretati i idućih utoraka, na istom mjestu, u samostan-skom dvorištu, ispod kolonada, uza zvonik, ispred slike Čudotvorne Gospe od Zdravlja, u Splitu na Dobromu.

STUDENCI: KORIZMENA DUHOVNA OBNOVA Trodnevna korizmena duhovna obnova pod

geslom Putem križa, putem ljubavi u župi sve-tog Ilije proroka u Studencima završena je u nedjelju 11. ožujka 2018. koncertom Pasionske baštine Imote u 19 sati.

Tijekom korizmene obnove vjernici su imali prigodu za sv. Ispovijed, sudjelovali su u mi-snim slavljima, pobožnosti križnog puta, kla-njanja pred Presvetim Oltarskim sakramentom.

Drugog dana duhovne obnove župljani su se pridružili molitvenoj inicijativi „24 sata za Gospodina“ prema pozivu pape Franje, a koja je započela pobožnošću križnoga puta. Slijedi-lo je misno slavlje, nakon kojega je upriličena pobožnost Getsemanske ure, koju je predvodio župnik i krizmanici.

U subotu je nastavljen program u sklopu ini-cijative i korizmene duhovne obnove u koji su

bile uključeni ministranti, prvopričesnici i ostali osnovnoškolci, a inicijativa je završila misnim slavljem u subotu u 16 sati.

U nedjelju, 11. ožujka nastavljen je program, koji je završio koncertom pasionske baštine Imote „Uputi se tužna mati“. Na početku kon-certa sve nazočne u ime organizatora KUŠU „STUDA“ pozdravio je Mario Cikojević, vodi-telj Mješovitog pjevačkog zbora i orguljaš te je-dan od Pučkih crkvenih pivača Studenaca. Svi-ma, koji su sudjelovali i pomogli u organizaciji duhovne obnove i koncerta zahvalio je župnik fra Zoran Jonjić, koji je naglasio kako „…treću godinu zaredom u ovom sastavu širom Lijepe naše Imotski župni zbor, glumci dramskog pri-kaza Muke Isusove, Klapa Bratovština iz Gori-ce i njihove pučke pivačice, kantači iz Podba-blja, Zmijavaca, Zagvozda i Slivna te naši Pučki



crkveni pivači iz Studenaca, a svi pod ravna-njem Anđelka Nikolića i maestra Joška Ćalete u korizmenom vremenu nude nam duhovni hod i razmatranje Isusove muke kroz dramske slike i tradicionalne napjeve pod dojmljivim nazivom „Uputi se tužna mati“. Posebno mi je drago što u našim Studencima upravo ovim koncertom završavamo korizmenu duhovnu obnovu pod geslom Putem križa, putem ljubavi. Neka nas večerašnji događaj potakne da sve životne križ-ne putove, a posebno ovaj sudbonosni kroz koji nam prolazi domovina Hrvatska preobrazimo

uz puno povjerenje i odanost Gospodinu u put ljubavi…“. U prepunoj crkvi sv. Ilije, koja na-žalost nije mogla primiti sve zbog zahtjevnosti izvedbe i pokretljivosti glumaca i pjevača, na-zočni su mogli uživati u tradicionalnim koriz-menim napjevima kao i različitim oblicima kan-tanja „Muke“ upotpunjenim scenama dramskog prikaza Muke, koje su izveli glumci iz Imot-skog. Ushićenje nazočnih i dugotrajni pljesak na kraju koncerta nagrada su i zahvala izvrsnoj izvedbi. Druženje izvođača i domaćina nastav-ljeno je u prostorijama Osnovne škole.

IMOTSKI: REGIONALNI SASTANAK U Franjevačkom samostanu sv. Frane u

Imotskom u srijedu, 14. ožujka 2018., održan je regionalni sastanak u sklopu trajne formacije u našoj Provinciji. Sastanak je počeo u 9:30 mo-litvom Srednjeg časa. Nakon toga provincijski moderator trajne formacije fra Ivan Udovičić pozdravio je prisutnu braću, osobito o. provin-cijala fra Joška Kodžomana, te zahvalio svima zaslužnima za održavanje sastanka. Zatim je mr.

sc. fra Domagoj Volarević, domagistar bogoslo-va, održao predavanje „Bogoslužje između po-božnosti i pravila“. Nakon predavanja uslijedila je rasprava.

U 11:30 u crkvi sv. Frane bilo je euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Domagoj, uz kon-celebraciju 13 svećenika. Sastanak je završen ručkom u samostanskom blagovalištu u 12:30.



HODOČAŠĆE MJEŠOVITOG ZBORA MLADIH GOSPE OD ZDRAVLJA U RIM

Ususret obilježavanju dvadesetpete obljetni-ce djelovanja, članovi Mješovitog zbora mladih Gospe od Zdravlja iz Splita, sa svojim zboro-vođom fra Stipicom Grgatom i orguljašicom s. Zorislavom Radić, hodočastili su u Italiju (Rim) u od 10. do 15. ožujka 2018. godine. Na puto-vanju koje je bilo protkano pjesmom i molitvom razgledali su kulturne i vjerske znamenitosti gradova Firence, Asiza, Rima i Padove.

Pred sam polazak, mladi su se okupili u svo-joj župi na Dobrome i sabrali se u molitvi pred čudotvornom slikom Gospe od Zdravlja te kre-nuli na put u večernjim satima 10.ožujka.

Sljedećeg kišnog jutra stigli su u Firencu. Zastali su na vidikovcu Piazzale Michelangelo odakle puca predivan pogled na Firencu, a za-tim su se spustili do grada kako bi vidjeli njego-ve znamenitosti. Vrhunac boravka u Firenci bio je obilazak Staroga mosta, firentinske katedrale i krstionice ispred katedrale. Obilazak su okru-nili slavljem nedjeljne sv. mise u katedrali. U popodnevnim satima, stigli su u Asiz, gdje su posjetili baziliku Svete Marije Anđeoske. Vrlo impresivan doživljaj ostavila je crkvica unutar

bazilike - (Porcujunkula) koja se smatra koli-jevkom svih franjevaca i franjevki. Nakon toga popeli su se u stari dio grada posjetivši kriptu tj. Franjin grob te Donju crkvu i Gornju crkvu. U večernjim satima zbor je stigao u Rim, i smje-stio se u Dom hrvatskih hodočasnika „Blaženi Ivan Merz“.

Nakon svete mise u kapelici doma „Domus Croata“, drugi dan hodočašća bio je obilježen razgledavanjem Rima. Došavši do stare papin-ske rezidencije Laterana, najprije su se pomolili na Scala Santa, a zatim posjetili baziliku Sve-toga Ivana Lateranskog. Nakon razgledavanja lateranske bazilike, Majke svih crkava posjetili su drugu veliku rimsku baziliku Marije Velike. Nakon obilaska Michelanđelovog kipa Mojsije u crkvi Sveti Petar u okovima, istoga dana ra-zgledali su znamenitosti poput Koloseja, ruše-vina Rimskoga foruma, za nas Hrvate značajne bazilike Ara Coeli i na kraju Oltar domovine. U popodnevnim satima obišli su Panteon te grad-ski trg Piazza Navona.

Sljedeći dan razgledali suKalistove kata-kombe, posjetili su Baziliku Sv. Pavla izvan



zidina i uputili se prema Vatikanu kako bi ra-zgledali Baziliku Sv. Petra. Nakon razgledava-nja unutrašnjosti bazilike i znamenitosti poput Michelangelove Pietá, po želji su se popeli na kupolu vatikanske bazilike. U večernjim satima toga dana mladi su posjetili popularnu Piazza di Trevi. Nakon povratka u „Hrvatski dom“slavili su u kapelici večernju svetu misu koju su nami-jenili za svoje dobročinitelje.

U srijedu je Mješoviti zbor mladih Gospe od Zdravlja nazočio općoj audijenciji kod Svetog

Oca, što je ujedno bio i vrhunac njihovog ho-dočašća. Po završetku posjeta Vatikanu, zbor je krenuo natrag prema Splitu. Na povratku su posjetili Padovu. Posebno su obišli Svetište sv. Leopolda Mandića te Baziliku sv. Ante. U če-tvrtak (15. 03.) u jutarnjim satima Zbor se vratio u Split pred svoju crkvu Gospe od Zdravlja na Dobrome.

Ovim putem od srca zahvaljujemo svima onima koji su pomogli kako bi se ovo za nas mlade nezaboravno hodočašće moglo ostvariti.

NAHRANIMO DJECU LIBERIJE U KUHINJI “SPLIT-CROATIA”Bogoslovi Franjevačke provincije Presvetog

Otkupitelja u suradnji s Marijinim obrocima organiziraju i ove godine humanitarnu akciju pomoći najpotrebnijima pod nazivom Nahra-nimo djecu Liberije u kuhinji “Split-Croatia”. Marijini obroci međunarodni su karitativni po-kret koji godišnje hrani više od milijun i dvjesto tisuća siromašne djece diljem svijeta. Zahvalju-jući upravo njima, koji su plod Međugorja pa zato i nose Marijino ime, siromašna djeca ne moraju teško raditi u polju niti prosjačiti na ulici kako bi – preživjela.

Akciju možete podržati svojim prilogom koji će se skupljati uglavnom na Cvjetnicu

25. ožujka 2018., u većini splitskih župa i u župi Gospe Sinjske, nakon mise – gdje god vi-dite istaknuti plakat za akciju. Također akciju možete podržati i uplatom na račun Marijinih obroka, koji možete i mobitelom slikati.

Podaci za uplatu:Marijini obroci, Donje svetice 46c, 10 000

ZagrebIBAN: HR7923600001102102666S naznakom: Za kuhinju Split-CroatiaU ime sve djece koju ćete nahraniti, od srca

vam zahvaljujemo!Franjevački bogoslovi & Marijini obroci

IMOTSKI: DUHOVNA OBNOVA ZA STUDENTE LAIKE SPLITSKOG KBF-A

Korizmena duhovna obnova studenata laika KBF-a u Splitu održana je u srijedu 14. ožujka 2018. s početkom u 15 sati u samostanu i crkvi sv. Frane u Imotskom. Obnovu je predvodio fra

Kristian Stipanović, mjesni župnik i gvardijan. Prvi dio susreta održan je u samostanskoj dvo-rani, a drugi u crkvi.

Na početku je studente i voditelja pozdravio don Jenko Bulić, duhovni asistent studenata laika. Usporedio je dolazak studenata u Imotski s do-laskom na Tabor, brdo Isusova preo-braženja, uz želju da duhovna obnova bude poticaj na osobno preobraženje, odnosno obraćenje. U svom razmatra-nju voditelj obnove stavio je naglasak na Godinu majčinstva uz nadahnuće u riječima proroka Izaije iz dnevnog liturgijskog čitanja: „Može li žena za-boraviti svoje dojenče, ne imati sućuti za čedo utrobe svoje? Pa kad bi koja i




zaboravila, tebe ja zaboraviti neću.“ Na temelju tih riječi govorio je o nekim oznakama majke, a koje bi trebale resiti svakog ozbiljnog kršćani-na: prihvaćanje, radost, nježnost i odgovornost.

Nakon razmišljanja studenti su imali prigo-du za svetu ispovijed, a zatim je uslijedila sveta misa. U prigodnoj propovijedi fra Kristian je povezao Isusov govor o sebi i Ocu nebeskom ističući da se u Isusu najbolje može vidjeti tko je i kakav je Bog Otac. Tako bi i po nama, Kri-stovim učenicima i nasljedovateljima, naši bli-

žnji trebali upoznati Boga. Naime, kao vjernici pozvani smo govoriti o Bogu svojim bližnjima, najprije autentičnim kršćanskim životom, a za-tim i riječima.

Nakon euharistijskog slavlja domaćini su pripremili studentima osvježenje u samostan-skoj blagovaonici. Na kraju susreta studenti su posjetili imotsku tvrđavu Topanu i Modro jeze-ro, prelijepi dragulj i čudo prirode.

IMOTSKI: PROSLAVA SV. JOSIPA U Glavini Donjoj u župi sv. Frane u Imotskom

svake se godine svečano proslavi naslovnik cr-kve i zaštitnik mjesta sv. Josip. Za proslavu su se vjernici u Glavini pripremali trodnevnicom, koju su predvodili župnik fra Kristian Stipano-vić i župni vikar fra Zoran Kutleša.

Na samu svetkovinu, u ponedjeljak 19. ožuj-ka u 10:30 počela je procesija kao uvod u sve-čano euharistijsko slavlje koje je predvodio fra Josip Sušić, župnik Vinjana. U koncelebraciji su bilifra Zoran Kutleša, fra Jakov Udovičić, župni vikar Vinjana, i fra Nedjeljko Čarapić, župnik

Podbablja, koji je pjevanjem i molitvenim zazi-vima animirao procesiju. Pjevanje na misi pred-vodio je dječji zbor iz Glavine pod ravnanjem Katarine Šimunović.

Na kraju svete mise fra Zoran je zahvalio predvoditelju slavlja i svima koji su na bilo koji način doprinijeli dostojanstvenoj i sveča-noj proslavi Sv. Josipa. Svima koji nose ime sv. Josipa čestitao je imendan, a po ustaljenoj tra-diciji u kripti crkve nakon mise bilo je prigodno čašćenje.


INOZEMNA PASTVA

FRANKFURT: NOVI PORTAL „ŽIVE ZAJEDNICE“ – WWW.ZIVAZAJEDNICA.DE

U ponedjeljak, 15. siječnja 2018., u 12 sati svečano je u Hrvatskome dušobrižničkom uredu u Frankfurtu na Majni biti pokrenut portal „Žive zajednice“, lista hrvatskih katoličkih misija i za-jednica u Njemačkoj, koji izlazi od rujna 1978. u izdanju toga Ureda. Ove se godine u rujnu na-vršava 40 godina tiskanog izdanja „Žive zajed-nice“, a u svjetlu te obljetnice Ured je pokrenuo i portal „Živa zajednica“ – www.zivazajednica.de, kako bi odgovorio suverenim komunikacij-skim izazovima, poglavito za mlađe naraštaje Hrvata katolika u Njemačkoj i šire. Tako će uz tiskano izdanje „Živa zajednica“ biti prisutna i na portalu. Portal je otvorio odgovorni urednik „Žive zajednice“ i portala „Živa zajednica“, de-legat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina u nazočnosti glavnog urednika „Žive zajednice“ i portala „Živa zajednica“ dr. Ado-lfa Polegubića te djelatnica u Hrvatskome du-

šobrižničkom uredu Ljubice Markovica Baban, Romane Kašaj i Antonije Tomljanović-Brkić.

Prije pokretanja portala, delegat vlč. Ivi-ca Komadina izmolio je prigodnu molitvu bl. Alojziju Stepincu u povodu 20 godina kako ga je Katolička Crkva proglasila blaženim, te tako staviti pod Blaženikovu zaštitu novi por-tal „Živa zajednica“ , aktivnosti i djelatnike Hr-vatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu na Majni, kao i hrvatske pastoralne djelatnike i Hr-vate katolike, koji se okupljaju u hrvatskim ka-toličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj.

Prigodnu riječ u povodu otvorenja portala uputili su predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćni sara-jevski biskup mons. dr. Pero Sudar i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić, u kojoj između ostalog stoji: „Razumijevajući nove načine komunikacije što


inozemna pastva

ih nosi novo vrijeme i mentalitet novih narašta-ja, koji sve više posežu za elektronskim nači-nom usvajanja znanja i informacija, radujemo se i ovom novom, modernom obliku povezano-sti koji će nuditi mrežni portal Žive zajednice. Vjerujemo da će portal jednako, ako ne i bolje od tiskanog izdanja, izvršavati svoje temeljno

poslanje povezanosti i upućenosti u život i rad pojedinih misija i zajednica, a onda i cijele hr-vatske inozemne pastve. U ime Crkve u Domo-vini, zahvaljujući svima koji su do sad sudjelo-vali u pokretanju, uređivanju i izdavanju Žive zajednice, želimo Božji blagoslov i čestitamo na novom iskoraku!”

MÜNCHEN: PROSLAVLJEN BL. ALOJZIJE STEPINAC I 70. OBLJETNICA DJELOVANJA ŽUPE

Hrvatska katolička župa München svečano je u nedjelju 11. veljače 2018. proslavila svoga zaštitnika – bl. Alojzija Stepinca i 70. obljetnicu svoga postojanja i djelovanja. Svečano misno slavlje u crkvi sv. Mihaela u glavnom gradu Slo-bodne Države Bavarske – u Münchenu predvo-dio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s mons. Alexandrom Hoffmanom uime Nadbiskupije München i Fre-ising odgovornim za pastoral zajednica drugih materinskih jezika u toj nadbiskupiji, provinci-jalom Franjevačke provincije Presvetoga Otku-pitelja sa sjedištem u Splitu fra Joškom Kodžo-manom, ravnateljem dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. vlč. Tomislavom Markićem, domaćinom voditeljem župe fra Borisom Ćari-ćem, s još devetoricom svećenika i uz asistenci-ju dvojice trajnih đakona.

Na početku Misnog slavlja išlo se od sakri-stije sredinom crkve do oltara, na čelu koje su mladi u narodnim nošnjama nosili križ, stijego-ve Bavarske i R. Hrvatske, barjak bl. Alojzija Stepinca i Čudotvorne Gospe Sinjske i moći bl. Alojzija Stepinca.

Sve je na početku pozdravio domaćin fra Bo-ris Čarić koji je istaknuo kako danas slavimo bl. Alojzija Stepinca, našeg mučenika, hrvatskog kardinala koji je svojim životom posvjedočio da jedino ljubav i predanje Bogu čovjeku daruju snagu za njegovo životno djelovanje. „Njegov mučenički primjer života je primjer kako svaki čovjek može postati, unatoč svemu vjeran Bogu i bližnjemu čuvajući svoj vlastiti identitet, a nje-gove moći koje smo nosili u procesiji su nam osobiti dar milosti, blagoslova njegova zagovo-ra. Danas na dan našeg Zaštitnika slavimo ta-


inozemna pastva

kođer i 70 godina djelovanja naše župe, očuva-nje vjere i nacionalnog identiteta ovdje u tuđini izvan naše domovine. Svi smo mi došli iz naše nam domovine Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Također nas ima ovdje iz Vojvodine, Boke Ko-torske i s Kosova, što je pokazatelj jednog veli-kog našeg zajedništva”, istaknuo je posebno po-zdravivši predvoditelja misnog slavlja kardinala Vinka Puljića, koji je došao iz domovine uime cijele domovinske Crkve, sve koncelebrante i okupljeni Božji narod. Istaknuo je kako od 70 godina (misije) župe već 68 godina u njoj služe svećenici franjevci Franjevačke provincije Pre-svetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, a 44 godine djeluju i časne sestre franjevke od Bez-grešne iz Šibenika. Misnom slavlju pribivala je i časna majka sestara Franjevki od Bezgrešne iz Šibenika s. Zdravka Gverić, saborski zastupnik R. Hrvatske i izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića Ante Babić, član gradskog vijeća Münchena izaslanik nadgra-donačelnika Münchena Dietera Reitera i grada Münchena Johann Sauer, generalni konzul R. Hrvatske iz Münchena Petar Uzorinac i kon-zul Generalnog konzulata Bosne i Hergovine iz Münchena Dragan Bagarić. Pokrovitelj prosla-ve je Hrvatski sabor.

Kardinal Vinko Puljić je u uvodnoj riječi uputio čestitku u povodu proslave zaštitnika

župe bl. Alojzija Stepinca čiji zagovor molimo, i slavlja 70 ljeta pastoralnog života u tom ba-varskom gradu na naše ljude iz naše domovine. „Sve vas donosimo na oltar i sve naše pokoj-ne čiji su grobovi ostali u domovini, ali i sve pokojne koji su dolazili tijekom 70 ljeta u ovu misiju (župu), a pošli su na onaj svijet, kao i sve pastoralne djelatnike koji su ovdje pastoral-no djelovali tijekom 70 godina, a sad se nalaze na onom svijetu. Neka po zagovoru bl. Alojzija svima Bog udijeli vječnu radost i sreću!”

Kardinal Puljić je u nadahnutoj propovijedi istaknuo: „Kad vas vidim u ovolikom broju, srce mi je radosno jer ste sačuvali vjeru svojih otaca, sačuvali vjeru i ona vas okuplja ovdje. Potom se pojavljuju i drugi osjećaji, jer mi je žao da vas je tamo odakle ste nikli sve manje. Često obilazim te krajeve i vidim da su opustjeli. Zato se u meni izmjenjuju ta dva osjećaja. Ovdje ste uzeli za zaštitnika bl. Alojzija Stepinca. Istinski rečeno, Crkva je uz vas bila tijekom 70 godina kako biste sačuvali vjeru da po njoj živite una-toč svih životnih izazova, koje ste proživljavali. Crkva je bila rame za plakanje, rame na kojem ste tražili utjehu. Posebno pritom valja Bogu zahvaliti što su tijekom tih godina s vama bili svećenici, ponajviše franjevci Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja, boreći se sačuvati zajedništvo, jedinstvo i postojanost u vjeri. Da-


inozemna pastva

nas posebno molimo zagovor zaštitnika vašega bl. Alojzija Stepinca. Danas ga želimo dodirnuti preko njegovih moći, ali i upoznati i na njemu se nadahnuti. Ako ga volimo, od njega želimo učiti kakvi bismo trebali biti u ovom vremenu bez obzira na kojim prostorima”, kazao je kar-dinal Puljić potaknuvši okupljene neka čitaju njegov životopis.

„Sramota je ne znati svoje korijenje. Zato vjerujem da će mnogi od vas posegnuti za knji-gom o bl. Alojziju Stepincu kako bismo ga bo-lje upoznali i još bolje se nadahnuli na njegovu životu.”

Potom je kardinal Puljić podsjetio na Blaže-nikov život. „Mnoge su se neistine govorile o bl. Alojziju Stepincu, a tada sam se zakleo da ću tog čovjek upoznati i kad se nije smjelo doći do knjiga o njemu. Uspio sam upoznati veliči-nu bl. Alojzija Stepinca, zavolio sam ga i njemu sam se molio da ustrajem u svom zvanju kad sam bio kandidat za svećenika, a pogotovo kad sam postao svećenik, nadbiskup i kardinal. Bl. Alojzije Stepinac je znao slijediti savjest u teš-kim trenucima. Na žalost, mi danas slušamo o tužnim pričama kako naši odlaze s rodne gru-de koja se branila krvlju, a neprijatelj uživa što bježimo od svoje rodne grude. Ljudi beže zato što je stvorena nezdrava klima u politici. Umje-sto da se borimo za narod, najveća je borba za stranku. Bl. Alojzije Stepinac je bio čovjek koji je volio svoj narod, za njega je živio, usmjera-vao ga je Božjim putem. Danas nam treba bl. Alojzije da nas usmjeri Bogu, da nas ne zavadi nikakva medijska kampanja, nikakav politički interes, nikakav sekularizam ili komunizam ili ne znam koji fašizam. Nego da se usmjerimo putem vjere i morala, putem vjernosti kako je on naučavao naše ljude u prošlosti. Zato želim da shvatimo njegovu ljubav prema svome narodu. Upravo želim radi te krize koja je nastala shva-titi da je naš Blaženik volio svoju grudu. Kad su mu nudili da ide izvan domovine, za njega nije bilo te cijene. Da je imao ne znam koliko života, svoj život bi dao za Crkvu u toj grudi na kojoj je nikao. To nam danas treba ponovno, znati volje-ti svoju Crkvu, svoju grudu, biti vjeran svome narodu. Na žalost, danas zaboravljamo gdje su grobovi naših predaka. Dok obilazim naše kra-

jeve, svjedočim s tugom, pa vidim te starce koji su sami u svojim kućama, koji stalno gledaju kroz prozor hoće li navratiti koje dijete i doni-jeti im utjehu. To je bolno doživjeti. Pitam se gdje je ta četvrta zapovijed Božja, zašto smo je prekrižili. Zato je potrebna savjest koja će nas probuditi da znamo poštivati roditelje i djecu. Lijemo krokodilske suze znog nedostatka djece, a donosimo zakone da se smije ubijati nerođe-no dijete. Donosimo zakone da se starci smiju injekcijom uništiti da nam ne smetaju. To je da-našnja kultura, a trebala bi nam kultura vjere, kultura morala, kultura ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. Biti Isusov bez križa je nemo-guće. Ne treba se bojati žrtve. Samo oni koji su hrabri za žrtvu, sposobni su graditi budućnost. Ove probleme nosim u srcu živeći s narodom na rodnoj grudi i zato vas hrabrim, čuvajte vjeru otaca, svoje korijenje, sjećanje na grobove svo-jih predaka i znajte dovesti svoju unučad i svoju djecu na staze gdje ste nekada kročili kao djeca. Pokažite im neka ne zaborave svoje korijenje. Dok ste ovdje, svjedočite svoju vjeru. Budite ponosni na to korijenje, ali poštujete ove zakone i ovu zemlju u kojoj živite. Ne mogu nikom reći da se vrati, ali kad bude trenutak, ne treba vam to nitko posebno reći, to ćete sami prepoznati. Silno sam radostan kad vidim djecu koju ste do-nijeli i doveli na sv. misu. Bez djece narod nema budućnost. Djeca su budućnost naroda. Učimo od bl. Alojzija Stepinca o vrednotama života za koje se isplati žrtvovati i u budućnosti svijetli trag ostaviti!”, sve je na kraju propovijedi pota-knuo kardinal Puljić.

Na kraju Misnog slavlja i tijekom akademi-je u dvorani Alte Kongresshalle u popodnev-nim satima u Münchenu prigodnu riječ upu-tili su mons. Hoffmann, provincijal fra Joško Kodžoman, predsjednik župnog vijeća Dinko Josip Grgić, kardinal Vinko Puljić, saborski za-stupnik Ante Babić, uime nadgradonačelnika Münchena Johann Sauer, ravnatelj dr. vlč. To-mislav Markić i časna majka s. Zdravka Gverić. Misno slavlje uveličao je župni mješoviti zbor i orkestar pod vodstvom s. Nikoline Bilić i or-guljskom pratnjom Diane Grubić. Na kraju mi-snog slavlja sve je moćima bl. Alojzija Stepinca blagoslovio kardinal Vinko Puljić.


inozemna pastva

Nakon izvođenja himne R. Hrvatske i Nje-mačke, na akademiji je tekstom i slikom done-sen povijesni hod Hrvatske katoličke župe (mi-sije) München, a u bogatom programu nastupili su crkveni zbor, ženska vokalna skupina „Lira“, Anna Bagarić na violini i Diana Grubić na gla-soviru, župna klapa „Croatia“, župna folklorna skupina „Bijele ruže”, župna folklorna skupina „Mladost“, te na kraju župna folklorna skupina „Fra Andrija Kačić Miošić”, koja je na odušev-ljenje svih okupljenih izvela „Eru s onog svi-jeta”. Na kraju je voditelj župe fra Boris Čarić predao prigodne darove zaslužnima za organi-

zaciju proslave. Program je znalački vodila Ta-nja Popec iz Zagreba. U zabavnom programu nastupio je Đani Stipaničev i „Band“.

Proslavi je prethodila duhovna obnova koju je od 8. do 10. veljače predvodio dr. fra Ante Vučković.

Večer ranije, 10. veljače u svom hotelu „Po-inger Hof“ u Poingu nedaleko Münchena vla-snici hotela Ivo i Ruža Sadrić sa sinovima pri-redili su svečani doček za kardinala i uzvanike uz zvuke „Musikkapelle Gelting e. V.“ pod vod-stvom Günthera Schulera.

NJEMAČKA: PODRUČNE SJEDNICE S DELEGATOM: O ODNOSU ZNANOSTI I VJERE

Prve područne sjednice u 2018. godini hrvat-skih pastoralnih djelatnika, koji djeluju u hrvat-skim katoličkim misijama i zajednicama u Nje-mačkoj, na čelu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, održane su od ponedjeljka 5. do petka 9. veljače 2018. u pet njemačkih gradova, u organizaciji Hrvatsko-ga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni i hrvatskih katoličkih misija (HKM) i zajednica (HKZ), na čijem su se području sjednice održa-vale. Na sjednicama se okupilo 95-ero hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Njemačke.

U Hrvatskoj katoličkoj misiji u Nürnbergu održana je prva sjednica za Bavarsko pastoralno područje u ponedjeljak 5. veljače. Na sjednici se okupilo dvadeset četvero sudionika i sudionica.

Druga sjednica održana je u utorak 6. veljače u HKZ Heidenheim a.d. Brenz, na kojoj se oku-pilo 40 sudionika i sudionica iz pastoralnih pod-ručja Baden-Württemberg I. i Baden-Württem-berg II.

Treća sjednica održana je u srijedu 7. velja-če, na kojoj su se okupili sudionici i sudionice iz Pastoralnog područja Sjeverna Rajna i Vestfali-ja u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Wuppertalu. Na sjednici se okupilo devetnaest sudionica i sudionika.

Četvrta sjednica održana je u četvrtak 8. ve-ljače za Sjeverno pastoralno područje u samo-stanu Marienrode kod Hildesheima. Na sjednici je bila i predstavnica Generalnog vikarijata iz

Hildesheima Hanna Slowinski. Na sjednici se okupilo desetero sudionika i sudionica.

Peta sjednica za Rajnsko-majnsko pastoral-no područje održana je u petak 9. veljače u nje-mačkoj zajednici sv. Kristofora u Frankfurtu. Na sjednici se okupilo dvadeset dvoje sudionica i sudionika. Uz domaćina delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu na svim je sjednicama bio i ravnatelj Dušobrižniš-tva za Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić.

Nakon pozdrava delegata vlč. Ivice Komadi-ne, predstavnika pastoralnih područja i voditelja misija i zajednica na čijem su se području odr-žavale sjednice, susret je započeo prigodnom molitvom za preminule pastoralne djelatnike u hrvatskoj pastvi u Njemačkoj i u svijetu. Potom je predavanje o odnosu znanosti i vjere održao prof. dr. Stipe Kutleša, znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Nakon preda-vanja razvila se plodna rasprava.

Delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina potom je govorio o aktualno-stima u hrvatskom dušobrižništvu u Njemač-koj na temelju novijih statističkih pokazatelja. Ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozem-stvu vlč. Tomislav Markić je u svom izvješću za proteklu godinu istaknuo kako u Hrvatskoj inozemnoj pastvi danas u 187 misija, zajednica, župa i centara djeluje 197 svećenika, od čega su 63 dijacezanska i 134 redovnička. Od dije-


inozemna pastva

cezanskih svećenika 17 ih pripada Sarajevskoj nadbiskupiji, 9 Varaždinskoj, 7 Zagrebačkoj, 7 Mostarsko-duvanjskoj i 6 Đakovačko-osječkoj. Od redovničkih su 36 franjevci Splitske pro-vincije, 35 franjevci Mostarske provincije, 20 franjevci Zagrebačke provincije, 17 franjevci provincije Bosne Srebrene i 10 salezijanaca. Ujedno je istaknuo neke aktualne aktivnosti ravnateljstva i druge važne događaje, od ko-jih se izdvaja Komemoracija na Bleiburgu 12. svibnja 2018., Ljetna škola hrvatskog jezika, povijesti i kulture, koja će se održati od 16. do 21. srpnja 2018. u Zagrebu, 3. Hrvatski iselje-nički kongres u Osijeku 29. lipnja do 1. srpnja

2018., a podsjetio je i na opće i lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, prenijevši aktualne cr-kvene podatke prema kojima danas u toj zemlji ukupno živi 390.241 Hrvata, dok ih je prije rata bilo 825.000. Ujedno je obavijestio nazočne i o kolegiju o ulozi hrvatskih katoličkih misija u inozemstvu, koji se u proteklom semestru odr-žavao kao izborni predmet na studiju sociologi-je na Hrvatskim studijima. Na kolegiju je bilo 14 upisanih studenata povijesti i sociologije. Upozorio je i na facebook stranicu Ravnatelj-stva: m.facebook.com/hrvatskainozemnapa-stva/, koja postiže zapažene rezultate. Sjednice su završile zajedničkim ručkom.

MÜNCHEN: PREDSTAVLJENA KNJIGA FRA JOZE ŽUPIĆA U utorak, 27. veljače 2018., Akademski

krug koji djeluje pri hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu, organizirao je večer predstavljanja knjige “Apostolsko djelovanje hrvatskih sestara u inozemstvu”, autora fra Joze Župića, dušo-brižnika u spomenutoj župi.

U ime Akademskog kruga sve nazočne po-zdravio je predsjednik Ante Moro a o knjizi je govorio autor fra Jozo Župić. Svi prisutni mogli

su postavljati pitanja i na koncu su tražili potpis autora za knjige koje su te večeri nabavili kao uspomenu na časne sestre iz 24 zajednice iz Hr-vatske i Bosne i Hercegovine, a djelovale su u Njemačkoj po bolnicama, staračkim domo-vima, dječjim vrtićima, hospicijima, hrvatskim katoličkim misijama i bile istinski apostoli kao što i sam naziv knjige kazuje.

SIEGBURG: DUHOVNE VJEŽBE ZA HRVATSKE SVEĆENIKE I ĐAKONE

„Poruke nade ispisane na rubu križnoga puta“, bila je tema duhovnih vježbi za hrvatske svećenike i đakone iz Zapadne Europe, koje su održane od ponedjeljka 26. veljače do četvrtka 1. ožujka 2018. u „Katholisch-soziales Institut“ u Siegburgu nedaleko Bonna, u organizaciji Hr-vatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Duhovne vježbe vodio je rektor Papin-skoga hrvatskoga zavoda sv. Jeronima iz Rima mr. vlč. Bože Radoš, koji je tijekom duhovnih vježbi održao pet meditacija: Miomiris, poruka i suze – iskre ljubavi na križnom putu; Intimni razgovor raspetih – povratna karta za zemlju ili ulaznica za raj?; Pogled na Raspetoga otvara horizonte novoga svijeta; Sazrijevanje učenika – od potajnog do javnog i Svjedoci umiranja – navjestitelji uskrsnuća.

Na duhovnim vježbama se okupilo oko pe-deset hrvatskih svećenika i jedan đakon iz hr-

vatskih katoličkih misija iz Zapadne Europe (Njemačka, Francuska, Švedska, Velika Brita-nija i Irska), među kojima su bili i delegat za Francusku hrvatsku pastvu za Francusku, ze-mlje Beneluxa, Veliku Britaniju i Irsku, voditelj HKM Nica u Francuskoj vlč. Stjepan Čukman i delegat za Francusku fra Branko Radoš, voditelj Hrvatske katoličke misije Luzern.

Središnji događaj duhovnih vježbi bila su misna slavlja, koja je uz prigodni nagovor pred-vodio vlč. Radoš uz suslavlje sudionika duhov-nih vježbi, a bila je prigoda i za pokorničko bogoslužje, klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, pobožnost križnog puta i osob-ne molitve. Misna slavlja su animirali voditelj HKM Göteborg u Švedskoj vlč. Mladen Vuk i voditelj HKM Siegen u Njemačkoj vlč. Vinko Puljić.


OFS I FRAMA

SPLIT: OKRUGLI STOL OFS-A: „EKUMENIZAM I MEĐURELIGIJSKI DIJALOG – OPREDJELJENJE OFS-A“

Mjesno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Blagovijest“, Split-Trstenik pri-redilo je, u sklopu programa Trajne formacije, ususret ovogodišnjoj „Molitvenoj osmini za je-dinstvo kršćana“ (18. – 25. siječnja 2018.) za čla-nove OFS-a okrugli stol na temu: „Ekumenizam i međureligijski dijalog – opredjeljenje OFS-a“. Okrugli stol je održan u ponedjeljak, 15. siječnja 2018. u dvorani „Dr. fra Karlo Balić“ u Franje-vačkom samostanu Sluge Božjega oca fra Ante Antića u Splitu na Trsteniku, u 19 sati.

Izlagači na „Okruglom stolu“ bili su: Mira Maslov, OFS, ministra; Zoran Jurišić, OFS, po-vjerenik za informacije i komunikaciju i fra Sti-pe Nimac, OFM, duhovni asistent.

Temeljni sadržaj okruglog stola i rasprave bio je tekst prof. dr. sc. fra Anđelka Domaze-ta, OFM, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu [Anđelko Doma-zet, Uvod u misterij Krista i povijest spasenja (skripta), Katolički bogoslovni fakultet, Sveu-čilište u Splitu, Split, zimski semestar, ak. god. 2017./2018. Motrište Drugog vatikanskog kon-cila (1962.-1965.) o dijalogu uopće, o ekumen-

skom dijalogu i međureligijskom dijalogu, str. 6.-9.].

Uz domaćina, Mjesno bratstvo OFS-a „Bla-govijest“, Split – Trstenik, na okrugli stol su pozvani članovi i ostala četiri Mjesna bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) grada Splita: Mjesno bratstvo „Gospa od Pojišana“, Split – Pojišan; Mjesno bratstvo OFS-a „Gos-pa od zdravlja“, Split – Dobri; Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Frano“, Split – Obala; Mjesno brat-stvo OFS-a „Sveta Obitelj“, Split – Sukoišan

Pozvana su na okrugli stol i tri Mjesna brat-stva OFS-a s bogatom tradicijom i vrlo aktivna i danas, koja gravitiraju gradu Splitu: Mjesno bratstvo OFS-a “Gospa od Karmela”, Omiš; Mjesno bratstvo OFS-a “Čudotvorna Gospa Sinjska”, Sinj i Mjesno bratstvo OFS-a “Sv. Elizabeta Ugarska”, Trogir – Drid.

Mira Maslov, OFS, ministra, u ulozi doma-ćina, pozdravila je sve nazočne i zaželjela do-brodošlicu ističući da je dobro i lijepo kada se braća i sestre svjetovni franjevci i franjevke su-sreću i uče zajedno.


ofs i frama

Potom je Snježana Burica Glibota, OFS, taj-nica pročitala temeljni tekst o „Trajnoj forma-ciji“ iz Generalnih konstitucija OFS-a, čl. 40, br. 1-3.:

„1. Formacija braće koja je započela u pret-hodnim razdobljima ostvaruje se trajno i nepre-kidno. To treba shvatiti kao pomoć u obraćenju svakog i svih kao i u ispunjenju vlastitog posla-nja u Crkvi i društvu.

2. Bratstvo je dužno posebnu pozornost po-klanjati formaciji novozavjetovanih i privreme-no zavjetovanih kako bi pridonijelo sazrijeva-nju njihovog poziva i ukorjenjivanju osjećaja pripadnosti.

3. Trajna formacija, također kroz tečajeve, susrete, izmjenu iskustava, ima za cilj pomagati svoj braći:

- da slušaju i razmatraju Božju riječ »prela-zeći iz evanđelja u život i iz života u evanđelje«;

- da, prosvijetljeni vjerom i pomognuti do-kumentima crkvenog učiteljstva, razmišljaju o zbivanjima u Crkvi i društvu, te da, sukladno tome, zauzimaju dosljedne stavove;

- da odjelotvore i prodube franjevački poziv izučavajući spise sv. Franje, sv. Klare i franje-vačkih autora.“

Trenutno, na svim razinama: međunarodnoj, nacionalnoj, područnoj i mjesnoj razini OFS-a „trajna formacija“ se stavlja kao prioritet. Taj prioritet stavilo je i Mjesno bratstvo OFS-a „Blagovijest“ kao svoj vlastiti prioritet.

Slijedeći smjernice OFS-a i motivirani istim smjernicama, Vijeće Mjesnoga bratstva OFS-a „Blagovijest“, na svojoj prvoj sjednici u 2018. predložilo je svim članovima istoga OFS-a da se ususret „Molitvenoj osmini za jedinstvo kr-šćana“ (18.-25. 1. 2018.) priredi okrugli stol na temu „Ekumenizam i međureligijski dijalog – opredjeljenje OFS-a“. Svi su prijedlog jedno-glasno prihvatili na Vijeću, potom i na skupšti-ni OFS-a (Zapisnik 1. sjednice Vijeća Mjesnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) “Blagovijest”, Split – Trstenik, 5. siječnja 2018.).

Prvi izlagač na „okruglom stolu“ bila je Mira Maslov, OFS, ministra, koja je iznijela kratku povijest „Molitvene osmine za jedinstvo kršćana“ te istakla: „Molitvena osmina za jedin-

stvo kršćana, u sjevernoj se Zemljinoj hemisfe-ri tradicionalno slavi od 18. do 25. siječnja. Te je datume još 1908. predložio o. Paul Wattson kako bi obuhvatio razdoblje između blagdana Katedre svetoga Petra (nakon liturgijske re-forme u Katoličkoj Crkvi slavi se 22. veljače) i blagdana Obraćenja svetoga Pavla (slavi se 25. siječnja). Ta dva datuma stoga imaju i svoja simbolična značenja. Prvi datum naznačuje cilj molitve: sve kršćanstvo u zajedništvu s apostol-skim prvakom sv. Petrom, a drugi datum ukazu-je na način ili metodu kojom je jedino moguće postići taj cilj: temeljito obraćenje Kristu, sva-kog kršćanina, u svim kršćanskim zajednicama, obraćenjem kakvo je npr. bilo ono sv. Pavla kod Damaska.

Na južnoj hemisferi, gdje je siječanj blag-dansko vrijeme, Crkve često molitvenu osminu prakticiraju u koje drugo doba godine, najče-šće oko blagdana Duhova (kako je to još 1926. preporučio pokret Vjera i ustrojstvo). I blagdan Duhova je također znakovit i bogat simbolikom, budući da je Duh Sveti Onaj po kojem se ostva-ruje i vrši svako istinsko i Bogu sukladno je-dinstvo. Stoga je predduhovsko i poslijeduhov-sko vrijeme također primjereno i za provođenje Osmine, ali i za ponovne molitve za jedinstvo onih koji su Osminu već slavili u siječanjskom terminu.“

Nadalje je napomenula da Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana, Povjerenstvo „Vjera i ustrojstvo“ ekumenskog vijeća Crka-va, svake godine priređuju Molitveni priruč-nik. Materijali, kako se ističe u Priručniku, nisu ograničeni samo na jedan tjedan u godini, bilo to u siječnju, bilo oko Duhova. Neka svaka sre-dina bude fleksibilna i prilagodljiva ne samo glede tih dvaju preporučenih termina Osmine, nego i glede uporabe molitvenih materijala u bilo koje drugo doba godine. Ovdje ponuđeni materijal/priručnik neka bude shvaćen kao mo-gućnost da ga se koristi tijekom cijele godine, uvijek iznova pronalazeći prigode, da se zajed-nički moli za takvo i toliko jedinstvo kršćana, kakvo je Krist htio i za koje je molio, zaključila je Mira, ministra.

(Usp. Papinsko vijeće za promicanje jedin-stva kršćana. Povjerenstvo „Vjera i ustrojstvo“ Ekumenskog vijeća Crkava, Desnica tvoja, Gospodine, snagom se prodiči“ (Iz 15, 6), ur.


ofs i frama

Jure Zečević, OCD, Kršćanska sadašnjost/Vi-jeće HBK za ekumenizam i dijalog, Zagreb, 2017. str. 16.-17.)

Drugi izlagač bio je Zoran Jurišić, OFS, povjerenik za informacije i komunikaciju u Mjesnom bratstvu OFS-a „Blagovijest“. On je predočio i aktualizirao „Ekumenizam i među-religijski dijalog kao koncilsko opredjeljenje“ oslanjajući se na dio teksta prof. dr. sc. fra An-đelka Domazeta, OFM (vidjeti gore bibliograf-sku jedinicu): „Pojam dijalog (gr. dialogos) znači razgovor između dvojice ili više osoba. Katolička je Crkva na Drugom vatikanskom saboru prihvatila ekumensko usmjerenje i me-đureligijski dijalog kao svoje trajno opredjelje-nje. Pod ekumenizmom podrazumijevamo sva nastojanja i pothvate koji su usmjereni prema punom jedinstvu svih kršćanskih Crkava.

Temeljni dokument koji donosi načela i smjernice za ekumensko djelovanje jest Dekret o ekumenizmu Unitatis redintegratio. No, važni ekumenski izričaji nalaze se i u drugim koncil-skim tekstovima kao u Dogmatskoj konstituciji o Crkvi (LG), Pastoralnoj konstituciji o Crkvi (GS) i dr. U postkoncilskom vremenu vodi se dijalog na različitim razinama: doktinarni (te-ološki) glede važnih teoloških pitanja u kojima među kršćanima postoje različita shvaćanja koja su zapreka jedinstvu. Pastoralni dijalog (dijalog ljubavi) koji potiče međusobno bolje upozna-vanje, prevladavanje postojećih predrasuda i izgradnju povjerenja. Treća dimenzija dijaloga je tzv. duhovni dijalog u kojemu se u duhu otvo-renosti i međusobnog poštivanja te uvažavanja moli za jedinstvo kršćana.

Odnos kršćanstva prema nekršćanskim reli-gijama na nov je način definiran osobito u kon-cilskom dokumentu Nostra aetate (NA). Kon-cil želi time pomiriti dvije temeljne kršćanske istine: prvo, da je Isus Krist jedini posrednik i put spasenja koji nam je dostupan u Crkvi – nje-govu tijelu; drugo, da Bog hoće spasenje svih ljudi, dakle i onih koji ne pripadaju Crkvi i mi-lost spasenja daje ljudima na način koji samo on zna. Iz toga slijedi pozitivno vrednovanje i nekršćanskih religija odnosno u njima prisutnih elemenata religioznosti (molitva, obredi, dobra djela). Crkva te religije smatra kao “pripremu za Evanđelje” tj. za kršćanski navještaj. No, prema katoličkom shvaćanju, premda Crkva poštuje

druge nekršćanske religije, one nisu jednako-vrijedni putovi spasenja, njihovi pripadnici su u objektivno deficitarnoj situaciji glede spasenja.

Ovome treba dodati i treću vrstu dijaloga što ga je Crkva započela s drugim područjima ljudske djelatnosti: sa filozofijom, znanosti, um-jetnosti, gospodarstvom te modernom kulturom općenito. Crkveni odnos prema tim područjima može se sažeti u načelo: niti modernu kulturu paušalno odbacivati niti je posve prihvaćati nego s njom ući u kritički dijalog i suradnju. Dakle, imamo tri vrste dijaloga: a) među kr-šćanima, b) religijski dijalog i c) dijalog među svim ljudima radi postizanja mira i suživota u svijetu“, zaključio je povjerenik za informacije i komunikaciju Zoran Jurišić.

Treći izlagač bio je fra Stipe Nimac, OFM, duhovni asistent. Postavio je pitanje „Što je kršćanstvo po evanđelju Isusa Krista kod sv. Franje Asiškoga“? „Franjo razvija svoju viziju uloge kršćanstva u svijetu, ističući posebno važ-nost dviju stvari: jednakosti i bratstva:

- jednakost znači jednako dostojanstvo sva-koga čovjeka;

- bratstvo znači izgradnja društva u istini, pravdi, ljubavi i slobodi (usp. papa Ivan XXIII. Mir na zemlji).

Pogledajmo kako se to očituje u raznim epo-hama ljudske civilizacije do danas:

a) U doba feudalizma gdje je među ljudima vladao odnos gospodar i sluga. Franjo propo-vijeda istinu o jednakosti ljudi, te izgradnju društva i vjerske zajednice, crkve, kao bratstva. Radi toga je bio odlučno protiv osvajačkih ra-tova u svoje vrijeme – i azijskih i europskih, džihadskih i križarskih, te za dijalog između kr-šćanstva i islama radi mira među svim ljudima i narodima, kulturama i religijama.

b) U doba kapitalizma i socijalizma, posebno u fašizmu i komunizmu, gdje se naučava ideolo-gija nadmoći i sukoba nacije (fašizam, nacizam) ili klase (komunizam), aktualna su bila Franjina načela i vrijednosti jednakosti i bratstva u druš-tvu i Crkvi kao zajedništva ljudi, naroda i klasa, bez mržnje i nasilja, sukoba i rata među njima.

c) U doba globalizacije, danas, gdje se naučava pravo i zakon jačega i većega, opet se pokazuje važnost i suvremenost načela i vrijed-


ofs i frama

nosti jednakosti i bratstva među ljudima i naro-dima u izgradnji društva i crkve. Na taj način se izbjegava sukob i rat civilizacija/kultura i reli-gija, te izgradnja civilizacije mira, solidarnosti i ljubavi.

Bog je s malenima, kao što u svojoj moli-tvi kaže Isus: Slavim te, Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima (Mt 11, 25; iz Evanđelja u misi na blagdan sv. Franje).

Važno je vidjeti da Franjo ovdje ne ističe vrijednost jedinstva u uređenju društva i crkve, vjerojatno zato što je u jedinstvu vidio opasnost za samostalnost i slobodu pojedinaca i zajedni-ca, odnosno poštivanja njihove različitosti, te prihvaćanje jedinstva kao ideološkog, vjerskog i nacionalno-političkog jednoumlja i totalitariz-ma.

Franjo zato upravo hoće da njegovi fratri (i Franjevački svjetovni red, OFS, svjetovne fra-njevke i svjetovni franjevci, cjelokupna Fra-njevačka obitelj...) budu mala ili manja braća – fratres minores (Pravilo)“ – zaključio je fra Stipe. (Usp. fra Luka Markešić, Sveti Franjo Asiški. Viđenje, nasljedovanje i štovanje, Fra-njevačka teologija, Sarajevo 2010. str. 15.-18.)

Poslije izlaganja razvila se bogata i kon-

struktivna rasprava. Sve misli i poruke možemo sažeti u ove programatske zaključke:

Prvo, ovakvih susreta i ovakvog oblika traj-ne formacije i susreti na ovoj razini, u OFS-u jako su potrebni i obogaćuju nas. Na ovaj se na-čin bolje upoznajemo i učimo jedni od drugih;

Drugo, staviti naglasak na prioritet trajne formacije te posvijestiti načelo permanentnog/trajnog odgoja i obrazovanja u vjeri;

Treće, dijalog uopće, ekumenski i međureli-gijski dijalog – opredjeljenje OFS-a;

Četvrto, u sklopu programa trajne formacije u OFS-u treba proučavati kako katoličku tako pravoslavnu i protestantsku konfesiju radi živo-ta i suživota jednih s drugima;

Peto, promicati „dijalog – pobožnost na-šega vremena“ unutar naših obitelji, župnih zajednica, društva u kojem živimo i radimo te unutar OFS-a.

MolitvaGospodine Isuse Kriste, koji si rekao svojim

apostolima: Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam; ne gledaj naše grijehe, nego vjeru svoje Crkve, daruj joj mir i jedinstvo kako je volja tvo-ja. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

ŠUBIĆEVAC: PRIMANJE I ZAVJETOVANJE U OFS-U Na 5. nedjelju kroz godinu, 4. veljače 2018.

godine, za vrijeme svete mise, koju je predsla-vio fra Stipe Nimac, predsjednik Konferencije duhovnih asistenata zadarsko-šibenskog po-dručnog bratstva OFS-a „Sv. Nikola Tavelić“, u koncelebraciji sa šest svećenika i to župni-ka i gvardijana fra Maria Radmana, fra Josipa Repeše, fra Mate Gverića, fra Žarka Maretića, fra Bože Ćurčije, fra Damira Ćire Čikare i fra Ignacija Sladoje, đakona, obavljen je obred sve-čanog primanja tri kandidatice u OFS i obred privremenog zavjetovanja na godinu dana je-danaest kandidatica. Samom činu prethodila je trodnevna duhovna priprava koju je predvodio duhovni asistent, fra Mario Radman.

Fra Stipe Nimac na samom je početku ista-knuo bit franjevačke pobožnosti koja je osvo-jila i povukla u Kristovo otajstvo samog svetog Franju, a on mnoge - braću i sestre, redovnike i

redovnice te vjernike – laike, a to je: poniznost Kristova utjelovljenja i ljubav Velikog Petka.

Krist je Put, Istina i Život, a sveti Franjo ne-ponovljiv, jedinstven, nepopravljiv zaljubljenik u Krista, krajnje jednostavan i originalan. Kao takav, ostaje do danas poticaj i provokacija te poput sv. Pavla, nakon obraćenja, Krist mu po-staje SVE u svemu, a sve ostalo ima vrijednost onoliko koliko je povezano s Kristom. I što je osobito bitno – sv. Franjo nikoga nije upući-vao na sebe, još manje navezivao. On očekuje od onoga koji ga slijedi na Kristovu putu da se ostvari u originalnosti koju je Bog u njega po-sijao.

Razumjeti sv. Franju i nasljedovati ga znači uzeti Evanđelje i otvoriti se Duhu Svetomu da djeluje i usuditi se reći: Gospodine, imam samo Tebe za učitelja! I, uistinu, živjeti Isusa koji daje život i vodi u život i svjedočiti ga u obite-


ofs i frama

lji, među braćom i sestrama u župi, u bilo kojoj stvarnosti života.

Pristupiti OFS-u preuzeti je odgovornost za Božju ljubav na zemlji, vratiti se sebi, otkriti sebe u Bogu, cijeniti se, jer čovjek je stvoren na sliku Božju. Ni teško, ni lako, ali jedino što može mijenjati lice zemlje – ostvariti se u Puni-ni – sve uglaviti u Krista, koji je Glava Crkve, a mi Njegovi udovi.

Prepuna crkva, snaga zbornog pjevanja te sam obred, uistinu je obilježio ovaj svečani do-gađaj u našoj župi. Na kraju misnog slavlja, fra Mario se zahvalio svima koji su se odazvali, uzveličali i doprinijeli ovom svečanom činu, i sestrama koje su primljene i koje su dale zavje-te do fra Mate Gverića, nekadašnjeg župnika, pok. župnika Bože Morića do fra Josipa Repeše koji je pokrenuo i oživio tek osnovano bratstvo. Dobro sjeme uvijek ima šansu da urodi obilatim plodom. Zahvalio se svim uzvanicima – gosti-ma, svima koji su na bilo koji način utkali sebe u ovaj veliki događaj za Župu, za samu Crkvu.

Fra Josip Repeša, također se zahvalio sestra-ma na odluci te pozvao i druge da se pridruže i povećaju veliku Franjinu obitelj.

Sestra Svemirka Marić, ministra Zadarsko-šibenskog područnog bratstva, također se za-hvalila sestrama koje su pristupile OFS-u i dale prve privremene zavjete i time odlučile biti svjedoci Franjine ljubavi u nasljedovanju Kri-sta, poštujući ustrojstvo kroz Statut, Pravila i generalne konstitucije

Voditeljica bratstva u osnivanju „Sv. Ante Padovanski“, Nevena Jakelić podijelila je ra-dost trenutka, zahvalila se svima na podršci – ljubavi koja čuda čini i pozvala da odgovorimo na Franjin moto života – biti ljubav koja ljubi – evo me, Gospodine!

Nakon zajedničke fotografije, fra Mario je sve pozvao na produženo zajedništvo – Agape – blagovanje onoga što su vrijedne ruke župljanki priredile.

Ovo izvješće završit ćemo porukom i pita-njem za sve, za cijelu Crkvu Božju: Ako ne no-simo Kristovu ljubav koja je slava Očeva, vid-ljiva i svemoguća, čemu služe naša djela!?

A, slava Očeva očitovat će se u prihvaćanju Isusa Krista, darujući Mu svoj život, stavljajući Mu se na raspolaganje svom snagom, dušom i umom – da bi Očeva ljubav, Trojstvena ljubav, pulsirala u svakom stvorenju.Sad je vrijeme mi-losti!

Primimo je i svjedočimo – budimo živo Evanđelje! Usvojimo Pavlovo „ne živim više ja nego Krist živi u meni“ i Franjino „Bog moj i sve moje“ do punine ministerijalnog i kraljev-skog svećeništva! Živimo duhovno očinstvo i duhovno majčinstvo kao snaga koja obnavlja Crkvu iznutra – prikazujući ponizno i predano svoj život Bogu, kao žrtve žive, svete i Bogu ugodne.

Marija, Majka Crkve, Majka Isusova i Majka naša, vodila nas k Sinu svome u poniznosti svo-ga Bezgrešnog srca!


ofs i frama

PODBABLJE: U OFS PRIMLJENO ŠEST NOVIH ČLANOVA Prigodnom svečanošću u petak, 9. veljače

2018., mjesno bratstvo Franjevačkog svjetov-nog reda iz župe sv. Luke u Podbablju postalo je bogatije za šest novih članova.

Svečano euharistijsko slavlje u crkvi Sv. Ante u Drumu, središnjoj crkvi župe Podbablje predvodio je župnik i duhovni asistent OFS-a Podbablje fra Nedjeljko Čarapić.

Nakon navještaja Evanđelja novoprimljeni članovi: Antonela Kasalo, Ivanka Kasalo, Anka Vuković, Tonka Bašić, Ana Šerić i Josip Šerić iskazali su želju za primanje u Red kako bi za-počeli s formacijom za zavjetovanje života po

Evanđelju u Franjevačkom svjetovnom redu. Obred primanja obavio je mjesni ministar Ivan- Zdenko Perkušić, a potom im je predao Evan-đelje, Pravilo i Generalne konstitucije OFS-a kao podsjetnik na ono što su se obvezali živjeti.

Mjesno bratstvo Franjevačkog svjetovnog reda u župi Podbablje je osnovano dvadesetih godina prošlog stoljeća, a potom je prestalo sa aktivnostima koje su obnovljene 2004. godine. Trenutno broji oko 40 članova koji su aktivni u brojnim karitativnim, liturgijskim i drugim sek-cijama.

ŠIBENIK: PRIMANJA I OBEĆANJA FRAME GOSPE VAN GRADA U crkvi Gospe van Grada u Šibeniku, 11. ve-

ljače 2018., tijekom večernje svete mise upri-ličen je obred primanja i obećanja u Framu 25 mladića i djevojaka. Euharistijskim slavljem s početkom u 18 sati predsjedao je župnik fra Fi-lip Milanović Trapo, a propovijedao je đakon fra Jerko Kolovrat, koji je ujedno i duhovni asi-stent Frame Gospe van Grada. Pjevanje na misi animirao je župni bend Martyres. Nakon svete mise, slavlje se nastavilo u župnoj dvorani. U Framu je primljeno 9 novih članova: Belak Ma-

rin, Friganović Lucija, Karađole Dario, Koljn-rekaj David, Meić Jakov, Skelin Antonia, Vero-vić Petra, Vlaić Petar, Vrljac Marta.

Svoja prva obećanja dalo je 8 framaša: Bara Dora, Ledić Antonio, Matić Ivan, Matić Marijo, Pražen Katarina, Slavica Lucija, Šoda Rebeka, Vinković Jure.

Obećanja je obnovilo 8 framaša: Gulin Tina, Malenica Nina, Potočki Ante, Vidović Tin, Vrti-prah Franka, Zoričić Josipa, Zoričić Paško, Živ-ković Lucija.


ofs i frama

ŠIBENIK: NOVO VIJEĆE FRAME GOSPE VAN GRADA Dana 12. veljače 2018. godine s početkom u

20:30 sati, Frama Gospe van Grada u Šibeniku imala je slavlje izborne skupštine bratstva. Iz-borima je predsjedala Josipa Slavica, predsjed-nica Zadarsko-šibenskog područnog bratstva.

Novoizabrani članovi vijeća su:• Antonio Ledić, predsjednik• Jure Vinković, podpredsjednik

• Tina Gulin, voditeljica formacije• Lucija Živković, tajnica• Katarina Pražen, blagajnicaČestitke novoizabranim vijećnicima i neka

ih u novim službama prati zagovor i nadahnjuje primjer sv. Franje Asiškog.

PODBABLJE: IZBORNI KAPITUL OFS-A „SV. KLARA“ Redoviti izborni kapitul Mjesnoga bratstva

Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Sv. Klara“, Podbablje, na kojemu se biralo Vijeće Mjesnoga bratstva OFS-a na mandat od tri godi-

ne, održan je u subotu, 24. veljače 2018. u crkvi sv. Ante na Drumu u 17 sati pod predsjedanjem Mile Šuto, OFS, područne ministre Splitsko-dubrovačkoga područnog bratstva OFS-a „Sv.


ofs i frama

Leopold Bogdan Mandić“, a u nazočnosti fra Stipe Nimca, OFM, predsjednika Konferencije područnih duhovnih asistenata Splitsko-dubro-vačkog područnog bratstva OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“ (Split).

Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Klara“ pripa-da Splitsko-dubrovačkom područnom bratstvu OFS-a „Sv. Leopold Bogdan Mandić“, sa sje-dištem u Splitu. Područno bratstvo OFS-a broji 24 Mjesna bratstva s 550 trajno zavjetovanih članova. Na tom području zastupljene su sve četiri jurisdikcije (OFM, OFMConv, OFMCap i TOR).

Na samom početku izbornog kapitula, po-zdrave je svim sudionicima uputio mjesni mi-nistar Zdenko Perkušić, OFS, potom je fra Ne-djeljko Čarapić, OFM (župnik) duhovni asistent pozdravio Milu Šuto, OFS, područnu ministru i fra Stipu Nimca, OFM, predsjednika konferen-cije područnih duhovnih asistenata i sve kapitu-larce te istaknuo da je Mjesno bratstvo OFS-a „Sv. Klara“ Božji dar, sa svojim postojanjem i služenjem u župnoj zajednici sv. Luke u Podba-blju. Isto tako, članovi OFS.a su prepoznatljivi sa svojim franjevačkim pozivom i poslanjem te svjedočenjem, naglasio je fra Nedjeljko.

Nakon pozdrava Mila, OFS, područna mi-nistra iznijela je glavne poruke programatskog predavanja generalnoga ministra Tibora Kau-sera, OFS, naslovljenoga „Vođenje i animira-nje – osnovni elementi upravljanja OFS-om“ s posebnim naglaskom na odgovornosti i suodgo-vornosti u vođenju i animiranju bratstva OFS-a, a fra Stipe je govorio, u svom duhovnom na-govoru, o potrebi formacije u OFS-u i posebno istaknuo uzajamnost služiteljske dimenzije u bratstvu OFS-a („Odluke i smjernice Hrvatskog nacionalnog OFS-a za razdoblje 2016.-2019.“) i predavanje generalnog ministra OFS-a Tibora

Kausera, OFS „Vođenje i animiranje – osnovni elementi upravljanja Redom“ kojeg je održao na Hrvatskom nacionalnom kapitulu OFS-a u Samoboru (Tabor), 8. listopada 2016./.

Izvješće o životu i radu u protekle tri godi-ne podnio je Zdenko Perkušić, OFS, ministar mjesnog bratstva OFS-a „Sv. Klara“, uključivo i financijsko poslovanje.

U Izbornom dijelu kapitula Mateja Lončar (FRAMA Podbablje), predložena je i izabrana za tajnicu kapitula, a za brojače glasova sestre Iva i Marija Vujević, (FRAMA Podbablje).

Na trogodišnji mandat (2018.-2021.) izabra-ni su: Zdenko Perkušić, OFS, ministar Milan Šušnjar, OFS, zamjenik ministra Ljuba Vujević, OFS, tajnicaDarinka Tolić, OFS, blagajnica Marija Perkušić, OFS, povjerenica za for-

maciju Snježana Perkušić, OFS, povjerenica za

FRAMUJosip Šerić, OFS, povjerenik za informacije Član Mjesnoga vijeća je i fra Nedjeljko

Čarapić, OFM, (župnik) duhovni asistentNakon izbora izabrani su potvrdili svoje fra-

njevačko zvanje i svoju spremnost na služenje te zajednički izrekli molitvu.Nakon potvrde svoga franjevačkog zvanja i svoje spremnosti na služenje novoizabranih fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik konferencije područnih duhovnih asistenata, podijelio je svima blagoslov svetoga našega oca Franje (Obrednik OFS-a, str. 23).

Poslije slavlja Izbornoga kapitula bio je Aga-pe koji su priredili članovi Mjesnoga bratstva OFS-a „Sv. Klara“.

RUNOVIĆI: IZBORNI KAPITUL OFS-A Redoviti izborni kapitul Mjesnoga bratstva

Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) „Svi sveti franjevačkog reda“, Runovići, na kojem se biralo Vijeće Mjesnoga bratstva OFS-a na mandat od tri godine (2018.-2021.), održan je, pod predsjedanjem Mile Šuto, OFS, područne

ministre i u nazočnosti fra Stipe Nimca, OFM, predsjednika Konferencije područnih duhovnih asistenata u subotu, 24. veljače 2018. u župnoj dvorani župe Gospe od Karmela u Runovićima s početkom u 14, 30 sati.

Mjesno bratstvo OFS-a „Svi sveti franje-


ofs i frama

vačkog reda“ pripada Splitsko-dubrovačkom područnom bratstvu OFS-a „Sv. Leopold Bog-dan Mandić“, sa sjedištem u Splitu. Područno bratstvo OFS-a broji 24 Mjesna bratstva s 550 trajno zavjetovanih članova. Na tom područ-ju zastupljene su sve četiri jurisdikcije (OFM, OFMConv, OFMCap i TOR).

„Bratstvo okupljeno na kapitulu bavi se sadr-žajima koji se tiču njegova života i organizacije (usp. GK 49, 2) i ima izbornu vlast i vlast od-lučivanja, uzimajući u obzir odredbe upravnih tijela viših razina“ (Statut Hrvatskog nacional-nog bratstva OFS-a, čl. 9.).

Program izbornog kapitula odvijao se u dva dijela: prvi, - predizborni dio, i drugi, - izborni dio.

Prvi (predizborni) dioPozdrave su uputili Mila Šuto, OFS, područ-

na ministra, Ivana Lešina, OFS, ministra Mje-snoga bratstva OFS-a „Svih svetih franjevač-kog reda“, i fra Mladen Prolić, OFM, (župnik) mjesni duhovni asistent istoga Bratstva te fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata. F ra Mladen, duhovni asistent je naglasio da je mjesno brat-stvo OFS-a u župi Gospe od Karmela u Runovi-

ćima jedna od bazičnih zajednica koja svjedoči svoju zdravu vjeru temeljeći istu na uskrsnoj nadi i duhovnosti sv. Franje Asiškoga.

Izvješće o životu i radu u protekle tri godine (2014.-2017.) podnijela je Ivana Lešina, OFS, ministra, koje je jednoglasno usvojeno.

Mila, OFS, područna ministra održala je pre-davanje „Vođenje i animiranje – osnovni ele-menti upravljanja OFS-om“, a fra Stipe, OFM održao je duhovni nagovor „Formacija i život u Bratstvu OFS-a („Odluke i smjernice Hrvat-skog nacionalnog OFS-a za razdoblje 2016.-2019.“) i predavanje generalnog ministra OFS-a Tibora Kausera, OFS „Vođenje i animiranje – osnovni elementi upravljanja Redom“ kojeg je održao na Hrvatskom nacionalnom kapitulu OFS-a u Samoboru (Tabor), 8. listopada 2016./.

Drugi (izborni) dioIzborni dio kapitula započeo je zazivom

Duha Svetoga i čitanjem biblijskog teksta koje ističe Isusovo „načelo služenja braći i sestra-ma“ (Iv 13, 1-17). Potom je slijedio izbor prema odredbama Generalnih konstitucija OFS-a (GK čl. 76-80).

Slavenka Jukić, OFS, predložena je i izabra-na za tajnicu kapitula, a za brojače glasova Ma-


ofs i frama

rija Repušić, OFS i Petar Ljubičić (u novicijatu mjesnog OFS-a).

Izabrani su na trogodišnji mandat 2018.-2021.:Ivana Lešina, OFS, ministraMarija Repušić, OFS, zamjenica ministre i

povjerenica za informacijeBosiljka Beževan, OFS, tajnicaSlavenka Jukić, OFS, blagajnicaSenka Puljiz, OFS, povjerenica za formacijuMarina Beževan, OFS, povjerenica za FRAMUČlan Mjesnoga vijeća OFS-a je i fra Mla-

den Prolić, OFM, (župnik) duhovni asistent

Nakon izbora izabrani su potvrdili svoje fra-njevačko zvanje i svoju spremnost na služenje te zajednički izrekli molitvu.

Nakon potvrde svoga franjevačkoga zvanja i svoje spremnosti na služenje novoizabranih fra Stipe Nimac, OFM, predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata, podijelio je svi-ma blagoslov našega oca sv. Franje (Obrednik OFS-a, br. 18.).

Na kraju slavlja Izbornog kapitula bio je Agape kojeg su pripremili članovi Mjesnoga OFS-a .

ODRŽAN XII. NACIONALNI TEČAJ ZA DUHOVNE ASISTENTE OFS-A I FRAME

U Kući susreta Tabor u Samoboru od 26. do 28. veljače 2018. održan XII. nacionalni tečaj za duhovne asistente Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) i Franjevačke mladeži (FRAMA) o temi „Pomoći članovima OFS-a i FRAMA-e u svjedočenju vjere u društvu“. Sudjelovalo je dvadesetak asistenata. Tečaj su organizirali Konferencija nacionalnih duhovnih asistena-ta OFS-a i Konferencija nacionalnih duhovnih asistenata Frame.

Nazočne asistente najprije su pozdravili pro-vincijal fra Josip Blažević, OFMConv i pro-vincijal fra Ilija Vrdoljak, OFM, domaćin teča-ja, a zatim i fra Vladimir Vidović, OFMConv, predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata OFS-a i fra Filip Đurđević, OFM, predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata FRAMA-e.

Uvodno predavanje „Svjedočenje kršćanske vjere u hrvatskim društvenim i političkim okol-nostima“ održao je prvog dana tečaja sisački biskup Vlado Košić, i sâm član Franjevačkoga svjetovnog reda. U uvodu je podsjetio na neko-liko novozavjetnih riječi, polazišta, o kršćan-skom svjedočenju: „Ja više nisam u svijetu, no oni su u svijetu…„ ‒ „Oni nisu od svijeta, kao što ni ja nisam od svijeta.“ ‒ „Kao što ti mene posla u svijet, tako i ja poslah njih u svijet.“ (Iv 17 poglavlje). – „Vi ste svjetlost svijeta“ (Mt 5,14) ‒ „…budite uvijek spremni na odgovor

svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, ali blago i s poštovanjem, dobre savjesti…“ (1 Pt 3,15-16). Zatim je podsjetio da se Crkva na Drugom vatikanskom koncilu otvo-rila svijetu i ponovno naglasila svoju poslanost svijetu. To se osobito vidi u Pastoralnoj konsti-tuciji o Crkvi u suvremenom svijetu „Gaudium et spes“.Teme o kojima se govori u toj konsti-tuciji i danas su područja svjedočenja kršćanske vjere, naprimjer: dostojanstvo ljudske osobe, ljudski rad, svetost ženidbe i obitelji, gospodar-ski razvitak, život političke zajednice. „Ako je neka država ekonomski nestabilna“, istaknuo je, „dolaze u pitanje i sva nastojanja građana takve države“. Kršćani se trebaju zalagati i za ostva-renje vrednota o kojima govori socijalni nauk Crkve. To su, uz one već spomenute u konsti-tuciji „Gaudium et spes“: opće dobro, supsi-dijarnost, solidarnost, demokracija, očuvanje okoliša. Podsjetio je i na važan dokument Kon-gregacije za nauk vjere „Doktrinalna nota o ne-kim pitanjima vezanim uz sudjelovanje katolika u političkom životu“. U njoj vjernik laik može naći jasne kriterije za glasovanje na političkim izborima i za svoju suodgovornost za društvo. U razgovoru nakon predavanja bilo je riječi o aktualnim društvenim temama i o uključivanju vjernika u njih: o potrebi promjene izbornog za-kona, o obitelji, pobačaju, medijima, crkvenim medijima, rodnoj ideologiji i drugima.


ofs i frama

Prvo predavanje „Obilježja stvarnosti hrvat-skoga društva – izazovi svjedočenju vjernika laika“u utorak 27. veljače održao je dr. Renato Matić, izvanredni profesor na Odsjeku za soci-ologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, član OFS-a. U svom je predavanju iznio mišlje-nje da je hrvatsko društvo još uvijek obilježeno nedemokratskim totalitarnim naslijeđem; tije-kom dvadeset i osam godina od uspostave više-stranačkog Sabora učinjeno je malo na području demokratske edukacije građana. Obilježja ta-kvoga nedemokratskog društva su duhovna za-puštenost osoba, nesposobnost za kritičko mi-šljenje, manjak samopoštovanja, nesposobnost za kreativno razmišljanje i djelovanje. U takvo-mu društvu vjernici ne mogu ostati pasivni jer su suodgovorni za društvo u kojem žive. Takvo je društvo izazov za kršćane, idealan prostor za njihovo djelovanje. No, to djelovanje mora biti takvo da druge ne isključuje i djelovanje s du-goročnim ciljevima i planovima.

Drugo predavanje tog dana „Svjedočenje vjere i potreba medijskog odgoja mladih i odra-slih vjernika“ održao je dr. Igor Kanižaj, izvan-redni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, član OFS-a. U uvodu je istaknuo da je Crkva na području masovnih medija vrlo pro-gresivna, od početka njihove pojave prati njihov razvoj i u njemu sudjeluje. U osvrtu na naju-tjecajnije medije u Hrvatskoj napomenuo je da se može zapaziti kako oni nisu skloni promica-nju vjerskog svjedočenja poznatih osoba i kako znaju ignorirati događaje o kojima bi po broju sudionika morali izvijestiti (npr. Susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru, Hod za život u Zagrebu). U izvještavanju o Crkvi, rekao je, ima manipulacijâ koje se između ostalog zapažaju u izvlačenju vijesti iz konteksta, u poopćivanju pojedinačnih slučajeva, u isticanju negativnog, u govoru o osobama, a ne o problemima itd.U nastavku je iznio rezultate istraživanja izlože-nosti djece i mladih novim medijima (internet, društvene mreže); ona uvelike utječe na njihov odgoj. Istraživanje je pokazalo da 80 % roditelja traži uvođenje medijskog odgoja u škole. Govo-reći o katoličkim medijima, istaknuo je njihovu nepovezanost. Uslijedio je rad u skupinama o kojem su pod vodstvom predavača produbljene teme predavanja.

Poslijepodnevno predavanje „Svjedočenje vjernika laika u hrvatskom društvu – ostvare-nja, perspektive i potrebe“ održala je mr. Tanja Popec, urednica vjerskog programa na Hrvat-skome katoličkom radiju. Svjedočenje vjerni-ka laika je u društvenom kontekstu obilježeno sekularizmom koji je sve prisutniji, duhovnim osiromašenjem, omalovažavanjem kršćanstva i polarizacijom društva. Crkveni kontekst svjedo-čenja obilježen je nedovoljnom unutarcrkvenom komunikacijom i smanjivanjem broja aktivnih i zauzetih vjernika. Laici su nedovoljno aktivni i u Crkvi i u društvu. Nedostaje i rad na trajnoj formaciji vjernika laika. Na antropološkoj razi-ni svjedočenje se ostvaruje pred ljudima koji su sve više ispunjeni strahom i depresijom, koji za-padaju u ovisnosti i kojima se često manipulira. No, zaključila je mr. Popec, Isus ima povjerenja u svoje učenike, u svoje vjernike. Govori im „Vi ste sol zemlje! Vi ste svjetlo svijeta!“ unatoč nji-hovim slabostima i granicama. Hrvatski prostor i naše vrijeme traže novo misionarsko djelova-nje vjernika laika. U tom je kontekstu naglasila i primanje sakramenata. Oni nas jačaju u novom životu s Kristom. Bez zajedništva s Njim ne mo-žemo svijetu pružiti njegovo svjetlo. Podsjetila je na vrijedan dokument HBK „Za život svijeta. Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj“ (2012.) u kojem ima niz konkretnih poticaja, ali o kojem se pre-malo govori. U dužem razgovoru s predavači-com teme predavanja povezane su s konkretnim stanjem u našoj Crkvi i društvu.

Na kraju radnog dana Ana Fruk, član Pred-sjedništva Međunarodnoga vijeća Franjevač-koga svjetovnog reda, odgovorna za praćenje Franjevačkoga svjetovnog reda u zemljama sre-dišnje i zapadne Europe, govorila je o pripremi, tijeku i odlukama Generalnoga kapitula OFS-a koji se održao u studenom 2017. u Rimu. Fra-njevački svjetovni red ima oko 300.000 članova u 112 zemalja. Nacionalna bratstva ustanovlje-na su u 70 zemalja. Raste broj članova OFS-a u Aziji i Africi. Franjevačka mladež, koja je po-vezana s OFS-om, ima oko 50.000 članova u 75 zemalja. Izvijestila je, između ostalog, da su na kapitulu osnovani Međunarodni ured za po-četnu i trajnu formaciju, Međunarodni ured za komunikaciju i Međunarodno tajništvo za mir,


ofs i frama

pravdu i očuvanje stvorenja te da je odlučeno da se prirede materijali za osposobljavanje za služ-be u vodstvu OFS-a. Proslava 40. godišnjice obnovljenoga Pravila OFS-a bit će od 24. lipnja 2018. do kraja liturgijske godine 2019.

Posljednjega dana tečaja nazočnima su se obratili Branka Černugelj, nacionalna mini-stra OFS-a i Anamarija Tomašević, nacionalna predsjednica Franjevačke mladeži. Nacionalna ministra je posvjedočila kako raspoloživost i prisutnost duhovnih asistenata djeluje poticaj-no i ohrabrujuće na članove OFS-a. Trenutno je najvažnija zadaća OFS-a animacija za veću raspoloživost za prihvaćanje službi u vodstvu bratstava OFS-a. Nacionalna predsjednica Fra-njevačke mladeži istaknula je presudnu važ-nost prisutnosti i primjera duhovnih asistenata FRAMA-e. Mladi imaju posebnu potrebu za osobnim susretima i razgovorima s asistentom. Važno im je također kad ih se na bratski način upozori na pogrješke ili propuste na putu nji-hova odrastanja, sazrijevanja i razlučivanja ži-votnog poziva. Istaknula je da asistenti moraju još više isticati važnost primanja sakramenata i

važnost svjedočenja vjere ne samo na susretima FRAMA-e nego i izvan Crkve, tamo gdje se živi i druge susreće. U razgovoru nakon njiho-vih izlaganja govorilo se o pitanjima i teškoća-ma u životu bratstava OFS-a i FRAMA-e.

U osvrtu na tečaj sudionici su predložili ne-koliko tema za buduće tečajeve i nekoliko su-gestija za rad nacionalnih asistenata OFS-a i FRAMA-esa starijim bogoslovima franjevačkih provincija u nas.


RAZNOPRVA OBLJETNICA SMRTI FRA KARLA JURIŠIĆA

Župa Uznesenja Marijina Bast-Baška Voda, 14. siječnja 2018. obilježila je prvu obljetnicu smrti dr. fra Karla Jurišića, nekadašnjega župni-ka, koji je u svojoj 99. godini preminuo prošle godine u Makarskoj. Župsku sv. Misu za pok. fra Karla slavili su fra Petar Vrljičak, župnik, i fra Gabrijel Jurišić, Pokojnikov brat, koji je održao prigodnu homiliju. Na temelju svetopi-samskih tekstova o pozivu maloga Samuela i Isusova poziva ribarima Ivanu, Andriji i Šimu-nu Petru, propovjednik je upozorio slušatelje da je Gospodin Bog sve ljude pozvao u život i da-rovao im brojna duhovna i materijalna dobra da bi čovjek bio sretan. Stoga je važno da te Božje darove svaki čovjek upotrijebi kako je Bog pla-nirao. Takav će čovjek biti sretan.

Jednom dječaku u Baškoj Vodi, davne 1929. god. rodica Ivanka pokazala je „Vjenčić molita-

va Gospi Sinjskoj“. Dogovorili su se da će moli-ti devetnicu za blagdan Velike Gospe. Rodica je molila na svoju nakanu, a dječak je molio Maj-ku Božju da mu isprosi milost da bude svećenik i da služi Bogu i narodu. Prije četiri desetljeća opisao je tu svoju „prvu devetnicu“ i objavio u listu „Gospa Sinjska“. Bio je uvjeren da mu je Gospa Sinjska darovala redovničko i svećenič-ko zvanje.

Poslije sjemeništa, gimnazije, novicijata i teologije ređen je za svećenika i slavio Mladu Misu 19. VII. 1942. Bio je župnik u Baškoj Vodi i nekoliko drugih župa, doktorirao na Bo-goslovnom fakultetu u Zagrebu, bio profesor na Franjevačkoj bogosloviji u Makarskoj, bavio se znanstvenim radom, napisao nekoliko knjiga i brojne članke.

MATICA HRVATSKA I OBLJETNICA SMRTI FRA KARLA JURIŠIĆAOgranak Matice hrvatske u Makarskoj, 24.

siječnja t. g. obilježio je prvu obljetnicu smrti fra Karla Jurišića, jednoga od svojih utemeljite-lja i vrlo aktivnoga člana. Dvorana Arte udomila je članove Ogranka MH i poštovatelje fra Karla, profesora, znanstvenika i pisca, koji je više od 60 godina svoga svećeničkog života posvetio ljudima Makarskoga primorja, njihovoj vjeri, nacionalnoj svijesti i bogatoj kulturnoj baštini.

Fra Ante Čovo, makarski gvardijan, govorio je o fra Karlu, svećeniku i profesoru, i njegovih 15 bilježnica, u kojima je bilježio svaki dan sva-ku sv. Misu (svega: 17.774) i važnije događaje od 1941. do 2016. godine. Dakle, razdoblje od 75 godina. Ante Škrabić, predsjednik Ogran-ka MH, prikazao je fra Karlov rad u Matici od osnutka (1971.). Komunističke su vlasti Maticu

dokinule i progonile njezine članove, a obnov-ljena je tek 1991. godine. Fra Karlo je bio vrlo aktivan član. Surađivao je u izdavanju knjiga, pisanju recenzija, održao preko 20 predavanja i nastupao na brojnim tribinama. Uvijek je iskazi-vao osobitu ljubav prema rodnom kraju i hrvat-skom jeziku i kulturi. Ferdo Šarić, književnik, govorio je o njegovim znanstvenim djelima, a posebno je istakao dvije knjige: „Katolička Cr-kva nabiokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine“ (1972.) i „Fra Lujo Marun, osnivač starohrvatske arheologije“ (1979.), a govorio je i o drugim njegovim znanstvenim i popularnim člancima, u kojima je osvijetlio mnoga pitanja iz hrvatske povijesti i posebno iz prošlosti Makarskoga primorja.

TRSTENIK – BLAGOSLOV KUĆE I TOMBOLANa blagdan Bogojavljenja održana je tradi-

cionalna tombola u samostanu i klerikatu o. fra Ante Antica. Tomboli je prethodio blagoslov samostana i klerikata koji je započet svečanom molitvom večernje u crkvi a nastavio se pje-smom i blagoslovom zajedničkih prostorija i soba u kojima mlađa i starija braća žive i rade.

Nakon blagoslova i večere u samostanskoj bla-govaonici braća su igrala tombolu. U prilože-noj galeriji vidite djelić bratske radosti. Od srca zahvaljujemo svoj starijoj braći koja su svojim prilogom pomogla ovogodišnju tombolu.


razno

DINKO ARAČIĆ: „MARIJA, ZNAK NADE U KRISTU“ Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja u biblioteci Službe Božje - knjiga br. 69 - izdala je knjigu autora dr. sc. Dinka Aračića pod na-

slovom: Marija, znak nade u Kristu. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Mladen Parlov, doc. dr. sc. Boris Vulić te fra Petar Lubina. Knjiga pred-stavlja obogaćenje u našoj teološkoj i mariološ-koj suvremenoj literaturi.

FRA IVAN MACUT OBJAVIO TEOLOŠKI ČLANAK NA NJEMAČKOM JEZIKU

Fra Ivan Macut, profesor na KBF-u Sveučili-šta u Splitu objavio je u časopisu za ekumensku teologiju i međureligijski dijalog „Edinostindi-alog“ Teološkog fakulteta Sveučilišta u Ljublja-ni pregledni znanstveni članak na njemačkom

jeziku pod naslovom „Übereinstimmungen und Unterschiede zwischen den Dokumenten zu Martin Luther: Martin Luther: Zeuge Jesu Christi (1983) und Vom Konflikt zur Gemein-schaft (2013)“.

RIM: POSJET ČLANOVA PROVINCIJE PAPINSKOJ MEĐUNARODNOJ MARIJANSKOJ AKADEMIJI

U petak, 19. siječnja 2018., 11 fratara Provin-cije Presvetog Otkupitelja posjetilo je Papinsku međunarodnu marijansku akademiju u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis - PAMI), a primio ih je fra Stefano Cecchin, pred-sjednik. On je inicirao posjet dalmatinskih fra-tara, čija je provincija dala nemjerljiv doprinos u radu same Akademije, od samoga utemeljenja

do etabliranja na međunarodnoj razini. Posebno je istaknuta uloga fra Karla Balića i fra Pavla Melade.

Na susretu su sudjelovali: fra Stjepan Čovo (Split), fra Filip Budić (Sinj), fra Daniel Sti-panović (Ogorje), fra Petar Gulić (Turjaci), fra Jure Zebić (Stuttgart-Bad Cannstatt), fra Stipe Bešlić (Omiš), fra Boris Čarić (München), fra


razno

Josip Repeša (Sinj), fra Ivan Lukač (Kljaci/Ča-voglave), fra Jure Hrgović (Sinj) i fra Šimun Markulin (Rim).

Fra Stefano je na početku srdačno pozdravio posjetitelje iz splitske provincije, a potom je ukratko objasnio nastanak Akademije, njezino djelovanje i poslanje. Utemeljena je 1947. god. izvanrednim zalaganjem fra Karla Balića, koji je bio izravno uključen u pripremu dogmatske konstitucije Munificentissimus Deus, kojom je Rimski Prvosvećenik proglasio istinom vje-re uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo (1950.). Kao perit sudjelovao je i u radu Drugog vatikanskog sabora (1962.-65.), a kao savjetnik Svetog Uficija pripremio je nacrt teksta za 8. po-glavlje dogmatske konstitucije Lumen gentium. Samo dan prije smrti primio je osobno pismo od Pavla VI., u kojem Papa ističe njegove nemjer-ljive zasluge za Katoličku crkvu i Franjevački red. Prema riječima predsjednika Akademije, fra Karlo je najveći čovjek u povijesti Antoni-anuma, koji je svojim radu na polju mariologije i skotizma ostavio neizbrisiv trag na franjevač-kom sveučilištu i Akademiji, koja je 1959. god. uzdignuta na čast Papinske akademije. Prisutni fratri imali su prigodu vidjeti neke originalne

dokumente pape Pavla VI. i kardinala Karola Wojtyłe (pape Ivana Pavla II.), kao i fra Karlove redakcije pripremnih dokumenata gore navede-nih konstitucija.

Cacchin je govorio i o doprinosima fra Pavla Melade, kojega je i osobno posjetio u Omišu, nekoliko mjeseci prije njegove smrti. K tomu se prisjetio i svojeg posjeta Sinju, Splitu i Kaštel Štafiliću. U zadnjem dijelu svojeg izlaganja na-glasio je da i danas mnogi svjetski znanstveni-ci konzultiraju građu iz ostavštine pokojnih fra Karla i fra Pavla. Nažalost da je veliki dio gra-đe, osobito iz Balićeve ostavštine, neprikladno pohranjen u omiškom samostanu te tako potpu-no nedostupan stručnoj javnosti.

Na kraju je fra Stefano potakao prisutne fra-njevce iz Provincije Presvetog Otkupitelja da i dalje njeguju marijansku i skotističku tradiciju te istakao da su vrata rimske Akademije uvijek otvorena za dalmatinske fratre te da se i danas očekuje njihova nazočnost u Vječnom gradu. Napomenuo je da bi bilo dobro dostavljati Aka-demiji primjerke svih izdanja koja su tematski vezana uz fra Karla Balića, a njihov rad mogu-će je pratiti na mrežnoj stranici (https://www.pami.info).

RIM: DOKTORIRAO FRA JURE HRGOVIĆ Fra Jure Hrgović, član Franjevačke provin-

cije Presvetog Otkupitelja i profesor klasičnih jezika na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Si-nju, na Filozofskom fakultetu i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, doktorirao je 18. siječnja 2018. godine na Papinskom Salezi-janskom Sveučilištu (Università Pontificia Sa-lesiana ) u Rimu.

Na Fakultetu kršćanskih i klasičnih jezika (Facoltà di Lettere cristiane e classiche), sastav-nici spomenutog Sveučilišta, veoma je uspješno obranio doktorsku disertaciju naslovljenu Notio de ‘anima’ deque vocibus eam denotantibus in indoeuropaeis linguis (Koncept ‘duše’ u reflek-su riječi koje ju označavaju u indoeuropskim jezicima) koju je izradio pod mentorstvom prof. Rema Bracchija te stekao akademski naslov ‘doktora klasičnih jezika’. Ispitnu komisiju či-nili su: dr. Carlo Nanni, ex-rektor Sveučilišta i predsjednik komisije; dr. Remo Bracchi, men-

tor; dr. Mario Iodice, s Fakulteta humanističkih znanosti u Milanu, član tedr. Miran Sajovic, de-kan Fakulteta klasičnih jezika, član. Uz njih je bio i Jaroslaw Rochowiak, generalni tajnik Sve-učilišta. Na obrani su bili prisutni franjevci iz fra Jurine provincije, kolege i prijatelji.

Sama doktorska disertacija predstavlja na-stojanje da se duša shvati iz riječi koje ju opi-suju. Riječi koje označavaju pojmove koje ne možemo do kraja razumijeti, ostaju zagonetne i potiču na razmišljanje. Jedna od takvih riječi svakako je ‘duša’, pod kojom se podrazumijeva unutarnji čovjekov svijet - s jedne strane neiz-mjerno bogat, a s druge strane opet jako tajan-stven.

Polazišna točka radabila je potraga za rije-čima koje opisuju‘dušu’, a koje se pojavljuju u grčkoj i latinskoj književnosti. Ovaj dio prvog poglavlja koji predstavlja analitički dio rada bio je veoma zahtijevan, jer je klasična književnost


razno

prebogata pisanom riječju, a cilj je bio pronaći spomenute riječi u raznim kontekstima u kojima su poprimale različita značenja kojima se otkriva dubina dimenzije čovjekova unutarnjeg svijeta. Ova dva jezika, koja su bila predmet autorova studiranja, daju svaki po tri temeljne riječi koji-ma se opisuje duša: ψυχή - ϑυμός - πνεῦμα (grč-ki) te anima - animus – spiritus (latinski jezik). Nakon mnoštva pronađenih literalnih mjesta, odabrani su oni najznakovitiji, a u istraživanju se polazilo od prvog pisanog spomena određene riječi i njenog pojavljivanja u književnosti, tj. od najranijih razdoblja prema onima kasnijima. Zatim su donešene razne izvedenice ove riječi u obliku imenica, glagola, pridjeva i priloga, kao i onih nastalih dodavanjem sufiksa ili prefiksa kako bi se dobila širina upotrebe osnovne rije-či. Sljedeći korak je bio produženje istraživanja unutar indoeuropskih jezika usmjereno prema riječima proizišlim iz istog korijena uz pomoć specijaliziranih etimoloških riječnika. Cilj koji se postigao u analitičkom dijelu rada je dolazak do korijena riječi iz kojega će se kasnije iščita-vati sadržaj same riječi.

Budući da se unutar indoeuropskih jezika, uz latinski i grčki koji su poseban predmet ovog istraživanja, javljaju oblici za ‘dušu’ i izvan onih koji su u vezi s riječima prisutnim u kla-sičnim jezicima, samo istraživanje se potom širilo i na te jezike. Tako su otkrivene riječi za ‘dušu’ u keltskom, germanskom, baltičkom, sla-venskom, tokarskom, armenskom, avestičkom i sanskrtskom jeziku, definirani su njihovi suod-

nosi te su im rekonstruirani korijeni.Također postoje riječi koje su bliske riječima

za ‘dušu’, ali ju direktno ne opisuju te se ubraja-ju u periferni leksik. Analitički pristup tim rije-čima oblikuje drugo poglavlje rada.

Treće poglavlje Disertacije predstavlja njen semantički dio i donosi rezultate u formi razli-čitih koncepata do kojih se moglo doći na teme-lju prethodno provedene analize. U tom dijelu, između ostalih, izlaze na vidjelo značenja koja se kriju u korijenima naziva za ‘dušu’ unutar in-doeuropskog jezika te se ‘duša’razumijeva kao puhanje koje osvježava i hladi (ψυχή), kao disa-nje (anima/animus), kao toplina, sjaj, sila, mi-šljenje i sjećanje, itd.Ukupno se iskristaliziralo dvadeset takvih korijena iz kojih onda proizla-ze koncepti koji daju cjeloviti pogled na ‘dušu’ promatranu lingvistički.

Potraga za riječima koje opisuju ‘dušu’ u ci-jeloj grčkoj i latinskoj književnost, kao i rad na više od stotinu rječnika, prvenstveno onih eti-moloških, činili su ovaj rad vrlo zahtjevnim, ali i zanimljivim.

Obrana doktorske disertacije fra Jure Hrgo-vića protekla je u radosnom ozračuju koje se na-stavilo i u kasnijem druženju. Prisutnost pristi-gle braće franjevaca, kolega i ostalih prijatelja bila je svjedočanstvo ljepote života koji svoje postojanje duguje upravo duši. Sama, pak, duša odsjev je one sveobuhvatne Ljubavi iz koje je proizišla i kojoj teži kroz neutaživu čežnju živ-ljenja u ljubavi.

FRA BOŽO ANČIĆ ST.: “PUTOVANJE KROZ PROSTOR I VRIJEME: PROŠLOST I BAŠTINA TURJAKA”

U izdanju Franjevačkog samostana u Sinju objavljena je posthumno knjiga fra Bože Ančića st. „Putovanje kroz prostor i vrijeme: Prošlost i baština Turjaka“. Knjigu su recenzirali dr. sc. Ivan Botica i fra Stjepan Čovo, a grafički uredio Igor Pupić-Vurilj. Fra Božo je knjigu napisao „u spomen svećenicima, redovnicama, župnicima i svim vjernicima župe Sv. Ante Padovanskoga iz Turjaka kao podsjetnik na one koji su prije nas živjeli i radili u mjestu podno briga“ (str. 356).


razno

SINJ: POSJET POSTULATORA BATELJE I PREDSTAVLJANJE KNJIGE O BL. STEPINCU

Mons. Juraj Batelja, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog i postulator u postupku za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca, predsje-dao je u utorak, 30. siječnja 2018., večernjim euharistijskim slavljem u crkvi Gospe Sinjske. U koncelebraciji su bili sinjski gvardijan Petar Klapež, župnik Perica Maslać, ravnatelj Fra-njevačke klasične gimnazije Blaž Toplak, vlč. Darko Pužin te još 8 svećenika iz Franjevačkog samostana Gospe Sinjske. U asistenciji su bili franjevački sjemeništarci, a liturgijskim pjeva-njem animirao je pjevački zbor mladih.

Nakon večernjeg misnog slavlja, dr. sc. Bate-lja predstavio je svoju najnoviju knjigu „Komu-nistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca“ u izdanju Postulature bl. Alojzija Ste-pinca. Knjiga je podijeljena u četiri poglavlja, a donosi i DVD s podacima mjerenja koncentra-cije toksičnih elemenata, naročito antimona, u uzorcima sakupljenim u Krašiću i u Brezovici.

Autor knjige mons. Batelja naglasio je kako knjiga donosi mnoštvo dokumenata koji snažno govore o progonu i mučeničkoj smrti blaženog kardinala Stepinca. Autor je govorio o mnoštvu činjenica vezanih uz boravak blagopokojnog kardinala Stepinca u kućnom pritvoru u Kraši-ću, sustavno prikazujući i podastirući liječnič-ke dokaze o nelogičnosti u tijeku Kardinalove bolesti, kao i same smrti. Posebnu pozornost

mons. Batelja stavio je na obdukciju tijela kar-dinala Stepinca. Obično se obdukcija izvodi na zahtjev obitelji, a ovdje se to učinilo na zahtjev D.S.U.P.-a NRH. Potanko je opisan tijek prije-voza tijela iz Krašića za Zagreb kao i sama ob-dukcija, a sve se odvijalo uz strogo policijsko osiguranje. Trebalo je onemogućiti bilo kakvo nastojanje da se neki od Kardinalovih organa sačuva, u strahu od kasnijeg štovanja istog kao relikvije. Premda Kaptol nije tražio balzamira-nje Kardinalova tijela, oni su se odlučili na bal-zamiranje, koje je u biti bilo uništenje kardina-lova tijela. Naime, smjesa kojom su balzamirali Kardinalovo tijelo nije samo pojela i uništila tijelo, nego je nagrizla i metalne stjenke lije-sa. Mnoštvo je još intrigantnih detalja o kojima svjedoči knjiga, ali čitatelj i sam mora ponešto otkriti, zaključio je mons. Batelja.

Samo nekoliko dana uoči Stepinčeva, mons. Batelja posjetio je sinjsko svetište i predstavio svoju knjigu, koju srdačno preporučamo žu-pljanima. Posjetom postulatora još su jednom utvrđene veze između sinjskih franjevaca i bla-ženog kardinala Stepinca, koji je i sam posjetio Svetište Gospe Sinjske. Sinjani i njihovi fratri pridružuju se željama hrvatskog naroda da Aloj-zije Stepinac uskoro bude proglašen svetim, za što redovito i mole pred milosnim likom nebe-ske Majke.

PUTEŠESTVIJE FRATARA PO ZAGORIKako je uvale najbolje istražiti brodom, a

to će potvrditi svi oni koji su barem jednom iz broda ih razgledavali, tako je i prekrasne krajo-like na kopnu najbolje obići biciklom. U to smo se uvjerili i nas četvorica fratara (fra Ante Toni Vučković, fra Marko Mrše, fra Ivica Jurić i fra Domagoj Volarević) koji smo radni tjedan zapo-čeli – neradom. Naime, držeći se stare latinske poslovice (Mens sana in corpore sano – zdrav duh u zdravom tijelu) odlučili smo prvi slobod-ni i lijepi dan ispitnog razdoblja, budući da ne-mamo predavanja, provesti u prirodi. Braću nije trebalo puno nagovarati kamo ćemo ići. Plan je prihvaćen i prije nego je cijelosti iznesen: izlet

na Miljevački plato. Krenuli smo ujutro kombi-jem iz suncem okupanog Splita i s ugodnih 12 stupnjeva. Već na Klisu, gdje se spajaju konti-nentalna i mediteranska klima, magla je nagovi-jestila moguće probleme. Gotovo se sa sjevera prema jugu prelijevala preko uskog grla koje vodi u Zagoru, nestajući u susretu sa toplim zra-kom. Prošavši prijevoj na Klisu prema Drnišu magla kao da je raširila svoja krila i svoje “bi-jele zavjese” premjestila daleko na sjever. Ba-rem se nama tako činilo. No, prevarili smo se. Naime, spuštajući se iz Crivaca u Kljake upali smo opet u maglu koja je od ranog jutra cijelo Petrovo polje ispunila držeći ga u zarobljeniš-


razno

tvu i daleko od sunčevih zraka. Činilo se da smo se prevarili. Odnosno da su nas vremenske pro-gnoze prevarile.

U Drnišu smo kod župne kuće ostavili kom-bi, pozdravili fratre i uputili se našem prvom odredištu – kanjonu Čikole. Već na pola puta magla, koja je dotada maglila ‘oćale’ i otežava vožnju, povukla je svoje divovske krakove pred suncem i pred nama se ukazao divan sunčani zimski dan. Krajolik je sve više poprimao boja. Pogled sa vrha kanjona na Čikolu, koja je samo zimi u pravom smislu rijeka, oduzimao je dah. Šum Čikole razbijao je zimski mir a pogled na zip line, vezu koja žicom avanturiste vodi na drugu stranu kanjona širokog 500 metara, budio je strah i čežnju za novim doživljajem. Kanjon je prekrasan; staze nedavno označene i drvenim ogradama zaštićene na opasnijim dijelovima. Na dva vidikovca postoje i uređeni stolovi, sto-lice – mjesta za odmor i objed.

Nakon kanjona uputili smo se zapadno preko zaseoka Ključ prema poznatoj srednjovjekovnoj utvrdi koja se zove Ključica. Riječ je, inače, o najvećoj i najočuvanijoj srednjovjekovnoj utvr-di na prostoru Nacionalnog parka „Krka”. Utvr-du su podigli hrvatski plemići Nelipići u 13. sto-ljeću nad kanjonom rijeke Čikole i blizu njezina ušća u Krku, a sve kako bi zaštitili svoje posjede od nadaleko poznate plemićke obitelji Šubića. Ključicu daleke 1546. godine zauzimaju Turci i njome vladaju idućih sto godina. Nakon oslo-bođenja od Turaka (1648.) utvrda je napuštena i više se nikada u njoj nije živjelo. Pravo je čudo kako je zub vremena, silovita bura i osobito po-vremeni potresi nisu više oštetili. Nadamo se da će nadležne institucije renovirati ostatke ove

stare i značajne utvrde te da će osim prijetnje za namjerne znatiželjnike predstavljati i neza-obilaznu točku svih zaljubljenika u biciklizam, povijesno-kulturnu baštinu i planinarenje.

Nakon obilaska očuvane utvrde i ručka u pri-rodi na rubu miljevačke visoravni krenuli smo kroz zaseoke prema visovačkoj brini izaziva-jući znatiželjne poglede marljivih ljudi u polju. Osvježeni kavom kod fra Ivana Vidovića, žu-pnika na Miljevcima, obišli smo visovačku bri-nu, nakratko uživali u pogledu na najljepši biser Zagore, oazu mira i molitve, te nakon nezaobi-laznog slikanja – nastavili put prema Roškom slapu. Poradi veće atrakcije, kao i izbora “bilog puta”, Roškom slapu smo došli sa sjevera – iz Miljevačkih Bogatića. Pogled iz ptičje perspek-tive u suton dana na Roški slap i nadaleko po-znati kanjon Krke, u kojem se i dio planetarno poznatog filma Winnetou snimao, bio je zaslu-žena nagrada našeg cjelodnevnog izleta.

Sa zalaskom sunca ostavili smo miljevačku visoravan i prispili u Drniš na pivo. Zahvalju-jemo župniku fra Damiru Ćiri Čikari na pomo-ći i gostoprimstvu. Dok smo se vraćali u Split magla se opet spuštala i svojim kracima grlila vrhove okolnih planina. Ako je suditi prema Hrvatskom biciklističkom savezu, biciklizam je najzahtjevniji sport, ispred triatlona, maratona, skijaškog trčanja i plivanja. Nismo sigurni je li točna ova informacija i vjerojatno se odnosi samo na profesionalne bicikliste. U jedno smo ipak itekako sigurni a to je da nas je ovaj izlet poprično izmorio. Kako i ne bi kad je uređaj na kraju pokazivao 55 prijeđenih kilometara. I opet ćemo.

FRA JOZO ŽUPIĆ OBJAVIO KNJIGU „APOSTOLSKO DJELOVANJE HRVATSKIH

SESTARA U INOZEMSTVU“ U nakladi Hrvatske matice iseljenika fra Jozo Župić objavio je knji-

gu pod naslovom „Apostolsko djelovanje hrvatskih sestara u inozem-stvu“. Knjigu je grafički uredio Jakov Borković, a lektorirala je Ljubica Šego.


razno

NATJEČAJ ZA FESTIVAL MARIJANSKO-DUHOVNE KLAPSKE PJESME

«Klape Gospi Sinjskoj” raspisuje Natječaj izvornih marijanskih napjeva za klape

1. Na natječaj se ravnopravno mogu prijaviti izvorne marijanske skladbe u obradi za kla-pe, u a cappella formi.

2. Glazbeni slog treba se zasnivati na obiljež-jima dalmatinske klapske pjesme ili pučkih crkvenih napjeva.

3. Izvorne skladbe potrebno je priložiti u obliku partiture, a trebaju sadržavati precizne ozna-ke tempa, dinamike, agogike i sl.

4. Uz primjerak partiture potrebno je na od-vojenom listu priložiti naslov zbirke iz koje skladba potječe.

5. Trajanje skladbi je vremenski ograničeno do 4 minute.

6. Umjetnički odbor zadržava pravo korištenja zaprimljenih skladbi u svrhu njihova objav-ljivanja i promicanja.

7. Rok za dostavu skladbi je: 15. ožujka 2018. godine.

Izvorne marijanske skladbe u obradi za klape treba uputiti na adresu:

Svetište Čudotvorne Gospe SinjskeUmjetnički odbor Festivala “Klape Gospi

Sinjskoj”Fratarski prolaz 421230 SinjNa omotnici naznačiti:Natječaj za Festival Klape Gospi Sinjskoj

PREDSTAVLJANJE ZBORNIKA „ŽUPA OGORJE“U Osnovnoj školi u Ogorju, 17. veljače

2018. predstavljena je knjiga: ŽUPA OGORJE. Putovima života i vjere između Svilaje i Mose-ća. Zbornik radova. Nakladnici: Kulturni sabor Zagore et alii, Split, 2017. str. 760.

Sve je zamislio i organizirao fra Vicko Kapi-tanović, rođen u Ogorju ali nažalost nije doživio objavljivanje Zbornika. Objavljeno je preko 40 (četrdeset) članaka o zemljopisnom položaju, stanovništvu, vjeri, privredi, školstvu, prosvje-ti, kulturi i narodnim običajima. Malo je župa koje imaju tako bogat i opsežan zbornik, ukra-šen brojnim slikama. Nastupili su: dr. Nedjeljko

Marinov i dr. Mate Matas, urednici, dr. Mladen-ko Domazet, dr. Marko Rimac, dr. Josip Vran-dečić, fra Stipe Bešlić i fra Gabrijel Jurišić (o pok. fra Vicku Kapitanoviću). Program je vodio dr. Jurica Botić iz Ministarstva znanosti. Među ponosnim Ogoranima i gostima bilo je i djece i odraslih u narodnim nošnjama. Poslije prezen-tacije u školi fra Danijel Stipanović, župnik, i fra Stipe, bivši župnik, okupili su uzvanike za obiteljskim stolom u župskoj kući.

Istoga dana u večernjim satima knjiga „Župa Ogorje“ predstavljena je u Samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu.

VAŽNA DOKUMENTACIJA O SUMARTINUJakov Jelinčić, MATIČNE KNJIGE ŽUPE

SV. MARTINA U SUMARTINU,izd. „Kačić“, Split-Sumartin, 2017, str. 128. Fra Filip Čović, župnik i gvardijan na Sumartinu, prikupio je po-datke od 1665. godine i svojom rukom napisao na latinskom jeziku „Knjigu krštenih“ i „Knji-gu vjenčanih“ Župe Sumartin (1775.). Tako je zapisao krštenje male Katarine Mrkonjić, 29. IX. 1665. i vjenčanje Jure Novakovića i Kata-

rine Antulović, 2. II. 1777. godine. U prilozima su doneseni popisi starješina Samostana (pred-stojnika i gvardijana) te kapelana i župnika, a priloženi su i kratki životopisi sedmorice naj-poznatijih.

Narudžbe: Zbornik „Kačić“, Šetalište kard. Alojzija Stepinca 1, 21230 S i n j, ili: Franje-vački samostan, 21426 Sumartin.


razno

ODRŽAN SEMINAR ‘KRŠĆANSKI GLAS U MEDIJIMA’ Potaknut izuzetno kvalitetnim sadržajem i

iznimno pozitivnom prijemu prvoga seminara održanog u Splitu, u lipnju prošle godine, Fra-njevački institut za kulturu mira upriličio je dru-gi istoimeni seminar Kršćanski glas u medijima u Zagrebu na Hrvatskom katoličkom sveučili-štu, 22. – 24. veljače 2018.

Cilj ovih seminara je poboljšanje medijske kulture općenito te pružanje neposredne pomoći prvenstveno predstavnicama crkvenih ustano-va, organizacija i udruga koji su već na različi-te načine angažirani u medijskim službama. Za ostvarivanje tih ciljeva angažirani su renomira-ni stručnjaci koji su obuhvatili širok spektar po-treba. Na seminaru su predstavljena načela i od-nosi medija prema vjerskim vrjednotama (Jerko Valković) i elaborirana medijatizacija religije u hrvatskom medijskom prostoru (Igor Kanižaj). Naglasak je ipak bio na praktičnim pitanjima i vježbama: kako se pripremiti za medijskina-stup, kako pisati vijesti i priopćenja, kako pri-premiti konferenciju za medije (Igor Kanižaj),

kako komunicirati ideje u javnom nastupu (Franjo Skoko i Danijel Crnek), kako pobolj-šati učinkovitost javnih nastupa (Božo Skoko), kako ostati autentičan i u svojim medijskim na-stupima uvjerljiv (Jelena V. Makovičić) uz niz drugih korisnih komunikacijskih pravila i vje-ština (Danijel Labaš). Također, polaznici su se upoznali s osnovama snimanja i video-montaže kratkih filmova i priloga za youtube kanal (Kru-noslav Novak). U radionicama javnog nastupa snimljen je intervju sa svakim od polaznika, a svaki uradak je prikazan u plenumu i međusob-no komentiran.

Na kraju je fra Bože Vuleta, predsjednik Fra-njevačkoga instituta za kulturu mira, zahvalio Hrvatskom katoličkom sveučilištu za ustuplje-ni prostor, čestitao voditeljima na stručnom vođenju seminara, zahvalio polaznicima za intenzivan rad i najavio nastavak održavanja komunikacijskih seminara. Seminar je završio zajedničkim oproštajnim ručkom.

SPLIT: IZLOŽBA SLIKOVNIH RADOVA FRA ANTE UDOVIČIĆA U Pinakoteci Franjevačkoga samostana Ču-

dotvorne Gospe od Zdravlja u Splitu na Do-bromu otvorena je izložba „Sve na veću slavu Božju“ slikovnih radova fra Ante Udovičića, vikara Provincije i župnika Gospe od Zdravlja, u četvrtak, 1. ožujka 2018., u 20 sati.

Osluškujući dar života, fra Ante Udovičić je, kako je rekao na otvorenju izložbe, spoznao da mu je Stvoritelj dao osjećaj za lijepo. Zato se zaputio u avanturu osluškivanja jer je stvoren sa svrhom da Stvoritelja slavi i ljubi. Na izlož-bi je postavio avionske makete, slike izrađene u različitim slikarskim tehnikama i pisane misli.

Nakon molitvenoga pozdrava kroz program je vodila Ana Kontak, dok je Marko Kontak bio zadužen za slikovne animacije. U glazbenom prilogu sudjelovala je Ženska vokalna skupina KUD Jedinstvo iz Splita pod ravnanjem mo. Franje Kussa.

Kritički prikaz izložbenih eksponata održao je fra Ante Branko Periša koji je naglasio ulo-gu spontanog ekspresionizma u opusu fra Ante

Udovičića (Govor donosimo na kraju).Nakon pozdrava, krasnoslova, klapske pje-

sme i osvrta, zahvalnice i čestitki, izložbu je otvorio provincijal fra Joško Kodžoman nagla-sivši kako mu je drago da se u Zajednici otkri-vaju novi talenti, koje treba podržavati, i kako je fra Ante Udovičić imao smjelosti da se upusti u umjetničku avanturu i zaslužio naše priznanje i čestitke.

Nakon otvorenja, župnik fra Ante je, sa su-radnicima, za posjetitelje priredio prigodni do-mjenak.

*******Fra Ante Branko Periša: Ekspresionistič-

ka slikaAko pažljivo pogledamo slikovne uratke,

bez obzira jesu li figurativni ili apstraktni, ili su pomiješani do krajnjih granica prepoznatljivo-sti, najprije možemo zapaziti, kao prvo, da fra Ante stavlja težište na emocionalni suodnos prema sebi i svijetu koji ga okružuje. Jer, bez


razno

ekspresije, to jest bez osjećaja, njegovo slikar-stvo bilo bi hladno. Zatim je, kao drugo, očito da fra Ante stavlja težište na formalnu struktu-ru umjetničkoga djela. Jer, bez apstrakcije, for-ma kao način likovnoga izražaja, koji održava skladnost, bila bi samo razbacivanje pigmenta boje po slikarskoj površini. I, kao treće, fra Ante

stavlja težište na fantaziju, kao na iracionalno i spontano svojstvo umjetničkoga djelovanja. Jer, njegove slike bez fantazije bile bi jednolične.

Ove tri pokretačke snage, koje sam naveo, i na kojima počivaju njegove slike, između sebe se ne isključuju, dapače, one su povezane na više načina.


razno

Kao umjetnika, koji se izražava na ekspre-sionistički način, za fra Antu je bitna ljudska zajednica, njegova župa i vjernici, kojima, ve-čeras, preko likovnoga motiva, dakle slikom, a ne riječju, upućuje neskrivenu poruku, to jest jasnu poruku da ljudske i vjerničke osjećaje ne skrivamo od javnosti.

Preko apstraktnoga motiva, ili preko mješa-vine apstraktnoga i figurativnoga motiva, pri-marno mu je prikazati zbilju, to jest stvarnost, koju očituje kroz duhovnost svoje umjetnosti. Dakle, preko ploda svoje mašte želi poručiti da mu je bitan svaki pojedinac, koji ostaje u osa-mi i može nestati, ako se na uključi u zajednicu istovjernika.

Sažeto, možemo reći, da je fra Antin ekspre-sionizam, prožet apstrakcijom i fantazijom, kao stvaralačkim stanjem, zapravo njegova pokre-tačka snaga preko koje ne želi samo prikazati vanjski svijet, koji ga okružuje, nego želi svoj proživljenisvijet, ljudski i kršćanski, i svoj osobni stav prema tome svijetu, prenijeti u vid-ljivi slikovni svijet.

Zato, za fra Antu, slika nije zidna dekoraci-ja, već način umjetničkoga izražaja pomoću va-trometa živih boja, koje mu pomažu da iskaže snagu osobnih osjećaja. Tako se, mogli bismo reći, oslobađa likovnoga nagona, koji ga tjera na slikanje. Zato su mu slike, što je vidljivo na prvi pogled, prirodno spontane, jednostavno oblikovane, umjetnički iskrene, bez unaprijed odrađenih priprema.

U svojoj ekspresiji, fra Ante je govornik koji se izražava bojom, slikanjem. Njegove slike, do neke mjere, možemo nazvati da su subjektivno naturalističke, jer mu boja i platno, odnosno boja i papir, služe da uokviri krik riječi koje re-dovito propovijeda. Zato bismo ga mogli nazva-ti da je buntovnik, ne samo po slikovnom osje-ćaju, nego po poruci i uvjerenju koje nam šalje. Iako mu slike, odnosno likovni motivi, na prvi mah, izgledaju staloženi i mirni, ipak u njima možemo pročitati upozorenje, sućut, tumornu stvarnost, sjetni osjećaj kao zajedničku ljudsku sudbinu.

Zato, za fra Antu, slika je nova forma, koja je određena da se oslika, to jest oboja, u koju on, kao umjetnik, ulijeva čiste boje. Tako, upra-

vo pomoću boja, izgleda da će poneka njegova slika «puknuti» prije nego progovori svoj smi-sao, jer je u nju utkao umjetničku riječ, sažeo sadržaj, napunio motiv s nevidljivim slovima. Jer, fra Antina, slika – ekspresionistička slika, najprije je ušla u umjetnikovu impresiju, dojam, i nakon što ju je «probavio», slika je izišla kao ekspresija, to jest kao «novo viđenje stvarnosti» na umjetnički način.

Da bi to postigao služi se čistim i jednostav-nimcrtežom, ponekad skriven, jer je prisutan samo kao obris koji je ispunjen bojom. Potezi kistasu, s druge strane, više naglašeni, intenziv-niji su, puni kolorizma, blistavi su, ali bez ton-skih prijelaza, koji su zastupljeni u osobnoj igri toplih i hladnih boja.

Zato mi se čini, da je fra Ante, kao subjekt koji stvara, pokušao unići u tajnu objekta koji slika. Da bi ga prikazao, kao motiv, na svojim slikama, morao ga je «ponovno oživjeti», ali ne rasplinuti u obojanosti slikarske površine. Bilo je potrebno, dakle, što je fra Ante i učinio, da motiv, kao objekt, osloboditi svake subjektivno-sti i svakoga određenoga i sigurnoga gledišta, i stvori ekspresionistički motiv,kao objekt nove forme, pomoću osobnoga načina likovnoga izražaja. Dok osjećaj, kao impresija, deformi-ra objekt, um ili razum, kao ekspresija, formira i oblikuje objekt na odražajniji način. Zato naš fra Ante, čini mi se, slika objekte, kao motive, kako ih osobno zamišlja, a ne kako ih mi vidimo ili bismo ih željeli vidjeti.

Iako fra Ante, što je vidljivo na nekim sli-kama, miješa organičku apstrakciju, kao plod mašte i osjećaja izraženih u brzima pokretima kista i boje, s geometrijskom apstrakcijom, koja počiva na savršenom skladu geometrijskih ti-jela, ipak daje naglasak na supremaciji, to jest prevlasti čistog osjećaja, jer nastoji, u svojoj marljivosti, u kojoj ponekad i pretjera, dosegnu-ti savršeni sklad oblika i boja preko nefigura-tivnih motiva, pomoću kruga, kvadrata, trokuta, ili figuracije izražene do krajnjih granica prepo-znatljivosti. Kada prijeđe na zakone matemati-ke, to jest geometrije, koja mu više odgovara, da postigne savršeno čisti motiv, na minimalistički način, kada s malo slikarskih slova želi izgovo-riti mnogo riječi, tada iz emocionalne prelazi u


razno

razumsku apstrakciju, i dolazi, rekli bismo, kao subjektivni ekspresionist, do čiste apstrakcije, koristeći primarne boje i njihove izvedenice.

Kao apstraktni ekspresionist, vodeći se auto-matizmom, fra Ante spontanost postiže pomoću gestualne aktivnosti, ali u razumskoj kontroli u prethodnoj i djelomično smislenoj pripremi, koja mu likovni motiv vraća u fantaziju i emo-

ciju. Tako, možemo reći, fra Ante se, s jedne strane, skriva od razumskoga vođenja kontrole u dovršenju svojih slika, a, s druge se strane, ot-kriva u emocionalnom oživljavanju apstraktne ekspresije, što je, vjerujem, i najljepše u njego-vom likovnom opusu, koji je postavio na ovoj izložbi.

FRA IVAN MACUT OBJAVIO ČLANAK U ‘CARTHAGIENSIA’ Fra Ivan Macut, član naše Provincije i pro-

fesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, objavio je teološki članak na njemačkom jeziku u španjolskom teološkom časopisu Car-thagiensia pod naslovom Martin Luther Rolle zu beginn der Reformation: Einladung zum

Nachdenken über die Vergengenheit. Gedenken an den Beginn der Reformation vor 500 Jahren (Poziv na ponovno promišljanje prošlosti i ulo-ge Martina Luthera u nastanku reformacije. Uz petstotu obljetnicu od početka Reformacije i do-kument „Od sukoba do zajedništva“).

SPLIT: SESTRE KLARISE ZASLUŽNE DA JE BESKUĆNIKU ODRŽAN SPROVOD DOSTOJAN ČOVJEKA

Svakodnevno se u dnevnom tisku objavljuju obavijesti o smrti različitih osoba koji su premi-nuli a u čijim su osmrtnicama redovito navedeni članovi obitelji koji za svojim pokojnikom „tu-guju“, koji su „ožalošćeni“, ili „ostaju u tuzi“ , ili će ga se „vječno sjećati“ … Tako roditelji pokapaju svoju djecu, djeca roditelje, supruzi svoje supruge i tome slično. Rijedak je slučaj da je objavljena osmrtnica osobe za kojom nitko ne žali, odnosno da na osmrtnici nema ožalošćenih članova ni bliže ni dalje obitelji; ni bake, djeda, oca, supruge, djece, rodbine; da nisu čak nave-dena imena znanaca ni prijatelja, jer kao da je živio sam na ovome svijetu. Rijetke su osmrtni-ce na kojima su navedeni samo osnovni podaci: godina rođenja, datum smrti i podaci o datumu i vremenu sprovoda.

Jedna takva osmrtnica objavljena je u Slo-bodnoj Dalmaciji u četvrtak, 15. ožujka 2018. godine u kojoj se obavještava „rodbina i prijate-lji“ da je u ponedjeljak, 12. ožujka 2018. godine u 72. godini života preminuo Vladimir Milić.

Sadržaj osmrtnice Vladimira (Vlade) Milića, na čijem je kraju pisalo: „Počivao u miru Bož-jem!“, kao i činjenica da na njoj nema podataka o njegovim bližnjima, veoma su me zainteresi-rali te sam htio saznati kakav će biti sprovod nekome tko nema nikoga. Pitao sam se tko je taj

čovjek? Tko je dao objaviti njegovu osmrtnicu, a on nema nikoga? Je li ju naručio i uplatio za svoga života? Tko će i koliko ljudi doći na nje-gov ispraćaj, i tome slično.

Za neki sprovod kaže se da je veliki jer je umrla poznata osoba na kojem bude redovito puno ljudi, na drugom bude možda malo manje ljudi, ali bude limena glazba ili pak trubač koji odsviraju prigodne skladbe prilagođene datom trenutku ili pak bude neka poznata klapa koja svojim pjevanje stvori ozračje za dotični trenu-tak. Svi su oni dio ceremonije odnosno obreda kojim se ispraća pokojnika i na taj mu se način iskazuje poštovanje u očima svih koji takvom sprovodu nazoče.

Sprovodni obredi za pokojnog Vlado zapo-čeli su u kapelici na Lovrincu u petak, 16. ožuj-ka u 11 sati, uz nazočnost tridesetak ljudi, od kojih su njih nekoliko nosili cvjetne aranžma-ne, neki su nosili cvijeće i svijeće, a oni kao i svi ostali sudionici dostojanstveno i s poštova-njem su prisustvovali obredu sprovoda. Lijes sa lijepim i bogatim cvjetnim aranžmanom bio je postavljen na za to predviđenom mjestu, ispred njega križ na kojem su na metalnoj ploči upisani Vladini osnovni podaci koji se na takve ploče stavljaju, zatim upaljene svijeće što je značilo da je sve spremno za početak sprovodnih obre-


razno

da. Na suprotnoj strani je i ambon s mikrofo-nom, što mi je dalo zaključiti da će sprovod biti u vjerskom obliku jer su podaci na osmrt-nici očito na to ukazivali. I bi tako. Svećenik je započeo obred sprovoda i na samom početku je rekao: „Skupili smo se ovdje oko pokojnog Vladimira Milića kako bi ga ispratili na ono mjesto kamo ćemo svi mi poći. Na tom mjestu, ili na tom putu možemo ponijeti samo jedno, a to je duša. Duša, kao ono što mi jesmo, identi-tet. Netko može biti skrušene duše, netko može biti široke duše, netko može biti radosne duše. Možemo reći da ovom sprovodu po nekim zako-nima života sam trebao biti samo ja. Ali tu ste i vi koji ste dobre duše. I sigurno to je jedna od najvećih stvari koje ćete u nebo ponijeti. Da vi. On je svoju dušu Bogu dao. On je za svoju dušu Boga izmolio. On je u svojoj duši u Boga vjero-vao. On je u svojoj umornoj duši sebe tako Bogu ponio. Nosio je svoj križ života, teškoću života, osamljenost života, ali nije umro sam. Po svim zakonima možda je trebao umrijeti sam. A nije, i hvala Bogu da nije. U svim susretima Isusa i čovjeka mi vidimo božansku ljubav, božansko milosrđe. Isus svakog gubavca kojega je susreo ozdravlja. Isus svakog bolesnika kojeg je susreo ozdravlja, mrtve uskrisuje. Pa neće li onda Vla-dimir još više, kad u konačnici susretne Isusa, biti živ. Tamo nema više ni muke, ni jauka, ni samoće, ni tuge, nego vječno gledanje ljublje-noga Boga Oca. I zato mogu reći hvala vam što ste ovdje sa mnom, što ste ovdje s Vladimirom, što ste ovdje slika Crkve koja nikoga ne napušta samoga. I što svoj život revnujete po Božjem za-konu ljubavi i milosrđa. Molimo danas za brata našega da mu Bog oprosti sve njegove slabosti i grijehe, a svako njegovo dobro djelo i njegovu žrtvu nagradi vječnim životom“.

Od ovih nekoliko rečenica urezala mi se ova: „Možda je trebao umrijeti sam, a nije“, rečenica koja me je navela na zaključak da se radi o čo-vjeku koji nije imao ni svoj dom, ni svoju kuću. Imao je samo sebe, a imati sebe bez svoje kuće znači živjeti kao beskućnik. Ispraćen je kao čo-vjek, koji je imao svoje dobročinitelje i svoje prijatelje i nije ispraćen kao beskućnik. Zvuči jednostavno i kao da se nameće pitanje: i što je tu neobično. Ali vjerojatno bi bilo neobič-no, i vjerojatno bi „po službenoj dužnosti“ bio

pokopan kao beskućnik da se za to nisu pobri-nule sestre Klarise, koje su svojom upornošću, potaknute kršćanskom ljubavlju i milosrđem, uz svesrdnu pomoć dobrih ljudi kao i mjero-davnih institucija, učinile sve da Vlado dobije medicinsku skrb u KBC-u Firule, a nakon što je preminuo, nije ni ostavljen, ni zaboravljen, nije ga „pojela“ ulica nego mu je organiziran sprovod dostojan čovjeka. Svoju raspoloživost i spremnost pokazali su i dvojica svećenika sale-zijanaca; jedan je vodio sprovod (don Anto Ad-žamić), a drugi (don Mirko Barbarić) je nakon sprovoda slavio misu zadušnicu u samostanskoj crkvi svete Klare.

Vlado je bio obrazovan i školovan čovjek koji je po struci bio kemijsko-geološki tehni-čar, pa je onda radio kao konobar na brodovi-ma. Dio svoga života proveo je u Njemačkoj, a onda se nastanio u Splitu gdje je neko vrijeme tj. do početka Domovinskog rata, s obzirom na to da je poznavao nekoliko stranih jezika, radio je kao turistički vodič. Životne okolnosti koje mu nisu bile sklone, prisilile su ga da živi bez svoje kuće i bez svoga doma. Od toga vremena pa sve do svoje smrti Vladu su svakodnevno na razne načine pomagale sestre Klarise. Pomaga-le su mu u hrani. Svakodnevno su mu davale topli doručak i ručak dostojan čovjeka, a on je za njih spremno, revno i ustrajno, praktično sve do nekoliko dana prije svoje smrti, obavljao usluge i poslove koje one, imajući u vidu nji-hov način života u klauzuri, nisu mogle. Želio je biti koristan, želio je zaslužiti nešto što mu je bilo neophodno. I ako koji dan nije za njih ništa učinio, a to je bilo rijetko, bilo mu je teško zatražiti od njih nešto za jelo. Osim toga, Vlado je stekao prijatelje kojima je također, za ono što je mogao, rado izlazio u susret i u tome nije po-sustajao. Zahvaljujući zauzetosti sestara Klarisa Vlado je, kada se razbolio, primljen u Klinički bolnički centar Split, gdje je medicinski i ljud-ski zbrinut, prilikom čega je prethodno trebalo srediti papire vezano za socijalno osiguranje, što je i učinjeno. Da nije tako, mogao je zavr-šiti tko zna gdje i tko zna kako. I to ne bi bilo pravedno, humano, a nadasve on to svojim po-našanjem i željom da uvijek bude koristan, nije zaslužio. Ovo je pozitivan primjer kada ljudska dobrota biva nagrađena. (M.M.)


NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO FRA IVANU NIMCU

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća grada Obrovca, 19. ožujka 2018., obilježen je Dan Grada Obrovca i blagdan sv. Josipa. Tom prigodom nagradu Grada Obrovca za životno djelo dodijeljena je fra Ivanu Nimcu (72) iz Lišana Ostrovičkih, župniku župe sv. Jurja u Kruševu i dekanu Novigradskog dekanata.

REDOVNIČKO OBLAČENJE KOD SESTARA KLARISA U SPLITU Na svetkovinu sv. Josipa, zaručnika BDM,19.

ožujka 2018. u 8 sati, u samostanskoj crkvi sv. Klare, u Splitu, pred okupljenom zajednicom sestara Klarisa sa časnom majkom Dolores Mandić i u nazočnosti svoje obitelji, oca Mi-haela, majke Ilijane, braće Josipa i Bože, sestre Mihaele, uz rodbinu i prijatelje, obukla je fra-njevački habit postulantica Nera Galijot iz Vo-

dica, rođena 21. veljače 1994. i dobila novo ime s. Marija Katarina od Raspete Ljubavi, čime je započela novicijat u Redu Sv. Klare. Sv. misu i obred predslavio je fra Miroslav Bustruc, OFM, ispovjednik zajednice, u koncelebraciji s o. Jo-sipom Lucićem, samostanskim kapelanom.

razno


NAŠI POKOJNICI

† ANA JONJIĆDana 2. siječnja 2018. umrla je ANA JONJIĆ, rođ. Karin, žena Veljka, majka našega brata fra Zorana Jonjića, župnika Studenaca. Sprovod i misa zadušnica održani su u četvrtak, 4. siječnja 2017., u 15 sati na Kamenmostu, župa Podbablje.

† NEVENKA KNEZOVIĆU ponedjeljak, 5. veljače 2018., preminula je Nevenka Knezović r. Tandara (r. 4. 4. 1945.) majka našega brata fra Nedjeljka Knezovića. Sprovod i misa zadušnica održani su u srijedu, 7. veljače 2018. u 15 sati, u Prološcu.

DEUTSCHLAND

Iz HR: 0049 ne birati 0 od gradskog predbroja

HRVATSKI DUŠOBRIŽNIČKI URED U NJEMAČKOJ

FRANKFURT An den Drei Steinen 42d 60435 FRANKFURT/M Tel: 069/ 95 40 480 ured Fax: 069/ 95 40 48 24 Tel: 069/ 95 404 811 stan

SAMOSTANMÜNCHEN

Franziskanerkloster St. Gabriel Versaillerstr. 20 81677 MÜNCHEN Samostan Tel/fax: 089/ 47 98 52 Župa Tel. 089/ 41 95 01 0 Centrala Tel. 089/ 41 95 01 16 Župni ured

HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE

BERLIN Feldstrasse 4 13355 BERLIN Tel: 030/ 261 15 40; 030/ 261 15 49 Fax: 030/ 262 83 97

BIETIGHEIM BISSINGEN Uhlandplatz 1; 74321 Bietigheim – Bissingen Tel: 07142/ 7739473 Fax: 07142/ 7739473

Sv. Ante Padovanski – Vahingen Enz Goethestr. 54; 71665 Vaihingen/Enz Tel: 07042/ 816870 Fax: 07042/ 5562

Sv. Ilija prorok – Illingen Eichwaldstr. 35; 75428 Illingen Tel: 07042/ 827872

DARMSTADT Feldbergstr. 32 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 89 62 66 ured Fax: 06151/ 85 15 22 Stan: Eschollbrückerstr. 13 64295 DARMSTADT Tel: 06151/ 39 17 865

DÜSSELDORF Van Douven Str. 8 40227 DÜSSELDORF Tel: 0211/ 78 41 21 ured Tel: 0211/ 78 44 53 stan Fax: 0211/ 8892 742

ESSLINGEN Untere Beutau 8 10 73728 ESSLINGEN Tel: 0711/ 35 58 07 Fax: 0711/ 35 57 94 Stan: Lindenstr. 93 73760 OSTFILDERN Tel: 0711/ 91274468

FRANKFURT Niedenau 27 60325 FRANKFURT/M Tel: 069/ 72 31 25 Fax: 069/ 72 33 63

FREISING Domberg 7 85354 FREISING Tel: 08161/ 73 59 Fax: 08161/ 417 57

KELKHEIM Am Kirchplatz 6 65779 KELKHEIM Tel: 06195/ 97 66 71 Fax: 06195/ 97 66 72

KÖLN Am Rinkenpfuhl 10 50676 KÖLN Tel: 0221/ 242818 Fax: 0221/ 337 78 515

LUDWIGSBURG Schorndorfer Str. 31 71638 LUDWIGSBURG Tel: 07141/ 92 69 71 Fax: 07141/ 90 38 90 Stan: Mozart str. 10 71640 Ludwigsburg Tel: 07141/ 26 79 117

MAINZ Emmeranstraße 15 55116 MAINZ Tel: 06131/ 22 94 54 Fax: 06131/ 22 94 62

MÜNCHEN Schwanthalerstr. 96/98 80336 MÜNCHEN Tel: 089/ 17 95 810 Fax: 089/ 17 95 81 11

OFFENBACH Marienstraße 38 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 845 749 Fax: 069/ 848 497 64 Stan: Schäferstraße 20 63069 OFFENBACH/M Tel: 069/ 84 66 29

ROSENHEIM Heilig Geist Straße 46 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 34 181 Fax: 08031/ 58 98 23 Stan: Aventinstraße 16/II 83022 ROSENHEIM Tel: 08031/ 14 686

RÜSSELSHEIM Im Kleinen Ramsee 21 65428 RÜSSELSHEIM Tel: 06142/ 1 22 70

SINDELFINGEN Bleichmühlestr. 11/2 71065 SINDELFINGEN Tel: 07031/ 87 31 33 Fax: 07031/ 87 90 75

HKZ - Herrenberg Schickhardtstr. 7 71083 Herrenberg Tel: 07032/ 201 37

HKZ - Leonberg Sveti Nikola Tavelic Marienstr. 3 71229 Leonberg Tel: 07031/ 873 133

HKZ - Sindelfingen Bleichmühlestr. 11/2 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 873 133 Fax: 07031/ 879 075 Stan: Königsbergerstr. 14 71065 Sindelfingen Tel: 07031/ 877 366 Mob: 0176 1040 7639

STUTTGART - ZENTRUM Heusteigstr. 18 70182 STUTTGART Tel: 0711/ 6 40 30 40 Tel: 0711/ 6 40 30 49 Fax: 0711/ 6 49 32 78 Stan: Stafflenbergstr. 46 70184 STUTTGART Tel: 0711/ 1 64 54 71

STUTT. - BAD CANNSTATT Salacher Str. 33 70327 STUTTGART Tel: 0711/ 9561919 Fax: 0711/ 9561918 Stan: Tel: 0711/ 39101993; Tel: 0711/ 39121254 Fax: 0711/ 65227945

WAIBLINGEN Marienstr. 16 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 15 2 22 Fax: 07151/ 59 9 00 Stan: Lenzhalde 18 71332 WAIBLINGEN Tel: 07151/ 98 16 104

WUPPERTAL Am Deckershäuschen 94 42111 WUPPERTAL Tel: 0202/ 30 10 89 Fax: 0202/ 30 61 45

ITALIA

Iz HR: 0039 birati 0 od gradskog predbroja

RIM Collegio ”Antonianum“ Via Merulana 124 00185 ROMA Tel: 06/ 70 373 9 centrala Fax: 06/ 70 373 614 Fax: 06/ 70 373 716 06/ 70 373 726 Hrvatsko bratstvo

SLOVENIJA

Iz HR: 00386 ne birati 0 od gradskog predbroja

LJUBLJANA Prešernov trg 4 1000 LJUBLJANA Tel: 01/ 24 29 322 Fax: 01/ 24 29 323 Tel: 01/ 24 29 300 samostan

ENGLESKA

Iz HR: pozivni 0044

LONDON 17 Boutflower Road London, SW11 1RE, UK Tel/Fax: 0/ 207 2233 530

CANADA

Iz HR: pozivni 001

VANCOUVER 3105 E. 1st Avenue VANCOUVER - B. C., V5M 1B6 Tel: 604/ 253 2089 Fax: 604/ 254 5198

USA

Iz Hrvatske pozivni broj 001

SAN JOSE 901 Lincoln Avenue S. JOSÉ, California 95126 Tel: 408/ 279 0279 Fax: 408/ 292 5868

PROVINCIJSKE USTANOVE

PROVINCIJALAT SPLIT 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 348 182; Tajnik 098 778 090 Fax: 021/ 347 822 Tel: 021/ 362 649 Ekonom 095 9005878 Fax: 021/ 348 116 E mail: [email protected]

SJEMENIŠTE SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 824 400 Tel: 021/ 826 519 Ravnatelj

GIMNAZIJA SINJ 21230 SINJ Franj. klasične gimnazije 22 Tel/Fax: 021/ 821 809 tajništvo Tel: 021/ 825 009 zbornica

POSTULATURA IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 672-529 Fax: 021/ 671 070

NOVICIJAT VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 755 Fax: 022/ 775 732

KLERIKAT SPLIT 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700 021/ 541 702

“PLANINA I MORE“ 21300 MAKARSKA Franjevački put 1 Tel: 021/ 611 256

“PANIS VITAE” 21000 SPLIT Put iza nove bolnice 10c

“KAČIĆ” 21230 SINJ Alojzija Stepinca 1 Tel: 021/ 70 70 71 Fax: 021/ 70 70 20

“MARIJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel/Fax: 021/ 348 184

“DOBRI OTAC ANTIĆ” 10000 ZAGREB, Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 466 00 31 Fax: 01/ 464 97 93

[email protected]“FRA RAFO KALINIĆ”

21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190

“SLUŽBA BOŽJA” 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 541 722 021/ 308 301 [email protected]

OSTALE USTANOVE

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET Udružena ustanova splitske

metropolije i Franjevačke prov. Presv. Otkupitelja 21000 SPLIT Zrinsko Frankopanska 19 Tel/Fax: 021/ 386 144

FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA 21000 SPLIT

Poljudsko šetalište 4 Tel/Fax: 021/ 381 011

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

SAMOSTANI

21260 IMOTSKI Fra Stjepana Vrljića 21 Tel: 021/ 841 178 Fax: 021/ 671 070

KARIN 23452 KARIN Tel: 023/ 687 613

KNIN 22300 KNIN Zvonimirova 46 Tel: 022/ 660 160 Fax: 022/ 660 046

MAKARSKA 21300 MAKARSKA Franjevač ki put 1 Tel:: 021/ 612 259 samostan Tel: 021/ 616 681 gvardijanat Fax: 021/ 616 681 Tel/fax: 021/ 611 416

OMIŠ 21310 OMIŠ Put Skalica 16 Tel: 021/861 083; 862 355 Fax: 021/862 400

SINJ 21230 SINJ Fratarski prolaz 4 Tel: 021/ 70 70 10 samostan Tel: 021/ 70 70 17 gvardijanat Fax: 021/ 70 70 20

SPLIT - DOBRI 21000 SPLIT Trg Gaje Bulata 3 Tel: 021/ 340 190 Fax: 021/ 344 988

SPLIT - TRSTENIK 21000 SPLIT Put iza Nove bolnice 10c Tel: 021/ 541 700, 541 725 Fax: 021/ 380 315

SUMARTIN 21426 SUMARTIN Fra Andrije Dorotića 1 Tel: 021/ 648 100

ŠIBENIK 22000 ŠIBENIK Kačićeva 11 Tel/fax: 022/ 217 020

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 ŠIBENIK Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

VISOVAC 22324 DRINOVCI Tel: 022/ 775 416, 775 700 Fax: 022/ 775 732

ZAGREB 10000 ZAGREB Vrbanićeva 35 Tel: 01/ 46 60 030; Tel: 01/ 46 60 032 Fax: 01/ 46 60 555

ZAOSTROG 21334 ZAOSTROG Obala hrv. rodoljuba 36 Tel: 021/ 629 200 Tel/fax: 021/ 678 059

ŽIVOGOŠĆE Porat 137, 21329 IGRANE Tel: 021/ 627 104

ŽUPE

BAĆINA - Plina Stablina BAJAGIĆ

21241 Obrovac Sinjski Tel: 021/ 839 840

BANJEVCI Banjevci 167 23 422 Stankovci Tel: 023/ 632 025

BAST - BAŠKA VODA 21320 Baška Voda Tel: 021/ 620 353

BILICE 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 311 471 Mob: 098/ 447622

BLIZNA 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 897 222

BRIST 21 330 Gradac

Tel: 021/ 629 255BRISTIVICA

Domazeti 1, 21228 Blizna Donja Tel: 021/ 898 030

BRŠTANOVO 21202 Lećevica Tel: 021/ 541 720

CRIVAC 21229 Crivac Tel: 021/ 810 077

ČISTA VELIKA 22214 Čista Velika Tel: 022/ 489 080

ČVRLJEVO 22323 Unešić Tel/fax: 022/ 875 093

DANILO 22205 Perković Tel: 022/ 779 581

DRAŠNICE - IgraneDRNIŠ

22320 Drniš Kardinala Utišinovića 14 Tel/fax: 022/ 886 137

DRVENIK - samostan ZaostrogDUBRAVA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Mob: 098/ 18 74 205; 022/312 662

DUBRAVICE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

GALA 21241 Obrovac/Sinjski Tel/fax: 021/ 839 999

GRAB 21242 Grab Tel: 021/ 828 064

GRAČAC Kneza Branimira 1 23440 Gračac Tel: 023/ 773 090

GRADAC Drniški 22322 Ružić Tel: 022/ 872 781

GRADAC n/m 21330 Gradac Tel: 021/ 697 588

HRVACE 21233 Hrvace Tel: 021/ 829 222

IGRANE 21329 Igrane Tel: 021/ 627 874

IMOTSKI - samostanKADINA GLAVICA

22320 Drniš Kard. Utišinovića 14 Tel: 022/ 887 820

KARIN - samostan KIJEVO

22310 Kijevo Tel/Fax: 022/ 681 015

KLJACI 22322 Ružić Tel: 022/ 874 111

KNIN - samostanKONJEVRATE

22221 Lozovac Tel: 022/ 778 855 Mob: 091/ 530 79 66

KOZICA 21274 Kozica Tel: 021/ 609 230

KRUŠEVO 23450 Obrovac Tel: 023/ 636 411

LEĆEVICA 21202 Lećevica Tel: 021/ 250 055

LIŠANE 23303 Lišane Ostrovičke Tel: 023/ 661 015

LOVINAC - Gračac LOVREĆ 21257 Lovreć Tel: 021/ 723 255

METKOVIĆ 20350 Metković Ante Gabrića 27 Tel/Fax: 020/ 681 818

MILJEVCI 22324 Drinovci/Miljevci Tel/Fax: 022/ 882 055

MIRLOVIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 869 800

NEVEST 22323 Unešić Tel: 022/ 860 829

OGORJE 21206 Ogorje Tel: 021/ 663 106

OTOK 21238 Otok Dalmatinski Tel/Fax: 021/ 834 144

PERKOVIĆ 22205 Perković Tel: 022/ 772 333

PIRAMATOVCI 22222 Skradin Tel: 022/ 767 605

PLINA - STABLINA 20340 Ploče, p.p. 59 Tel: 020/ 679 420

PODACA - samostan ZaostrogPODBABLJE

21262 Kamenmost Tel: 021/ 848 475

POTRAVLJE 21233 Hrvace Tel: 021/ 818 555

PRGOMET - LABIN 21201 Prgomet Tel: 021/ 340 190 021/ 340 216

PRIMORSKI DOLAC 21227 Primorski Dolac Tel: 021/ 899 390

PROLOŽAC 21264 Proložac Tel: 021/ 846 025

PROMINA 22303 Oklaj Tel: 022/ 881 306

PRUGOVO 21231 Klis Tel: 021/ 253 053

RADOŠIĆ - LećevicaRUNOVIĆI

21261 Runovići Tel: 021/ 849 000

RUPE 22222 Skradin Tel: 022/ 775 477

SINJ - samostan Tel: 021/ 823 100; 707 041

SIVERIĆ 22321 Siverić Tel: 022/ 885 416

SLIVNO 21272 Slivno Tel/fax: 021/ 855 100

SPLIT - samostan Tel/Fax: 021/ 343 586

STANKOVCI 23422 Stankovci Tel: 023/ 380 071

STAŠEVICA 20345 Staševica Tel: 020/ 695 200

STUDENCI 21265 Studenci Tel/fax: 021/ 725 506 Tel: 021/ 725 487

SUMARTIN - samostanŠIBENIK - CRNICA

22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3A Tel: 022/ 312 679 Mob: 098/ 915 12 22

ŠIBENIK - METERIZE 22000 Šibenik Trg sv. Jeronima 1 Tel: 022/ 332 043 Mob: 098/ 933 09 55

ŠIBENIK - ŠUBIĆEVAC 22000 Šibenik Bana Ivana Mažuranića 3a Tel: 022/ 214 294

ŠIBENIK - VAROŠ 22000 Šibenik Fra Stjepana Zlatovića 14 Tel: 022/ 212 577 Fax: 022/ 212 305

TUČEPI Podgradac 2 21325 Tučepi Tel: 021/ 623 251

TURJACI 21230 Sinj, p.p. 76 Tel: 021/ 836 100

UGLJANE 21243 Ugljane Tel: 021/ 813 001

UNEŠIĆ 22323 Unešić Tel: 022/ 860 800 Mob: 091/ 516 68 25

VELIKO BRDO 21300 Makarska Franjevački put 1 Tel: 021/ 612 259

VINJANI 21260 Imotski Tel: 021/ 841 791

VRGORAC Splitska 23, 21276 Vrgorac Tel: 021/ 674 212

VRLIKA 21236 Vrlika Tel/Fax: 021/ 827 200

VRPOLJE 22300 KNIN Tomislavova 172 Tel: 022/ 662 270

ZAGREB - samostan Tel/Fax: 01/466 05 55

ZAOSTROG - samostanZAVOJANE - KozicaZLOPOLJE - OgorjeZMIJAVCI

21266 Zmijavci Tel: 021/ 840 148

ŽIVOGOŠĆE - samostan

ADRESAR FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOG OTKUPITELJA

Documents

WWW - E-MAIL · Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 1/2018. Nahranimo djecu Liberije u kuhinji “Split-Croatia”