> > > t e s t

34 MOTO PULS br. 69/6./2006.

Ducati 999 F05

Wild card

Ruben Xaus, jahaË ovogdragulja, i naπ test sretnikBoris PuπÊenik

xxx-xxx Ducati 999 xausa 11/07/2006 03:56 Page 34

> > >

35MOTO PULSbr. 69/6./2006.

Iako se radi o biseru moderne tehnologije, tvorniËki pripremljen 999

F05 crna je ovca u obitelji svjetskih prvaka. Proπlogodiπnji Ducatijev

Superbike adut imao je pretanke æivce i oËitu nesklonost opraπtanju

greπki svojih vozaËa tako da nije uspio nastaviti svijetlu pobjedniËku

tradiciju svojih prethodnika. Zato novi F06 uspjeπno nastavlja tamo

gdje je stao F04, dok je F05 dobio joπ jednu priliku za dokazivanje u

privatnoj momËadi Sterilgarda-Berik. I mi smo mu pruæili priliku da u

naπim rukama pokaæe πto umije i da nas pokuπa uvjeriti da je proπlo-

godiπnji neuspjeh samo rezultat nesretnog spleta okolnosti

Iako se radi o biseru moderne tehnologije, tvorniËki pripremljen 999

F05 crna je ovca u obitelji svjetskih prvaka. Proπlogodiπnji Ducatijev

Superbike adut imao je pretanke æivce i oËitu nesklonost opraπtanju

greπki svojih vozaËa tako da nije uspio nastaviti svijetlu pobjedniËku

tradiciju svojih prethodnika. Zato novi F06 uspjeπno nastavlja tamo

gdje je stao F04, dok je F05 dobio joπ jednu priliku za dokazivanje u

privatnoj momËadi Sterilgarda-Berik. I mi smo mu pruæili priliku da u

naπim rukama pokaæe πto umije i da nas pokuπa uvjeriti da je proπlo-

godiπnji neuspjeh samo rezultat nesretnog spleta okolnosti

PI©U: BORIS PU©ΔENIK I

TOMISLAV BE©ENIΔ

V oziti tvorniËki pripremljen Superbikemotocikl oduvijek je bila velika Ëast izadovoljstvo. Voziti tvorniËki priprem-

ljen Ducatijev motocikl joπ je veÊa Ëast, pa makarse radilo o modelu s oznakom F05, kojeg smoproπle sezone viπe gledali kako nepomiËno leæi upijesku pored staze, negoli πto smo uæivali u rijet-kim trenucima slavlja popraÊenog “paljenjem”Pirellijeve gume.

Proπle je godine zadovoljstvo “pisanja” pobjedniË-kih krugova pripalo kombinaciji Corser-Suzuki, ko-ja se jednostavno pokazala prejakom i tako je Duc-atistima preotela i vozaËku titulu i naslov najboljegproizvoaËa. Da bismo se sjetili kada je posljednjiput Ducati zavrπio sezonu, a da nije osvojio baremjednu od te dvije titule, moramo se vratiti sve do1997. godine, kada su Superbike prvenstvom vlada-li John Kocinski i njegova Honda RC45.

Moæda nije stvar u Corseru i njegovu Suzukiju,moæda je Ducati proπle godine jednostavno biopreslab? Hm, teπko, prije Êe biti da je bio poma-lo zateËen. Proπla je sezona bila prijelomna i oz-naËila je povratak japanskih Ëetverocilindraπa,koji su konaËno ponovo stali na svoje noge nakonpoËetnog privikavanja na povlastice koje su imdonijela nova pravila, koja su u pogledu dopuπte-ne zapremine izjednaËila motocikle s dva i s tri ci-lindra. Nakon dvije sezone u kojima gotovo da inije bilo konkurencije Ducati Corse je malo zas-pao na lovorikama, a ni zvijezde im baπ nisu bilusklone. Kada kaæemo zvijezde, mislimo na vozaË-ku postavu Toseland — Laconi, koji su moralipuno viπe zapeti ne bi li se mogli nositi s odjed-nom bitno ojaËanom konkurencijom. Dodatnozapeti znaËilo je viπe riskirati i posljediËno viπepadati, a svako novo valjanje u pijesku znaËilo jei daljnji pad samopouzdanja... Bio je to zatvorenikrug kojeg je krajem proπle sezone povremenouspio prekinuti Lanzi, da bi tek poËetkom ove se-zone Bayliss vratio stvari na svoje mjesto i pono-vo poËeo zlatnim slovima popunjavati straniceDucatijeva spomenara.

Nesretni i odbaËeni Toseland i Laconi su otiπliput Honde i Kawasakija, a junak ovog testa zavr-πio je u rukama privatne momËadi Sterilgarda-Berik, za koju uz Marca Borcianija vozi i punopoznatija nekadaπnja velika nada ovog sporta ipovratnik iz MotoGP-a, Ruben Xaus.

ZahvaljujuÊi tvrtki Kaptol Cargo, koja je izme-u ostalog zastupnik za proizvode Berik i ArlenNess, imali smo priliku i veliko zadovoljstvo da uMugellu isprobamo autentiËni Xausov superbikemotocikl s kojim ©panjolac trenutno zauzima os-mo mjesto u ukupnom poretku.

Kako nalaæu pravila ovog natjecanja, Xausov jeDucati nastao na osnovama serijskog Ducatija999R, na kojem su izvrπene brojne dozvoljenepreinake. Prema pravilniku, dozvoljeno je mije-

pozivnica

Zanimljiva staza u Mugellu gdje vozaËiMotoGP, na uzvisini poslije ove ciljneravnine, postiæu oko 340 km/h

xxx-xxx Ducati 999 xausa 11/07/2006 03:57 Page 35

njanje prednjeg ovjesa, straænje vilice, koËnica, tepromjera i πirine kotaËa, dok se okvir ne smijepreviπe dirati. Za razliku od ËetverocilindriËnihmodela, na dvocilindraπima je moguÊe mijenjatigotovo sve pokretne dijelove motora, πto znaËi dau osnovi isti moraju ostati samo blok, glava, tebroj i raspored cilindara.

Za razliku od pogonskog agregata, silueta mo-tocikla se ne smije previπe mijenjati, te stoga Xau-sov motocikl joπ uvijek snaæno podsjeÊa na serij-ski Ducati. Osim promijenjene grafike i drugaËi-jeg vizira, promjene je najlakπe uoËiti u konstruk-ciji prednjeg i straænjeg ovjesa. Naprijed se takosjaji natjecateljska prednja vilica marke Ohlins saπtapovima promjera 42 mm. Posebnost te vilice jeu tome πto je izmeu svakog od πtapova i radijal-nih Ëeljusti prednje koËnice uglavljen izdvojenispremnik plina. Rjeπenje je to koje podjseÊa naono s kojim se veÊ duæe vrijeme susreÊemo kodkonstrukcije straænjeg amortizera, a koje bitnopoveÊava moguÊnosti podeπavanja. Tako ovajOhlinsov uradakÊ koji nosi sluæbenu oznakuTT25, i u fazi istezanja i u fazi kompresije omo-guÊuje dvostruku regulaciju pri velikim i malimbrzinama uz veliku preciznost podeπavanja.

Promijenjena aluminijska straænja vilica manjeplijeni ljepotom od svoje serijske inaËice, no zatokvalitetnije odrauje svoj posao. S klasiËnim jeDucatijevim krom-molibden okvirom izvedenimu obliku reπetkaste konstrukcije povezuje Ohlin-sov straænji amortizer, koji po moguÊnostima po-deπavanja niËim ne zaostaje za onim πto nude nje-govi kolege na πtepovima prednje vilice.

KotaËi su promijenjeni, kako to pravila dopuπ-taju, tako da se na naplatcima promjera 16,5 co-la sada nalaze Pirellijeve gume 12/60-420 sprije-da i 19/67-420 straga. Meuosovinski razmak jejedva primjetno poveÊan za 20 mm i sada iznosi1.440 mm, dok su puno veÊe razlike primjetnena deklariranoj teæini. Tako je Ducati F05 s ras-hladnom tekuÊinom i uljem teæak samo 164 ki-lograma, πto je 17 kilograma manje od serijskogmodela 999R liπenog dodatnog tereta kojeg sasobom donose akumulator, lubrikanti i tekuÊinaza hlaenje.

U odnosu na serijski motocikl modifikacije susasvim oËekivano vidljive i na koËionoj grupi. Ta-ko se, ovisno o potrebi, na Sterilgarda-Berik Duc-

ati ugrauju prednji diskovi promjera 290 ili 305mm. Bez obzira na promjer, na njih uvijek Ëvrstodjeluju Brembo radijalna klijeπta s 4 klipiÊa pro-mjera 34 mm, dok na straænjem kotaËu dva klipi-Êa pritiπÊu disk promjera 218 mm.

Tako smo stigli i do promjena koje su skriveneispod crno-bijelih oplata, a tu su najzanimljivijepikanterije koje se odnose na pogonski agregat.Kako smo veÊ napomenuli, Ducati je imao dostaslobodne ruke, tako da nije Ëudo da je maksimal-na snaga porasla sa serijskih 150 KS pri 9.750okr/min na 189 KS pri za jednog dvocilindraπavrlo visokih 12.500 okr/min, s time da Omegaklipovi mogu zavrtjeti koljenasto vratilo joπ ba-rem 1.000 okretaja viπe. Kako bi se ostvarili tak-vi reæimi vrtnje motora i kako bi se mogla podni-jeti novonastala optereÊenja, bilo je potrebno mi-jenjati klipove, klipnjaËe i koljenasta vratila, takoda ti elementi nemaju mnogo toga zajedniËkog sonima koji se nalaze na serijskom modelu.

U stvari, osim vrijednosti provrta i hoda i Ëi-njenice da u Testastreta glavi i dalje pulsiraju Ëe-tiri ventila u desmo ritmu, ovaj agregat nemamnogo dodirnih toËaka s onim koji je u serij-skom izdanju dostupan πirokom puËanstvu. Ta-ko su , primjerice, bregaste osovine, koje se i da-lje pokreÊu putem zupËastog remenja, izraeneiz titana, a u skladu s poveÊanim termiËkim op-tereÊenjima bitne su modifikacije proπli hladnja-ci ulja i rashladne tekuÊine. ToËku na i, baremπto se tiËe mehaniËkog dijela priËe, stavlja racingispuπni sustav, koji na sebi umjesto oËekivane oz-nake Termignoni kakva se nalazi na Baylissovommotociklu, nosi kod nas puno popularniju nal-jepnicu AkrapoviË.

Iza oplata, toËnije iza vjetrobranske kupolesmjeπten je najveÊi dio elektronike Magneti Ma-relli, bez koje ovaj motocikl ne bi bio ono πto jest.Naime, da bi se sva ta silna snaga koja se oslobaana visokim okretajima mogla πto uËinkovitijeprenijeti na podlogu, potrebna je pripomoÊ malecrne kutije koja izmeu ostalog donosi vaæne od-luke o tome u kojem Êe trenutku u svjeÊica baci-ti iskru kao i to u kojem Êe trenutku usamljenabrizgaljka koja se nalazi iznad leptirastog tijelapromjera 60 mm “πtrcnuti” potrebnu koliËinugoriva. Takva je vrsta kontrole posebno vaæna pri-likom ubrzavanja na izlasku iz zavoja, a prije do-

> > > t e s t D u c a t i 9 9 9 F 0 5

36 MOTO PULS br. 69/6./2006.

Talijanski hram brzine Mugello je dug 5.700 m i nikako nijelagan za pamÊenje stoga naπe jednodnevno druæenje s

Rubensovim Ducatijem nije bilo nimalo agresivno niti stresno

noπenja odgovarajuÊih odluka, koje Êe u kritiË-nom trenutku malo “umrtviti” motor i tako sma-njiti stres koji se prenosi na gumu i cijeli motoci-kl, potrebno je izvagati brojne parametre poputbroja okretaja motora, trenutne brzine, stupnjaotvorenosti leptirastog tijela, trenutno ukljuËe-nog stupnja prijenosa...

Osim kod ubrzavanja, elektronika ima vrlovaænu ulogu i prilikom koËenja. Naime, dvocilin-draπi su oduvijek bili poznati po tome πto prili-kom koËenja motorom vole zablokirati straænjikotaË i tako uznemiriti cijeli motocikl, a to je kodovog “nabrijanog” dvocilindraπa joπ viπe izraæeno.BuduÊi spojka sa ograniËivaËem okretnog mo-menta viπe nije mogla kvalitetno anulirati taj ne-æeljeni efekt, u pomoÊ joj je priskoËila pametnaelektronika koja u trenutku koËenja motoromaktivira posebni elektromotor, koji pak otvaraleptirasta tijela i tako omoguÊuje da se pomoÊubrizgaljke u cilindar unese mala koliËina goriva.To na trenutak “oæivi” motor i tako dodatno sma-nji efekt koËenja motorom.

No, dosta je statiËkog oËijukanja, doπlo je vri-jeme da prebacimo nogu preko Xausova stroja izapoËnemo s “rezanjem” zavoja staze u Mugellu.VeÊ na samom tom zamahu noge zaklecala sunam koljena i osjetili smo ogromno strahopoπto-vanje. Ipak, nakon stiskanja mjenjaËa prema go-

xxx-xxx Ducati 999 xausa 11/07/2006 03:58 Page 36

> > >

37MOTO PULSbr. 69/6./2006.

Ducati F05 u naked izvedbi. Ovogaputa slikanje je bilo dopuπteno.

Mnoπtvo karbona i slasnih detalja za ljubitelje brzine

Iz ovog kuta F05 nemoæemo vizualno

povezati sa serijskominaËicom.

Ohlins s izdvojenimspremnikom izgleda

vrlo impresivno

re, kontra mjenjaË, koncentracija se fokusira sa-mo na bijeli trag koji vodi van iz boksa. Prva br-zina je toliko duga, a mi na gasu vrlo oprezni, daje pomoÊ mehaniËara guranjem bila potrebnasvim vozaËima. KreÊemo njeæno da ne bi bilo eu-foriËnih iznenaenja veÊ na poËetku ove izuzetneprilike da sjednemo na jedan Ducati SBK i to us-red Mugella. I kao πto je Italija stala na tron no-

gometne kugle, mi smo æeljeli obuzdati ovaj bisertalijanskog motociklizma kao pobjednici.

Ducati je dugaËak motocikl i samim time vrlostabilan na pravcu, no, ono πto nas je najviπe fa-sciniralo je osjeÊaj male teæine gornjeg dijela mo-tocikla. Istina, goriva je bilo malo, ali to teæiπte jespuπteno zaista nisko. Svaki pomak, a ponajviπevraÊanje u sjedalo na izlasku iz zavoja, znaËajno

uznemiruje cijeli motocikl. Jednostavno, ako æe-lite iz zavoja izaÊi punim gasom, morate beztrzaj-no lebdjeti iznad motocikla i u svakom trenutkuosjeÊati pomake svoje teæine. Grubi pokreti ovdjesu strogo zabranjeni. U protivnom je i pri malimbrzinama neizbjeæno "πamaranje" u stilu Xausa.

Sama ta mala teæina uvjetuje i besprijekoranosjeÊaj koËnica i doziranje, mada mi nismo niti

Ducatijev gornji diomotocikla je toliko lagan davozaË itekako mora voditiraËuna o pokretima vlastitemase ne bi li naruπiostabilnost vozila

xxx-xxx Ducati 999 xausa 11/07/2006 03:59 Page 37

izbliza isprobavali njene moguÊnosti, a niti naπeæivce. Podsjetimo, GP motocikli postiæu na rav-nom dijelu Mugella oko 340 km/h, dok se SBKmodeli zadovoljavaju sa 315 na vrhu uzvisine,kada poËinje koËenje naslijepo. Naravno, rukuna srce, mi smo bili daleko od toga, jer joπ namje svjeæ let Nakana u Arlen Ness odjelu na istomtom pravcu, ali mi naπe isto takvo Arlen Nessodijelo nismo æeljeli zaprljati. Maksimalna snagaje ono πto nas se najmanje dojmilo, barem kadaga usporeujemo sa Japancima Ëiji urlik se saushiÊenjem prenosi na vozaËa. Ovdje je sve mir-no i sigurni smo da je æivlje nama iza malih ek-rana nego Xausu u sjedalu ove ergele uigranihkonja. Ne æelimo reÊi da je jedan SBK slab, veÊda tu silnu snagu s lakoÊom uspijeva prenijeti napodlogu. SpecifiËan dvocilindriËni zvuk ne dajepreviπe informacija o tome u kojem se reæimunalazite, a ponajviπe ne kada vam svakakve misli

tutnje kroz glavu i nikako se ne uspijevate "sku-lirati". Spuπtanje u ciljnu vozimo drugom na polgasa, iako tu Xaus zbog crvenih lampica koje sepale nestrpljivo razmiπlja o treÊoj. Zona crvenogpolja na instrument ploËi ne postoji i jedino blo-kada kao da nam govori: πto Ëekaπ? TreÊa i pono-vo blokada, Ëetvrta i opet isto. Postaje nam jasnoda imamo premalo vremena da zapoËnemo samalo uigranijom voænjom. Brzine su izra-zito blizu, sa strahovito dugom prvom idrugom, a onda se odnosi prijenosa mi-jenjaju strelovitom brzinom. Spojka jemeka, to smo zadnje oËekivali, madaju i nismo koristili Ëesto. Pravo je za-dovoljstvo trznuti mjenjaË prstima bezspojke i sa gasom odvrnutim do krajaleæati na crnom vibrirajuÊem spremni-ku. Joπ jednom Êemo reÊi kako se ovdje, na-ravno ako smo potpuno izravnati, niπta spekta-

kularno ne dogaa. Motor jasno ide, ali je izos-tala brutalnost koju smo oËekivali. Pa zar i smrt-nici tako lako mogu koristiti te strojeve koji kadprotutnje pored box-ova u Ducatijevom ritmuzalede krv u æilama svih prisutnih?

PodsjeÊa nas to na razmiπljanje nakon silaska sHonde SBK koju smo vozili u Qataru. ImamosliËan osjeÊaj da motocikl moæe sve, samo je pi-tanje dokle smo mi spremni iÊi. Potpuni balansciklistike je zacijelo tajna uspjeha Ducatija, ali isvih Superbike modela, sigurno viπe od samesnage agregata.

Joπ i danas, dok tipkam po kompjuteru, raz-miπljam da sam ovu priliku trebao æeπÊe iskoristi-ti i podbosti dvocilindraπa joπ jaËe, da otkrijemπto to Ducati ima, a naπ redakcijski Stock Suzukine. Karizma je ono πto nas najmanje muËi. Dru-ga prilika, o da, sigurno Êe doÊi, a onda Êemo i mibiti malo spremniji. Paklena vruÊina, 2.000 kmputa u dva dana da bismo iskoristili ovu rijetkuWild card pozivnicu —sve je to ipak ostavilomalo traga na nama.Zato pozdravljamoXausa i obeÊavamoæivlji revanπ. n

> > > t e s t D u c a t i 9 9 9 F 0 5

38 MOTO PULS br. 69/6./2006.

Poznata Testastreta samo je izvanasliËna serijskom modelu 999.

Kompletna reparatura motorapotrebna je svakih 840 km

xxx-xxx Ducati 999 xausa 11/07/2006 04:00 Page 38

* * *

39MOTO PULSbr. 69/6./2006.

S obzirom da ovo nije tvorniËki Ducati, te danije obavezan prema sponzoru Termignoniju,

tim Sterilgarda stavio je ono najbolje πtonovac moæe kupiti: AkrapoviËa

xxx-xxx Ducati 999 xausa 11/07/2006 04:01 Page 39