Sukladno lanku 23 Statuta Br ko distrikta Bosne i Hercegovine («Slu beni glasnik Br ko distrikta BiH» brojevi: 1/00 i 7/04), Skup tina Br ko distrikta na 96. sjednici odr anoj 22. srpnja 2004. godine, usvojila je

Z A K O N O POLJOGOSPODARSKOM ZEMLJI TU

BR KO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE

I. OSNOVNE ODREDBE

Osnovni sadr aj zakona lanak 1

Ovim zakonom ure uje se za poljogospodarsko zemlji te: za tita, uporaba, unapre ivanje, ure enje poljogospodarskog zemlji ta, promet i zakup kao i druge agrarne operacije u Br ko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).

Odredbe ovoga zakona se rabe za umsko zemlji te, ako zakonom nije druga ije odre eno.

Posebna za tita poljogospodarskog zemlji ta lanak 2

Poljogospodarsko zemlji te, kao dobro od op eg interesa, u iva posebnu za titu i rabi se pod uvjetima i na na in propisan ovim zakonom.

to se smatra poljogospodarskim i obradivim zemlji tem lanak 3

Poljogospodarskim zemlji tem, u smislu ovoga zakona, smatraju se zemlji ta koja se rabe za poljogospodarstvo: njive, vrtovi, vo njaci, vinogradi, livade pa njaci, ribnjaci trstici i mo vare, kao i druga zemlji ta koja imaju potencijal za uporabu za potrebe poljogospodarstva, po svojim prirodnim i ekonomskim uvjetima, ako je taj na in uporaba racionalnija od postoje eg.

U poljogospodarska zemlji ta spadaju i sva zapu tena zemlji ta, koja nisu odre ena za ume, na osnovi Zakona o umama.

Obradivim poljogospodarskim zemlji tem podrazumijeva se i zemlji te u inundacijama (zemlji ta izme u nasipa za obranu

od voda i vodotoka

rijeka). Ta zemlji ta se rabe za ratarenje, pa njake, ume i parkove prirode.

Obradivim poljogospodarskim zemlji tem u smislu ovoga zakona podrazumijevaju se njive, vrtovi, vo njaci, vinogradi i livade.

Uporaba i ure enje poljogospodarskog zemlji ta lanak 4

Pod uporabom zemlji ta za poljogospodarstvo iz lanka 3 stavka 1, podrazumijevaju se i drugi oblici uporabe, nenavedeni u lanku 3: uporaba za poljogospodarsku proizvodnju u cjelini, za vo arske rasadnike i umske rasadnike.

Pod ure enjem poljogospodarskog zemlji ta, u smislu ovoga zakona, smatra se arondacija, komasacija i me usobna zamjena poljogospodarskog zemlji ta.

Ograni enja u uporabi poljogospodarskog zemlji ta lanak 5

Poljogospodarsko zemlji te se rabi za poljogospodarsku proizvodnju i ne mo e se rabiti u druge svrhe, osim u slu ajevima i pod uvjetima utvr enim ovim zakonom.

Promjena namjene poljogospodarskog zemlji ta lanak 6

Odredbe ovoga zakona o uporabi i obradi poljogospodarskog zemlji ta i naknadi iz lanka 31 ovoga zakona, primjenjuju se i na zemlji ta koja su planskim aktom odre ena kao gra evinska

2

zemlji ta, odnosno koja su odre ena za nepoljogospodarske svrhe, sve dok za njih nije sukladno s propisima izdana dozvola za gradnju, odnosno drugi odgovaraju i akt.

Poljogospodarsko zemlji te, koje je progla eno gra evinskim, do privo enja planiranoj namjeni rabi se za poljogospodarsku proizvodnju.

Promjena namjene obradivog poljogospodarskog zemlji ta

za stambenu i drugu izgradnju, za

vodne akumulacije ili za druge nepoljogospodarske namjene, mogu a je samo na osnovama planskih akata Br ko distrikta BiH uskla enih s posebnim zakonom koji regulira planske i urbanisti ke uvjete za promjenu namjene obradivog zemlji ta.

O prijedlogu Strategije i Programa prostornog ure enja Br ko distrikta BiH, mi ljenje daje odjel ovla ten za poljogospodarstvo.

Odjel ovla ten za poljogospodarstvo daje svoje mi ljenje o prostornom planu ure enja Br ko distrikta. Poljogospodarska zemlji ta se u planskim aktima Br ko distrikta BiH, na osnovi kategorizacije, svrstavaju po kulturama i po kategorijama iz lanka 3 ovoga zakona i vode se u posebnoj evidenciji, povezano s bazom podataka iz katastra zemlji ta.

Uporaba poljogospodarskih zemlji ta sukladno s njihovom namjenom lanak 7

Poljogospodarsko zemlji te se mora rabiti sukladno s namjenom, sprje avaju i njegovo degradiranje, one i avanje i druge ekolo ki tetne postupke.

Poljogospodarsko zemlji te je one i eno kada sadr i toliko tetnih materija da se smanji njegova sposobnost samo i enja, naru e fizi ke, kemijske ili biolo ke osobine, sputava ili sprje ava rast i razvoj biljaka, zaga uju podzemne vode ili biljke ili je zbog tetnih materijala, na neki drugi na in, o te ena prirodna plodnost zemlji ta.

Prirodna plodnost zemlji ta je osigurana ako ono:

- nije izlo eno eroziji; - posjeduje povoljnu strukturu; - sadr i dovoljnu koli inu humusa; - ne ograni ava nesmetani rast biljaka; - ima osobinu razgra ivanja materije, kao to su ostaci biljnog i ivotinjskog podrijetla;

ivotinjske ili ljudske izlu evine i druge materije, koje se kao sekundarne sirovine vra aju u prirodni tok materija;

- optimalno prihva a, zadr ava ili propu ta vodu.

Uloga Br ko distrikta lanak 8

Br ko distrikt stvara uvjete kojima se osigurava pobolj anje uporabe poljogospodarskog zemlji ta za poljogospodarsku proizvodnju, pove anje povr ina obradivog poljogospodarskog zemlji ta i njegova za tita.

Br ko distrikt ekonomskom i poreznom politikom i drugim mjerama poti e potpunije i racionalnije izrabljivanje poljogospodarskoga zemlji ta.

Gradona elnik propisuje detaljnije mjere o trajnoj plodnosti tla i sprje avanju zaga enja biljaka i s njima povezane obvezne mjere.

Osnove za tite, uporabe i ure enja poljogospodarskog zemlji ta

lanak 9

Radi racionalnog izrabljivanja poljogospodarskog zemlji ta za konvecionalnu proizvodnju i proizvodnju ''organske hrane'' unapre enja ivotnog okoli a, kao i rejonizacije poljogospodarske proizvodnje donose se osnove za tite, uporabe i ure enja poljogospodarskog zemlji ta (u daljnjem tekstu: osnove) za podru je Br ko distrikta.

3

Pod ''organskom hranom'' podrazumijeva se hrana proizvedena sukladno Zakonu za organsku proizvodnju hrane, prije svega hrana proizvedena bez uporabe sinteti kih kemikalija.

Gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo, umarstvo i vodogospodarstvo (u daljnjem tekstu: Odjel) daje suglasnost na planove prostornog ure enja Br ko distrikta u dijelu uporabe poljogospodarskog zemlji ta, posebno za nepoljogospodarske svrhe.

Osnovama za podru je Br ko distrikta odnosno ure uje se: namjena uporabe poljogospodarskih povr ina na bazi prirodnih i drugih uvjeta (mogu nost rejonizacije); utvr ivanje povr ina za proizvodnju organske hrane; povr ine koje treba urediti radi racionalnije poljogospodarske proizvodnje (melioracije, komasacije i sl.); stupanj erozije poljogospodarskog zemlji ta; povr ine koje se navodnjavaju ili se mogu navodnjavati; povr ine koje se tite kao stani ta divljih biljnih i ivotinjskih vrsta i povr ine kojima se ne mo e promijeniti namjena radi o uvanja prirodne

ravnote e.

Gradona elnik na prijedlog Odjela propisuje bli i sadr aj osnova i postupak njihovog dono enja.

Promjena namjene poljogospodarskog zemlji ta ne mo e se izvr iti ni po kojoj osnovi, niti se poljogospodarsko zemlji te mo e po eti rabiti u nepoljogospodarske svrhe ako za to podru je nije donesen plan prostornog ure enja kojim je tome zemlji tu utvr ena druga namjena. Ove promjene namjene nisu dozvoljene na osnovama izmjena dijelova postoje eg plana prostornog ure enja.

Dono enje osnova lanak 10

Osnove za podru je Br ko distrikta BiH donosi gradona elnik na prijedlog Odjela uz prethodno pribavljenu suglasnost Odjela za komunalne poslove.

Za tita i ure enje poljogospodarskog zemlji ta kao prirodnog bogatstva

lanak 11

Poslovi za tite i ure enja poljogospodarskog zemlji ta kao prirodnog bogatstva su poslovi od op eg interesa.

Materijalni i drugi uvjeti za za titu i ure enje poljogospodarskog zemlji ta, kao dobra od op eg interesa, osiguravaju se preko Odjela.

Poslovi za tite i ure enja poljogospodarskog zemlji ta lanak 12

Poslovi za tite i ure enja poljogospodarskog zemlji ta, u smislu ovoga zakona, jesu:

1. izrada osnova za tite, uporabe i ure enja poljogospodarskog zemlji ta;

2. ure enje poljogospodarskog zemlji ta komasacijom i arondacijom;

3. kontrola plodnosti poljogospodarskog zemlji ta; 4. izgradnja meliorativnih sustava na poljogospodarskom zemlji tu; 5. rekultivacija poljogospodarskog zemlji ta koje je rabljeno za eksploataciju mineralnih

sirovina, odlaganje jalovine, pepela i ljake (biolo ka rekultivacija); 6. utvr ivanje koli na opasnih i tetnih materija u poljogospodarskom zemlji tu i vodi u

sustavima za navodnjavanje; 7. pretvaranje neobradivog u obradivo poljogospodarsko zemlji te; 8. pobolj anje kvalitete obradivog poljogospodarskog zemlji ta; 9. studijsko-istra iva ki radovi od zna aja za za titu i ure enje poljogospodarskog zemlji ta;

10. drugi poslovi koji su utvr eni programom kojim se odre uju radovi na za titi i ure enju poljogospodarskog zemlji ta.

Poslovi za tite i ure enja poljogospodarskog zemlji ta su i:

a) radovi unutra nje odvodnje u melioracijskim podru jima; b) radovi izgradnje obrambenih nasipa i odvodnih kanala, radovi izrade crpnih stanica na

melioracijskom podru ju.

Slobodno kretanje po neobra enim poljogospodarskim zemlji tima

4

lanak 13

Pravna ili fizi ka osoba, koja je vlasnik, zakupac ili drugi korisnik poljogospodarskog zemlji ta (u daljnjem tekstu: vlasnik, zakupac ili drugi korisnik poljogospodarskog zemlji ta) mora da na svojim, zakupljenim ili druga ije dodijeljenim neobra enim poljogospodarskim zemlji tima dozvoliti drugima p elarenje, lov i rekreativno sakupljanje plodova, samoniklih biljaka, zelenila, gljiva i ivotinja, sukladno propisima i da dozvoli slobodno kretanje drugim osobama po neobra enim poljogospodarskim zemlji tima, ako se time ne uzrokuje teta.

Nije dozvoljeno slobodno kretanje osobama i strojevima za ure enje poljogospodarskog zemlji ta pored vodotoka u pojasu irine najmanje 5 (pet) metara mjereno od ivice visoke obale prema terenu.

Uzro nike tete na zemlji tu ili proizvodu iz stavka 1 ovoga lanka, du an je da obe teti vlasnika, zakupca ili drugog korisnika poljogospodarskog zemlji ta, odnosno proizvoda sukladno propisima.

II. IMOVINSKOPRAVNI ODNOSI NA POLJOGOSPODARSKOM ZEMLJI TU

Status privatnih zemlji nih posjeda lanak 14

Privatni zemlji ni posjedi, bez obzira na svoje vlasnike, jesu i ostaju u okvirima gra anske pravne regulative. Oni mogu biti ste eni ili mogu promijeniti uporabu na bilo koji od na ina utvr enih gra anskom pravnom regulativom, na osnovama ugovora uskla enih s ovim zakonom.

Nemogu nost stjecanja vlasni tva na poljogospodarskom zemlji tu u Br ko distriktu za nedr avljane BiH

lanak 15 Fizi ke osobe koja nemaju dr avljanstvo Republike Srpske/Federacije BiH (Bosne i Hercegovine) ne mogu ste i vlasni tvo na poljogospodarskom zemlji tu u Br ko distriktu preko akta inter vivos (izme u ivih osoba).

Osobe iz stavka 1 ovoga lanka koje naslijede ili su naslijedile poljogospodarsko zemlji te, pravo vlasni tva ostvarit e sukladno Zakonu o naslje ivanju.

Pravo na pre u kupovinu poljogospodarskog zemlji ta lanak 16

Poljogospodarsko zemlji te izvan sela, isto va i i za poljogospodarsko zemlji te u privatnoj i poljogospodarsko zemlji te u vlasni tvu Br ko distrikta, mo e biti prodano i dano pod zakup samo na osnovi primjene prava pre e kupovine i zakupa i po zakonu utvr enoj proceduri.

Pravo pre e kupovine prilikom otu ivanja bilo kojeg dijela zemlji ta izvan sela pripada:

- Roditeljima, bra i i sestrama, djeci, Distriktu u slu aju da je planskim aktima na predmetnom zemlji tu utvr ena izgradnja objekata od op eg interesa;

- Distriktu ako e usmjeriti nekretninu za daljnju uporabu za primarnu poljogospodarsku proizvodnju ili za gradnju objekta od op eg interesa;

- Suvlasniku; - Poljogospodarstveniku ije je zemlji te koje on ima u vlasni tvu, zakupu ili ga obra uje na

drugoj osnovi, grani i sa zemlji tem koje je na prodaju; - Zakupcu koji je poljogospodarstvenik; - Drugom poljogospodarstveniku koji ima zemlji te koje je u njegovom vlasni tvu, zakupu ili

ga obra uje na drugoj osnovi, na odgovaraju oj udaljenosti.

Prodaja iz stavaka 1 i 2 ovoga lanka vr i se preko Odjela.

Procedura primjene ovih pravnih instituta utvr uje se posebnom odlukom gradona elnika.

Akt o promjeni statusa poljogospodarskog zemlji ta

5

lanak 17

Akt o promjeni statusa poljogospodarskog zemlji ta, koji je donesen suprotno proceduri utvr enoj lankom 16, smatra se ni tavnim.

III. PLANIRANJE I O UVANJE POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA

1. UPORABU POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA

Uporaba zemlji ta na propisan na in i kao dobar gospodar lanak 18

Vlasnik, zakupac ili drugi korisnik poljogospodarskog zemlji ta mora obra ivati poljogospodarsko zemlji te na propisan na in i kao dobar gospodar mora prilagoditi poljogospodarsku proizvodnju ekolo kim standardima i standardima za zemlji te, uporabljavati metode koje su primjerene zemlji tu i kraju, sprje avanje sabijanja zemlji ta, erozije i one i enja, te osiguranja trajne plodnosti zemlji ta.

Na zemlji tima koja su planskim aktima Br ko distrikta namijenjena u nepoljogospodarske svrhe ne smiju se podizati vi egodi nji zasadi, odnosno na neki drugi na in sprje avati predvi ene namjene tih zemlji ta.

Vlasniku, zakupcu ili drugom korisniku zemlji ta za trajne zasade ili druga ulaganja kako je navedeno u prethodnom stavku 2 ovoga lanka, ne pripada nadoknada.

Neuporaba zemlji ta na propisan na in lanak 19

Ako poljogospodarska inspekcija ili poljogospodarska savjetodavna slu ba utvrdi da korisnik ne uporabljava poljogospodarsko zemlji te sukladno lanku 18 istra it e uzroke takvog stanja. Sukladno s utvr enim stanjem, poljogospodarski inspektor e nalo iti korisniku izvo enje odgovaraju ih mjera. Obra iva mora izvesti mjere najkasnije do po etka ratarskih radova u idu oj kalendarskoj godini, odnosno tijekom godine dana, ina e e se izvo enje potrebnih mjera o tro ku vlasnika, zakupca ili drugog korisnika poljogospodarskog zemlji ta ostvariti u izvr nom postupku.

Gradona elnik Br ko distrikta BiH odre uje detaljnije mjere za arbitriranje da li se obra iva poljogospodarskog zemlji ta pona a kao dobar gospodar.

2. PLANIRANJE I O UVANJE POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA PRILIKOM IZMJENE NJEGOVE

NAMJENE

Podatci o kategorijama poljogospodarskih zemlji ta lanak 20

Radi osiguranja podataka za poljogospodarska zemlji ta u planskim aktima Distrikta i izvr avanja mjera poljogospodarske politike, vode se, u formi slu bene evidencije, podatci o kategorijama poljogospodarskih zemlji ta, obradivih i neobradivih podru ja s ograni enim mogu nostima za poljogospodarsku proizvodnju i podru ja agrarnih operacija poljogospodarskog zemlji ta.

Baze podataka o poljogospodarskom zemlji tu lanak 21

Kod uspostavljanja i vo enja baze podataka iz lanka 20 ovoga zakona, gradona elnik preko Odjela, odnosno odre ene stru ne institucije, uporabljava sljede e podatke:

a) o vlasnicima, parcelama i njihovoj povr ini, katastarskoj kulturi i katastarskoj klasi iz baze podataka Odjela za javni registar

katastar, pri emu se mogu za fizi ke osobe iskoristiti, u vezi imena, prezimena i adrese s mati nim brojem lana zajednice, podatci iz registra stanovni tva, a za pravne osobe iskoristiti, u vezi imena adrese, mati nog broja i drugih javnih podataka

podatci iz Registra poduze a; a za i jedne i druge

i podatci iz registra jedinica i evidencije ku nih brojeva;

6

b) o polo aju parcela

iz kopije plana zemlji nog katastra, odnosno digitaliziranog nacrta i iz

topografskih karata iz topografskih nacrta i digitalnog modela visina;

c) o zemlji tima

iz pedolo ke karte, iz zra nih fotosnimaka i postoje ih satelitskih snimaka i iz

podataka sustavnog pra enja i analiziranja plodnosti poljogospodarskog zemlji ta;

d) o podneblju iz meteorolo ke baze podataka Hidrometeorolo kog zavoda po ovla tenju gradona elnika;

e) o one i enju iz podatka sustavnog pra enja one i enja poljogospodarskih zemlji ta, poljogospodarskih biljaka i podzemnih voda;

f) podatci iz drugih baza podataka.

Osiguranje podataka za bazu podataka o zemlji tima lanak 22

Upravna struktura, odnosno vlasnici podataka iz lanka 21 daju gradona elniku i Odjelu, odnosno stru noj instituciji koju je ono odredilo, podatke besplatno, osim u slu aju neposrednih materijalnih izdataka za potrebne dodatne izvode.

Baze podataka iz stavka 1 ovoga lanka izra uju stru ne institucije koje ispunjavaju propisane uvjete s obzirom na kadrove i opremu, a predla e ih gradona elnik na inicijativu Odjela.

Sredstva za izradu i usporedno vo enje baze podataka iz stavka 1 ovoga lanka osiguravaju se iz prora una Br ko distrikta BiH.

Baze podataka iz stavka 1 ovoga lanka povezane su sa bazom podataka Odjela za javni registar

katastar.

Odjel za poljogospodarstvo u suradnji s Odjelom za javni registar

katastar odre uje detaljnije propise o razvrstavanju zemlji ta u kategorije i razvrstavanje zemlji ta na obradiva zemlji ta i druga poljogospodarska zemlji ta.

Gradona elnik Br ko distrikta BiH propisuje na prijedlog Odjela za urbanizam, imovinskopravne poslove i gospodarski razvoj detaljnije uvjete koje mora ispunjavati stru na institucija za izradu i vo enje baze podataka po ovom lanku Zakona, njihov detaljniji sadr aj, na in izrade i vo enja i njihove povezanosti s zemlji nim katastrom.

3. MATERIJALNI I DRUGI UVJETI ZA ZA TITU I UPORABA POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA NA

NAJCJELISHODNIJI NA IN

Zabrana uporabe obradivog zemlji ta u nepoljogospodarske svrhe lanak 23

Zabranjena je uporaba (u odre enom razdoblju), kao i trajna promjena namjene, obradivog poljogospodarskog zemlji ta I., II., III., IV. i V. katastarske, odnosno bonitetne klase u nepoljogospodarske svrhe.

Iznimna uporaba i trajna promjena namjene obradivog poljogospodarskog zemlji ta (njegova uporaba za nepoljogospodarske svrhe) mo e se vr iti samo na osnovi zakona, ali prvenstveno na zemlji tu slabijeg boniteta, odnosno na zemlji tu na kome je Br ko distrikt BiH, osnovama o za titi, uporabi i ure enju poljogospodarskog zemlji ta, predvi ena mogu nost uporabe u nepoljogospodarske svrhe (izgradnja cesta i eljezni kih pruga, za tita vodogospodarskih objekata, irenje naselja i sl.) uz pla anje naknade za promjenu namjene.

Zemlji te VI. katastarske, odnosno bonitetne klase utvr uje se kao poljogospodarsko i umsko, a samo iznimno kao zemlji te za ostale namjene.

Promjena namjene poljogospodarskog zemlji ta VII. i VIII. katastarske, odnosno bonitetne klase, ukoliko nije zasnovana na planu prostornog ure enja, vr i se

na osnovi dobivene urbanisti ke suglasnosti. Urbanisti ku suglasnost izdaje Odjel za urbanizam na odnosnom podru ju uz suglasnost odjela ovla tenog za poslove poljogospodarstva (poljogospodarska suglasnost). Poljogospodarska suglasnost izdaje se u formi rje enja na osnovama analize projekta rekultivacije predmetnog poljogospodarskog zemlji ta, rekultivacije po isteku roka uporabe za nepoljogospodarske svrhe (projekt rekultivacije izra uje investitor i prila e uz zahtjev za

7

dobivanje urbanisti ke suglasnosti). Projekt rekultuivacije podlije e reviziji od strane Odjela. Urbanisti kom suglasno u utvr uje se rok do kojeg se odnosnom zemlji tu mora vratiti funkcija poljogospodarske proizvodnje, koji ne mo e biti dulji od pet godina od dana izdavanja urbanisti ke suglasnosti.

Promjena namjene poljogospodarskog zemlji ta ne mo e se izvr iti ni po kojoj osnovi, niti se poljogospodarsko zemlji te mo e po eti rabiti u nepoljogospodarske svrhe, ako za to podru je nije donesen plan prostornog ure enja, kojim je tome zemlji tu utvr ena druga namjena. Ove promjene namjene nisu dozvoljene na osnovama izmjena dijelova postoje eg plana prostornog ure enja.

Zahvati na poljogospodarskom zemlji tu koji nemaju trajni karakter lanak 24

Odobrenje za zahvate na poljogospodarskom zemlji tu koji nemaju trajni karakter izdaje ovla teni organ Vlade Br ko distrikta BiH, sukladno lanku 23 stavku 4 i ostalim odredbama ovoga zakona, samo za sljede e namjene:

a. za eksploataciju mineralnih sirovina (va enje ljunka, va enje pijeska i kamena);

b. odlaganje na poljogospodarskom zemlji tu (jalovine, pepela, ljake i drugih materija);

c. eksploataciju gline, radi izgradnje raznih vrsta opeke, zasnivanje rasadni arske proizvodnje umskog bilja, uzimanje zemlji ta u zakup za izgradnju privremenih objekata ija dozvola za

gradnju traje od tri do pet godina.

Ukoliko se zahvatima na poljogospodarskom zemlji tu iz stavka 1 ovoga lanka naru i vodni re im (plavljenje zemlji ta i zadr avanje voda), korisnik predmetnog odobrenja je du an na zemlji tu izvr iti hidrotehni ke radove, kojim e se uspostaviti prvobitni vodni re im u zemlji tu.

Odobrenje iz stavka 1 ovoga lanka ovla teni odjel mo e izdati pravnoj osobi samo na osnovi:

a) njenog posebnog projekta, koji obvezno sadr i projekt za tite ovjekovog prirodnog okoli a i za tite zdravlja stanovni tva, kao i projekt rekultivacije prvobitnog poljogospodarskog zemlji ta, uz predo enje;

b) posebne suglasnosti Odjela ovla tenog za poljogospodarstvo.

U vezi s prethodnim stavkom 1 alinejom b

zabranjeno je odlaganje na poljogospodarskom zemlji tu, uni tavanje spaljivanjem ili zakopavanje u ovom zemlji tu, bilo koje vrste opasnih otpadaka, lokalno proizvedenih ili donesenih, bez ispunjavanja posebnih uvjeta za ovo odlaganje. Predmetni opasni otpadci i vode s kemijskim sadr ajima tetnim za poljogospodarstvo i za ljudsko zdravlje, kao i za ivotinje i ptice, moraju biti kanalirani i lagerirani na posebnim mjestima, pod posebno utvr enim uvjetima.

Uvjeti kanaliranja i lageriranja iz prethodnog stavka etvrtog ovoga lanka, na vrsto danim lokacijama, utvr enih posebnim projektom investitora, podlije u suglasnosti Odjela za poljogospodarstvo.

Projekt rekultivacije iz stavka 3 to ka a ovoga lanka sadr i osobito: postupak skidanja i uvanja humusnog sloja, udaljenost od susjednih parcela, dubinu do koje je dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina, postupak biolo ke rekultivacije poljogospodarskog zemlji ta, rokove izvo enja pojedinih faza biolo ke rekultivacije, dinamiku privo enja zemlji ta poljogospodarskoj proizvodnji, hidrotehni ke radove kojima se uspostavlja prvobitni vodni re im u zemlji tu, postupak i rok ispitivanja opasnih i tetnih materija u rekultiviranom zemlji tu.

Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti iz prethodnog stavka 6

izgradnja i uporaba objekata pod to kom b stavka 1 ovoga lanka ne smije zapo eti.

Odobrenje za uporaba poljogospodarskog zemlji ta za izgradnju ribnjaka izdaje se na osnovi suglasnosti Odjela.

Poljogospodarsko zemlji te koje je rabljeno za namjene koje nemaju trajni karakter (to ke a, b i c iz stavka 1 i stavka 2 ovoga lanka) mora se ponovo osposobiti za poljogospodarsku proizvodnju,

8

po projektu o rekultivaciji poljogospodarskog zemlji ta, po isteku va nosti odobrenja iz stavaka 1 i 3 ovoga lanka.

Obveza privo enja zemlji ta prvobitnoj namjeni

lanak 25

Odobrenjem iz lanka 24 stavka 1 i stavka 2 utvr uje se obveza i na in privo enja zemlji ta prvobitnoj namjeni, odnosno osposobljavanje tog zemlji ta za poljogospodarsku proizvodnju, kao i postupak i rok privo enja i ispitivanja postojanja

nepostojanja opasnih i tetnih materija u

zemlji tu.

Organ ovla ten za izdavanje odobrenja iz stavka 1 ovoga lanka mo e da izda odobrenje ako je investitor prilo io dokaz o pla enoj naknadi za promjenu namjene uporabe poljogospodarskog zemlji ta.

Visina naknade za obradivo poljogospodarsko zemlji te regulirana je lankom 27 ovoga zakona.

4. NAKNADA ZBOG PROMJENE NAMJENE POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA I UME

Principi naknade lanak 26

Tko promijeni namjenu poljogospodarskog zemlji ta ili ume, na osnovi propisne dozvole ili ako promjeni namjenu u suprotnosti s propisima, tako da se to zemlji te ne uporabljava za poljogospodarsku proizvodnju, odnosno da se uma iskr i, pla a nadoknadu zbog promjene namjene poljogospodarskog zemlji ta i ume (u daljnjem tekstu: nadoknada zbog promjene namjene).

Naknada zbog promjene namjene se pla a u ovisnosti od povr ine zemlji ta, koje je po propisnoj dozvoli odre eno za gradnju objekta i od povr ine zemlji ta koje je propisnom dozvolom namijenjeno za redovitu uporabu objekta (parcela za gra enje). Ako se radi o gradnji objekta, ija gradnja se odobrava na osnovama prostornog izvedbenog nacrta, smatra se da je za redovitu uporabu objekta odre eno cjelokupno zemlji te koje po prostornom izvedbenom nacrtu pripada objektu. Ako se radi o gradnji u suprotnosti s propisima, nadoknada se odmjerava i pla a u ovisnosti od povr ine zemlji ta pod objektom i povr ine zemlji ta koja slu i redovitoj uporabi objekta koji je izgra en suprotno propisima za legalizaciju objekata.

Naknada lanak 27

Ne mogu se po eti radovi na obradivom poljogospodarskom zemlji tu, koje se trajno ili privremeno privodi drugoj namjeni, kao i na obradivom poljogospodarskom zemlji tu koje je progla eno gra evinskim zemlji tem i do privo enja planiranoj namjeni se rabi za poljogospodarsku proizvodnju, dok investitor ne plati jednokratnu naknadu (u daljnjem tekstu: naknada za poljogospodarsko zemlji te), ako ovim zakonom nije druga ije odre eno.

Naknada zbog promjene namjene se odre uje u iznosu iskazanom u konvertibilnim markama,

ra unano na kvadratni metar povr ine zemlji ta, uva avaju i polo aj i kvalitetu zemlji ta. Kvaliteta i polo aj poljogospodarskog zemlji ta vrednuju se s brojem to aka na kvadratni metar, s obzirom na katastarsku kulturu, katastarsku klasu op inu - podru je.

Katastarske kulture i klase zemlji ta

Broj to aka po

skupinama katastarskih

podru ja Njive,

vinogradi, planta ni vo njaci

Travnjaci, ekstenzivni

vo njaci

Mo varni travnjaci

Planta e umskog drve a

Pa njaci ume

Neplodno

I

1 2 3 4 5 6 7 8

9

1 100 2 90 3 1 80 4 2 65 5 3 1 40 6 4 1 2 1 20 7 5 2 3 2 1 10 8 6 3 4 3 2 5

7 4 4 3 2,5

5 4 1,5

6 5 1

7 6 0,5

8 7 0,5

H 0

Vrijednost to ke iz stavka 2 ovoga lanka, iznosi, na dan stupanja ovoga zakona na snagu 0,28 konvertibilnih maraka. Gradona elnik na prijedlog Odjela obavlja godi nju revalorizaciju ove vrijednosti, sukladno indeksu cijena ivotnih potrep tina na osnovi podataka to ih utvr uje zavod za statistiku Br ko distrikta BiH.

Za zemlji te iz lanka 6 ovoga zakona naknada se utvr uje na osnovi elemenata za susjedne katastarske parcele, odnosno najbli e katastarske parcele.

Podno enje zahtjeva za izdavanje rje enja o visini naknade iz lanka 27 ovoga zakona lanak 28

Uz zahtjev za izdavanje rje enja o visini naknade za obradivo poljogospodarsko zemlji te (iz lanka 27 ovoga zakona) investitor podnosi dokaz o pravu vlasni tva, odnosno pravu uporabe

obradivog poljogospodarskog zemlji ta, odnosno zemlji ta iz lanka 6 ovoga zakona, kao i izvod iz odgovaraju eg urbanisti kog plana da se na toj parceli mo e graditi objekt.

Utvr ivanje naknade

lanak 29

Naknadu zbog promjene namjene poljogospodarskog zemlji ta i uma odre uje Odjel u upravnom postupku. Za rje avanje albi po predmetu nadoknade zbog promjene namjene, u drugom stupnju ovla teno je Apelacijsko povjerenstvo.

Naknada se obra unava:

a. Za gradnje za koje se ulo i zahtjev za propisanu dozvolu za gradnju, odnosno prijavu rada na zemlji tu, po visini koja se utvrdi na osnovi ovoga zakona na dan kad je bio ulo en potpuni zahtjev;

b. Za gradnje koje su izvr ene u suprotnosti s propisima i legalizuju se, naknada se obra unava po visini utvr enoj na osnovi ovoga zakona na dan kad je bio ulo en potpun zahtjev za legalizaciju gradnje;

c. Za gradnje koje su izvr ene u suprotnosti s propisima i ne legaliziraju se, naknada se obra unava u visini koja va i na dan ulaganja zahtjeva za pla anje naknade zbog promjene namjene zemlji ta.

Validnost dokumenta o obra unanoj naknadi lanak 30

Dozvola za izgradnju iz lanka 29 stavak 1 ovoga zakona, mo e se izdati podnositelju zahtjeva samo ako podnese dokumente koji potvr uju da je uplatio iznose naknade utvr ene na osnovama lanka 27 i lanka 29 stavak 2, pla ene na osnovi lanka 31, na JRBD.

10

Usmjeravanje sredstava naknade iz lanka 27 ovoga zakona

lanak 31

Naknade iz lanka 27 stavak 2 usmjeravaju se na JRBD.

Sredstva iz prethodnog stavka, mogu se rabiti samo za osposobljavanje za poljogospodarsku proizvodnju drugog neplodnog zemlji ta ili melioracije poljogospodarskog zemlji ta slabije kvalitete, za izradu osnova iz lanka 8 ovoga zakona i za sufinanciranje cjeline razvoja i obnove sela.

Osloba anje od pla anja naknade iz lanka 27 ovoga zakona

lanak 32

Naknada za poljogospodarsko zemlji te, iz lanka 27 ovoga zakona, ne pla a se u slu aju:

1. izgradnje, adaptacije ili rekonstrukcije obiteljske stambene zgrade poljogospodarskog ku anstva, u cilju pobolj anja uvjeta stanovanja lanova tog ku anstva ili u slu aju prirodnog razdvajanja poljogospodarskog ku anstva i izgradnje ekonomskih objekata koji se rabe za primarnu poljogospodarsku proizvodnju, odnosno koji su u funkciji primarne poljogospodarske proizvodnje;

2. odre ivanja lokacije za groblja ili pro irenje grobalja;

3. izgradnje objekata koji slu e za obranu od poplava, za odvodnjavanje i navodnjavanje zemlji ta ili za ure enje bujica;

4. regulacije vodotoka u funkciji ure enja poljogospodarskog zemlji ta;

5. izgradnje i pro irenja poljskih putova koji doprinose racionalnijoj uporabi poljogospodarskog zemlji ta;

6. po umljavanje obradivog poljogospodarskog zemlji ta VI., VII. i VIII. katastarske klase, ako je kroz osnove utvr eno da e se ovo zemlji te racionalnije rabiti ako se po umi;

7. podizanja poljoza titnih pojaseva;

8. izgradnja pogona za proizvodnu djelatnost, ako se pogon gradi na zemlji tu VI., VII. i VIII. katastarske klase;

9. izgradnja putne i eljezni ke infrastrukture.

Poljogospodarskim ku anstvom u smislu ovoga zakona smatra se ku anstvo u kome vlasnik imanja i lanovi njegovog obiteljskog ku anstva obavljaju poljogospodarsku djelatnost i prete ni dio obiteljskih prihoda ostvaruju od poljogospodarstva.

Objekti koji se rabe za primarnu poljogospodarsku proizvodnju, odnosno koji su u funkciji primarne poljogospodarske proizvodnje u smislu stavka 1 alineja 1 ovoga lanka su objekti za smje taj mehanizacije, repromaterijala i gotovih proizvoda, kao i staje za uzgoj stoke.

Zabrane ispu tanja i odlaganja tetnih materija lanak 33

Zabranjeno je ispu tanje i odlaganje opasnih i tetnih materija na poljogospodarskom zemlji tu i u kanalima za navodnjavanje, u koli ini koja mo e o tetiti i promijeniti proizvodnu sposobnost poljogospodarskog zemlji ta i kvalitetu vode za navodnjavanje.

Zabranjena je nepravilna uporaba mineralnih i organskih gnojiva i sredstava za za titu bilja, koja se odr ava na nazo nost opasnih i tetnih materija u poljogospodarskom bilju, podzemnim vodama i vodotocima.

Odjel utvr uje u suradnji s Odjelom za zdravstvo, a na osnovu me unarodnih i tuzemnih normativa i na osnovi pribavljenog mi ljenja znanstvene stru ne institucije, normative o dozvoljenim koli inama opasnih i tetnih materija u zemlji tu i vodi za navodnjavanje i o metodama ispitivanja nazo nosti ovih materija.

11

Ispitivanje poljogospodarskog zemlji ta i vode za navodnjavanje

lanak 34

Ispitivanje poljogospodarskog zemlji ta i vode za navodnjavanje, u cilju utvr ivanja nazo nih koli ina opasnih i tetnih materija, vr i se po programu koji donosi gradona elnik na prijedlog Odjela.

Utvr ivanje opasnih i tetnih materija u poljogospodarskom zemlji tu i vodi za navodnjavanje vr i organizacija koju ovlasti gradona elnik na prijedlog Odjela.

Ovla tena organizacija iz stavka 2 ovoga lanka podnosi izvje a gradona elniku rezultatima ispitivanja.

Gradona elnik na prijedlog Odjela mo e zabraniti proizvodnju poljogospodarskog bilja, odnosno ograni iti proizvodnju odre enog bilja i uporabu vode za navodnjavanje, ako rezultati analize poka u da je to nu no. Ova zabrana se mo e odnositi i na uporabu odre enih sredstava za za titu bilja i drugih sredstava na odre enom zemlji tu, ako rezultati ispitivanja doka u da je to nu no.

Dekontaminacija i saniranje poljogospodarskog zemlji ta lanak 35

Ako do e do zaga enja poljogospodarskog zemlji ta ispu tanjem opasnih i tetnih materija u koli ini ve oj od dozvoljene - uzro nik tete snosi tro kove radova na dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljogospodarskog zemlji ta.

Pod kontaminacijom zemlji ta iz stavka 1 ovoga lanka podrazumijeva se uno enje u zemlji te razli itih vrstih, teku ih i plinovitih otpadnih materija, kao i radioaktivnih materija, koje dovode do neuvjetnosti zemlji ta za poljogospodarsku proizvodnju, kao i do akumulacije opasnih i tetnih materija u poljogospodarskom bilju.

U tro kove dekontaminacije nisu uklju eni uzro nici tete po drugim osnovama, nenavedeni u prethodnom stavku 2.

Sustavana kontrola plodnosti zemlji ta lanak 36

Radi za tite i o uvanja kemijskih i biolo kih svojstava poljogospodarskog zemlji ta i osiguranja pravilne uporabe mineralnih i organskih gnojiva, korisnik i vlasnik obradivog zemlji ta obvezno vr i sustavnu kontrolu plodnosti zemlji ta od I. do V. katastarske klase, a proizvo a i i uvoznici (prometnici) gnojiva i oplemenjiva a zemlji ta obvezno utvr uju njihovu kvalitetu. Sve fizi ke i pravne osobe, na koje se odnosi ova obveza kontrole, du ne su posjedovati dokumente o izvr enim kontrolama i predo iti ih ovla tenom inspekcijskom organu.

Tro kovi kontrole plodnosti zemlji ta za obiteljska poljogospodarska gospodarstva iz stavka 1 ovoga lanka, pokrivaju se iz sredstava prora una Br ko distrikta, ostvarenih na osnovama lanaka 31, 46 i 47.

Ispitivanje plodnosti zemlji ta iz stavka 1 ovoga lanka vr i se svake pete godine. Poduze e je obvezno da o rezultatima ispitivanja plodnosti podnese izvje e pravnoj ili fizi koj osobi ije se zemlji te kontrolira, s uputom o na inu uporabe gnojiva i oplemenjiva a zemlji ta koja se predla u za parcele te osobe i za zemlji ta na tome podru ju, za osnovne ratarske i vo arsko-vinogradske vrste, kao i mjere za pobolj anje kemijskih i biolo kih svojstava zemlji ta.

Gnojiva i oplemenjiva i zemlji ta u proizvodnji i prometu moraju da ispunjavaju uvjete i norme kvalitete i uvjete u pogledu pakiranja i deklariranja utvr ene posebnim propisima.

Ispitivanje plodnosti zemlji ta i utvr ivanje kvalitete gnojiva i oplemenjiva a zemlji ta vr i se pod uvjetima, na na in i po metodama utvr enim posebnim propisom koji donosi gradona elnik na prijedlog Odjela.

Ispitivanje plodnosti zemlji ta i utvr ivanje kvaliteta gnojiva i oplemenjiva a zemlji ta iz stavka 1 ovoga lanka, vr i organizacija koju ovlasti gradona elnik na prijedlog Odjela.

12

Gradona elnik Br ko distrikta BiH na prijedlog Odjela propisuje bli e uvjete u pogledu opreme i stru ne spreme za obavljanje poslova ispitivanja plodnosti zemlji ta i utvr ivanja kvalitete gnojiva i oplemenjiva a zemlji ta.

5. DRUGI OBLICI ZA TITE POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA

Protuerozijske mjere na poljogospodarskom zemlji tu lanak 37

Pod agrotehni kim mjerama, radi za tite odre enog poljogospodarskog zemlji ta od djelovanja erozije, podrazumijevaju se:

1. ograni enja ili potpuna zabrana sje enja vo aka, osim sje enja iz agrotehni kih razloga; 2. ograni avanje izrabljivanja pa njaka, propisivanjem vrsta i broja stoke, te vremena i na ina

ispa e; 3. zabrana preoranja livada, pa njaka i neobra enih povr ina na strmim zemlji tima i njihovo

pretvaranje u oranice zasijane jednogodi njim biljnim vrstama; 4. zabrana skidanja humusnog, odnosno orani nog sloja poljogospodarskog zemlji ta; 5. odre ivanje obveznog zatravljivanja strmog zemlji ta;

6. zabrana proizvodnje jednogodi njih biljnih vrsta, odnosno obveza sadnje dugogodi njih zasada i vi egodi njih biljnih vrsta.

Vlasnici i korisnici poljogospodarskog zemlji ta u eroizonim podru jima Br ko distrikta BiH du ni su da primjene mjere iz stavka 1 ovoga lanka.

Protuerozijske mjere provodi Vlada Br ko distrikta BiH lanak 38

Radi za tite poljogospodarskog zemlji ta od erozije, primjenu protuerozionih mjera iz lanka 37 utvr uje Skup tina Br ko distrikta BiH.

Postupak za provo enje protuverozijskih mjera provodi Vlada Br ko distrikta BiH preko Odjela poljogospodarstva.

Neki principi u provo enju protuerozijskih mjera

lanak 39

Prilikom utvr ivanja protuerozijskih mjera i njihovog provo enja Skup tina Br ko distrikta BiH, a na prijedlog gradona elnika i Odjela:

1) da se dosljedno poduzimaju protuerozijske mjere iz lanka 37 i 78; 2) da se poduzimaju mjere za tite zemlji ta od eolske erozije, po programu Odjela; 3) da se svake godine poduzmu protuerozijske biolo ke mjere na najmanje 4 posto novih

povr ina od ukupnih povr ina napadnutih, podlo nih ili ugro enih erozijom.

Sno enje tro kova protuerozijskih mjera lanak 40

Tro kove provo enja protuerozijskih mjera snose pravne i fizi ke osobe ije se zemlji te titi ovim mjerama, ako zakonom nije druga ije odre eno.

Tro kove iz stavka 1 ovoga lanka snose pravne i fizi ke osobe izvan poljogospodarstva, ako se provo enjem mjera za za titu zemlji ta istovremeno tite i njihovi objekti.

Poljske tete lanak 41

Poljskom tetom, u smislu ovoga zakona, smatra se uni tavanje i o te enje usjeva, sadnica, stabala i poljogospodarske mehanizacije na imanjima, kao i svako drugo o te enje na poljogospodarskom zemlji tu koje se predvidi kao poljska teta propisom Skup tine Br ko distrikta BiH na prijedlog gradona elnika, a na inicijativu Odjela.

Korisnici poljogospodarskog zemlji ta du ni su se uzdr avati od radnji kojima se pri injava poljska teta na poljogospodarskom zemlji tu, a vlasnici, odnosno dr aoci stoke du ni su osigurati da stoka ne pri injava tetu na poljogospodarskom zemlji tu.

13

Mjere za suzbijanje poljskih teta

lanak 42

Mjere za suzbijanje poljskih teta propisuje svojom odlukom Skup tina Br ko distrikta BiH na prijedlog gradona elnika i Odjela.

Odlukom iz stavka 1 ovoga lanka utvr uje se osobito na in progona stoke putovima koji vode pored poljogospodarskog zemlji ta, na in uporabe sezonskih putova, kao i druge mjere za za titu poljogospodarskog zemlji ta.

Organiziranje slu be za za titu poljogospodarskog zemlji ta lanak 43

Skup tina Br ko distrikta BiH na prijedlog gradona elnika i Odjela sukladno ovom zakonom, mo e propisati na in organiziranja slu be za za titu poljogospodarskog zemlji ta od poljskih teta, postupak s uhva enom stokom bez obana iji je vlasnik nepoznat, udio gra ana u

tro kovima uvanja njihovog poljogospodarskog zemlji ta, na in procjene i naknade tete, kao i druga pitanja u vezi sa suzbijanjem poljskih teta.

lanak 44

Vlasnik poljogospodarskog zemlji ta mo e hvatati

predavati pravnoj i fizi koj osobi koju ovlasti gradona elnik putem Odjela, uvaru polja stoku koju je zatekao da pri injava tetu, ako je stoka bez obana ili je njen vlasnik nepoznat.

IV. UPORABA POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA

Zajedni ke odredbe Uporaba poljogospodarskog zemlji ta na najbolji na in

lanak 45

Vlasnik obradivog zemlji ta i korisnik obradivog poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: korisnik obradivog poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH) du an je da zemlji te redovito obra uje i da ga rabi na na in koji najvi e odgovara njegovoj prirodnoj plodnosti i postoje im ekonomskim i agrotehni kim uvjetima.

Pod uporabom poljogospodarskog zemlji ta u smislu ovoga zakona, podrazumijeva se: osnovna i dopunska obrada zemlji ta i primjena drugih agrotehni kih mjera u ratarstvu i unapre ivanje proizvodnih sposobnosti vo njaka, vinograda, livada i pa njaka, kao i drugi radovi za racionalno uporaba poljogospodarskog zemlji ta, a sve u cilju pove anja poljogospodarske proizvodnje.

Porez za neobra eno obradivo poljogospodarsko zemlji te

lanak 46

Vlasnik obradivog poljogospodarskog zemlji ta i korisnik obradivog poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH pla a posebni porez u visini od 100 KM do 300 KM po hektaru, za neobra eno obradivo poljogospodarsko zemlji te, ovisno od katastarske klase, i to za:

(KM po hektaru)

I. katastarsku klasu 300 II. katastarsku klasu 250 III. katastarsku klasu 200 IV. katastarsku klasu 150 V. katastarsku klasu 100

Posebni porez za napu tene planta ne vo njake i vinograde

14

lanak 47

Korisnik obradivog poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH i vlasnik koji se ne bavi poljogospodarskom proizvodnjom kao osnovnom djelatno u pla a posebni porez u visini od 200 KM po hektaru za podignute, a zapu tene planta ne vo njake i vinograde.

Za planta e gdje su podignuti i sustavi za navodnjavanje pla a se posebni porez u visini od 300 KM po hektaru.

Davanje zemlji ta u zakup i drugi postupci lanak 48

Ako vlasnik poljogospodarskog zemlji ta nije u mogu nosti rabiti poljogospodarsko zemlji te sukladno lanku 45 ovoga zakona, du an je osigurati njegovu uporabu putem davanja u zakup, sukladno propisima kojima su utvr ena pitanja davanja nekretnina u zakup.

Ako vlasnik poljogospodarskog zemlji ta ne mo e osigurati njegovu uporabu na na in iz stavka 1 ovoga lanka, du an je obavijestiti Odjel da nije to u mogu nosti.

Privremeno preuzimanje neobra ivanog zemlji ta

lanak 49

Odjel je odgovoran za utvr ivanje pojedina nih parcela poljogospodarskog zemlji ta koje se ne obra uju. Ovaj organ ostvaruje suradnju s organom ovla tenim za zemlji ni registar katastar.

Ako vlasnik ne rabi poljogospodarsko zemlji te dulje od jedne ekonomske godine ili ne osigura njegovu uporabu na osnovama lanka 48, ovla teni organ zadu en za poljogospodarsko zemlji te donijet e rje enje o privremenom preuzimanju tog zemlji ta, radi davanja na privremeno preuzimanje drugim pravnim i fizi kim osobama, ija je osnovna djelatnost primarna poljogospodarska proizvodnja na osnovama posebnog ugovora, a sukladno ovom zakonu, uz pravednu naknadu vlasniku zemlji ta.

Vrijeme za koje se privremeno preuzima poljogospodarsko zemlji te iz stavka 3 ovoga lanka ne mo e biti dulje od 5 (pet) godina.

Kod daljnjeg preuzimanja poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta, a koje se ne obra uje, a koje je rabila osoba koja je izvr ila zna ajna ulaganja u ure enje ovoga zemlji ta

da se prije izuzimanja (preuzimanja) ovog zemlji ta, po proceduri koju vodi Odjel, obe teti dosada nji korisnik za izvr ena ulaganja za ure enje zemlji ta i infrastrukture.

Osnovni sadr aj ugovora o zakupu zemlji ta lanak 50

Ugovor o davanju privremeno preuzetog poljogospodarskog zemlji ta na privremenu uporabu iz lanka 49 ovoga zakona sadr i na in (sukladno lanku 18 ovoga zakona

koji ne vodi iscrpljivanju zemlji ta) i vrijeme uporabe, iznos naknade koju korisnik kome je poljogospodarsko zemlji te dano na privremenu uporabu pla a vlasniku zemlji ta kao i uvjete za raskide ugovora, prava i obveze ugovora u vezi s prijevremenim raskidom ugovora.

Povrat zemlji ta iz lanka 49 ovoga zakona lanak 51

Vlasniku poljogospodarskog zemlji ta iz lanka 49 mo e se, na njegov pismeni zahtjev, vratiti poljogospodarsko zemlji te i prije isteka roka utvr enog ugovorom iz lanka 49, ako su ispunjeni uvjeti za raskid ugovora.

Povrat zemlji ta iz stavka 1 ovoga lanka mogu je samo po isteku ekonomske godine. Ekonomskom godinom, u smislu ovoga zakona, smatra se razdoblje od po etka jesenjih radova u ratarstvu u teku oj godini do vremena etve - berbe kasnih usjeva u idu oj godini.

Neobra eno zemlji te daje se na uporabu drugoj osobi

lanak 52

U slu aju da korisnik obradivog poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH plati posebni porez iz lanka 46 ovoga zakona, u roku od dva mjeseca od dana dospije a za

15

naplatu i u svim slu ajevima neuporabe ovog zemlji ta za primarnu poljogospodarsku proizvodnju tijekom jedne ekonomske godine Skup tina Br ko distrikta BiH na prijedlog gradona elnika i Odjela du an je to zemlji te dati na uporabu drugoj fizi koj ili pravnoj osobi koja se bavi primarnom poljogospodarskom proizvodnjom kao osnovnom djelatno u, a na osnovi inicijative ovla tenog Odjela poljogospodarstva.

Zainteresirana pravna i fizi ka osoba mo e pokrenuti inicijativu kod ovla tenog Odjela za poljogospodarstvo za predmetnu dodjelu na uporabu.

Obradivo zemlji te iz stavka 1 ovoga lanka daje se uz naknadu na razdoblje do 10 godina.

Obradivo zemlji te iz stavka 2 ovoga lanka ne mo e se usitnjavati, niti se mo e vr iti promjena njegove namjene.

Obveze korisnika zemlji ta iz lanka 52 ovoga zakona lanak 53

Poljodjelac, kome se dodijeli na uporabu obradivo poljogospodarsko zemlji te iz lanka 52 stavak 1, obveznik je pla anja poreza na katastarski prihod sa toga zemlji ta. Ovaj porez se umanjuje za jednu polovicu za vrijeme trajanja ugovora o uporabi.

Pravna osoba, kojoj se dodijeli na uporabu obradivo poljogospodarsko zemlji te iz lanka 52 stavak 1, obveznik je pla anja poreza, na osnovama uporabe ovoga zemlji ta.

Za tita usjeva i zasada na poljogospodarskom zemlji tu lanak 54

Za tita usjeva i zasada na poljogospodarskom zemlji tu od poljskih teta, mraza i po ara, ure uje Skup tina Br ko distrikta BiH, a na prijedlog gradona elnika i Odjela. Za tita od grada osigurava se preko protugradne za tite.

Skup tina Br ko distrikta BiH mo e na prijedlog gradona elnika i Odjela propisati i uvjete uporabe poljogospodarske mehanizacije, odrediti uvjete sje e ili zabrane sje e vo nih stabala, kr enja me a i ivica, kao i odvodnjavanje na odre enim povr inama poljogospodarskoga zemlji ta.

Mjere iz stavaka 1 i 2 ovoga lanka mogu se propisati ako su prethodno osigurani uvjeti za primjenu tih mjera, a primjenjivat e se dok ti uvjeti postoje.

Onemogu avanje usitnjavanja zemlji nih parcela lanak 55

Na zemlji tu ure enom putem komasacije ne mo e se vr iti usitnjavanje, osim u postupku naslje ivanja, izgradnje meliorativnih sustava, izgradnje javnih objekata i vra anja zemlje po zakonskim propisima.

Na obradivom poljogospodarskom zemlji tu, koje nije ure eno putem komasacije, fizi ka dioba parcela se mo e vr iti samo ako se formira parcela od najmanje 0,5 hektara, osim ako to zahtjeva op i interes utvr en ovim zakonom.

2. RASPOLAGANJE POLJOGOSPODARSKIM ZEMLJI TEM U VLASNI TVU BR KO DISTRIKTA BIH Ciljevi lanak 56

Poljogospodarskim zemlji tem koje je u vlasni tvu Br ko distrikta BiH, izuzev onoga koje eventualno bude vra ano ranijim vlasnicima na osnovama posebnog zakona, Br ko distrikt raspola e na osnovama posebnih propisa o raspolaganju nekretninama, ako ovim zakonom nije druga ije odre eno.

Odlukom kojom se odlu uje o vlasni kim i drugim odnosima na poljogospodarskom zemlji tu u vlasni tvu Br ko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: u vlasni tvu Distrikta) obvezno osiguravaju za tita i ure enje gospodarskih, ekolo kih i drugih interesa Distrikta i njegovih gra ana.

16

Izrada dugoro nog programa uporabe poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko

distrikta BiH lanak 57

Gradona elnik i Odjel donosi u sklopu izrade osnova za tite uporabe i ure enja poljogospodarskog zemlji ta na podru ju Br ko distrikta BiH, dugoro ni program uporabe poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH. Ovim dugoro nim programom

programima utvr uju se i ona zemlji ta na kojima nije mogu e organizirati poljogospodarsku proizvodnju, te se ta zemlji ta ustupaju za po umljavanje, a samo iznimno za poljogospodarske potrebe.

Oblici raspolaganja poljogospodarskim zemlji tem Br ko distrikta BiH lanak 58

Poljogospodarsko zemlji te u vlasni tvu Br ko distrikta BiH mo e se staviti na raspolaganje pravnim i fizi kim osobama u nekoliko oblika:

a. koncesija, b. raspolaganje bez naknade, c. prodaja, d. zakup,

isklju ivo radi zasnivanja primarne poljogospodarske proizvodnje.

Koncesija za uporabu poljogospodarskog zemlji ta Br ko distrikta BiH lanak 59

Koncesija za uporabu poljogospodarskog zemlji ta, koje je u vlasni tvu Br ko distrikta BiH, mo e se izdati tuzemnoj i stranoj pravnoj osobi:

1. za biljnu i sto arsku proizvodnju: na rok od 10 do 30 godina; 2. za dugogodi nje zasade: na rok od 25 do 40 godina; 3. za lov i ribolov: na rok od 10 do 30 godina.

Poljogospodarsko zemlji te u vlasni tvu Br ko distrikta BiH, koje je dobiveno na uporabu za primarnu poljogospodarsku proizvodnju na osnovama koncesije, ne mo e se davati u zakup ili podzakup.

Korisnik koncesije na poljogospodarskom zemlji tu iz stavka 1 ovoga lanka, obvezan je zemlji te rabiti isklju ivo za potrebe poljogospodarstva sukladno ugovorom o koncesiji, o uvati i pove avati njegov kapacitet proizvodnje, da ga sistematizira i za titi na osnovama odgovaraju ih projekata.

Odluka o koncesiji za uporabu poljogospodarskog zemlji ta, koje je u vlasni tvu Br ko distrikta BiH, donosi se nakon provedenog javnog natje aja ili javnog prikupljanja ponuda. Odluku o raspisivanju javnog natje aja, odnosno o javnom prikupljanju ponuda za dodjelu koncesije, donosi gradona elnik na prijedlog Odjela, koje sklapa i ugovor s izabranim najpovoljnijim podnositelj ponude.

Sva ostala pitanja u svezi dodjele koncesije na poljogospodarskom zemlji tu:

a. Institucionalne strukture; b. Javnog poziva potencijalnim ponu a ima;

c. Ugovor o koncesiji; d. Koncesionara (njegovog pravnog statusa, njegovih prava i obveza) regulirani su posebnim

zakonom.

Ukoliko pravna ili fizi ka osoba iz stavka 1 ovoga lanka ne rabi poljogospodarsko zemlji te za svrhe utvr ene ugovorom o koncesiji, bit e li ena dobivenog prava.

Zemlji te u inundacijama ( lanak 3 stavak 3 ovoga zakona) mo e se izdati pod koncesiju na rok od 10 do 30 godina za stovari ta ljunka i pijeska, rekreaciju, turizam, ugostiteljstvo, port itd.

Raspolaganje bez naknade poljogospodarskim zemlji tem Br ko distrikta BiH

17

lanak 60

Raspolaganje bez naknade poljogospodarskim zemlji tem, koje je u vlasni tvu Br ko distrikta BiH, mogu ostvariti samo odre ene kategorije fizi kih osoba. Ovo raspolaganje se mo e organizirati u korist socijalno ugro enih stanovnika Br ko distrikta BiH i ako im je osnovno zanimanje poljogospodarska djelatnost.

Fizi ke osobe rabe poljogospodarsko zemlji te iz prethodnog stavka ovoga lanka najdulje na rok od 30 godina, na osnovi ugovora zaklju enog s gradona elnikom Br ko distrikta BiH.

Dioni arstvo u uporabi poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH lanak 61

Po zavr etku postupka reguliranja me usobnih odnosa izme u ovla tenika Br ko distrikta BiH za upravljanje poljogospodarskim zemlji tem u vlasni tvu Br ko distrikta BiH i po okon anju postupka utvr enog zakonom kojim su ure ena pitanja vra anja zemlji ta biv im vlasnicima

pravna osoba iz lanka 58, koja rabi poljogospodarsko zemlji te u vlasni tvu Br ko distrikta BiH, izdaje Br ko distrikt BiH dionice u visini kapitala, koji ini vrijednost ovog poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH umanjenu za vrijednost zemlji ta, koja je rezultat ulaganja pravne osobe na ure enju, unapre enju i za titi poljogospodarskog zemlji ta iz vlastitih sredstava pravne osobe.

Utvr ivanje vrijednosti ovoga poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH i revalorizacije vrijednosti ulaganja pravnih osoba iz stavka 1 ovoga lanka, bit e izvr eno na osnovama posebnog akta gradona elnika.

Kupljeno poljogospodarsko zemlji te u posjedu pravne osobe lanak 62

Poljogospodarsko zemlji te koje se u momentu stupanja na snagu ovoga zakona vodi kao poljogospodarsko zemlji te u vlasni tvu Br ko distrikta BiH koje je pravna osoba stekla po osnovi pravnog posla (kupovinama vlastitim financijskim sredstvima), kao sredstvo za proizvodnju i kao resurs, u posjedu je pravne osobe.

Promjena oblika vlasni tva za zemlji te u posjedu pravne osobe lanak 63

Ako se pravna osoba, korisnik poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH, organizira kao dru tvo, na osnovama Zakona o privatizaciji, modelom dokapitalizacije, dionice izdane za vrijednost poljogospodarskog zemlji ta iz lanka 62 mogu prelaziti u druge oblike vlasni tva.

Nenaru ivost tehnolo ke cjeline i kompleksa zemlji ta lanak 64

U slu aju promjena vlasni tva na poljogospodarskom zemlji tu, u dioni arskom dru tvu, primjenom odredbi lanka 63, ne mo e se naru avati tehnolo ka cjelina i kompleksi ure enog poljogospodarskog zemlji ta pravne osobe.

Uvjetovanost uporabe zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH lanak 65

Pravne osobe iz lanka 64 ovoga zakona, koje rabe poljogospodarsko zemlji te u vlasni tvu Br ko distrikta BiH, du ne su da ovu uporabu ostvaruju sukladno programima koje donosi gradona elnik na prijedlog Odjela.

Prodaja poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta BiH lanak 66

Poljogospodarsko zemlji te u vlasni tvu Br ko distrikta BiH prodaje se na osnovama javnog natje aja.

Odluku o prodaji poljogospodarskog zemlji ta, na osnovi prijedloga gradona elnika i Odjela, donosi Skup tina Br ko distrikta BiH.

18

Prednost pri kupovinama poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta imaju dioni ari u tome poljogospodarskom gospodarstvu, razmjerno udjelu njihovih dionica u kapitalu poduze a.

Zakup na poljogospodarsko zemlji te u vlasni tvu Br ko distrikta BiH lanak 67

Poljogospodarsko zemlji te, koje je u vlasni tvu Br ko distrikta BiH, mo e se dati pod zakup tuzemnoj i stranoj fizi koj i pravnoj osobi, na vrijeme od 3 do 10 godina.

Ukoliko se zemlji te nalazi na dijelu Br ko distrikta BiH koje je utvr eno kao nerazvijeno podru je, zakup se mo e zasnovati na rok do 20 godina. Odluku o zakupu donosi Skup tina Br ko distrikta BiH na prijedlog gradona elnika i Odjela.

Zemlji te iz stavka 1 ovoga lanka, koje je u zapu tenom stanju ( ikare), mo e se dati u zakup na rok do 20 godina, uz uvjet neodlo nog privo enja kulturi.

Za zakupljeno zemlji te pla a se porez i doprinosi, ovisno od namjene uporabe, lokacije i drugih ekonomskih uvjeta, a sukladno kriterijima koje utvr uje gradona elnik na prijedlog Odjela.

Pravo prioriteta za odre eno poljogospodarsko zemlji te pri davanju zemlji ta u zakup imaju korisnici poljogospodarskog zemlji ta u dr avnoj vlasni tvu do 1991. godine i akcionari ovih korisnika.

Procedura primjene pravnog instituta pri zakupu iz stavka 5 ovoga lanka, ure uje posebnom odlukom gradona elnika na prijedlog Odjela.

Dodjela zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta u nerazvijenim dijelovima lanak 68

Poljogospodarsko zemlji te u vlasni tvu Br ko distrikta koje se nalazi na dijelu podru ja Br ko distrikta koje je utvr eno kao nerazvijeno, mo e se prodati, dati u zakup i dati na raspolaganje bez naknade, na osnovama ovoga zakona, tuzemnim, fizi kim i pravnim osobama koje imaju prebivali te, odnosno sjedi te na podru ju nerazvijenih podru ja Br ko distrikta. Te osobe daju ovjerenu izjavu da e na tim podru jima prebivati u kontinuitetu, odnosno imati sjedi te i obavljati poljogospodarsku djelatnost najmanje 10 godina.

U dodjeli zemlji ta na osnovama prethodnog stavka prednost imaju seoske obitelji koje ostvaruju prihode isklju ivo ili prete no u poljogospodarstvu i koje ne posjeduju dovoljno poljogospodarskog zemlji ta, koje im osigurava ekonomsku sigurnost.

Izvr avanje ugovorenih obveza korisnika poljogospodarskog zemlji ta Br ko distrikta lanak 69

Sve osobe koje rabe poljogospodarsko zemlji te koje je u vlasni tvu Distrikta, na osnovama lanaka 59, 60 i 67, koje ne budu ispunjavale obveze utvr ene ugovorima o koncesiji,

raspolaganju bez naknade ili zakupu, bit e pozvane, od strane ovla tenog predstavnika Br ko distrikta, na ispunjavanje ovih uvjeta. One koje se ne odazovu pozivu i ne izvr e svoje obveze, snosit e posljedice na osnovama ovoga zakona. Nakon isteka najdulje jednogodi njeg razdoblja od nadnevka potpisivanja predmetnog ugovora, uz neizvr enje ugovornih obveza, ove osobe gube pravo na uporabu ovog poljogospodarskog zemlji ta.

Procedura dodjele poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta lanak 70

Izvr no povjerenstvo za poljogospodarsko zemlji te, koju imenuje gradona elnik na prijedlog Odjela, vr i dodjelu zemlji ta iz lanaka 59, 60, 66 i 67 (u sastav ovog izvr nog povjerenstva obvezno ulaze i predstavnici sela u kojima se vr i raspodjela).

Uvjete rada ovoga povjerenstva i uvjete pru anja mu informacijske i druge potpore utvr uje gradona elnik na prijedlog Odjela.

Zabrana nomadske ispa e Razlozi za zabranu ispa e

19

lanak 71

Radi za tite poljogospodarskog bilja i radi sprje avanja pojave i irenja zaraznih bolesti ivotinja, te radi za tite zdravlja ljudi od zoonoza, koje se sa ovaca mogu prenijeti na ljude, zabranjuje se nomadska ispa a ovaca, ovnova i janjadi (u daljnjem tekstu: ovce) na poljogospodarskom zemlji tu.

Pod nomadskom ispa om ovaca u smislu ovoga zakona smatra se ispa a ovaca gonjenjem preko poljogospodarskog zemlji ta, ispa a ovaca na poljogospodarskom zemlji tu izvan mjesta prebivali ta, odnosno sjedi ta dr aoca ovaca, ako ovim zakonom nije druga ije odre eno.

Dr alac ovaca lanak 72

Dr aocem ovaca, u smislu ovoga zakona smatra se vlasnik, odnosno korisnik ovaca, kao i druge osobe koje napasaju stoku.

Ne smatra se nomadskom ispa om ovaca lanak 73

Ne smatra se nomadskom ispa om ovaca, u smislu ovoga zakona, uobi ajena ispa a ovaca, ispa a ovaca na zemlji tima koja su vlasni tvo dr alaca ovaca ili na zemlji tima koja su uzeli u zakup.

Ispa a ovaca na zakupljenom zemlji tu lanak 74

Nomadskom ispa om u smislu lanka 70 stavak 2 ovoga zakona ne smatra se ispa a koja se ostvaruje pod uvjetom da se doprema ovaca vr i prevoznim sredstvima i da je dr alac ovaca zaklju io ugovor sa zakupodavcem zemlji ta za ispa u ovaca na tome zemlji tu.

Ugovor iz stavka 1 ovoga lanka mora sadr avati podatke o zakupodavcu i zakupoprimcu zemlji ta, o vremenu za koje je ugovorena ispa a, o broju ovaca koje se mogu napasati, o povr ini zemlji ta i mjestu (katastarske estice gdje se zemlji te nalazi).

Ugovor iz stavka 1 ovoga lanka registrira se kod Odjela za javni registar i Odjela za poljogospodarstvo.

Vlada e donijeti posebni propis lanak 75

Vlada na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo donijet e propis kojim e detaljnije odrediti elemente zabrane nomadske ispa e stoke.

6. UPORABA POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA U SUSTAVU ZA NAVODNJAVANJE

Godi nji program navodnjavanja lanak 76

Poljogospodarsko zemlji te na podru ju na kome je izgra en sustav za navodnjavanje rabi se po godi njem programu navodnjavanja, odnosno uporabe (u daljnjem tekstu: program), koji donosi pravna osoba koja upravlja sustavom za navodnjavanje (u daljnjem tekstu: poduze e), a koji sadr i osobito povr inu zemlji ta koje se mo e navodnjavati, plan zalivnih polja i dionica, na in uporabe poljogospodarskog zemlji ta, du inu trajanja navodnjavanja i koli inu vode za navodnjavanje.

Godi nji program se donosi uz suglasnost Skup tine Distrikta.

Poduze e je du no korisnika poljogospodarskog zemlji ta u sustavu za navodnjavanje obavijestiti o godi njem programu uporabe sustava.

Obveze pravne osobe koje upravlja sustavom za navodnjavanje lanak 77

Poduze e je du no redovito odr avati sustav za navodnjavanje (uni tavanje korova, uklanjanje nanosa mulja, odr avanje cjevne mre e, crpki i dr.).

20

Poduze e je du no osigurati redovitu kontrolu kvalitete vode na sadr aj opasnih i tetnih materija i voditi o tome evidenciju.

Obveze vlasnika i korisnika poljogospodarskog zemlji ta lanak 78

Vlasnici i korisnici poljogospodarskog zemlji ta u sustavu za navodnjavanje obvezni su za tititi na svojim parcelama sustave za navodnjavanje - odvodnjavanje, kao i elektroenergetsku opremu i instalacije.

Me usobni odnosi korisnika sustava za navodnjavanje

lanak 79

Korisnik poljogospodarskog zemlji ta u sustavu za navodnjavanje du an je rabiti sustav za navodnjavanje sukladno programu iz lanka 76 ovoga zakona.

Me usobni odnosi poduze a i korisnika sustava za navodnjavanje ure uju se ugovorom, u pogledu uporabe, odr avanja i osiguravanja funkcioniranja tog sustava, kao i utvr ivanje visine naknade za uporabu vode iz sustava.

Osnivanje vodnih zadruga lanak 80

Radi izgradnje sustava za navodnjavanje poljogospodarskog zemlji ta i izvo enja radova na dovodu i razvodu vode u sustavu za navodnjavanje, te radi uporabe toga sustava, koji je od interesa za seosko naselje (ili dio naselja) ili vi e naselja, mogu se osnivati vodne zadruge.

U pogledu osnivanja ovih zadruga, lanstva, imovinskopravnih odnosa i drugih pitanja od zna aja za rad vodne zadruge, primjenjuju se propisi o poljodjelskim zadrugama.

V. PROMET POLJOGOSPODARSKIM ZEMLJI TEM

Definicija lanak 81

Pod prometom poljogospodarskim zemlji tem podrazumijeva se, prema ovom zakonu, prijenos vlasni kog prava pravnim poslovima me u ivim osobama i pravnim poslovima za slu aj smrti.

Poljogospodarska zemlji ta, ume i gospodarstva mogu se u prometu me u ivim osobama prodati ili otu iti na drugi na in u postupku i na na in ure en ovim zakonom, ako za ume nije zakonom ure eno druga ije.

Naslje ivanje poljogospodarskog zemlji ta i nedozvoljenost dijeljenja pojedina nih estica poljogospodarskog zemlji ta

lanak 82

Pojedina ne parcele poljogospodarskog zemlji ta (katastarske estice), koje se naslje uju na osnovama Zakona o naslje ivanju, ne smiju se dijeliti (komadati) me u nasljednicima.

Pravni poslovi, koji imaju karakter prometa poljogospodarskog zemlji ta, na osnovama lanaka od 81 do 89 ovoga zakona, nisu dozvoljeni ako izazivaju dijeljenje (komadanje) pojedina nih estica poljogospodarskog zemlji ta.

Zadobivanje vlasni kog prava lanak 83

Zadobivanje vlasni kog prava na poljogospodarskom zemlji tu, umi ili na imanju, pravnim poslovima me u ivima i pravnim poslovima za slu aj smrti, mogu e je samo na osnovi odobrenja gradona elnika. Gradona elnik izdaje odluku kojom odobrava pravni posao, a po prethodnom mi ljenju Odjela za poljogospodarsko zemlji te, umu ili imanje.

Odobrenje iz stavka 1 ovoga lanka nije potrebno ako se radi o zadobivanju poljogospodarskog zemlji ta, ume ili imanja:

21

- u okviru gospodarskih operacija prostornog ure enja;

- me u supru nicima, odnosno s njima izjedna enim partnerima; - zbog gradnje infrastrukturnih objekata i ure aja iz lanka 24 stavak 1 ovoga zakona;

- u okviru i povezano s osiguranjem nadokna enih zemlji ta, sukladno ime se nadokna uje

zemlji te poljogospodarskom proizvo a u oduzeto radi izgradnje infrastrukturnih objekata i ure aja.

Odobrenje pravnog posla za zadobivanje poljogospodarskog zemlji ta, imanja ili ume se ne izdaje (zahtjevi za izdavanje odobrenja e biti odbijeni):

- ako nisu ispunjeni uvjeti iz lanka 82 ovoga zakona; - ako promet nije tekao po postupku i na na in ure en ovim zakonom;

- ako nije uzet u obzir redoslijed kupaca koji imaju prvenstvo po lanku 85 ovoga zakona; - ako osoba koja zadobiva poljogospodarsko zemlji te nije osposobljena (stru no i strojevima i

ure ajima) za poljogospodarsku proizvodnju ili je na drugi na in o ito da osoba koja dobive zemlji te ne e ga obra ivati u smislu lanka 18 ovoga zakona;

- ako se na zemlji tu, koje je bilo ure eno komasacijom, bitno pogor a postignuta odgovaraju a podjela zemlji ta;

- ako bi moglo do i do neekonomi ne podjele zemlji nog posjeda; - ako prodajna cijena zemlji ta bitno odstupa od prodajne vrijednosti okolnih zemlji ta koja se

mogu uporediti. U tome slu aju Odjel mo e, po slu benoj du nosti, pokrenuti postupak za odre ivanje odgovaraju e cijene zemlji ta, po lanku 84 ovoga zakona;

- ako se zadobijaju poljogospodarska zemlji ta, ume ili imanja, odnosno njihovi dijelovi, i time se uve ava veleposjed za preko 200 ha uspore ene poljogospodarske povr ine ste ene po Zakonu o naslje ivanju, odnosno da se posjed pove a na vi e od ukupno 600 ha poljogospodarskog zemlji ta ste enog pravnim poslovima me u ivima, osim ako se radi o zadobivanju u vlasni tvo Br ko distrikta;

- ako kupovina ima svrhu preprodaje; - ako bi bili ugro eni interesi Br ko distrikta, to utvr uje Skup tina;

- ako bi poljogospodarsko zemlji te zadobila neka fizi ka ili pravna osoba kojoj ono nije potrebno za bavljenje poljogospodarskom djelatno u;

- ako bi pravni posao o ito doveo do uporabe zemlji ta koja je u suprotnosti s njegovom namjenom.

Odobrenje pravnog posla iz lanka 83 na poljogospodarskom zemlji tu lanak 84

Zahtjev za izdavanje odobrenja pravnog posla iz lanka 83 ovog zakona predaje gradona elniku ona osoba koja zadobija nekretnine. Zahtjevu je potrebno prilo iti zaklju en ugovor o pravnom poslu.

Strane u postupku izdavanja odobrenja su ugovorne strane, osim u onom dijelu koji se odnosi na primjenu odredbi iz lanka 86 ovoga zakona gdje je strana u postupku

svaka osoba koja ima prvenstvo u kupovini, za zemlji te ponu eno na osnovama lanka 85 ovoga zakona.

Ako za pravni posao odobrenje nije potrebno, to potvr uje u pisanom obliku gradona elnik. Ako se ne radi o slu ajevima kada se potvrda izdaje, izdavanje potvrde se odbija odlukom u upravnom postupku.

Gradona elnik izdaje odobrenje ili ga odbija u upravnom postupku u roku od 30 dana po prijamu potpunog zahtjeva. Ako odluka, odnosno potvrda nije izdana u tome roku, smatra se da odobrenje, odnosno potvrda nije izdana.

O albama na izdano ili neizdano odobrenje odlu uje, u drugom stupnju, Apelacijsko povjerenstvo.

Ovjera potpisa na ugovoru o otu enju poljogospodarskog zemlji ta, ume ili imanja i zemlji noknji ni prijenos vlasni kog prava, mogu a je samo na osnovi odobrenja, odnosno potvrde iz ovoga lanka.

22

Pravni poslovi, zaklju eni bez odobrenja, odnosno potvrde, ili u suprotnosti s njima, su ni tavni.

Uru enje ponude za prodaju zemlji ta lanak 85

Fizi ka ili pravna osoba koja ima namjeru prodati poljogospodarsko zemlji te, imanje ili umu, mora uru iti ponudu u tri primjerka Odjelu. Ponuda mora sadr avati podatke o poljogospodarskom zemlji tu, umi, odnosno imanju cijenu i druge uvjete prodaje.

Cijena iz stavka 1 ovoga lanka uzima se kao po etna cijena na dra bi za prodaju predmetnog zemlji ta.

Pravo prvenstva pri kupovini lanak 86

Pri kupovini poljogospodarskog zemlji ta, poljogospodarskog imanja ili ume, ako Zakonom o umama nije odre eno druga ije za ume, Odjel utvr uje pravo prvenstva, provode i princip

prava prvenstva pri kupovini prema sljede em redoslijedu:

1. pravo pre e kupovine po redoslijedu utvr ene u lanku 16 ovoga zakona;

2. poljogospodarska organizacija, kojoj je zemlji te ili manje potrebno za vr enje poljogospodarske odnosno umske djelatnosti.

Pod jednakim uvjetima, pravo prvenstva me u poljogospodarstvenicima ima onaj kome je poljogospodarska djelatnost jedina ili glavna djelatnost. Poljogospodarska djelatnost se smatra za glavnu djelatnost ako proizvodi, odnosno sredstva dobivena na osnovama vr enja te djelatnosti, predstavljaju toj osobi glavni izvor sredstava za ivot.

Ukoliko Odjel ovla ten za provo enje principa prava prvenstva utvrdi da za provo enje ovog principa, u konkretnom slu aju, ne postoje uvjeti, izdaje o tome potvrdu zainteresiranoj osobi.

OBITELJSKA POLJOGOSPODARSKA GOSPODARSTVA

na listi prvenstva lanak 87

Na listu prava prvenstva iz lanka 86 mogu biti uvr teni samo djelatnici u poljogospodarstvu u Br ko distriktu u kojoj se vr i rangiranje.

Obiteljsko poljogospodarsko gospodarstvo mo e biti uvr teno na listu prava prvenstva:

- ako je vlasnik, zakupac, odnosno na drugi na in korisnik poljogospodarskog zemlji ta, to zemlji te obra uje sam ili uz pomo drugih i za to obra ivanje je odgovaraju e osposobljen i iz poljogospodarske djelatnosti dobiva zna ajan dio dohotka;

- ako je lan obitelji osobe iz prve alineje ovoga stavka, ako obavlja poljogospodarsku djelatnost na imanju kao jedinu, odnosno glavnu djelatnost i za to je odgovaraju e osposobljen. Poljogospodarska djelatnost se ubraja u glavnu djelatnost ako proizvod, odnosno sredstva, dobivena iz te djelatnosti, zna e toj osobi glavni izvor sredstava za ivot;

- ako je iz poljogospodarske djelatnosti na imanju dobivao zna ajan dio dohotka, pa zbog starosti ili nesposobnosti za rad ne obavlja poljogospodarsku djelatnost na imanju, ako se brine o uporabi poljogospodarskog zemlji ta sukladno ovom zakonu;

- ako da izjavu na zapisnik Odjelu poljogospodarstva da e sam ili uz pomo drugih obra ivati poljogospodarska zemlji ta, koje e osigurati, to dokumentira predugovorima o zakupu, da e iz poljogospodarske djelatnosti na tim zemlji tima dobivati zna ajan dio dohotka i da

ispunjava uvjete u pogledu osposobljenosti iz alineje 2 ovoga stavka.

Kao zna ajan dohodak iz poljogospodarske djelatnosti iz stavka 1 ovoga lanka, a to su sve poljogospodarske djelatnosti prema propisima o standardnoj klasifikaciji djelatnosti, prema ovom zakonu smatra se vrijednost poljogospodarskih proizvoda proizvedenih na imanju u ekonomskoj godini koji dosti u iznos od najmanje 2/3 prosje nih godi njih primanja od plana Br ko distrikta u istom razdoblju.

23

Poljogospodarstvenik mora posjedovati stru nu naobrazbu u poljogospodarstvu prema programu poljogospodarskih stru nih ili srednjih kola ili obavljenu provjeru znanja iz poljogospodarstva u srednjoj poljogospodarskoj koli.

U smislu ovoga zakona, poljogospodarska organizacija je ekonomsko dru tvo, poljodjelska zadruga ili druga pravna osoba, koja je registrirana za poljogospodarsku djelatnost i na zemlji tu ispunjava i druge propisane uvjete za obavljanje te djelatnosti.

Ako do e u sumnju to da li je fizi ka osoba poljogospodarstvenik, odnosno pravna osoba poljogospodarska organizacija, o tome odlu uje Odjel poljogospodarstva gdje se nalazi dio poljogospodarskog zemlji ta koje djelatnik u poljogospodarstvu obra uje, odnosno poljogospodarska organizacija rabi za obavljanje djelatnosti. U primjeru iz 3 alineje stavka 1 ovoga lanka o ispunjavanju uvjeta odlu uje za poljogospodarstvenika Odjel poljogospodarstva.

U Br ko distriktu propise kojima se ure uju detaljniji uvjeti koje moraju ispunjavati poljogospodarske organizacije i o sadr aju i na inu na koji se obavlja provjera znanja poljogospodarstvenika donosi gradona elnik na prijedlog Odjela. Postupak Odjela poljogospodarstva

lanak 88

Odjel poljogospodarstva e se pobrinuti da se ponuda iz lanka 84 ovoga zakona bez odlaganja izlo i istodobno na oglasnoj plo i: Vlade, Odjela poljogospodarstva i Savjetodavne slu be.

Rok za prijam ponuda zainteresiranih kupaca i za izbor najpovoljnijih ponu a a je 30 dana od dana kada je ponuda izlo ena na oglasnoj plo i Odjela poljogospodarstva.

Ako u roku navedenom u prethodnom stavku 2 ovoga lanka nitko ne prihvati ponudu, prodava mora ponoviti ponudu, ako i dalje eli prodati poljogospodarsko zemlji te.

Prihva anje ponude od strane potencijalnog kupca lanak 89

Tko eli kupiti zemlji te koje je dano na prodaju, na osnovama lanka 87, mora dati pisanu izjavu o prihva anju ponude i o sudjelovanju na dra benoj prodaji predmetnog zemlji ta, koju alje preporu enom po iljkom prodava u i Odjelu.

Ako potencijalni kupac smatra da cijena u ponudi bitno prelazi vrijednost ponu enog zemlji ta, mo e u roku od 30 dana od izlaganja ponude na oglasnoj plo i Vlade, Odjela i Savjetodavne slu be da pokrene postupak za utvr ivanje dra bene vrijednosti ponu enog zemlji ta po metodologiji propisanoj u Odjelu. Ako se na tim osnovama utvrdi ni a po etna vrijednost zemlji ta od vrijednosti koju je ponudio prodava

Odjel upoznaje, u pisanom obliku, prodava a zemlji ta o novoutvr enoj ni oj vrijednosti.

Ako u roku od 15 dana, nakon to je prodava saznao za novoutvr enu vrijednost iz stavka 2, ponudu ne povu e, pre utno je pristao na prodaju zemlji ta na dra bi na bazi te novoutvr ene vrijednosti kao po etne. O ni oj novoutvr enoj cijeni alje se obavijest potencijalnim kupcima.

Izjava o povla enju ponude iz stavka 3 ovoga lanka je va e a ako je prodava po alje Odjelu poljogospodarstva preporu enom po iljkom.

Metodologiju za utvr ivanje dra bene vrijednosti poljogospodarskog zemlji ta i uma iz stavka 2 ovoga lanka izdaje gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo.

Prije izdavanja i razgla avanja odluke o izlaganju na javnoj dra bi dobivenog poljogospodarskog zemlji ta, ume ili imanja, Odjel poljogospodarstva mora da osigura suglasnost izvr nog suda za vo enje postupka dra be. Za izdavanje ove suglasnosti izvr ni sud mora dobiti potvrdu od Odjela poljogospodarstva da li je mogu prijenos vlasni tva na onog tko ponudi najvi u cijenu. Ako postoje zakonske smetnje za predmetni prijenos vlasni tva i ako postoji neka od smetnji za rangiranje potencijalnih kupaca na osnovama lanka 86, sud odbija zahtjev izvr ne jedinice za vo enje postupka javne dra be, odlukom u upravnom postupku.

Ukoliko su ispunjeni uvjeti iz stavka 6 ovoga lanka, izvr ni sud odobrava vo enje postupka javne dra be.

24

Vr itelj dra be mora prilo iti uz zahtjev, usmjeren prema Odjelu poljogospodarstva, podatke o dr avljanstvu osobe koja je na dra bi dobila zemlji te, umu ili imanje i njegovu izjavu o budu oj uporabi nekretnina.

Ako Odjel poljogospodarstva utvrdi da je namjena zemlji ta iz stavka 8 ovoga lanka u suprotnosti s ovim zakonom, vr itelj dra be mora ukinuti svoju odluku o izboru najpovoljnijeg ponu a a i po pravomo nosti ove odluke raspisati novu

dra bu, po slu benoj du nosti.

VI. ZAKUP POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA

Predmet zakupa lanak 90

Predmet zakupa je poljogospodarsko zemlji te sa objektima koji mu pripadaju, opremom i vi egodi njim zasadima.

Ugovor o zakupu poljogospodarskog zemlji ta (u daljnjem tekstu: ugovor o zakupu) mora sadr avati posebno: podatke iz zemlji nog registra i zemlji nog katastra o zemlji tima danim u zakup, opis i neamortiziranu vrijednost objekata, opreme i zasada iz prethodnog stavka ovoga lanka, amortizacijsko razdoblje za vi egodi nje zasade, visinu zakupnine, vrijeme i namjenu

zakupa i klauzulu o tome da li se pravo zakupa naslje uje ili ne.

Ako se radi o nasljednom zakupu onda se za naslje ivanje zakupnog prava primjenjuju zakonske odredbe koje reguliraju pitanja o naslje ivanju poljogospodarskih imanja, ukoliko imanja, odnosno zemlji ta u vlasni tvu zakupca, sama ili zajedno sa zemlji tima, odnosno s imanjem koje ima u zakupu, ili zakupljena zemlji ta ili imanja, ispunjavaju uvjete za tretman kao za ti eno imanje. Ako ovaj uvjet nije ispunjen, zakupno pravo se naslje uje po op im propisima.

U slu aju da vlasnik zemlji ta nije istodobno i vlasnik vi egodi njih zasada i opreme, predmet zakupa mo e biti samo zemlji te zajedno s vi egodi njim zasadima i opremom koja mu pripada, ukoliko ih nije mogu e ukloniti, bez tete. Vi egodi nji zasad dijeli sudbinu zemlji ta.

Ugovor o zakupu mora biti zaklju en u pisanom obliku. Ugovor o zakupu koji nije zaklju en u pisanom obliku nema pravni u inak.

Primjena lanaka od 83 do 88 i primjena Zakona o obligacijskim odnosima lanak 91

Odredbe lanka od 83 do 88 ovoga zakona se logi no primjenjuju i na zakup:

1. Pravni posao davanja poljogospodarskog zemlji ta pod zakup podlije e odobrenju na osnovama lanka od 83 do 84 od Odjela poljogospodarstva;

2. Ponuda za davanje poljogospodarskog zemlji ta pod zakup uru uje se sukladno lanku 85 Zakona;

3. I pri uzimanju poljogospodarskog zemlji ta pod zakup utvr uje se redoslijed prava prvenstva, na osnovama lanka 86 ovoga zakona;

4. I kod uzimanja poljogospodarskog zemlji ta i zakup na listu prvenstva mogu biti uvr teni samo djelatnici u poljogospodarstvu ( lanak 87 Zakona);

5. Ogla avanje davanja poljogospodarskog zemlji ta pod zakup, od strane Odjela poljogospodarstva vr i se na osnovi lanka 88;

6. Izbor najpovoljnijeg ponu a a (javna dra ba) za uzimanje poljogospodarskog zemlji ta pod zakup vr i se na osnovama lanka 89 ovoga zakona kao i predradnje i radnje koje slijede posle akcije.

Za zakupne odnose se po ovom zakonu primjenjuju i odredbe Zakona o obligacijskim odnosima, ukoliko ovim zakonom nije druga ije ure eno.

25

U slu aju da su predmet zakupa nekretnine koje su u vlasni tvu Br ko distrikta nije potrebna dozvola i mi ljenje.

Registriranje zakupnog odnosa u zemlji nom registru - katastru lanak 92

Zakupni odnos se registrira u zemlji nu knjigu i u zemlji ni katastar, sukladno propisima.

Zakupodavac, ili ako je ugovorom utvr eno da je to zakupac

mora predlo iti upis zakupnog

odnosa u zemlji nu knjigu i zemlji ni katastar u roku od 30 dana od prijama odobrenja pravnog posla, odnosno potvrde iz lanka 83 ovoga zakona. Brisanje zakupnog odnosa mora se izvr iti u roku od 30 dana od njegovog prestanka.

Vrijeme zakupa lanak 93

Vrijeme zakupa mora odgovarati uporabnoj namjeni zakupljenog zemlji ta i ne smije biti kra e od:

- 25 godina, ako zemlji te slu i za podizanje zasada vinograda, vo njaka ili polja hmelja; - 15 godina, ako zemlji te slu i za podizanje zasada brzorastu ih li ara; - 10 godina, ako poljogospodarsko zemlji te slu i za druge poljogospodarske svrhe.

Ako ve postoje trajni zasadi na zakupljenom poljogospodarskom zemlji tu zakupni odnos se mo e sklopiti i za vrijeme dok zasadi ne budu amortizirani.

Ako zakupodavac, po objavljivanju ponude o zakupu na na in iz lanka 87 ovoga zakona ne mo e sklopiti zakupne ugovore u rokovima propisanim stavkom 1 ovoga lanka ili ako je tako ure eno zakonom, mo e dati poljogospodarsko zemlji te u zakup i za kra e vrijeme.

Zakupni odnosi iz posebnih razloga lanak 94

Za zakupne odnose, koji se sklapaju iz posebnih razloga, kao na primjer: zbog odlaska u vojsku ili na privremeni rad u inozemstvo, zbog bolesti ili sli nog, za vrijeme dok ti razlozi traju, ali ne vi e od dvije godine, odredbe ovog poglavlja (o zakupu) ovoga zakona ne va e, osim odredbi o sklapanju pisanog ugovora o zakupu i upisu u zemlji nu knjigu i zemlji ni katastar.

Produ enje ugovora o zakupu lanak 95

Ugovor o zakupu se produ ava za prvobitno ugovoreno vrijeme ako u najmanje estomjese nom razdoblju prije isteka ugovora nijedna ugovorna strana ne otka e ugovor, osim ako se strane ne dogovore druga ije i to navedu u ugovoru.

Zakupoprimac ima pravo prioritetnog produ enja ugovora o zakupu ako za vrijeme trajanja zakupa nije kr io odredbe ugovora o zakupu.

Sporazumni prestanak ugovornog odnosa lanak 96

Ugovor o zakupu mo e u svakom trenutku sporazumno da prestane va iti.

Ugovor o zakupu prestaje va iti i ako zakupljeno zemlji te, sukladno zakonu, prestane biti poljogospodarsko zemlji te.

Raskid ugovora od strane zakupodavca lanak 97

Zakupodavac mo e istupiti iz ugovornog odnosa ako zakupac:

- obra uje zakupljeno zemlji te u suprotnosti sa sklopljenim ugovorom;

- ne rabi zemlji te kao dobar gospodar; - daje zakupljeno zemlji te u podzakup, u suprotnosti s ugovorom o zakupu.

Inicijativa za raskid ugovora od strane o te ene strane

26

lanak 98

Ako bi, zbog doga aja koje u trenutku sklapanja ugovora o zakupu nije bilo mogu e o ekivati, ispunjene obveze postalo za jednu od strana o ito prete ko, ili bi joj prouzrokovalo prevelik gubitak, o te ena strana mo e zahtjevati da se ugovor promjeni ili ukine.

Prilikom procjene da li zahtjev za promjenu ili ukidanje ugovora o zakupu ima osnove treba imati u vidu koristi obaju strana, kao na primjer: onemogu avanje radova prostornog ure enja, bolest, onemo alost ili druga ija nemogu nost za rad zakupca.

Progla enje ugovora ni tavnim lanak 99

Ugovor o zakupu, kojim se odre uje zakupnina u obliku rada na imanju zakupodavca ili u obliku udjela od predvi enog proizvoda, odnosno predvi enog dohotka, je ni tavan.

Ako zakupac zasadi trajne zasade lanak 100

Ako zakupac zasadi trajne zasade bez suglasnosti zakupodavca nema pravo na povrat neamortizirane vrijednosti zasada nakon prestanka va enja ugovora o zakupu.

Ako ugovor o zakupu ne odre uje druga ije

lanak 101

Ako ugovor o zakupu ne odre uje druga ije zakupac mo e postaviti na zakupljenom zemlji tu pomo ne objekte koji mu slu e za ciljnu uporabu zemlji ta.

Prava zakupodavca na zasa ene trajne zasade

lanak 102

Po prestanku zakupa zakupodavac ima pravo na zasa ene vi egodi nje zasade i izgra ene objekte i ure aje a zakupcu mora pla ati njihovu jo neamortiziranu vrijednost, ako su zasadi, odnosno objekti i ure aji, bili izgra eni uz njegovu suglasnost, ako ugovorom o zakupu nije odre eno druga ije. Zakupac nema pravo da zahtjeva isplatu neamortizirane vrijednosti vi egodi njih zasada ako ugovorni odnos prestaje na njegov zahtjev ili zbog njegove krivnje.

Druga prava zakupodavca i zakupca lanak 103

Vi egodi nji zasadi, objekti i ure aji pripadaju zakupodavcu bez nadoknade ako su bili podignuti bez njegove suglasnosti. Zakupac ima pravo demontirati ure aje, ako je to mogu e ostvariti bez tete.

VII. URE ENJE POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA

1. ZAJEDNI KE ODREDBE

Definicija lanak 104

Ure enjem poljogospodarskog zemlji ta, u smislu ovoga zakona,

smatra se: arondacija poljogospodarskih zemlji ta, komasacija, izgradnja sustava za navodnjavanje i odvodnjavanje na poljogospodarskom zemlji tu, i za tita od erozija.

Inicijatori ure enja poljogospodarskog zemlji ta

lanak 105

Poticaj za ure enje poljogospodarskih zemlji ta daju vlasnici poljogospodarskih zemlji ta, odnosno njihove zajednice ili druge pravne osobe, po ovlasti vlasnika poljogospodarskih zemlji ta.

Ure enje poljogospodarskih zemlji ta se, po pravilu, obavlja na osnovama sporazuma me u vlasnicima poljogospodarskih zemlji ta.

27

Ure enje poljogospodarskih zemlji ta se mo e obaviti i protiv volje njihovih vlasnika, ali samo uz uvjete i po postupku koje ure uje ovaj zakon.

Savjetodavna poljogospodarska slu ba poma e vlasnicima poljogospodarskih zemlji ta prilikom uobli avanja inicijative za ure enje poljogospodarskih zemlji ta, prilikom provo enja te inicijative i u postupku ure enja.

Prava i obveze zemljoposjednika

lanak 106

Vlasnici, zakupci, odnosno drugi korisnici poljogospodarskih zemlji ta na podru ju na kojem se ostvaruje ure enje moraju dozvoliti pristup na svoja zemlji ta radnicima geodetskih, vodnozemlji nih i drugih organizacija, koje obavljaju radove u vezi s pripremom i izvo enjem agrarnih operacija i djelovanjem, kao i odr avanje melioracijskih objekata i ure aja. Ista obveza se odnosi i na omogu avanje rada i osobama koje imaju pravo da mjere, snimaju, projektiraju ili obilje avaju zemlji ta i vode, kada je to potrebno za poslove ure enja.

Vlasnici, zakupci i drugi korisnici zemlji ta imaju pravo na nadoknadu za tetu prouzrokovanu radnjama iz prethodnog stavka ovoga lanka.

Odluku o dozvoli pristupa na zemlji te po prvom stavu ovoga lanka i o nadoknadi iz stavka 2 ovoga lanka, na zahtjev o te enog, izdaje Odjel poljogospodarstva. alba protiv ove odluke ne e zadr ati njeno izvr enje.

Otklanjanje smetnji za ure enje zemlji ta

lanak 107

Gradona elnik na prijedlog Odjela mo e odrediti da se u odre enom roku uklone pojedini objekti, koji ometaju izvo enje operacije ure enja.

Odluka o uklanjanju mo e se izdati tek kada je odluka o ure enju usvojena kao kona na, odnosno kada po inje va iti propis o provo enju operacije ure enja.

Naknada za uklonjene objekte iz stavka 1 ovoga lanka, koju pla aju oni u iju se korist izvodi operacija ure enja, odmjerit e se prema propisima o eksproprijaciji.

Obe te enje o te enih operacijom ure enja

lanak 108

Ako zbog izgradnje infrastrukturnih objekata (ceste, vodne akumulacije, kanali i sli no) ili izgradnje objekata i druga ije kompleksne gradnje nastane usitnjavanje poljogospodarskih parcela, te i pristup do njih ili te e obra ivanje, investitor takvih objekata mora platiti posebne tro kove ure enja.

Potrebne operacije ure enja iz stavka 1 ovoga lanka i obvezne isplate za njih odre uju se u dozvoli za gradnju takvog objekta.

Upis u zemlji ni registar - katastar lanak 109

Za operacije ure enja poljogospodarskog zemlji ta obvezan je upis u zemlji ni registar - katastar.

2. ARONDACIJA

Cilj arondacija lanak 110

Arondacija (zaokru ivanje) poljogospodarskih zemlji ta mo e se izvesti u korist vlasnika poljogospodarskog zemlji ta, ako e se zemlji te, koje e se na ovim osnovama pripojiti, uporabiti za poljogospodarsku proizvodnju.

Arondacija se mo e izvesti i u korist Br ko distrikta, na osnovu ugovora, ako se radi o zajedni koj obnovi ili podizanju vi egodi njih zasada, ili ako se radi o zajedni koj obradi.

Podno enje prijedloga za arondaciju

28

lanak 111

Nositelji arondacijskog prava iz prethodnog lanka 110 mogu ulo iti prijedlog za arondaciju:

- ako imaju na zaokru enom podru ju usitnjena zemlji ta ili ako se tu e zemlji te nalazi na zdru enom zemlji nom kompleksu;

- ako nude vlasniku za zemlji te, koje bi pripojili, drugo odgovaraju e zemlji te iste katastarske kulture i katastarske klase, uzimanjem u obzir prethodno uskla enog stvarnog stanja u zemlji nom katastru; ako takvog zemlji ta nemaju, onda drugo zemlji te odgovaraju e veli ine, pri emu se vrijednost utvr uje prema propisanoj metodologiji iz lanka 89 ovoga zakona, uzimanjem u obzir prethodno uskla enog stvarnog stanja u

zemlji nom katastru;

- ako doka u da raspola u mogu nostima za ostvarenje namjena za koje predla u arondaciju.

Bez obzira na odredbe druge alineje prethodnog stavka 1 ovoga lanka mo e se isplatiti nov ana nadoknada, ako se dotada nji vlasnik sla e s takvom naknadom.

Obveze predlaga a arondacije lanak 112

Predlaga arondacije mora navesti namjenu arondacije, prikazati da su ispunjeni uvjeti iz lanaka 105 i 106 ovoga zakona, izjaviti da dragovoljna me usobna razmjena poljogospodarskih zemlji ta nije bila postignuta, da prijedlogu prilo i popis usitnjenih zemlji ta ili zemlji ta u zdru enom zemlji nom kompleksu, koje bi se arondirale, popis zemlji ta koja bi se pripojila i popis zemlji ta koje predlaga arondacije daje u nadoknadu za pripojena zemlji ta.

Predlaga prijedlogu prila e i mi ljenje Savjetodavne poljogospodarske slu be o opravdanosti namjeravane arondacije.

Nadoknada za zgrade lanak 113

Nadoknada za zgrade, druge objekte ili zasade odre uje se sporazumno. Ako ne do e do sporazuma, onda se po pravomo nosti odluke o arondaciji o toj nadoknadi odlu uje prema propisima o eksproprijaciji.

Odluka o arondaciji lanak 114

O prijedlogu za arondaciju odlu uje u upravnom postupku Odjel poljogospodarstva. Odlukom o arondaciji Odjel poljogospodarstva odlu uje i o pripajanju zemlji ta zemlji tu koje se arondira, o zemlji tu koje se daje za pripojeno zemlji te i o nadoknadi, za koju su se strane sporazumjele.

Tro kove arondacijskog postupka snosi nositelj arondacijskog prava.

Uru enje arondiranog zemlji ta lanak 115

Zemlji te, koje se arondacijom pripoji, uru uje se nositelju arondacijskog prava po pravomo nosti odluke o arondaciji.

Prethodni vlasnik ima pravo zadr ati u posjedu zemlji te iz stavka 1 ovoga lanka do etve ili berbe usjeva, ali najkasnije do konca teku e kalendarske godine.

Tretman upisanih hipoteka lanak 116

Hipoteke i druga stvarna zadu enja, koja su upisana na pripojeno zemlji te nositelja arondacijskog prava, osim zemlji nih namjena ako je to potrebno, gube pravnu va nost i bri u se iz zemlji ne knjige.

Izbrisana zadu enja se, po slu benoj du nosti, knji e na zemlji te koje je bilo dano kao nadoknada za pripojeno zemlji te.

29

Potrebu zemlji ne namjene iz stavka 1 ovoga lanka odre uje Odjel poljogospodarstva. Protiv toga dijela presude nema dalje upravne albe, a o te eni mo e zahtjevati, u roku od 30 dana od uru enja odluke o arondaciji, da ovla teni redoviti sud odlu i o potrebi zemlji ne namjene.

Mogu e ukidanje odluke o arondaciji lanak 117

Po pravomo nosti odluke o arondaciji prethodni vlasnik pripojenog zemlji ta mo e zahtjevati kod Odjela za poljogospodarstvo da ukine odluku o arondaciji:

- ako nositelj arondacijskog prava najkasnije u jednoj godini po pravomo nosti odluke o arondaciji ne po ne ure ivati arondirana zemlji ta;

- ako zapo eto ure ivanje ne zavr i najkasnije tijekom pet godina od po etka ure ivanja;

- ako arondirana zemlji ta u jednoj godini po pravomo nosti odluke o arondaciji ne po ne rabiti za poljogospodarsku proizvodnju, osim u slu aju ako je na osnovi upravnog akta ili propisa bila promjenjena namjena zemlji ta.

Zahtjev iz prethodnog stavka ovoga lanka prethodni vlasnik mo e ulo iti u roku od tri mjeseca od dana kada je to saznao, ali najkasnije u roku od jedne godine nakon isteka rokova iz prethodnog stavka ovoga lanka.

3. KOMASACIJA

Ciljevi vr enja komasacije lanak 118

Ure enje poljogospodarskog zemlji ta komasacijom mo e se vr iti ako se zbog velike usitnjenosti i nepravilnosti oblika katastarskih parcela zemlji te ne mo e racionalno rabiti ili se ne mogu izvoditi melioracijski, protuerozijski i drugi radovi na ure enju zemlji ta, kao i u slu aju kada se izgradnjom ve ih objekata (nasipi, kanali, ceste, eljezni ke pruge i dr.), ure enjem vodotoka i irenjem gra evinske zone vr i dalje usitnjavanje postoje ih katastarskih parcela i poreme aj

cestovne i kanalske mre e.

Zemlji ta na odre enom podru ju mogu se sastaviti i ponovno razdijeliti me u prethodne vlasnike tako da svatko dobije to zaokru enija zemlji ta (u daljnjem tekstu: komasacija).

Predmet komasacije su poljogospodarska zemlji ta, a mogu biti i ume, gra evinska zemlji ta na kojima jo nije po ela izgradnja i druga zemlji ta, kao i ure aji na tim zemlji tima (u daljnjem tekstu: komasacijski fond).

Dono enje programa komasacije lanak 119

Uvo enje komasacijskog postupka mogu predlo iti: vlasnici zemlji ta, a u njihovo ime

Povjerenstvo za komasaciju, njihova zajednica na osnovama ugovora ili pravna osoba.

Ovla tene osobe iz stavka 1 ovoga lanka ula u prijedlog Odjelu za poljogospodarstvo.

Prijedlog za uvo enje komasacijskog postupka mo e se ulo iti ako se sa komasacijom sla u vlasnici poljogospodarskih zemlji ta koji imaju u vlasni tvu vi e od 80% povr ine zemlji ta na predvi enom komasacijskom podru ju.

Prijedlogu za uvo enje komasacije potrebno

je prilo iti:

- predvi ene granice komasacijskog podru ja;

- izvadak iz planskog akta Br ko distrikta, koji se odnosi na komasacijsko podru je;

- prikaz postoje eg vlasni kog stanja;

- prijedlog idejne osnove ure enja komasacijskog podru ja, uskla en sa va e im prostornim planom i drugim usporednim agrarnim operacijama;

- predvi ene granice ure enja zemlji nog katastra unutar podru ja komasacije;

- ocjenu o ekivanih u inaka od komasacije;

30

- popis vlasnika zemlji ta, s podatcima o povr inama koje imaju u posjedu na predvi enom

komasacijskom podru ju, s potpisanim izjavama vlasnika koji su suglasni za uvo enje komasacijskog postupka;

- imena lanova odbora za komasaciju iz lanka 126 ovoga zakona;

- ime i naziv investitora komasacije, koji mora biti pravna osoba, i njegovu suglasnost da preuzima prava, obveze i odgovornosti koje proizilaze iz investiranja na osnovama predmetne komasacije;

- financijsku konstrukciju pokrivanja tro kova.

Odluka o uvo enju komasacije

lanak 120 Komasacija se provodi na osnovi programa Odjela za poljogospodarstvo.

U odluci o uvo enju komasacije mo e se odlu iti:

- da se u komasacijski fond uklju e i ume, vodna i druga zemlji ta, koja le e unutar komasacijskog podru ja, odnosno koja se pru aju du njega;

- da se u komasacijski fond ne uklju e pojedina ni vinogradi, vo njaci, polja hmelja i druga zemlji ta ili skupine takvih zemlji ta, ako bi uklju ivanje istih ometalo svrsishodno izvo enje komasacije.

Odjel poljogospodarstva mo e promjenom ili dopunom pravomo ne odluke o uvo enju komasacije, naknadno promjeniti granice komasacijskog podru ja, ako se radi o pove anju, odnosno smanjenju do 10% povr ine komasacijskog podru ja, ako je to potrebno radi racionalnijeg izvo enja komasacije.

Odjel poljogospodarstva je odgovoran da uvo enje komasacije bude ubilje eno

u zemlji nu knjigu i zemlji ni katastar.

Ograni enja za provo enje komasacije

lanak 121 Komasacija poljogospodarskog zemlji ta ne mo e se provoditi na podru ju za koje nije donijet prostorni plan ili urbanisti ke ure ajne osnove i osnove za tite, uporabe

i ure enja poljogospodarskog zemlji ta.

U komasacijskom postupku nije dozvoljeno vra anje u prethodno stanje i obnavljanje postupka.

Ako u izvo enju komasacije nastupe okolnosti koje onemogu avaju daljnju komasaciju Odjel za poljogospodarstvo mo e zaustaviti komasaciju, ako je stanje posjeda, koje je bilo u naturi pri uvo enju komasacije, jo uvijek nepromijenjeno.

Strane u komasacijskom postupku lanak 122

Strane u komasacijskom postupku su vlasnici zemlji ta na komasacijskom podru ju (u daljnjem tekstu: komasacijski sudionici) i drugi, koji imaju na zemlji tima u komasacijskom fondu stvarna prava ili neki drugi pravni interes koji se oslanja na zakon.

Povjerenstvo za provo enje komasacije

lanak 123

Po stupnju na snagu odluke o provo enju komasacije Odjel

za poljogospodarstvo imenuje povjerenstvo za provo enje komasacije (u daljnjem tekstu: povjerenstvo).

Povjerenstvo se sastoji od najmanje pet lanova i isto toliko zamjenika. U povjerenstvo se imenuju, prije svega, stru njaci pravne, poljogospodarske i geodetske struke i obvezno jedan vlasnik zemlji ta, sudionik u komasaciji. Predsjednik povjerenstva je, po pravilu, diplomirani pravnik, s pravosudnim, odnosno pravnim dr avnim ispitom.

lanovi komasacijskog povjerenstva imaju polo aj slu benih osoba i mogu biti ovla teni za vo enje komasacijskog postupka i vo enje drugih radnji u postupku.

31

Stru ne i administrativne poslove povjerenstva obavlja tajnik povjerenstva, iz redova zaposlenih u Vladi na prijedlog Odjela, koga imenuje gradona elnik.

Sudjelovanje sudova i drugih organa lanak 124

Po stupnju na snagu odluke o provo enju komasacije sudovi i drugi organi du ni su dostavljati povjerenstvu pravomo ne odluke koje se odnose na promjene prava vlasni tva i drugih stvarnih prava na nekretninama u komasacijskoj masi.

Blokada izgradnje na komasacijskom podru ju lanak 125

Od dana objavljivanja odluke o provo enju komasacije, do zavr etka postupka komasacije, zabranjen je promet zemlji tima i parceliranje zemlji ta. Na komasacijskom podru ju ne mo e se vr iti izgradnja gra evinskih objekata, izuzev u gra evinskom podru ju naseljenih mjesta. Nije dozvoljeno podizanje vi egodi njih zasada, vo nih i umskih, ako odlukom za ure enje komasacijskog podru ja nije odre eno druga ije.

Iznimno je dozvoljen promet zemlji tima, do kraja objave elaborata o postoje em stanju zemlji ta u komasacijskom fondu, ako se radi o smanjenju broja vlasnika ili suvlasni kih udjela, ako se radi o formalnom zavr etku pravnog posla za prijenos vlasni tva na zemlji tu koji je stvarno ura en. Bez obzira na fazu komasacije dozvoljen je prijenos vlasni tva ako se radi o prijenosu vlasni tva na Br ko distrikt ili odnosno prijenos vlasni tva radi primjene prostornog izvr nog akta. Potvrdu da su ispunjeni uvjeti iz ovoga stavka ovoga lanka izdaje Odjel za poljogospodarstvo. Ako uvjeti prema ovom stavku nisu ispunjeni, Odjel za poljogospodarstvo e odbiti izdati potvrde u odluci u upravnom postupku.

O promjenama vlasni tva u tijeku komasacijskog postupka sud mora odlukom o uknji enju u zemlji nu knjigu istovremeno obavijestiti Odjel za poljogospodarstvo koje vodi komasacijski postupak.

Ugovor sklopljen suprotno odredbama stavka 1 i stavka 2 ovoga lanka je ni tavan.

Vlasnik nema pravo naknade za ulaganja u zgradu, drugi objekat ili vi egodi nji zasad na zemlji tu u komasacionoj masi ako je ta ulaganja izvr io suprotno odredbama stavka 1 ovoga lanka.

Posljedice uvo enja komasacijskog postupka, po stavku 1 ovoga lanka prestaju s pravomo no u odluke o ponovnoj podjeli zemlji ta. Isto tako te posljedice prestaju u slu aju ako se komasacija ne po ne izvoditi u tijeku dvije godine po pravomo nosti odluke o uvo enju komasacije.

Komasacijski odbor lanak 126

Sudionici komasacije e, prije podno enja zahtjeva za uvo enje komasacije, izglasovati me u sobom komasacijsko povjerenstvo, koje ima sljede e zadatke:

- da zastupa interese sudionika komasacije; - da priprema prijedloge, koje proslje uje Odjelu za poljogospodarstvo;

- da sudjeluje u pripremi prijedloga elaborata o procjeni i o podjeli zemlji ta iz komasacijskog fonda.

Komasacijsko povjerenstvo ne smije odlu ivati o pravima sudionika komasacije.

Ulaganja u komasacijski fond lanak 127

Kod ulaganja zemlji ta u komasacijski fond mora se uzeti u obzir;

- stanje u zemlji noj knjizi, s obzirom na vlasni tvo i na druga stvarna prava; - podatci zemlji nog katastra, s obzirom na polo aj, povr inu, katastarsku kulturu i katastarsku

klasu; - stvarno stanje, s obzirom na druge podatke.

32

Ako se stvarno stanje s obzirom na vlasni ka prava i druga stvarna prava na zemlji tima koja se ula u u komasacijski fond, ne podudara sa stanjem u zemlji noj knjizi, uzima se stvarno stanje, ako ono nije sporno. Time ne smiju biti o te ena prava koja netko ima na takvom poljogospodarskom zemlji tu.

Vlasnik zemlji ta mo e zahtjevati da mu se, do objave elaborata o postoje em stanju zemlji ta na komasacijskom podru ju, odredi stvarna povr ina njegovog zemlji ta koje se unosi u komasacijski fond. Tro kove ovog postupka snosi vlasnik zemlji ta.

Osiguranje zemlji ta za zajedni ke potrebe lanak 128

U postupku komasacije osigurava se zemlji te za zajedni ke potrebe naselja (zemlji ta za izgradnju cestovne i kanalske mre e, za komunalne i druge potrebe naselja).

Zemlji te iz stavka 1 ovoga lanka osiguravaju sudionici komasacije srazmjerno unijetoj povr ini, odnosno vrijednosti, bez materijalne naknade.

Sudionici komasacije su du ni bez naknade ukloniti drvnu masu s me a i parcela pod degradiranim vi egodi njim zasadima.

Elaborati za komasaciju lanak 129

U postupku komasacije izra uje se i objavljuju sljede i elaborati:

- elaborat o postoje em stanju zemlji ta na komasacijskom podru ju; - elaborat o procjeni zemlji ta na komasacijskom podru ju; - idejni projekt ure enja komasacijskog podru ja;

- elaborat o novoj podjeli zemlji ta na komasacijskom podru ju.

Elaborate iz stavka 1 ovoga lanka izra uje i operativne geodetske radove izvodi geodetska organizacija, koja je ovla tena za izvo enje geodetskih upravnih radnji s radnicima koji su ovla teni za izvo enje upravnog postupka. Geodetsku organizaciju bira investitor.

S obzirom na na in i postupak objave elaborata po ovom lanku logi no se uporabljavaju odgovaraju e odluke zakona o zemlji nom katastru. Zavr etak, vrijeme i rok objave elaborata iz stavka 1 ovoga lanka odre uje Odjel za poljogospodarstvo. Rok objave ne smije biti kra i od 15 dana.

Odluka o objavi elaborata objavljuje se na uobi ajen na in.

Sudionici komasacije mogu na elaborate iz stavka 1 ovoga lanka dati primjedbe i prijedloge, po objavi elaborata, a najkasnije u roku koji je utvr en na samoj objavi elaborata. Primjedbe i prijedlozi na objavljene elaborate razmatraju se u postupku prije izdavanja odluke o novoj podjeli zemlji ta.

Na zahtjev i o tro ku sudionika komasacije, njemu se na licu mjesta pokazuje namjena poljogospodarskog zemlji ta i omogu uje uvid u pisane dokumente.

Principi za vr enje komasacije lanak 130

Svaki sudionik komasacije dobiva iz komasacijske mase to bolje grupirano odgovaraju e zemlji te, pribli no ukupne vrijednosti, a po mogu nosti i istog boniteta, povr ine i pribli no jednake udaljenosti od naselja, kao to je bilo i zemlji te koje je unio u komasacijsku masu.

Pri raspodjeli zemlji ta iz komasacijske mase svaki sudionik komasacije mora dobiti to bolje zaokru eno zemlji te, pravilnijeg oblika i na manjem broju mjesta nego to je unio u komasacijsku masu, ukoliko je unio zemlji te na dva ili vi e mjesta.

Do komasiranih zemlji nih parcela potrebno je osigurati odgovaraju i pristup.

Komasacijom se ne smiju pogor ati pristupi do zemlji ta izvan komasacijskog podru ja.

Principi podjele komasacijske mase

33

lanak 131

Ukupna vrijednost zemlji ta koja se daju iz komasacijske mase, uspore ena s ukupnom vrijedno u zemlji ta koja je unesena u komasacijsku masu, ne mo e iskazivati indeks ispod 90, kao ni indeks iznad 110 (uklju uju i i umanjenje za zajedni ke potrebe iz lanka 128 Zakona), osim ako se povjerenstvo i sudionik komasacije druga ije ne sporazumiju.

Ukupna povr ina zemlji ta koja se daje iz komasacijske mase ne mo e iskazivati indeks iznad 120, ni indeks ispod 80, uspore uju i ovu povr inu s povr inom koja je unesena u komasacijsku masu, osim ako se povjerenstvo i sudionik komasacije druga ije ne sporazumiju.

Ako sudionik komasacije dobije iz komasacijske mase ve u vrijednost zemlji ta od vrijednosti zemlji ta koje je unio, umanjenu za masu odbitaka za zajedni ke potrebe, razliku pla a u novcu, odnosno

ako dobije manju vrijednost zemlji ta od vrijednosti zemlji ta koje je unio, po odbitku vrijednosti zemlji ta za zajedni ke potrebe, razlika mu se ispla uje u novcu.

U slu aju iz stavka 3 ovoga lanka rje enjem o raspodjeli komasacijske mase utvr uje se i visina pla anja razlike u novcu i isplate u novcu.

Vodna zemlji ta se dodjeljuju vlasnicima iz komasacijskog fonda vlasnicima odre enim u propisima o o uvanju okoli a, odnosno o vodama.

Procjenjivanje vrijednosti zemlji ta lanak 132

Pri procjenjivanju vrijednosti zemlji ta vr i se njihovo svrstavanje u vrijednosne klase. Za svaku vrijednosnu klasu odre uje se vrijednost jednog etvornog metra, iskazana u vijednosnim jedinicama. Iznos vrijednosne jedinice odre uje se u novcu.

Metode i na ine procjene i poravnanja razlika propisuje gradona elnik preko Odjela ovla tenog za poljogospodarstvo. O izboru metode za procjene, na prijedlog predlaga a komasacije, odlu uje se u odluci o uvo enju komasacije.

Javni objekti na komasacijskom podru ju lanak 133

Ako se na komasacijskom podru ju, radi cjelovitog ure enja zemlji ta izgrade putovi, melioracijski kanali, vjetrobranski pojasevi ili drugi javni objekti, koji su utvr eni elaboratima o komasaciji i Odlukom o uvo enju komasacije, pa se zbog toga smanji zajedni ka povr ina zemlji ta, ili se zajedni ka povr ina zemlji ta pove a iz drugih razloga, koje bi se podijelilo me u sudionicima komasacije, svakom sudioniku komasacije se dodjeljuje, razmjerno ulo enom zemlji tu, razmjeno manja, odnosno ve a povr ina zemlji ta.

Odredbe stavka 1 ovoga lanka logi no se primjenjuju i za slu ajeve intervencija na zemlji tu, kada se smanjuje ili pove a zajedni ka povr ina zemlji ta (odno enje zemlje, nasipanje zemlje radi promjene rije nog toka itd.).

Prijenos hipotekarnog zadu enja lanak 134

Hipoteke i druga stvarna zadu enja koja su upisana na zemlji te, koje pojedinac ulo i u komasacijski fond, u podjeli komasacijskog fonda se po slu benoj du nosti upisuju na novododijeljena zemlji ta.

Odluka o novoj podjeli zemlji ta lanak 135

Najkasnije u roku od est mjeseci po objavi elaborata o novoj podjeli zemlji ta iz komasacijskog fonda Odjel za poljogospodarstvo, umarstvo i vodogospodarstvo donosi odluku o novoj podjeli zemlji ta. Prije izrade ove odluke Odjel za poljogospodarstvo mora dobiti potvrdu organa, ovla tenog za vo enje zemlji nog katastra, da je elaborat o novoj podjeli zemlji ta i komasacijskog fonda izra en sukladno propisima o zemlji nom katastru i obavijestiti sudionike komasacije o njima fizi ki dodijeljenim zemlji tima.

34

Sudionici komasacije moraju preuzeti zemlji ta koja su im dodijeljena i pokazana, iz komasacijske mase, u posjed i za obradu, osim ako je u odluci o novoj podjeli zemlji ta naveden posebni rok za preuzimanje a svoja dosada nja zemlji ta moraju prepustiti sudionicima komasacije, kojima su odlukom o novoj podjeli ova zemlji ta dodijeljena.

Smatra se da je obavje tenjem koje je dobio sudionik komasacije o fizi kom dodjeljivanju zemlji ta ovo zemlji te preuzeo u privremeni posjed, koji u iva privremenu za titu po pravilima za tite posjeda po Zakonu o upravnom postupku.

Prigovor protiv odluke o podjeli zemlji ta iz komasacijskog fonda ne zadr ava izvr enje odluke.

Ako sudionici komasacije ne obra uju zemlji ta koja su im privremeno dodijeljena, nemaju pravo na nadoknadu zbog izostanka dohotka po toj osnovi.

Rje enje o raspodjeli komasacijske mase lanak 136

Povjerenstvo donosi rje enje o raspodjeli komasacijske mase.

Dispozitiv rje enja o raspodjeli komasacijske mase sadr i:

1. ime, prezime i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjedi te, svakog sudionika komasacije;

2. podatke o prestanku prava vlasni tva na zemlji tu, odnosno prava u pogledu raspolaganja i uporabe sudionika komasacije na zemlji tu koje je uneseno u komasacijsku masu; obvezu o roku predaje zemlji ta koje je uneseno u komasacijsku masu; obvezu o roku skidanja plodova i usjeva;

3. iznos umanjenja vrijednosti zemlji ta unesenog u komasacijsku masu, nakon izdavanja zemlji ta za zajedni ke potrebe;

4. podatke o zemlji tu (broj parcele, broj table potes

zvano mjesto, kultura, klasa, povr ina, procjena i vrijednost) koje sudionik komasacije dobije iz komasacijske mase i na koje stje e pravo vlasni tva, odnosno pravo u pogledu raspolaganja, upravljanja i uporabe.

U obrazlo enju po rje enju moraju biti izlo eni elementi specifi ni za svakog sudionika komasacije.

Javni uvid u rje enje lanak 137

Rje enje o raspodjeli komasacijske mase izla e se na javni uvid u roku od 15 dana od dana zavr etka rada povjerenstva.

Dostava rje enja sudionicima komasacije lanak 138

Posle isteka roka iz lanka 131 ovoga zakona povjerenstvo dostavlja svakom sudioniku komasacije i drugoj stranci u postupku komasacije izvadak iz rje enja o raspodjeli komasacijske mase, koji obvezno sadr i dio dispozitiva koji se odnosi na sudionika komasacije o razlozima zbog kojih nije usvojena njegova primjedba, i uputu o pravnom lijeku.

Ako je u albenom postupku ustanovljeno da albi treba iza i u susret, mo e se promijeniti i onaj dio odluke koji je predmet presude a koji se ne odnosi na tu itelja.

albeni postupak lanak 139

Protiv rje enja o raspodjeli komasacijske mase sudionik komasacije mo e izjaviti albu Apelacijskom povjerenstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja izvatka iz rje enja o raspodjeli komasacijske mase.

Apelacijsko povjerenstvo je du no donijeti odluku po prijamu albe iz prethodnog stavka ovoga lanka, najkasnije u roku od 3 mjeseca.

Rje avaju i po albi Apelacijsko povjerenstvo mo e posebno odlukom podijeliti zemlji ta iz odluke lanak 135 ovoga zakona na dva ili vi e dijelova i odvojiti u posebno razmatranje onaj dio

35

komasacijskog podru ja na koje se odnose ulo ene albe, a za ostali dio komasacijskog podru ja po novoj podjeli utvrditi pravomo nost odluke.

Pravomo nost rje enja lanak 140

Rje enje o raspodjeli komasacijske mase izvr ava se kada postane pravomo no.

Sudionici komasacije postaju vlasnici zemlji ta upisom u zemlji nu knjigu pravomo ne odluke o novoj podjeli zemlji ta.

Posebno povjerenstvo za provo enje komasacija

lanak 141

Za provo enje ovoga zakona u dijelu koji se odnosi na Vladu Br ko distrikta, Vlada e oformiti posebno povjerenstvo.

Povjerenstvo iz stavka 1 ovoga lanka brine se o zakonitom i u inkovitom provo enju postupka komasacije i vr i uvid u rad povjerenstva za provo enje komasacije.

Povjerenstvo za svoj rad odgovara gradona elniku.

Obveze Vlade Br ko distrikta i Odjela poljogospodarstva lanak 142

Postupak dono enja programa komasacije, sadr aj programa, sadr aj odluke o komasaciji, sadr aj glavnog projekta komasacije, postupak i rad povjerenstva za provo enje komasacije i njegovih podpovjerenstava i stru nih tijela, kao i dono enje na ela komasacije utvr uje gradona elnik na prijedlog Odjela poljogospodarstva i Odjela ovla tenog za zemlji ni registar - katastar.

Sredstva za komasaciju lanak 143

Sredstva za pokri e tro kova komasacije osiguravaju:

- vlasnici zemlji ta na komasacijskom podru ju; - Skup tina iz prora una; - iz drugih izvora.

U slu aju primjene odredbi lanka 108 ovoga zakona investitor infrastrukturnog objekta, koji gradnjom ovoga objekta uzrokuje usitnjavanje zemlji ta, time i pogor anje uvjeta za poljogospodarsku proizvodnju, snosi sve tro kove komasacije na tim zemlji tima.

Detaljniji propisi o izvo enju komasacija

lanak 144

Detaljnije propise o izvo enju komasacija donosi gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo u suglasnosti s Odjelom za javni registar - katastar.

4. MELIORACIJE I IZVO ENJE RADOVA OD ZAJEDNI KOG INTERESA NA POLJOGOSPODARSKOM

ZEMLJI TU

Za tita zemlji ta i melioracije na njemu lanak 145

Za tita zemlji ta i melioracije na njemu posti u se putem rada koji treba sprije iti degradaciju i one i enje poljogospodarskog zemlji ta, prouzrokovane prirodnim pojavama ili ekonomskim i dru tvenim aktivnostima. Radovi koji se zahtijevaju radi za tite zemlji ta i melioracija, na razini Br ko distrikta pojedinih podru ja, ustanovljavaju se na bazi posebnih studija.

Br ko distrikt podr ava rezultate radova na za titi zemlji ta i na melioracijama, u okvirima granica odobrenog prora una Br ko distrikta i Odjela za poljogospodarstvo.

Za tita zemlji ta agro i hidro melioracije su obvezni elementi planova Br ko distrikta.

Hidromelioracijske zajednice dugoro nim i godi njim planovima odre uju uvjete odr avanja i za tite zemlji ta od poplava.

36

Koordinirano izvo enje radova od zajedni kog interesa uz uporabu poljogospodarskog

zemlji ta lanak 146

Radi koordiniranog izvo enja radova od zajedni kog interesa za Br ko distrikt uz uporabu poljogospodarskog zemlji ta ili radi za tite poljogospodarskog zemlji ta, izra uju se generalni projekti:

a. sukladno potrebama Odjela poljogospodarstva, umarstva i vodogospodarstva Br ko distrikta;

b. radi ostvarenja u inkovitih komunikacija;

c. radi primjene europskih iskustava zasnovanih na izgradnji seoskih naselja;

d. radi ostvarenja drugih ekonomskih i socijalnih projekata.

Projekti navedeni u prethodnom stavku, kao i izvr eni radovi na osnovi ovih projekata moraju biti zasnovani na odredbama planova razvoja lokalnih zajednica i generalnih urbanisti kih planova.

Svaki od pojedina nih projekata iz stavka jedan ovoga lanka, na osnovi kojeg e uslijediti radovi uz uporabu poljogospodarskog zemlji ta posebno ukoliko e ovim radovima nastati privremeno ili trajno pretvaranje poljogospodarskog zemlji ta u nepoljogospodarsko zemlji te ukoliko nije ovjeren od Odjela poljogospodarstva, umarstva i vodogospodarstva, pravno je neva e i i ne mo e poslu iti kao osnova za izvedbene projekte.

Agro i hidromelioracije na degradiranom i one i enom poljogospodarskom zemlji tu lanak 147

Zemlji te koje je degradacijom i one i enjem izgubilo, potpuno ili djelomi no, sposobnost proizvodnje bilja u poljogospodarstvu i umarstvu, bit e posebno za ti eno od dalje degradacije i one i enja i privedeno biljnoj proizvodnji, na osnovama posebnih projekata za melioracije u podru jima s ovakvim zemlji tem.

Grupe zemlji ta pod melioracijama bit e preliminarno ustanovljenje od strane Odjela za poljogospodarstvo, na osnovi prijedloga, stru no dokumentiranih, lokalnih zajednica.

Kona ni prijedlog meliorativnih podru ja, zajedno s izvedbenim projektom, planom financiranja i izvr enja, na osnovi zadatka dobivenog od Odjela za poljogospodarstvo, utvr uje Odjel za poljogospodarstvo. Ovaj prijedlog treba biti zasnovan i verificiran na strur nim mi ljenjima poljogospodarskih i umarskih instituta, instituta za vode i instituta za za titu prirodnog okoli a ( to se utvr uje radnim zadatkom dobivenim od Odjela za poljogospodarstvo.

Obveznost udjela u melioracijama na zemlji tu lanak 148

Vlasnici zemlji ta u podru jima za melioracije na zemlji tu iz lanka 145 ovoga zakona, obvezni su staviti na raspolaganje svoje zemlji te za aktivnosti melioracija, zadr avaju i pravo vlasni tva na zemlji tu.

Odjel za javni registar

katastar utvr uje to an plan podru ja za melioraciju. Ukoliko vlasnici pojedinih parcela nisu suglasni za izvr enje obveze iz stavka jedan ovoga lanka kona nu odluku donijet e gradona elnik po prijedlogu Odjela za javni registar.

Meliorativni zahvati od zna aja Br ko distrikta lanak 149

Radi kvalitetnog planiranja melioracija na zemlji tu u Br ko distriktu i uspje nog pobolj anja degradiranog zemlji ta u podru jima za melioracije na zemlji tu

biotehni ki radovi i izgradnja nu ne infrastrukture bit e izvedeni na ra un Br ko distrikta, sukladno projektima iz lanka 145 ovoga zakona.

37

Potrebna sredstva se mogu uve ati preko participacije i doprinosa u radu i gotovini svih zainteresiranih za ostvarenje ovih melioracija, posebno vlasnika zemlji ta.

Ukoliko se doka e da su izvjesna podru ja isklju ena iz proizvodnje u poljogospodarstvu i umarstvu, u ve em stupnju ili u potpunosti, usljed degradacije zemlji ta ili one i enja preko

djelatnosti fizi kih ili pravnih osoba Odjel za poljogospodarstvo pokre e zahtjev da vinovnici pokriju tro kove koje zahtijevaju radovi za oporavak i pobolj anje kvalitete zemlji ta.

Sustav osmatranja, procjene, prognoze i upozoravanja lanak 150

Odjel poljogospodarstva e poduzimati sve potrebne mjere za razvoj sustava osmatranja, procjenu, prognoze i upozoravanje o stanju kvalitete poljogospodarskog i umskog zemlji ta, na osnovi sustava, informacija pohranjenih u ovla tenom Odjelu poljogospodarstva. Ove informacije su dostupne svim zainteresiranim.

Savjetodavna slu ba Odjela poljogospodarstva predlagat e poljogospodarskim proizvo a ima nu ne mjere za za titu i pobolj anje kvalitete zemlji ta, radi o uvanja i pove anja njegove rodnosti.

Melioracije lanak 151

Melioracije po ovom zakonu jesu: odvodnjavanja, navodnjavanja i agromelioracije.

Odvodnjavanje lanak 152

Odvodnjavanje obuhva a mjere, objekte i ure aje za reguliranje i o uvanje vodnog re ima zemlji ta.

Navodnjavanje lanak 153

Navodnjavanje obuhva a mjere i ure aje za osiguranje vode, njenu distribuciju i uporabu s namjenom da se osigura biljkama optimalan vodni re im u zemlji tu.

Sustav za navodnjavanje je sastavljen od kanala za odvodnju vode, dovodne mre e i opreme za navodnjavanje.

Vodni izvor, u ovom sustavu, je vodotok, podzemna voda i vodni zadr iva i.

Kanal za dotjecanje vode skrbi vodom: crpka na vodnom izvoru, bunar ili objekt za otjecanje vode iz akumulacije.

Dovodnu mre u ine:

- primarna mre a, s opremom koja joj pripada za dovod vode od vodnog izvora do podru ja navodnjavanja, uklju uju i hidrant;

- sekundarna mre a, s opremom koja joj pripada, za dovod vode od granice podru ja za navodnjavanje do pojedina ne parcele, uklju uju i hidrant;

- tercijarna mre a, s opremom koja joj pripada, za odvod vode po parcelama koje se navodnjavaju, odnosno na kojima se sprje ava zamrzavanje.

Sustavi za navodnjavanje dijele se na:

- velike sustave za navodnjavanje, koji su namijenjeni ve em broju korisnika, za zajedni ku uporabu po rasporedu za navodnjavanje;

- male sustave za navodnjavanje, koji su namijenjeni za jednog ili vi e korisnika, koji uporabljavaju sustav za navodnjavanje neovisno jedan od drugog.

Odjel ovla ten za poljogospodarstvo, u suglasnosti s Odjelom za urbanizam propisuje mjere to se smatra velikim i malim sustavima za navodnjavanje.

Agromelioracije

38

lanak 154

Agromelioracije obuhva aju mjere koje pobolj avaju fizi ke, kemijske i biolo ke osobine zemlji ta (kalcifikacija zemlji ta, planiranje parcela, gnojenje zemlji ta, kr enje izraslog drve a i grmlja na zemlji tu, pravljenje trasa, ure enje i sli no), kao i mjere kojima se pobolj ava pristup poljogospodarskom zemlji tu.

Agromelioracije se dijele na intervencije koje:

- ozna avaju interveniranje u prostoru u smislu propisa, koji reguliraju ure ivanje naselja i drugo interveniranje u prostoru a to su: pravljenje terasa, pobolj anje pristupa na poljogospodarsko zemlji te;

- ne ozna avaju interveniranje u prostoru u smislu propisa koji reguliraju ure enje naselja i drugo interveniranje u prostoru a to su posebna kvalifikacija zemlji ta, planiranje parcela, osigurano gnojenje, kr enje zaraslog drve a i grmlja na zemlji tu.

Ako se agromelioracijom izvode radovi koji zna e interveniranje u prostoru prema propisima o ure ivanju, onda je za njih sukladno tim propisima, potrebno dobiti odgovaraju u dozvolu za interveniranje u prostoru.

Veliki i mali sustavi za navodnjavanje lanak 155

Mjere vr enja melioracija mogu biti:

- odvodnjavanje i izgradnju velikih sustava za navodnjavanje mogu predlo iti melioracijske zajednice ili pravne osobe, u ime vlasnika poljogospodarskih zemlji ta s predvi enog melioracijskog podru ja;

- izgradnju malih sustava za navodnjavanje i agromelioracije mogu predlo iti, pored osoba iz prethodne alineje ovoga lanka, i pojedina ni vlasnici poljogospodarskih zemlji ta koja bi se meliorirala.

Procedura za predlaganja iz lanaka 154 i 155 ovoga zakona lanak 156

Prijedlog za uvo enje isu ivanja, za izgradnju velikog sustava za navodnjavanje ili za agromelioracije, iz lanaka 154 i 155 ovoga zakona mo e se podnijeti ako se s melioracijom sla u vlasnici poljogospodarskih zemlji ta koji imaju u posjedu vi e od 80% poljogospodarskih zemlji ta na predvi enom melioracijskom podru ju.

Prijedlogu za uvo enje melioracija iz stavka 1 ovoga lanka potrebno je prilo iti:

- granice melioracijskog podru ja;

- dokaz da je predlo ena melioracija predlo ena u prostornom planu Br ko distrikta;

- ocjenu o ekivanih u inaka melioracije;

- popis vlasnika zemlji ta, s podatcima o povr inama koje imaju u vlasni tvu na predvi enom melioracijskom podru ju i potpisane izjave vlasnika koji se sla u s uvo enjem melioracije;

- izvadak iz registra melioracijske zajednice;

- naziv predlo enog investitora melioracije, koji mora biti pravna osoba i njenu suglasnost da preuzima prava, obveze i odgovornosti koje proizlaze iz investiranja melioracije i kasnijeg upravljanja melioracijskim sustavom;

- predlo eno ure enje prava vlasni tva nad melioracijskim objektima i ure ajima po zavr etku melioracije;

- predra un tro kova za izvo enje melioracijskih radova, s predvi enim izvorima osiguravanja sredstava.

Ako je na predvi enom melioracijskom podru ju predvi ena i komasacija, prijedlog za uvo enje postupka melioriranja mora sadr avati i dokumente utvr ene lancima 119 i 120 ovoga zakona i dono enje odluke o uvo enju komasacije, koje su uvjet za dono enje programa komasacije. U tom slu aju investitor melioracije i komasacije mora biti ista pravna osoba.

39

Prilozi uz prijedlog za melioracije, mali sustav za navodnjavanje

lanak 157

Ako se radi o malom sustavu za navodnjavanje ili agromelioraciji iz druge alineje stavka 2 lanka 154 ovoga zakona prijedlogu za uvo enje melioracije potrebno je prilo iti:

- granice melioracijskog podru ja;

- dokaz da predlo ena melioracija nije u suprotnosti s prostornim planskim aktom i prostornim izvr nim aktom;

- ocjenu o ekivanih u inaka melioracije;

- izjavu vlasnika, odnosno suvlasnika zemlji ta i suglasnost vlasnika, ako nije sam predlaga suglasnost suvlasnika za uvo enje melioracije, odnosno popis vlasnika zemlji ta s podatcima o povr inama koje imaju u vlasni tvu na predvi enom melioracijskom podru ju i potpisane izjave vlasnika da se sla u s melioracijom;

- podatke o zemlji tima na predvi enom melioracijskom podru ju;

- predra un tro kova za izvo enje melioracijskih radova, s predvi enim izvorima osiguranja sredstava.

U slu aju iz prethodnog stavka ovoga lanka investitor melioracije je fizi ka osoba, vlasnik ili jedan od suvlasnika, ili njihova melioracijska zajednica, ili pravna osoba koju sami odrede.

Prijedlog Odjela poljogospodarstva za uvo enje melioracije

lanak 158

Ovla tene osobe iz lanka 77 ovoga zakona ula u prijedlog za uvo enje melioracije Odjelu za poljogospodarstvo Vlade Br ko distrikta.

Odjel poljogospodarstva Vlade Br ko distrikta BiH uvodi melioraciju ako su ispunjeni uvjeti iz lanaka 156 i 157 ovoga zakona i obavje uje Vladu Br ko distrikta da donese odluku o uvo enju

melioracijskog postupka, ako je ona potrebna i ako su ispunjeni propisani uvjeti.

Odluka gradona elnika za melioraciju lanak 159

Melioracija iz lanka 156 ovoga zakona uvodi se odlukom gradona elnika Br ko distrikta na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo, koja sadr i pored komponenata koje moraju imati u prostornom planu izvr ni akt prema propisima o ure enju naselja i drugih intervencija u prostor jo posebno:

- granice melioracijskog podru ja;

- predvi ene melioracijske radove, kao i radove koje moraju izvesti vlasnici, zakupci ili drugi korisnici zemlji ta na melioracijskom podru ju, i rokovi za izvr enje tih radova;

- na in financiranja melioracijskih radova;

- obveze i odgovornosti s obzirom na djelatnosti, uporabe i odr avanje melioracijskih sustava po zavr enoj melioraciji;

- objekte i ure aje za koje e vlasnici, odnosno korisnici poljogospodarskih zemlji ta, biti sami obvezni da ih redovito odr avaju u upotrebnom stanju;

- vlasni tvo melioracijskih sustava;

- osnove i mjere za odre ivanje i pla anje

tro kova za redovite djelatnosti i odr avanje melioracijskog sustava po kona nom uspostavljanju;

- predvi enu dinamiku melioracijskih radova po u im podru jima.

Rje enje o uvo enju malog sustava za navodnjavanje

lanak 160

Melioracije iz lanka 157 ovoga zakona, koje bi se izvodile na zemlji tima jednog ili vi e vlasnika, uvode se rje enjem Vlade Br ko distrikta na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo, u kojoj se posebno odre uju:

40

- granice melioracijskog podru ja;

- predvi eni melioracijski radovi, kao i radovi koje moraju izvesti vlasnici, zakupci ili drugi korisnici zemlji ta na melioracijskom podru ju, i rokovi za izvr enje tih radova;

- na in financiranja melioracijskih radova;

- obveze i odgovornosti s obzirom na djelatnosti, uporabe i odr avanja melioracijskih sustava po zavr enoj melioraciji;

- objekte i ure aje za koje e vlasnici, odnosno korisnici poljogospodarskih zemlji ta, biti sami odgovorni da ih redovito odr avaju u uporabnom stanju;

- vlasni tvo melioracijskih sustava;

- osnove i mjere za odre ivanje i pla anje tro kova za redovite djelatnosti i odr avanje melioracijskog sustava po kona nom uspostavljanju;

- predvi enu dinamiku melioracijskih radova po u im podru jima.

Nastupanje posljedica iz lanka 125 ovoga zakona lanak 161

Uvo enjem melioracijskog postupka nastupaju posljedice iz stavka 1 i stavka 2 lanka 125 ovoga zakona, koje traju do zavr enih melioracija. Te posljedice prestaju ako ne po ne izvo enje melioracijskih radova u roku od dvije godine po stupnju na snagu akta o uvo enju melioracije.

Organ koji odlu uje o uvo enju melioracije pobrinut e se i za ubilje avanje melioracije u zemlji nu knjigu i zemlji ni katastar.

Osiguranje sredstava za melioraciju lanak 162

Sredstva za izvo enje melioracije iz ovoga zakona osiguravaju:

- vlasnici poljogospodarskih zemlji ta na melioracijskom podru ju;

- Skup tina iz prora una distrikta Br ko i iz drugih izvora.

Sklapanje ugovora za melioracije lanak 163

Za melioracijske radove ugovore sklapa investitor, kojeg odrede vlasnici poljogospodarskih zemlji ta melioracijskog podru ja, ako se radio melioraciji iz lanaka 154 i 155 ovoga zakona ako se radi o melioracijskim sustavima iz lanka 149 ovoga zakona investitora bira gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo.

Investitor ima, naspram vlasnika i korisnika poljogospodarskih zemlji ta na melioracijskom podru ju, pravo na obe te enje, sukladno financijskim planom melioracije i u razmjeri s povr inom njihovih zemlji ta.

Vlasni tvo nad meliorativnim sustavom lanak 164

Melioracija se zavr ava preuzimanjem sustava, sukladno propisima o gra enju objekata.

Po zavr enoj melioraciji sustavi za odvodnjavanje i veliki sustavi za navodnjavanje do tercijarne mre e, osim vodotoka i vodogospodarskih objekata

vlasni tvo su vlasnika zemlji ta ili investitora melioracije ili Br ko distrikta, a mali sustavi za navodnjavanje, osim vodotoka i vodogospodarskih objekata vlasni tvo su vlasnika zemlji ta, na kojima su locirani, odnosno pravne osobe koju za to ovlaste sudionici melioracije.

Preuzimanje upravljanja meliorativnim sustavom lanak 165

Po zavr enoj melioraciji sustave za odvodnjavanje i velike sustave za navodnjavanje preuzima na upravljanje, do tercijarne mre e, osim vodotoka i vodogospodarskih objekata, investitor ili druga pravna osoba. Te objekte i ure aje je potrebno redovito odr avati i osigurati njihov nesmetan rad.

41

Ti objekti i ure aji ne mogu biti predmet izvr enja i moraju sve vrijeme o uvati svoju javnu svrhu i pravni re im uporabe i odr avanja, koji odredi ovla teni Odjel za poljogospodarstvo.

Upravlja sustavom za navodnjavanje odre uje tako er i pravila za izuzimanje vode raspored navodnjavanja, koji je obvezan za vlasnike zemlji ta, zakupce ili druge korisnike zemlji ta.

Ako upravlja tim sustavom prestane postojati ili vi e ne eli obavljati tu funkciju, mora dati otkaz za svoju funkciju Odjelu ovla tenom za poljogospodarstvo najkasnije est mjeseci prije prestanka obavljanja te funkcije.

Odjel za poljogospodarstvo mora, odmah odrediti novog upravlja a melioracijskim sustavom.

Obveze vlasnika poljogospodarskih zemlji ta lanak 166

Po zavr enoj melioraciji vlasnici poljogospodarskih zemlji ta moraju se pobrinuti za redovitu djelatnost, uporabu i odr avanje tercijarne mre e velikih melioracijskih sustava, za male sustave za navodnjavanje i za trajnost osobina zemlji ta, postignutih agromelioracijom. Gradona elnik mo e propisati mjere za odr avanje sustava na imanjima poljogospodarstvenika i za odr avanje trajnosti osobina poljogospodarskog zemlji ta.

Upis meliorativnog sustava u katastar lanak 167

Melioracijske sustave i ure aje potrebno je upisati u katastar melioracijskih objekata i ure aja, koji vodi Odjel za poljogospodarstvo, i koji je povezan s bazom podataka zemlji nog katastra.

Gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo propisat e sadr aj i na in vo enja katastra melioracijskih sustava i ure aja u roku od est mjeseci po stupnju na snagu ovoga zakona.

Pokri e tro kova melioracijskog sustava lanak 168

Sredstva za pokri e tro kova za redovito funkcioniranje i odr avanje sustava za odvodnjavanje i velikih sustava za navodnjavanje, do tecijarne mre e, osiguravaju vlasnici melioriranih zemlji ta, u razmjeri s povr inom melioriranih zemlji ta.

Sredstva melioracijskog sustava lanak 169

Program redovitog funkcioniranja i odr avanja melioracijskih sustava i njihov financijski plan priprema upravlja sustavima a visinu obveza, za korisnike melioracijskog sustava, odre uje gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo.

Na osnovi propisa iz stavka 1 ovoga lanka i podataka o parcelama koje se nalaze u pojedinom melioracijskom podru ju, za koje je ovla teni Odjel poljogospodarstva, a koji proslje uje ovla tenim Odjelu za javni registar, koji vodi zajedni ku bazu podataka. Porezna uprava Br ko distrikta donosi odluku o visini tro kova za redovito funkcioniranje i odr avanje melioracijskih sustava, koji otpadaju na jednog korisnika sustava, odnosno vlasnika zemlji ta. U pogledu postupka za naplatu, prikupljanje i ubiranje sredstava po ovom lanku rabe se propisi koji ure uju postupak naplate, prikupljanja i ubiranja obveza iz poljogospodarstva, a u pogledu zateznih kamata, rabe se propisi koji ure uju kamatnu stopu zateznih kamata.

Sredstva za odr avanje melioracijskih sustava upla uju se na jedinstveni ra un Br ko distrikta.

Ako vlasnici daju poljogospodarska zemlji ta u zakup, obveznik za pla anje tro kova po ovom lanku zakona je zakupac.

Osnivanje melioracijske zajednice lanak 170

Vlasnici poljogospodarskih zemlji ta na melioracijskom podru ju, radi suradnje u predlaganju, izvo enju i funkcioniranju melioracije osnivaju, prije podno enja zahtjeva za uvo enje melioracije, melioracijsku zajednicu kao zajednicu na osnovi ugovora ili kao pravna osoba.

42

Melioracijska zajednica uskla uje i zastupa interese melioracijskih sudionika u postupku uvo enja melioracije, upravljanja, funkcioniranja, uporabe i odr avanja melioracijskih sustava i kod organizacije i na ina obra ivanja melioriranih zemlji ta.

Melioracijska zajednica se upisuje u registar melioracijskih zajednica, koji vodi Odjel poljogospodarstva.

Gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo propisuje sadr aj, na in i postupak vo enja i upisa u registar melioracijskih zajednica.

Pravo uporabe zemlji ta izvan melioracijskog podru ja

lanak 171

Ako se ne mo e rije iti otjecanje vode sa zemlji ta ili dovo enje vode na zemlji ta, na melioracijskom podru ju, na nikakav drugi pogodniji ili racionalniji na in, mo e se ustanoviti, odlukom u upravnom postupku, pravo otjecanja, odnosno dovo enja vode preko drugog zemlji ta.

O ustanovljavanju slu benog prava iz stavka 1 ovoga lanka, u upravnom postupku, odluku donosi gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo. Protiv te odluke nema daljnjeg pravnog puta, a o te eni mo e zahtijevati, u roku od 30 dana od dana uru ivanja odluke, da ovla teni redoviti sud odlu i o potrebi izmjene namjene zemlji ta tu itelja.

Detaljniji propisi za melioracijski sustav lanak 172

Gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo, u suglasnosti s Odjelom za urbanizam propisuje, detaljnije propise o uvo enju, izvo enju, upravljanju funkcioniranju i odr avanju melioracijskih sustava.

5. ME USOBNA RAZMJENA POLJOGOSPODARSKOG ZEMLJI TA

Definicija lanak 173

Pod me usobnom razmjenom poljogospodarskog zemlji ta, u smislu ovoga zakona, podrazumijeva se zamjena izme u vlasnika, koja se izvodi u cilju racionalne uporabe poljogospodarskog zemlji ta i ako vrijednost jednog zemlji ta ne prelazi vrijednost drugog zemlji ta za vi e od 50%.

Potvr ivanje akta razmjene

lanak 174

Akt me usobne razmjene iz lanka 173 ovoga zakona potvr uje ovla teni organ Vlade Br ko distrikta.

Ako nisu ispunjeni uvjeti za me usobnu razmjenu zemlji ta po ovom zakonu, izdavanje potvrde e biti odbijeno odlukom u upravnom postupku.

6. POSEBNE ODREDBE

Podatci o pravu vlasni tva lanak 175

Zemlji te koje se unosi u komasacijsku masu zasniva se na podatcima o pravu vlasni tva i drugim stvarnim pravima sukladno stanju u zemlji nim, drugim javnim knjigama ili fakti nim stanjem. U slu aju da se fakti ko nesporno stanje u pogledu prava vlasni tva i drugih stvarnih prava ne sla e sa stanjem u zemlji nim i drugim javnim knjigama, zemlji te e se uklju iti u komasacijsku masu na osnovi fakti kog stanja. Prava tre ih osoba na istom zemlji tu ostaju nepromijenjena.

Sporove usljed neslaganja fakti nog i pravnog stanja rje ava ovla teni sud.

Ovi sporovi smatraju se urnim.

Do pravomo nosti presude o sporu iz stavka 3 ovoga lanka kao sudionik komasacije smatrat e se fakti ni korisnik zemlji ta.

43

Izmirenje obveza na nekretninama

lanak 176

Obveze u pogledu poreza i drugih da a koje se odnose na zemlji te, zgrade i druge objekte, do dana predaje zemlji ta drugom sudioniku komasacije, snosi raniji vlasnik, odnosno nositelj prava uporabe, upravljanja i raspolaganja, a obveze koje se odnose na zemlji te, zgrade i duge objekte primljene u postupku komasacije od dana prijama zemlji ta, zgrada i drugih objekata, odnosno od dana pravomo nosti rje enja o naknadi snosi novi vlasnik, odnosno nositelj prava uporabe, upravljanja i raspolaganja.

Postupak komasacije je oslobo en

pla anja pristojbi

lanak 177

Za sve radnje u postupku komasacije, kao i radnje koje su u neposrednoj vezi s komasacijom, ne pla aju se pristojbe.

Poslovi od op eg interesa lanak 178

Poslovi od op eg interesa, pri izvo enju radova na za titi, uporabi i ure enju poljogospodarskog zemlji ta, financiraju se iz sredstava prora una Br ko distrikta i drugih sredstava utvr enih zakonom.

Bli e uvjete i kriterije za dodjelu i uporabu sredstava prora una Br ko distrikta utvr uje Skup tina Br ko distrikta na prijedlog gradona elnika.

Dodjelu sredstava prora una Br ko distrikta vr i Odjel za poljogospodarstvo na osnovi provedenog natje aja.

Neutro ena sredstva u prethodnoj godini prenose se za iste namjene u idu u godinu.

Financiranje poslova od op eg interesa lanak 179

Poslovi od op eg interesa financiraju se prema godi njem programu izvo enja radova na za titi, uporabi i ure enju poljogospodarskog zemlji ta.

Radovi na za titi, uporabi i ure enju poljogospodarskog zemlji ta

lanak 180

Gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo uvjetuje natje ajem izvo enje radova iz lanka 12, to ke 2, 3, 7, 8, 9 i 10 ovoga zakona, koji su utvr eni godi njim programom izvo enja

radova na za tititi, uporabi i ure enju poljogospodarskog zemlji ta pravnoj ili fizi koj osobi koja je upisana u registar za izvo enje radova koji se usvaja. O ustupljenim radovima zaklju uje se ugovor.

Ugovor iz stavka 1 ovoga lanka sadr i osobito: vrstu radova, rokove i dinamiku izvo enja radova, iznos potrebnih sredstava i dinamiku utro enih sredstava za izvo enje radova, kao i odgovornosti u slu aju ka njenja.

VIII. NADZOR

Vr enje inspekcijske kontrole lanak 181

Inspekcijsku kontrolu nad primjenom ovoga zakona i propisa donesenih na osnovi ovoga zakona, vr e poljogospodarski inspektori Odjela za javnu sigurnost (isklju iva, neprijenosna ovla tenost).

Bez obzira na odredbe prethodnog stavka 1 ovoga lanka

ostvarivanje odredbi ovoga zakona i propisa donesenih na njegovoj osnovi, koje se odnose na ume i umsko zemlji te, nadziru umarski inspektori.

Gradona elnik preko Odjela utvr uje svojim aktima ovla tenja i odgovornosti op inske poljogospodarske inspekcije, koja nadzire osobito:

44

1. da li se poljogospodarsko zemlji te u op ini rabi na najbolji na in ( lanak 45 ovoga zakona);

2. za titu zemlji ta od one i avanja tetnim materijama;

3. uporaba poljogospodarskog zemlji ta u nepoljogospodarske svrhe, ako takva uporaba nije dozvoljena po ovom zakonu ili propisu izdanom na osnovi njega;

4. dono enje i provo enje programa za tite poljogospodarskog zemlji ta od erozije;

5. uporaba poljogospodarskog zemlji ta za poljogospodarsku proizvodnju i privremeno preuzimanje neobra ivanog zemlji ta;

6. provo enje za tite usjeva i zasada na poljogospodarskom zemlji tu, od poljskih teta, mraza i

po ara;

7. provo enje odredbi o promjeni namjene poljogospodarskog zemlji ta;

8. uporaba sredstava odobrenih za provo enje mjera osposobljavanja i ure enja poljogospodarskog zemlji ta;

9. uporaba poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta poduzimaju i i druge mjere, odnosno obavljaju i i druge radnje za koje je poljogospodarska inspekcija drugim zakonima i drugim propisima ovla tena.

Ako poljogospodarski i umarski inspektor (stavak 1, 2 i 3 ovoga lanka) utvrdi da je povredom propisa po injen prekr aj obvezan je da bez odlaganja podnese prekr ajnu prijavu, radi pokretanja prekr ajnog postupka.

Kontrolu izvr avanja geodetsko - tehni kih radova u postupku arondacije i komasacije vr i Odjel za javni registar katastar.

Za poljogospodarskog inspektora iz stavka 1 ovoga lanka mo e biti imenovana osoba koja pored op ih uvjeta za rad u Br ko distriktu ispunjava i sljede e uvjete: ima diplomu diplomiranog in enjera poljogospodarstva i najmanje tri godine radnog iskustva u poljogospodarskoj struci i polo en stru ni ispit.

Ovlasti i mjerodavnosti poljogospodarskog inspektora lanak 182

Poljogospodarski inspektor ima, pored ovlasti koju posjeduje prema op im propisima Br ko distrikta koji ure uje inspekciju, i sljede e ovlasti:

- kontroliranje zemlji ta, poljogospodarskih objekata, poslovnih knjiga i dokumentacije vlasnika, zakupaca i drugih korisnika poljogospodarskih zemlji ta, na koje se odnose odredbe ovog zakona, kontroliranje zemlji nog i melioracijskog katastra i registara, po ovom zakonu;

- kontroliranje ostvarenja odredbi ovoga zakona o pla anju i uporabi naknada utvr enih ovim zakonom;

- kontroliranje namjene objekata, ija gradnja je oslobo ena pla anja naknade;

- kontroliranje programa ure enja poljogospodarskih zemlji ta i njihovo izvo enje;

- kontroliranje da li se u katastarskim op inama Br ko distrikta obra uje poljogospodarsko zemlji te sukladno propisima kao dobar gospodar uz predlaganje odre enih mjera;

- kontroliranje izvr enja propisa o prometu, o zakupu i o pripremi, izvo enju, funkcioniranju i odr avanju operacija ure enja poljogospodarskog zemlji ta, kada za to nije ovla ten neki drugi organ.

Utvr uju se sljede e ovlasti poljogospodarskog inspektora:

- zabranjivanje uporabe poljogospodarskog zemlji ta za neku drugu namjenu osim za poljogospodarsku proizvodnju, osim ako je, po zakonu ili propisu izdanom na osnovi zakona, dozvoljena uporaba poljogospodarskog zemlji ta za druge svrhe i utvr ivanje obveze da poljogospodarsko zemlji te bude vra eno u prethodno stanje u odre enom roku;

- zabranjivanje zaga ivanja poljogospodarskog zemlji ta pri njegovoj uporabi i odre ivanje da zemlji te bude vra eno u prethodno stanje o tro ku onog tko je prouzrokovao one i enje;

45

- zabranjivanje uporabe objekta za neku drugu namjenu, koji je bio izgra en na

poljogospodarskom zemlji tu uz osloba anje pla anja naknade zbog promjene namjene poljogospodarskog zemlji ta, dok se ta promjena namjene ne uskladi s ovim zakonom;

- odre ivanje sanacije napu tenih iskopa pijeska i drugih kopova na poljogospodarskom zemlji tu, kao i sanacije poljogospodarskog zemlji ta privremeno rabljenog za druge namjene, sukladno propisima i konkretnim aktima;

- odre ivanje mjera za redovito funkcioniranje i odr avanje melioracijskih objekata i ure aja i upis melioracijskih podru ja u katastar;

- nalaganje vlasniku, zakupcu ili drugom korisniku poljogospodarskog zemlji ta da ulo i prijedlog za uskla ivanje stvarnog stanja poljogospodarskog zemlji ta sa stanjem u zemlji nom katastru;

- nalaganje vlasniku, zakupcu odnosno drugom korisniku poljogospodarskog zemlji ta da se upi e u registar po ovom zakonu;

- zadr avanje izvr enja nezakonitih radnji;

- odre ivanje mjera za sprje avanje tete u nu nim slu ajevima, kad bi ina e nastala teta po op i interes.

Zadatci poljogospodarske inspekcije lanak 183

U izvr avanju inspekcijske kontrole nad primjenom ovoga zakona inspektor poljogospodarstva ostvaruje suradnju s inspektorom urbanizma i du an je vr iti:

1. kontrolu da li korisnici poljogospodarskog zemlji ta isto redovito ili racionalno obra uju;

2. kontrolu da li se obradivo poljogospodarsko zemlji te I., II., III., IV. i V. katastarske klase rabi u nepoljogospodarske svrhe;

3. kontrolu u cilju utvr ivanja da li je za eksploataciju mineralnih sirovina i odlaganje jalovine, pepela, ljake, i drugih opasnih i tetnih materija na poljogospodarskom zemlji tu, kao i izgradnju ribnjaka na obradivom poljogospodarskom zemlji tu dobivena suglasnost Odjela poljogospodarstva, odnosno: za eksploataciju gline, za izradu raznih vrsta opeke, zasnivanje rasadni ke proizvodnje umskog bilja i izgradnju privremenih objekata

odobrenje ovla tenog Odjela Br ko distrikta;

4. kontrolu da li se radovi na rekultivaciji poljogospodarskog zemlji ta vr e po projektu o rekultivaciji, odnosno po odobrenje Odjela za poljogospodarstvo;

5. utvr ivanje da li je poljogospodarsko zemlji te koje se privremeno rabilo

u nepoljogospodarske svrhe, nakon ovakvog uporabe, tehni ki, kemijski i biolo ki rekultivirano radi privo enja prvobitnoj namjeni u predvi enom roku;

6. kontrolu u cilju utvr ivanja dozvoljenih koli ina opasnih i tetnih materija u poljogospodarskom zemlji tu i vodi za navodnjavanje;

7. kontrolu da li se gra evinsko zemlji te pogodno za poljogospodarsku proizvodnju, do njegovog privo enja namjeni, rabi sukladno ovom zakonu;

8. kontrolu u cilju utvr ivanja da li organizacija

ustanova koja vr i kontrolu plodnosti poljogospodarskog zemlji ta ima ovlast Vlade Br ko distrikta na prijedlog Odjela;

9. kontrolu u cilju utvr ivanja da li se vr i sustavna kontrola plodnosti zemlji ta;

10. kontrolu da li se poljogospodarsko zemlji te i zemlji te koje je progla eno gra evinskim do privo enja planiranoj namjeni rabi za poljogospodarsku proizvodnju;

11. vr i kontrolu mjera koje poduzima Br ko distrikt radi pove anja povr ina obradivog poljogospodarskog zemlji ta, i za tite i unapre ivanja poljogospodarstva;

12. kontrolu da li se vr i usitnjavanje parcela na zemlji tu ure enom komasacijom;

13. kontrolu da li je donijet godi nji program uporabe sustava za navodnjavanje;

46

14. kontrolu da li poduze e vr i redovito odr avanje sustava za navodnjavanje i kontrolira

kvalitetu vode za navodnjavanje na sadr aj opasnih i tetnih materija;

15. kontrolu kvalitete gnojiva i oplemenjiva a zemlji ta, u proizvodnji i prometu;

16. kontrolira da li korisnik poljogospodarskog zemlji ta u vlasni tvu Br ko distrikta vodi propisanu evidenciju;

17. vr i inspekcijsku kontrolu nad provo enjem ostalih odredaba ovoga zakona;

18. obustavi izvr enje nezakonitih radnji;

19. da u urnim slu ajevima, u kojima bi nastupila teta po op i interes, naredi mjere za sprje avanje tete.

U vr enju poslova iz stavka 1 ovoga lanka inspektor je du an:

1. utvrditi da li se poljogospodarsko zemlji te koje je progla eno gra evinskim rabi za poljogospodarsku proizvodnju do privo enja planiranoj namjeni, na osnovama lanka 6;

2. zabraniti uporabu obradivog poljogospodarskog zemlji ta od I. do V. katastarske klase u nepoljogospodarske svrhe, na osnovama lanka 23 stavci 1 i 2;

3. zabraniti promjenu namjene poljogospodarskog zemlji ta VII. i VIII. katastarske klase, ukoliko korisnik ne posjeduje urbanisti ku suglasnost;

4. zabraniti zahvate na poljogospodarskom zemlji tu koji nemaju trajni karakter ukoliko za te zahvate nije izdano odobrenje ovla tenog Odjela Br ko distrikta, na osnovama lanka 24;

5. narediti izvo enje hidrotehni kih radova kojim e se uspostaviti prvobitni vodni re im u zemlji tu, na osnovama lanka 24;

6. utvrditi da li je urbanisti ka suglasnost iz to ke 2 ovoga stavka i lanka izdana na osnovi posebnog projekta investitora i posebne suglasnosti Odjela poljogospodarstva, na osnovama lanka 24 stavci 3 i 5;

7. zabraniti odlaganje na poljogospodarskom zemlji tu bilo koje vrste opasnih otpadaka bez posebne suglasnosti Odjela za poljogospodarstvo, na osnovama lanka 24 stavci 4 i 6;

8. zabraniti uporabu poljogospodarskog zemlji ta za izgradnju ribnjaka, ukoliko investitor ne posjeduje odobrenje ovla tenog Odjela za prostorno ure enje i ukoliko za ovo odobrenje nije izdana suglasnost Odjela za poljogospodarstvo, na osnovama lanka 24;

9. narediti izvo enje rekultivacije poljogospodarskog zemlji ta sukladno projektom, odnosno osposobljavanje zemlji ta za poljogospodarsku proizvodnju sukladno odobrenju Odjela za poljogospodarstvo na osnovama lanka 24;

10. odrediti rok za pla anje naknade, utvr ene na osnovama lanka 27 koji ne mo e biti kra i od 30 ni dulji od 90 dana i zabraniti daljnju gradnju objekta na poljogospodarskom zemlji tu ako nije pla ena naknade u ostavljenom roku i obavijestiti ovla teni inspekcijski organ radi ru enja objekta;

11. zabraniti ispu tanje i odlaganje tetnih materija, na osnovama lanka 33;

12. zabraniti proizvodnju poljogospodarskog bilja, odnosno ograni iti proizvodnju odre enog bilja i uporabu vode za navodnjavanje, ako rezultati analize iz lanka 34 poka u da je to nu no;

13. narediti dekontaminaciju i saniranje poljogospodarskog zemlji ta, sukladno lanku 35;

14. zabraniti uporabu sustava za navodnjavanje ako se isto vr i suprotno godi njem programu uporabe sustava;

15. zabraniti nomadsku ispa u na poljogospodarskom zemlji tu;

16. zabraniti uporabu gnojiva i oplemenjiva a zemlji ta ukoliko analizom utvrdi da mogu naru iti kemijska i biolo ka svojstva poljogospodarskog zemlji ta.

47

IX. KAZNENE ODREDBE

Nov ane kazne za prekr aje lanak 184

Nov anom kaznom u iznosu od 2.000 do 15.000 KM kaznit e se za prekr aj pravna osoba:

1. ako promjeni namjenu poljogospodarskog zemlji ta VII. i VIII. katastarske klase bez dobivene poljogospodarske suglasnosti ( lanak 23 stavak 4);

2. ako vr i nedozvoljenu eksploataciju mineralnih sirovina i gline, odlaganja na poljogospodarskom zemlji tu raznih materija i nedozvoljenu uporabu zemlji ta u druge svrhe lanak 24 stavci 1 i 3);

3. ako naru i vodni re im u zemlji tu zahvatima koji nemaju trajni karakter ( lanak 24 stavak 2);

4. ako vr i na poljogospodarskom zemlji tu nedozvoljena odlaganja materijala, uni tavanje spaljivanjem ili zakopavanje opasnih otpadaka ( lanak 24 stavak 4);

5. ukoliko ne izvr i rekultivaciju poljogospodarskog zemlji ta ( lanak 24 stavci 3 i 9);

6. ako zapo ne izgradnju ribnjaka bez dobivene suglasnosti i posebne suglasnosti Odjela poljogospodarstva ( lanak 24 stavak 8);

7. ako zapo ne izgradnju na poljogospodarskom zemlji tu bez dobivene dozvole za izgradnju i pla ene naknade zbog promjene namjene poljogospodarskog zemlji ta ( lanak 29 stavak 1 i lanak 30 stavak 1);

8. ako vr i ispu tanje i odlaganje opasnih i tetnih materija na poljogospodarskom zemlji tu i u kanalima za navodnjavanje ( lanak 33 stavak 1);

9. ako vr i nepravilnu uporabu mineralnih i organskih gnojiva i sredstava za za titu bilja ( lanak 33 stavak 2);

10. ako izazove kontaminaciju poljogospodarskog zemlji ta ( lanak 35 stavak 2);

11. ako ometa druge pri iskori tavanju poljoprivednih zemlji ta, dobivenih na osnovi odluke o novoj podjeli poljogospodarskih zemlji ta iz komasacijskog fonda ( lanak 135 stavak 2);

12. ako ne izvr i predvi ene melioracijske radove, odnosno radove odr avanja na melioracijskim

sustavima ( lanci 159, 160, 165 i 166);

13. ako ne izradi program i finansijski plan za redovito funkcioniranje i odr avanje melioracijskih sustava, odnosno ako ih ne odr ava ( lanak 164 stavak 1 lanak 166 i lanak 169 stavak 1);

14. ako ometa druge u uporabi meliorativnih sustava na drugi na in postupa suprotno pravilima

rasporedom navodnjavanja ( lanak 165 stavak 2);

15. ako ne dozvoli poljogospodarskom inspektoru da izvr ava ovlasti iz lanka 182 stavak 1;

16. Nov anom kaznom u iznosu 1.000 do 10.000 KM kaznit e se za prekr aj iz stavka 1 ovoga lanka pojedinac koji samostalno obavlja djelatnost sredstvima u privatnom vlasni tvu;

17. Za prekr aj iz stavka 1 ovoga lanka kaznit e se fizi ka osoba nov anom kaznom u iznosu od 200 do 1.500 KM.

Prekr aji osoba u Odjelu ovla tenom za izdavanje odobrenja lanak 185

Nov anom kaznom u iznosu od 150 do 1.500 KM kaznit e se za prekr aj odgovorna osoba u organu ovla tenim za izdavanje odobrenja za izgradnju objekata ili izvo enja radova, odnosno izdavanja rje enja (kojima se omogu uje uporaba obradivog zemlji ta u nepoljogospodarske svrhe i zahvati na poljogospodarskom zemlji tu koji nemaju trajni karakter), na osnovama lanka 23 i lanka 24, ako izda odobrenje bez dokaza o pla enoj naknadi iz lanka 27 zakona i ukoliko ne usmjeri dobivena sredstva naknade na osnovama lanka 31 zakona.

48

Kazne

lanak 186

Nov anom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit e se za prekr aj pravna osoba (korisnik i vlasnik obradivog zemlji ta) ako ne vr i obveznu sustavnu kontrolu plodnosti zemlji ta ( lanak 36 stavci 1 i 2);

Za prekr aj iz lanka 36 stavci 1 i 2 ovoga zakona kaznit e se i fizi ka osoba (korisnik i vlasnik obradivog zemlji ta) nov anom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM.

Prekr aji lanak 187

Nov anom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 KM kaznit e se za prekr aj voditelj Odjela poljogospodarstva:

1. ako ne utvrdi program za tite poljogospodarskog zemlji ta od erozija ( lanak 38 stavak 1);

2. ako ne provodi propisane protuerozijske mjere ( lanak 38 stavak 1);

3. ako ne propi e mjere za suzbijanje poljskih teta ( lanak 42 stavak 1);

4. ako ne poduzme mjere privremenog preuzimanja neobra ivanog zemlji ta ( lanak 49 stavak 1);

5. ako ne uredi pitanja za tite usjeva i zasada na poljogospodarskom zemlji tu od poljskih teta, mraza i po ara ( lanak 54 stavak 1).

X. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE

Dono enje novog zakona o inventariranje zemlji nih resursa lanak 188

Zadu uje se Odjel poljogospodarstva da u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga zakona u suradnji s Odjelom za javni registar ponudi na usvajanje posebni zakon o inventariranje zemlji nih resursa u Br ko distriktu s utvr enim novim kategorijama uporabe poljogospodarskog zemlji ta za sve poljogospodarske parcele u Br ko distriktu.

Do dono enja i stupanja na snagu zakona iz stavka 1 ovoga lanka ne mo e se vr iti, ni po kojoj osnovi izmjena postoje ih kategorija uporabe poljogospodarskog zemlji ta.

Poljogospodarska inspekcija Br ko distrikta izvr it e reviziju uz anga iranje stru ne institucije koju ovlasti gradona elnik na prijedlog Odjela svih izmjena postoje ih kategorija uporabe poljogospodarskog zemlji ta izvr enih nakon stupanja na snagu Zakona o poljogospodarskom zemlji tu.

Mijenjanje postoje ih kategorija uporabe poljogospodarskog zemlji ta nakon stupanja na snagu zakona iz lanka 188 ovoga zakona

lanak 189

Nakon stupanja na snagu zakona iz lanka 188 stavak 1 ovoga zakona

mijenjanje postoje ih kategorija uporabe poljogospodarskog zemlji ta pravnih i fizi kih osoba u ostale kategorije mo e se obaviti samo uz odobrenje Odjela poljogospodarstva, na prijedlog specijaliziranog tijela, koje imenuje gradona elnik na prijedlog Odjela za poljogospodarstvo, samo u idu im slu ajevima:

a. obradivo zemlji te u brdovitim oblastima mo e se pretvoriti u vinograde i planta ne vo njake;

b. obradivo zemlji te na zemlji tu mo e se pretvoriti u vinograde i vo njake;

c. zemlji te evidentirano kao obradivo, koje le i na strmim brdovitim terenima a koje je pogo eno povr inskom i dubinskom erozijom, aktivnim ili polustabilnim klizi tima koja se

49

ne mogu pobolj ati, te se zemlji te ne mo e uporabiti obradom, mo e se pretvoriti u livade i pa njake;

d. obradivo zemlji te koje le i pored korita rijeka, koje se ne mo e unosno iskoristiti u druge poljogospodarske svrhe mo e se pretvoriti u ribnjake;

e. obradivo zemlji te u ravni arskim oblastima, VI. do VIII. katastarske klase, nu no za zaokru ivanje kompleksa planta nih vo njaka, mo e se pretvoriti u planta ne vo njake, na zemlji tu koje se ne mo e iskoristiti za intenzivnu ratarsku proizvodnju i proizvodnju sto ne hrane.

Dozvoljava se ili omogu ava pretvaranje poljogospodarskog zemlji ta u umsko kada nije racionalno rabiti odre eno zemlji te za poljogospodarstvo, na prijedlog specijaliziranog tijela iz stavka 1 ovoga lanka.

Promjene uporabe kategorije obradivog zemlji ta lanak 190

Promjene kategorija uporabe obradivog zemlji ta, koje rabe pravne osobe, kategorija koje nisu spomenute u lanku 189

livade, pa njaci, vo njaci, vinogradi, mogu e je vr iti samo na osnovi odobrenja Odjela za poljogospodarstvo.

Ugovori o pravnom prometu lanak 191

Ugovori o pravnom prometu i zakupu poljogospodarskog zemlji ta, sklopljeni i propisno ovjereni prije stupanja na snagu ovoga zakona, upisuju se u zemlji nu knjigu prema prethodnom zakonu. Za njihov raskid uporabit e se odredbe ovoga zakona.

Nadoknade zbog promjene namjene poljogospodarskog zemlji ta lanak 192

Postupci za utvr ivanje naknade zbog promjene namjene poljogospodarskih zemlji ta i uma koji su u tijeku, bit e zavr eni na osnovama do sada va e eg Zakona o poljogospodarskom zemlji tu.

Propisi o koli inama tetnih i opasnih materija lanak 193

Gradona elnik na prijedlog Odjela poljogospodarstva uz prethodno pribavljeno mi ljenje Odjela za zdravstvo, donijet e propise o dozvoljenim koli inama tetnih i opasnih materija u zemlji tu i o metodama njihovog ispitivanja u roku od est mjeseci od dana usvajanja ovoga zakona.

Privremena ovla tenost Br ko distrikta lanak 194

Do dono enja urbanisti kog plana Br ko distrikta, odnosno prostornog plana s detaljnom razradom, odluku o promjeni namjene obradivog poljogospodarskog zemlji ta donosi Skup tina Br ko distrikta na prijedlog gradona elnika, odnosno Odjela za poljogospodarstvo.

Rok za dono enje podzakonskih akata lanak 195

Podzakonski akti, predvi eni ovim zakonom, donijet e se u roku od jedne godine nakon stupanja ovoga zakona.

Prestanak va enja dosada njeg zakona lanak 196

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje va iti Zakon o poljogospodarskom zemlji tu (''Slu beni glasnik Republike Srpske'' br. 13/97 i ''Slu beni list FBiH'' br. 2/98) i Zakon o komasaciji (''Slu beni list SR BiH'' br. 24/85).

Stupanje zakona na snagu

50

lanak 197

Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u ''Slu benom glasniku Br ko distrikta BiH''.

B o s n a i H e r c e g o v i n a

BR KO DISTRIKT

BOSNE I HERCEGOVINE

A

SKUP TINA BR KO DISTRIKTA

Broj: 0-02-022-238/04 Br ko, 22. srpanj 2004. godine

PREDSJEDNIK SKUP TINE BR KO DISTRIKTA

Mirsad apo, dipl. pravnik

This document was created with Win2PDF available at http://www.daneprairie.com.The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only.