18 19Lider /// 27. ožujka 2015. Lider /// www.liderpress.hr

I N T E R V J U

ajteži dio intervjua s američkim ve-leposlanikom Kennethom Mer-tenom nije bilo ni dogovaranje ni sâm razgovor, nego dolazak do nje-gova ureda u veleposlanstvu u Bu-zinu. Nakon detaljna pregleda i pri-

vremena oduzimanja mobitela uslužni djelatnici PR odjela prije intervjua ugošćuju nas u kantini. Razgovor s vodi-teljem odjela Christianom Wrightom teče na glatkome hrvatskom jer, kako nam je objašnjeno, da biste radili u Zagrebu na nekom od ključnih položaja, morate znati hr-vatski. Ured veleposlanika dodatno je osiguran, u taj dio ni zaposlenici ne mogu s mobitelima. Ipak, sve su te teh-nikalije brzo zaboravljene jer veleposlanik bez zadrške odgovara na sva pitanja. Iako ima kritika na račun Vlade, ima i pohvala. I na posebno osjetljiva pitanja o TTIP-u i rusko-američkim odnosima odgovara izravno.

• U Hrvatskoj ste više od dvije godine. Koliko se stanje promijenilo od tada, ponajprije poslovna klima?– Ljudi u Hrvatskoj danas su mnogo svjesniji utjecaja ekonomije i gospodarskih kretanja na njihov život. To je sada češće tema razgovora. Vlada je bila zaokupljena ekonomskim stanjem. Povukla je neke poteze koji su na-išli na naše odobravanje, kao što je Zakon o strateškim investicijama, Zakon o istraživanju i eksploataciji uglji-kovodika te još neke stvari. Surađujemo s njom na mnogim drugim stvarima kako bi Hrvatska postala ze-mlja otvorena biznisu. Stanje je vrlo teško. Vaši susjedi

nisu se oporavili i imaju slabu ekonomiju, to su objek-tivne zapreke za oporavak. Ljudi razumiju da su teška vremena i da se treba dogoditi još promjena da bi se pre-okrenuo negativan trend.

• Spominjete promjenu poslovne klime. Koje biste reforme istaknuli kao nužne da bi se ona poboljšala?– Nije možda na meni da dajem savjete jer Hrvatska ima Sabor i Vladu koji odlučuju, no mogu reći ono što čujem od američkih poslovnih ljudi koji ovdje imaju tvrtke ili su bili zainteresirati za to da ih otvore. Zamjerka broj jedan jest prečesta promjena zakona i propisa, pogotovo poreznih. Dođu kad je jedna pravna situacija i krenu u posao, a zakon se promijeni. Poslovni ljudi mogu se no-siti s gotovo svime, ali nesigurnost i česte promjene jedna su od stvari na koje se ne mogu naviknuti. Drugo o čemu često čujemo jest prilično teška birokracija. I mi u SAD-u imamo birokraciju, ali to često čujemo i ovdje. Ipak, ne želim se usredotočiti samo na negativne strane. U Hr-vatskoj ima mnogo prilika. Nova ste članica Europske unije s odličnim zemljopisnim položajem i energetskim i logističkim prednostima. Hrvatska ima prednost i kva-litetne kadrove u informatici koji su pravi potencijali.

• Jeste li zadovoljni američkim ulaganjima u Hrvatsku?– Volio bih ih vidjeti više, naravno. Sretan sam što se Ma-rathon Oil natječe za istraživanje Jadrana. U tvrtki su ushićeni što će biti ovdje i istraživati, kao i mi u Velepo-

Kenneth Merten, veleposlanik SAD-a:

N

SAD NEĆE UKINUTI VIZE DOK SE BROJ NEZAPOSLENIH KOJI

IH TRAŽE NE SMANJIrazgovarao ALAN EDER

alan.eder@liderpress.hr

LNG i istraživanje Jadrana test su za jače američko investiranje u Hrvatsku

Foto: Ratko Mavar

018-021 INTERVJU 4 str novo.indd 18-19 26.3.2015. 11:21:59

20 21Lider /// 27. ožujka 2015. Lider /// www.liderpress.hr

I N T E R V J U

slanstvu. Postoje tvrtke zainteresirane za razvoj po-slovnog plana za LNG terminal na Krku. To su nam sada najzanimljivija područja za ulaganje. Ako sve bude u redu s tim natječajima, bit će to putokaz drugim ame-ričkim tvrtkama da ponovno razmotre Hrvatsku kao zemlju za potencijalna ulaganja.

• Spomenuli ste Marathon Oil koji se natječe za istraživanje Jadrana. U posljednje vrijeme u medi-jima se često spominje mogućnost referenduma. To ne ulijeva poslovnu sigurnost u tako velikom poslu. Što vi mislite o toj inicijativi?– Ulagači ne vole takvu nesigurnost, ali moram pohva-liti Vladu i Agenciju za ugljikovodike koje rade odličan posao i dobro su organizirane, što smo čuli od tvrtki uključenih u postupak. Cijeli postupak bio je transpa-rentan i dobro obavljen. Sada ljudi mnogo komentiraju i govore o mogućem utjecaju na okoliš. Normalno je da imaju pitanja o istraživanju. Na sva se pitanja koja se sada postavljaju mora odgovoriti i mislim da će Vlada i tvrtke uključene to napraviti. Ljudi moraju biti uvjereni da će biti poštovani svi najviši standardi zaštite okoliša. Siguran sam da će Marathon Oil postupati tako. Razu-mijem da su ljudi uznemireni. Rizik postoji u svakom poslu i samo ga treba svesti na najmanju mjeru. Ali i danas po Jadranu plove tankeri, to također nosi rizik.

• Drugi je zanimljiv projekt u Hrvatskoj gradnja LNG terminala na Krku, pogotovo u svjetlu ruske krize. Koliko je taj projekt važan za SAD?– To nije izravno toliko važno za nas koliko za naše partnere u Europi, pogotovo u srednjoj i istočnoj. S partnerima godinama razgovaramo o energetskoj po-litici i zaključili smo da uvijek treba imati više izvora dovoda energenata. Mi također uvozimo iz više zemlja, to je jedino inteligentno rješenje. Imamo čvrste veze s Hrvatskom i sa susjednim zemljama, želimo da nam budete snažan ekonomski partner. Taj nam je projekt važan jer jamči stabilnost opskrbe energentima.

• Projekt je još u početnoj fazi izrade. Možemo li očekivati američke ulagače u njemu?– Još je rano govoriti o tome hoće li se američke tvrtke naći u tom poslu jer Vlada još nije donijela odluku o po-slovnom modelu. Kad se ta odluka donese, vjerojatno će se javiti internacionalne tvrtke. Vjerujem i da ame-ričke tvrtke LNG terminal smatraju postajom za pla-sman svojih proizvoda, no još je rano govoriti o tome.

• Stanje u Ukrajini i sukob s Rusijom u žarištu su zanimanja javnosti. Uvedene su sankcije, a u jeku krize hrvatski ministar gospodarstva predvodi delegaciju na gospodarski forum u Moskvu. Sma-trate li da je to bio pametan potez s obzirom na situaciju?– Razumijemo da se poslovi u privatnom sektoru mo-raju obavljati unatoč krizi i nemamo problema s tim dok se god ne krše sankcije koje su dogovorili SAD i EU. Ipak, smatramo da se posao ne može obavljati kao u normalnim vremenima. Ova je situacija speci-fična i Hrvatska bi morala znati kako se Ukrajinci

osjećaju i kroza što prolaze. Potpuno razumijemo želju da se poslovi dalje dogovaraju i rade, ali mislimo da nije vrijeme da visoki državni dužnosnici pred-vode delegaciju.

• Premijer Zoran Milanović prošle je godine posjetio američke IT tvrtke. Imate li kakvih povratnih infor-macija o tom posjetu i možebitnim dogovorima?– Tvrtke s kojima sam razgovarao vrlo su zadovoljne tim potezom. Sve one posluju u Hrvatskoj. Neke ulažu ovdje, kao Microsoft u Osijeku, a ove godine glavna će tema Brown Foruma biti ICT sektor. To je bio vrlo dobar potez i u tim su tvrtkama sretni što su mogli predstaviti što su do sada napravili u Hrvatskoj i što još mogu napraviti. To se ne događa preko noći. Za konkretna ulaganja i po-teze morat će proći mjeseci, možda čak i nekoliko go-dina. Ali, da, to je bio odličan potez koji će sigurno doni-jeti pozitivne pomake.

• Mnogo tvrtki iz Hrvatske izvozi u SAD, ali poten-cijal za to sigurno je mnogo veći. U kojim se gra-nama može najviše rasti?– Mnogo je prilika za hrvatske tvrtke jer je riječ o ra-znolikom tržištu s tristo milijuna ljudi. Turizam je jedna od grana koje bilježe velik rast, to je zapravo izvoz. Prošle godine zabilježili smo rast broja dolazaka ame-ričkih turista, vjerujem da će ove godine on biti još izra-ženiji. Dolar je jači nego lani, a i ugled je sve bolji. Po-stoje prilike u prehrambenom sektoru iz kojeg su neke tvrtke već na američkom tržištu. Kako se povećava broj dolazaka u Hrvatsku, povećavat će se i potražnja za hr-vatskim proizvodima. IT sektor ima velike prilike. Po-gledajte samo Farmeron iz Osijeka, sav posao obavlja u Osijeku i izvozi svoj proizvod. U tom segmentu Hr-vati su jako talentirani.

• U tijeku su pregovori između Europske unije i SAD-a o TTIP-u. Postupak je prilično tajnovit, građani su zabrinuti zbog toga što se točno dogo-vara. Koliko je taj sporazum važan i koje su nje-gove prednosti?– Taj je sporazum dobar za obje strane. Ljudi uvijek imaju pitanja i nesigurni su kad je riječ o nepoznatome. Obje strane nastoje biti što transparentnije u daljnjim pregovorima, ali teško je to postići. Ne možete na po-četku staviti sve karte na stol, javnost će sa svim deta-ljima biti upoznata kad postupak završi. Pokušavamo biti što otvoreniji, ali nisam siguran da je to dovoljno. Tajnost ne pomaže postupku, ali pokušavamo naći pravi model kako bismo se otvorili javnosti. Moram pogledati koja je mogućnost ako TTIP ne prođe. Ovisit ćemo sami o sebi, a to je više puta bila loša formula. Trebamo biti partneri jer danas ljudi teško mogu uspjeti sami. Već se sada u mnogočemu slobodno trguje, a u TTIP-u pregovaramo o onome što do sada nije bilo ri-ješeno. To su teške i osjetljive stvari, stoga treba biti oprezan i temeljit u pregovorima.

• Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić uvela je jaču gos-podarsku diplomaciju u diplomatsku mrežu.

Kakva su vaša veleposlanička iskustva s vašom gospodarskom diplomacijom?– U Veleposlanstvu posvećujemo mnogo vremena gospodarskim pitanjima, a ja radim mnogo na privla-čenju američkih ulagača i pomaganju da im se otklone problemi. Naravno, prenosim američkim tvrtkama i prilike i mogućnosti koje im se otvaraju u Hrvatskoj. U ovim teškim vremenima diplomatske misije moraju se bolje iskoristiti. Prije Hrvatske bio sam na Haitiju, ondje su još prije odlučili da veleposlanici moraju biti promotori gospodarskih aktivnosti. Svaki od njih imao je zadaću privući jednu investicijsku priliku na Haiti, inače bi dobio otkaz. To je globalni fenomen i svi shva-ćamo da smo ovisni jedni o drugima. Ako dobro isko-ristimo veze, to će koristiti svim stranama; ako ih ne iskoristimo, nazadovat ćemo.

• Hrvatska je na čelu države dobila prvu predsjed-nicu, Kolindu Grabar-Kitarović. Očekujete li pro-mjenu u odnosima?– Prije izbora pisali smo u Washington da će naši odnosi biti dobri tko god pobijedi. S Ivom Josipovićem imali smo vrlo dobre odnose, on je bio zagovornik jačanja hrvat-sko-američkih veza. Sada s predsjednicom Grabar-Kita-rović imamo priliku nastaviti dobre odnose. Hrvatska ima predsjednicu i mislimo da je to dobra stvar.

• Pred Hrvatskom su ove godine parlamentarni iz-bori i borba se za sada vodi između SDP-a i HDZ-a. Oporba je održala skup na kojem je predstavila smjer-nice programa koji se izrađuje u Njemačkoj. Kako vi gledate na tu bitku?– Nije to bitka samo između dviju stranaka jer ima tu još manjih stranaka, ali važno je da se ne smije gledati odakle dolazi neki program, nego kolika je njegova kvaliteta i može li pomoći državi. Na ovim izborima važno je da se ljudi zapitaju zašto smo toliko dugo u krizi. Jedna je od stvari da se države do sada nisu vodile učinkovito, zato svatko mora preispitati kako možemo biti učinkovitiji i omogućiti svojim tvrtkama da rade i zapošljavaju ljude. To katkad nije glavni cilj državne administracije, ne samo u Hrvatskoj, nego ima uzak fokus i ne vidi širu sliku. To je problem i u SAD-u. Moramo se usredotočiti na to da otvaramo prilike i stvaramo bolje uvjete za poslovanje.

• Kakav je vaš dosadašnji odnos s vladom premijera Zorana Milanovića?– Imamo vrlo dobar odnos s njom. Premijer je pun razu-mijevanja za američko-hrvatske veze i njihovu važnost. Doista, nemam se na što požaliti.

• Spomenuli ste Zakon o strateškim investicijama. Je li se neki američki investitor odlučio za Hrvatsku zbog njega?– Nisam siguran je li netko promijenio mišljenje, ali to je dobar zakon koji šalje dobru poruku velikim investito-rima da se projekti mogu brzo razvijati. Međutim, na te-melju osobnog iskustva mislim da bi trebalo smanjiti prag ulaganja (sad je 150 milijuna kuna, nap. a.) kako bi mogli iskoristiti poticaje iz tog zakona. Zato niste vidjeli ame-ričke tvrtke koje bi željele ulagati.

• Koliko vas američkih tvrtki pita o uvjetima i mogućnostima ulaganja u Hrvatsku?– Imamo nekoliko upita na mjesec, ali trebalo bi ih biti više. Nove tvrtke, među ostalim, privlači kad vide da su druge uspješne u toj zemlji i da nemaju pro-blema. Zbog toga se nadam da će se sve dobro zavr-šiti u projektima LNG terminala na Krku i istraži-vanja Jadrana. Ako sve to dobro prođe, uvjeren sam da će mnoge američke tvrtke ponovno razmotriti Hrvatsku kao zemlju u koju se isplati ulagati.

• Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europske unije koje još imaju obvezne vize za ulazak u SAD. Hoće li se uskoro ukinuti?– Kad sam došao u Hrvatsku, vjerovao sam da će se to dogoditi za mojeg mandata, ali gotovo sam siguran da neće. Hrvatska ispunjava gotovo sve kriterije, od kojih su dva glavna: jedan je broj građana koji ne na-puste SAD na vrijeme, u tome stojite vrlo dobro. Me-đutim, problem je postotak odbijenih viza. U po-stupku dobivanja vize morate uvjeriti ispitivača da ne želite raditi ilegalno u SAD-u. U Hrvatskoj je loša ekonomska situacija i visoka nezaposlenost. Zbog potonje se još odbija previše viza, i to za jedan po-stotni bod. Cilj je blizu, ali još ga niste dostigli. Bu-dući da je ekonomski oporavak slab, ne vidim da će se taj broj uskoro smanjiti. Ako se zakon ne promi-jeni, a takvih naznaka nema, najbolji je način da se potakne gospodarski oporavak kako bi ljudi imali priliku ovdje se zaposliti. L

Parlamentarni izbori neće biti bitka samo između dviju stranaka. Ne smije se gledati odakle dolazi neki program, nego kolika je njegova kvaliteta i može li pomoći državi

Zakon o strateškim investicijama dobar je, ali je prag od 150 milijuna kuna previsok

Zamjerka broj jedan američkih tvrtki na poslovanje u Hrvatskoj jest prečesta promjena zakona i propisa, pogotovo poreznih

Milanovićev posjet IT tvrtkama u SAD-u bio je vrlo dobar potez, no za konkretna ulaganja morat će proći mjeseci, možda čak i nekoliko godina

018-021 INTERVJU 4 str novo.indd 20-21 26.3.2015. 11:22:03