IZVJE ŠTAJ ZA NACRT NAP –a za rodnu ravnopravnost u OBRAZOVANJU

II faza -AKTIVNOSTIU periodu od 20.05. do 30.06.2005. urađeno je istraživanje , koje se sastojalo od prikupljanja primarnih i sekundarnih podataka za obrazovanje putem individualnih intervijua i okruglih stolova – radionica sa ekspertima/kinjama iz oblasti obrazovanja. U ovom periodu proučavani postojeći dokumenti i deklaracije kojima se reguliše položaj i pozicija žena u obrazovanju. Cilj istrazivanja je bio da se definisu problemi, aktivnosti koje treba preduzeti radi rjesavanja problema, optimalno vrijeme, novac i odgovorni za sprovodjenje. Osnova za ovo istrazivanje bila je analiza podataka dobijena od gradjanki i gradjana Crne Gore u prethodno sprovedenom istrazivanju. U ovom periodu održano je :

1.Četiri okrugla stola - radionice 1.1. Bijelo Polje Datum održavanja : 08.06.2005. Voditeljice : Jugana Marjanović, Ljupka Kovačević Organizacija : Žene za bolje sjutra Prisutno : Pozvano 45 a prisustvovalo 181.2.Podgorica Datum održavanja : 15.06.2005 Voditeljice : Branka Tanasijević, Ljupka Kovačević Organizacija : Forum žena Prisutno : Pozvano 23 a prisustvovalo 121.3. Nikšić Datum održavanja : 22.06.2005 Voditeljice : Branka Tansaijević, Ervina Dabižinović Organizacija : Liga žene glasača Prisutno : Pozvano a prisutno 151.4. Kotor Datum održavanja : 29.06.2005 Voditeljice : Ervina Dabižinović, Ljupka Kovačević Organizacija : ANIMA Prisutno : Pozvano 36 a prisustvovalo 9

2. 12 intervijua sa ekspertima iz obrazovanja ( odbilo 6 )

R E Z U L T A T I ZA N A C R T

Uvod Obrazovanje omogućava ulazak u civilizaciske tokove, obezbjeđuje izražavanje i uvažavanje sposobnosti i nadarenosti, konkretni je instrument za postizanje rodne ravnopravnosti. Obrazovanje u Crnoj Gori je sada instrument za održavanje patrijarhalnih modela koji su dominantni u svim strukturama društva i na taj način fiksiraju doprinose interiorizaciji diskriminacije kroz stereotipe i predrasude.

1. Strateški cilj : uspostavljanje bazičnih uslova za revitalizovanje demokratskih institucija i mehanizama obrazovanja sa akcentom na postizanju rodne ravnopravnosti i ostvarivanje ciljeva razvoja društva u tranziciji. Globalni problemi 1.1. Siromaštvo institucija, naročito zapostavljeno ruralno područje

1.2. Siromaštvo nastavnog kadra1.3 Nepostojanje rodno senzitivne statistike o obrazovanju žena1.4. Nepostojanje ženskih ili rodnih studija u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi na Univerzitetu

Aktivnosti 1.1 Izdvajanje namjenskih sredstava iz budžeta za obrazovanje koja bi služila za sprovodjenje i pracenje sprovodjenja NAP-a za rodnu ravnopravnost u obrazovanju1.2. Mobilizacija dodatnih sredstava iz privatnih i javnih institucija, fondacija i stranih donacija za realizaciju NAP-a. 1.3. Preusmjeriti dio sredstava iz fondova za održavanje vojske i policije u fond za obrazovanje 1.4. Donijeti obavezujuće akte za vođenje rodnosenzitivne statistike na nivuo države posebno za obrazovanje 1.5. Uvesti kao izborni predmet ženske studije ili formirati samostalnu jedinicu Centar za istrazivanje i ženske studije u okviru Univerziteta i aktivirati postdiplomski studiji na Pravnom fakultetuiUniverzitetu Crne GoreOdgovorni

- Vlada - Resorna minisatrstva - Tijela Univerziteta

2.Strateški cilj: Eliminacija diskriminacije ženske djece Eliminisanjem diskriminacije ženske djece u obrazovanju postići će se samopouzdana, nezavisna i obrazovana žena, emancipacija porodice, svjesnost populacije o rodnoj ravnopravnosti, više obrazovanih žena u drustvenom životu na svim nivoima, veća vidljivost i brojnost žena u javnoj sferi i pristup žena

procesu odlučivanja, kvalitetniji udžbenici u školama i rodno senzitivan nastavni kadar.Problem 2.1- patrijarhalno vaspitanje u porodici, ženska djeca su „ tudja večera”2.2- favorizovanje dječaka u porodici i u školi ( manjak obaveza u kući istimulisanje nastavka školovanja), 2.3-postojanje dvostrukih standarda po pitanju osobina i seksualnih sloboda2.4-rana udaja2.5-izostajanje ženske djece iz obrazovnog procesa u starijim razredima, 2.6- nedostatak adekvatnih istrazivanja o razlozima izostajanja2.7-nametanje izbora zanimanja od strane roditelja

Aktivnosti2.¸1-jasno definisati problem i obezbjediti stalnu prisutnost u javnosti ove teme putem medija. Konkretno: obavezati medije da u svojim programskim šemama jednom mjesečno imaju emisije o specifičnom položaju ženske djece u Crnoj Gori.2.2-edukacija iz rodne ravnopravnosti i seksualnosti dječaka i djevojčica. Konkretno :2.2.1. uvesti u gradjansko obrazovanje kao metodsku jedinicu rodnu ravnopravnost i ženska ljudska prava,2.2.2.sprovesti edukaciju „Elementarna znanja o seksualnosti” u četvrtom razredu osnovne skole, 2.2.3. uvesti kao izborni program seksualno obrazovanja u srednjim školama, 2.3. -permanentna i obavezujuća edukacija nastavnog i vaspitnog kadra (od jaslica do univerziteta) iz rodne ravnopravnosti sa naglaskom na razbijanju stereotipa i predrasuda o ženama, podizanju svjesti o sopstvenoj ulozi u postizanju rodne ravnopravnosti i eliminaciji diskriminacije ženske djece u Crnoj Gori. Konkretno:2.3.1 kratkoročni programi koji bi bili obavezujući za sve zaposlene u obrazovnim instucijama u vidu radionica sa temama : koncept rodne ravnopravnosti, pozicija ženske djece, ženska ljudska prava 2.3.2. primjena sankcije kod neodaziva edukaciji koja bi se sastojala u nižoj ocjeni njihovog ukupnog doprinosa u obrazovanju 2.4-edukacija roditelja iz rodne ravnopravnosti koja obezbjedjuje drugaciji pristup socijalizaciji djece. Konkretno: 2.4..1 škole za odgovorno roditeljstvo pri jaslicama i vrtićima 2.4.2 škole za odgovorno roditeljstvo pri zdravstvenim ustanovama 2.5- stimulisanje djevojčica za informativno opismenjavanje. Konkretno2.5 1. davanje prednosti djevojcicama pristupu tehnologiji u školama 2.5.2. stimulisanje djevojčica za informativno-tehnološke sisteme npr. takmičenja za djevojčice, besplatna obuka 2.6.- rješavanje pitanja rane udaje. Konkretno

2.6.1.da se u zakonsku regulativu unese da se brak moze zakljuciti slobodnom voljom ili sporazumom bracnih supruznika uz uslov da su oba partnera punoljetna (18 godina) 2.6.2.da se omogući redovni nastavak školovanja u slučaju trudnoće,2.6.3. edukacija o seksualnosti i odgovornom roditeljstvu2.7.- smanjiti izostanak ženske djece iz redovnog procesa obrazovanjaKonkretno:2.7.1.istražiti uzroke pojave izostanka ženske djece iz obrazovnog procesa 2.7.2. eliminisati pojavu putem poštovanja postojće zakonske regulative

Odgovorni -Vlada - ministarstvo obrazovanja -institucije obrazovnog sistema-institucije pravnog sistema-sindikat za obrazovanje -mediji-ženske NVO

3.Strateski cilj: Rodna senzitivizacija nastavnog kadraA.Rodna senzitivizacija nastavnog kadra omogućava moderan pristup obrazovanju, razvoj demokratskih potencijala društva, poboljšanje društvenog statusa i ugleda profesije i doprinosi profesionalnom zadovoljstvu nastavnika B. Rodno senzitivnim nastavnim kadrom postiže se mogućnost ostvarivanja rodne ravnopravnosti u edukativnom procesu, C. Rodno senzitivnim nastavnim kadrom postiže se promjena ponašanja nastavnog kadra prema učenicama/ima, povećavanje tolerancije prema različitostima, skladni medjuljudski odnosi u kolektivima, povećanje motivacije, osjećanje ličnog dostojanstva,D. povećanje učešća žena na mjestima odlučivanja i rukovodećim pozicijama Problemi 3.1. needukovan nastavni kadar iz rodne ravnopravnosti3.2. predrasude i stereotipi kod nastavnog kadra Aktivnosti3.1-permanentna i obavezujuća edukacija nastavnog kadra (od vrtica do univerziteta) iz rodne ravnopravnosti Konkretno 3.1.1.kratkoročni programi osvješćavanja stereotipa i predrasuda koji bi bili obavezujući za sve zaposlene u obrazovnim instucijama putem seminara i radionica 3.1.2 primjena sankcije kod neodaziva edukaciji koja bi se sastojala u nižoj ocjeni njihovog ukupnog doprinosa u obrazovanju 3.2.primjena i praćenje postojećih propisa protiv diskriminacije i Zakona o rodnoj ravnopravnost. Konkretno : obavezni godišnji monitoring škole od eksperata za rodnu ravnopravnost

3.3- rad na sebi Konkretno: kroz redovne edukacije nastavnika obezbjediti seminare sa sadržajima iz nenasilne komunkacije, prevencije konflikata i prevencija sindroma „izgaranja „Odgovorni- Ministarsrvo obrazovanja - Obrazovne institucije- NVO

4. Strateški cilj : rodni pristup u sadržajima planova, programa i udžbenika i rodno senzitivni jezika u udžbenicimaUvođenje rodnog pristupa u planove i programe i sve udžbenike i primjena standarda rodno senzitivnog jezika u obrazovanju osigurava ulaženje žena u civilizaciske tokove, promjenu njene pozicije i uloge na nivou društva, temeljnu promjenu simboličkih struktura koje su uslov drugačijeg promišljanja o organizaciji društva i života naročito. Problem4.1. nastavni programi i planovi u kojima su izostavljene ili neadekvatno zastupljene žene 4.2. izostavljanje žene u sadržajima i slikama udžbenika,4.3. mali broj autorki, 4.4.stereotipi i predrasude u sadržajima i na slikama o osobinama i ulogama muškaraca i žena,4.5. rodno nesenzitivan jezikAktivnost 4.1. izmjena sadržaja nastavnih programa i planova uz obavezujuću primjenu rodne ravnopravnosti. 4.2.uvođenje večeg broja žena u sadržaje i slike udžbenika4.3. adekvatna zastupljenost autorki/a 4.4. uvođenje rodno senzitivnih sadržaja u udžbenike 4.5. primjena standarda rodnosenzitivnog jezika 4.6. stalna istraživanja ovog problema Odgovorni - Ministarstvo obrazovanja - obrazovne institucije- nastavni kadar- Zavod za udžbenike i nastavna sredstva - Ministarstvo obrazovanja- Zavod za školstvo

5.Strateški cilj : jednake mogućnosti u napredovanju Obezbjeđivanjem jednakih mogućnosti u napredovanju u obrazovanju postići će se povećanje broja žena u naučnim krugovima, na rukovodećim mjestima u obrazovanju, promijeniće se tradicionalno shvatanje uloge žene i postići će se veći stepen sigurnosti žena da djeluju u javnom prostoruProblem 5.1. tradicionalno shvatanje uloge žene

5.2. obaveze prema porodici5.3.nedostatak stimulišućih uslova za napredovanje5.4. patrijarhalno težište ženske moćiAktivnosti5.1.- stalno podizanje nivoa svijesti o nejednakosti putem permanentnih i obavezujućih edukacija nastavnog kadra 5.2. – institucionalno zbrinjavanje porodice Konkretno :5.2.1 povećanje broja vrtića, 5.2.2.obezbjeđivanje produženog boravka u vrtićima i školama 5.2.3. forminaje servisa za domaćičke poslove 5.3- pozitivna diskriminacija žena u usavršavaju i napredovanju u obrazovanju. Konkretno : 5.3.1.definisanje pravila i davanje predosti ženama u nauci koje žele da se usavršavaju u inostranstvu, 5.3.2.dati prvenstvo ženama na konkursima za rukovodeću pozicije u obrazovanju5.3.3. u okviru budžeta predviđenog za usavršavanje nastavnog kadra definisati 50 % sredstava za usavršavanje žena u profesiji

6 . Strateški cilj : Eliminisanjem diksriminacije u izboru zanimanja Osvješćavanjem patrijarhalne podjele na „muška „ i „ženska „ zanimanja i žene i muškarci će imati iste mogućnosti, što će podići kvalitet života i obezbijediti slobodan izbor, kao i smanjiti ekonomsku zavisnost žena i siromaštvo žena.Problem 6.1. patrijarhalno vaspitanje u porodici i školi6.2. postojanje stereotipa o muškim i ženskim zanimanjima 6.3. muškarci su u profitabilnijim zanimanjimaAktivnosti6.1 razbijanje stereotipa o muško-ženskim zanimanjima Konkretno : 6.1.1.stimulisanje od strane medija putem pozitivnih primjera, 6.1.2 izmjena sadržaja udžbenika kroz izbjegavanje stereotipa i predrasuda o ženama, 6.2. edukacija roditelja o rodnoj ravnopravnosti 6.3. prednost ženama /muškarcima na konkursima za posao koji je do sada bio definsan isključivo kao „muški” ili „ženski” Odgovorni- Vlada politikom o zapošljavanju i propisima u Zakonu o radnim odnosima- mediji- Zavodi za udžbenike - NVO 7. Strateški cilj : ravnopravan pristup žena doškolavanjuStimulisanje doškolavanja žena obezbijediće veći stepen obrazovanja žena uopšte, umanjivanje uticaja patrijarhalno definisanih uloga

Problem 7.1. opterećenost školskim i porodičnim obavezama7.2. mali izbor adekvatnih programa7. 3. nemogućnost samofinansiranja7.4. nedostakatk školske i porodične podrškeAktivnosti7.1- podjela obaveza u školi i porodici Konkretno : vaspitanje za odgovorno roditeljstvo 7.2. izrada većeg broja raznovrsnih programa doškolavanja

7.3- obezbjeđivanje materjalne stimulacije žena od strane Zavoda za zapošljavanje u cilju doškolovanja 7.4 - institucionalno zbrinjavanje porodice Konkretno : 7.4.1povećanje broja vrtića, 7.4.2.obezbjeđivanje produženog boravka u vrtićima i školama ,7.4.3 forminaje servisa za domaćičke posloveOdgovorni -Vlada - Resorno ministarstvo- Zavod za zapošlajavanje – - NVO

PREDLOZI VEZANI ZA ŽENSKA LJUDSKA PRAVA I INSTITUCIONALNE MEHANIZME

Napomena : predlog je sačinjen na osnovu analize prethodne faze, predloga iz intervijua i rezultata jedne radionice jer je u drugiom grupama bilo teško da prihvate i razumiju šta se od njih očekuje .Predlog : posebno treba obratiti pažnju na ugroženost prava na zapošljavanje i obrazovanje romkinja, žena sa selja i invalitkinja. Pravo na slobodno vrijeme je ugroženo kod svih žena .Što se tiče institucionalnih mehanizama nisu jasno definsani, a osim u radu NVO u politički diskurs navedene kategorije nisu ušle.

VRIJEME ZA KOJE SE MOGU SPROVESTI AKTIVNOSTI

Učesnici/e teško su definisali vrijeme za koje se mogu sprovesti predložene aktivnosti , najčežće su definisali da treba početi odmah i raditi stalno. S obzirom da su bili/e upoznati/e da se NAP odnosi za period od dvije godine smatramo da to jeste vrijeme za koje se mogu sprovesti navedene aktivnosti.

NOVAC ZA KOJI SE MOGU SPROVESTI AKTIVNOSTI Učesnici/e su imali, takođe, teškoću da definišu novac koji je potreban za sprovođenje ovih aktivnosti. U preporuci je bilo predloga od milion do 5miliona € (toliko koliko je koštalo popločavanje ulica Nikšića) . U predllozima postoji , ipak,

da je neophodno da se u vladinom budžetu izdvoje sredstva namijenjena za realizaciju NAPa ukoliko bude usvojen .

SUGESTIJE UČESNIKA/CA :- uporan rad i stalno ukazivanje na diskriminaciju od strane NVO- primjena zakona bez izuzetaka - Medijska kampanja -STALNA prisutnost teme u medijima -građansko obrazovanje je obavezno u VI i VII razredu Osnovne škole i u gimnaziji je kao izborni predmet. U te programe uvesti rodnu ravnopravnost. Postoji slobodnih 20 % časova .-Rodna ravnopravnost na fakultetu za novinare- Uvesti rodnu ravnopravnost u strategiju NAP- a za mlade.- Uvođenje kriterijuma : obavezno postojanju sadržaja o rodnoj ravnopravnosti u programima medija koji traže frekvencija za emitovanje - plaćen prostor u novinama od strane NVO koje zastupaju rodnu ravnopravnost- uvesti u okviru stručnog ispita koji su dužni da polože svi zaposleni u obrazovanju teme :Pekinška deklaracija , CEDOW, Milenijumski ciljevi ; Knjiga promjena i ostalim važnim medjunarodnim dokumentima kojima se postiže potpuna rodna ravnopravnost. To bi bila prečica, koja bi uz poštovanje kvota i pozitivne diskriminacije, doprineo bržoj dekonstrukciji patrijarhalnog ustrojstva društva. EVALUACIJA

Dio evaluacije učesnika/ca radionica - Na kraju današnjeg dana ja izražavam zadovoljstvo što sam saslušao divna predavanja , što sam učestvovao i što sam pokušao makar za djelic da pripomognem rješavanju ovog pitanja. Još bih samo dodao, postoji još jedan stereotip koji teško možemo probiti , to je strah od promjene . - Ni veće teme , ni ozbiljnijeg problema i puno vam hvala za ovakvo predavanje jer su stvarno naša skromna znanja o ovom problemu sami ste kazali – nemamo problema pa i ne znamo o njima. A ova informacija treba da prošeta Crnom Gorom ne jedanput nego više puta . – Mislim da je tema interesantna i da ćemo svi početi malo više da razmišljamo o ovome. - Hvala vam na pozivu . Poslije ovog predavanja veoma sam uznemiren i prosto sam se pitao šta smo to mi muškarci uradili i osjećao sam se veoma , veoma neprijatno. Pitam se i kao čovijek i kao muškarac šta je sve to dovelo do toga, ko je tome kriv . Priroda ili bog.- Ono što nedostaje dosta u ovoj sredini, mislim u Crnoj Gori i šire a to je otvaranje konkretnih problema. Uvijek treba otvoriti problem i sučeliti mišljenja i to daje novi kvalitet. Otvarnje problema je već dio rješavanja problema . Tema je bila vrlo provokativna i mislim da smo za danas učninili dosta . – ja sam shvatila da su razlozi za pravljenje ovog okruglog stola važni , čak urgentni, ozbiljni a sa druge strane mislim da je inicijativa dobronamjerna i pozitivna . .- meni je jako bitno, za promene je važan prvi korak i ja ovo vidim kao početak razvoja ka boljem položaju žena u CG. - od sada nisam diplomirani biolog , nego diplomirana biološkinja i nisma više nisam profesor , nego profesorica. - Ono što bih ja željela sa ovog skupa je da ode kao neka naša poruka da ova saznanja dopru do mnogih, do muškaraca i žena, možda prije do žena ali i jednih i drugih ..-ovo mi se sviđa ali sam pomalo pesimista u realizaciji, učestvovala sam aktivno

- nisam optimista,daj bože samo da ne bude uzaludno- seminar uspješan, smatram da smo se samo dotakli teme ovo je početak rada . - Žao mi je što seminaru ne prisustvuje više ljudi jer bi bilo više iskustava i predloga.

Bilo je i ideja učesnika da u okviru svojih kompetencija , na sopstvenu inicijativu daju aktivni doprinos organizujući u svojim kolektivim radionice i predavanja ali i da urade nešto kako bi doprinijeli boljoj poziciji djevojaka u svojoj školi Evaluacija tima ŽINEC- aShvatajući važnost i peuzimajući odgovornost iz člana. 298 i 299 Pekinške deklaracije pokušale smo da u kratkom vremenu realizujemo aktivnosti potrebne za izradu nacrta NAP-a . Smatramo da smo realizovali uspješno sve aktivnosti predviđene projektom. Da su učesnici/ce imali/e lične dobiti od učestvovanja u projektu (dobili/e su znanje i probuđena je svijest o diskriminaciji žena kod većine učesnika/ca) i dali/e su značajan doprinos u realizaciji ovog predloga. Mali broj učesnika/ca na radionicama i odbijanje nekih predviđenih eksperata da učestvuju otvara nam pitanja :- da li smo trebale prihvatiti da za tako kratko vrijeme radimo na predlogu

tako važnog dokumenta za žene Crne Gore - da li smo trebale prihvatiti učešće a da institucije vlasti kroz svoje

mehanizme do sada nisu uradile ništa na osvješćivanju diskriminacije žena

- da li toliki stepen neznanja i neosviještenosti traži neki drugačiji pristup- da li će eventualno usvajanje predloga NAPa biti obavezujuće za Vladu

ili će značiti samo formu u situaciji kada je većina ljudi na pozicijama vlasti nesvjesna problema i važnosti njegovog rješavanja za razvoj demokratksih procesa u tranzicionom društvu.

Smatramo da su aktivnosti koje su predviđene našim predlogom ostvarive za period od dvije godine , naravno uz aktivno učešće odgovornih za sprovođenje i određena sredstva ( koja nisu velika u odnosu na značajnost teme) koja bi bila namijenjena konkretnoj realizaciji predloga.

DODATAK PREDLOGU (dokumenti, spisak učesnika/ca radionica i intervijua, rezultati radionica i djelovi iz intervijua)

1.STRATEŠKI DOKUMENTI

PEKINŠKA DEKLARACIJA (1995) člaovi : 39, 53,60, 69 - 88 , 93,107,152,254,257,262Strateški ciljevi:- Obezbijediti ravnopravni pristup obrazovanju-Iskorijeniti nepismenost kod žena - Unaprijediti pristup žena profesionalnoj obuci, nauci i tehnologiji i permanentnom obrazovanju - Razvijati obrazovanje i obuku bez diskriminacije - Izdvojiti dovoljno sredstava za reforme obrazovanja i pratiti njihovu implementaciju- Unapređivati doživotno obrazovanje i obuku za žene i žensku djecu

CEDAW

Član 10• Države potpisnice će poduzeti sve moguće mjere da eliminišu

diskriminaciju nad ženama kako bi im se osigurala jednaka prava kao muškarcima u oblasti obrazovanja, i naročito, kako bi se osigurali, na osnovu jednakosti žena i muškaraca:

• Isti uslovi za pružanje smjernica za karijeru i zvanje, za pristup studijima i završavanju studija u obrazovnim ustanovama svih kategorija u ruralnim kao i u urbanim područjima; ova jednakost treba biti osigurana u predškolskom, opštem, tehničkom, profesionalnom i visokom tehničkom obrazovanju, kao i u svim vrstama obuka;

• Pristup istim nastavnim planovima i programima, isti ispiti, kvalifikovano nastavno osoblje sa istim standardom i školske prostorije i oprema istog kvaliteta;

• Eliminacija bilo kog stereotipnog koncepta uloga muškaraca i žena na svim nivoima i u svim oblicima obrazovanja, ohrabrujući spolno mješovito obrazovanje i druge vrste obrazovanja koje će pomoći u postizanju ovog cilja, i naročito, putem revidiranja knjiga i školskih programa i adaptacijom nastavnih metoda;

• Iste mogućnosti dobijanja stipendija i drugih subvencija;• Iste mogućnosti pristupa programima kontinuiranog obrazovanja,

uključujući funkcionalne programe opismenjavanja i opismenjavanja odraslih, naročito onih kojima je cilj smanjivanje, što je prije moguće, jaza u obrazovanju između muškaraca i žena;

• Smanjenje stope prekidanja školovanja studentica i organizovanje programa za djevojke i žene koje su prerano prekinule školovanje;

• Iste mogućnosti aktivnog učešća u sportovima i fizičkom obrazovanju;

• Pristup posebnim obrazovnim informacijama kako bi se pomoglo pri osiguravanju zdravstva i dobrobiti porodica, uključujući informacije i savjete o planiranju porodice.

3. MILENIJUMSKI CILJEVI Cilj 2: Ostvariti univerzalno osnovno obrazovanjeZadatak 3: Do 2015. godine,obezbediti da djeca svuda,dečaci i devojčice podjednako,mogu da završe cijeli program osnovnog školovanja6. Neto stopa upisa u osnovnu školu/obrazovanje7. Proporcija ucenika koja pocinje od prvog i stigne do petog razreda8. Stopa pismenosti u dobi od 15-24 godine starostiCilj 3: Promovisati jednakost polova i dati prava ženamaZadatak 4: Eliminisati razlike među polovima u osnovnom i srednjemobrazovanju, po mogucstvu do 2005. godine, a na svim nivoima najkasnije do2015. godine.9. Odnos devojcica-decaka u osnovnom,srednjem i višem/visokom obrazovanju10. Odnos pismenih žena prema muškarcima u dobi od 15-24 godine starosti11. Udeo žena u zapošljavanju uz nadnicu/platuu nepoljoprivrednom sektoru12. Proporcija mesta koja zauzimaju žene unacionalnom parlamentu/skupštini

4. KNJIGA PROMJENA- strateški dokument o reformi obrazovanja u Crnoj Gori, usvojen 2001

SPISAK UČESNICA/KA RADIONICA I INTERVJUA

Zahvalnost ljudima koji su učestvovali u izgradnji ovog predloga i svojim razumjevanjem problema dali doprinos pokretanju teme rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.

Ime i prezime Organizacijainstitucija

Zanimanje Kontakt Telefon/ e-mail

Blagoje Vujisić NVO–Dječiji savezOŠ „Maro Miljanov”

profesor 084/485-489069 018 058

Đurđijana Raičević OŠ” Aleksa Đilas-Bećo” Nastavnik raz nastave

084/ 472- 233

Danica JuškovićOŠ” Aleksa Đilas-Bećo” Učiteljica O84/ 472 -774

Rujka Kraljevićškolski centar Administracija 084 472 635

Ida ZenkovićJPU „Duško Basekić” profesor 084/ 433-618

067 415 466

Marina PopovićJPU”Jevrosima R.Jevra” Medic. tehničar 084 472 417

Zara JovanovićDim zdravlja Mojkovac Medicinska

sestra084/472-627067 316 832

Elvira MartinovićNVO „ŽZBS” Aktivistkinja O69 676 860

Dejan MiličićPljevaljske novine NVO”Opstanak Pljavlja”

Novinar 067 828 129dejan.milicic@cg.yu

Polira BrahićJPU – dječiji vrtićPljevlja

vaspitač 069 511 600

Ljiljana DeševićDom zdravlja Pljevlja psihološkinja 067 875 304

Almasa RavčinovićNVO „ŽZBS” Tehničar

računara 069 481 021 zenezaboljesjutra@cg.yu

Fetija Kadić NVO”PŽP” bibliotekarka 069 481 350kadick@cg.yu,pzp@cg.yu

Vuko Rakočević NVO „Romalen” Sudski izvršitelj 069 051 408VUKORA@cg.yu

Ljiljana TerzićOŠ „Risto Ratković” Nastavik istorije 084 484 300

Mirsala TomićNVO”ŽZBS” Komercijalista 067 581 762

Žarko Mandić JUOŠ Dašo Pavišić direktor

Ljilja Drašković Vrtić-Tivat vaspitačica

Momo Lalatović JUOŠ-Anto ĐedovićBar

direktor

Đorđije Radović JUOŠ-Ilija KišićZelenika

direktor

Branislav VukčevićVrtić-Kotor direktor

Stamatović Drago JUOŠ-Njegoš direktor

Željko Bojović JUOŠ-Milan Vuković direktor

Mirjana Popović Dan- Kotor novinarka

Sanja Vjesti-Kotor novinarka

Ljiljana Garić Centar za obrazovanje odraslih

Lucija Adžić Ministarstvo obrazovanja

Zorica Kotri Zavod za orazovanje

Miluša Ljiljanić Ekonomska škola

Maja Kovačević FOSI ROM

Zoran lalović Zavoda za udžbenike

Mirjana Kuljak Ekonomski fakultet Profesorka na fakultetu

VojkaĐukanović

Filozofski fakultet dekanka

Svetozar Bulatović Sindikat prosvete nauke kulture i sporta

Andrijela VitićFakultet za turizam prodekanka

Marina Dulović Muzička škola direktorica

Miroslav Brajić Zavod za gluvonijeme Yamjenik direktora

Sonja Bjeletić Ekonomski fakultet Profesirka na fakultetu

Marko Volkov Forum SYD Balkans

Slavica Perović Institut za strane jezike direktorka

Danka Vukčević Gimnazija Luča profesorka

Nataša Vlahović Gimnazija Luča direktorka

Svetlana Čabarkapa Gimnazija Luča profesorka

Slobodan Jerkov Zavod za školstvo

Mileva Filipović Pravni fakultet(profesorka u penziji)

Profesorka fakulteta

Mirjana Popović Filozofski fakltet asistentica

Radan Nikolić Ministarstvo prosvjete i nauke

Ljiljana Đorović LZG nastavnica

Milica Miličić Prosvetna radnica

Aleksandra Milačić Forum žena SDP učiteljica

Slavica Striković ZNVO Ženska akcijaRanka Božović OŠ Luka Simonović psihološkinja

Gordana RAšović OŠ OŠ Ratko Žarić nastavnica

Slavica Perošević OŠ Milija Nikšević profesorka

Branka Malešević OŠ Ratko Yarič nastavnica

Vera Cicmil OŠ Olga Golović pedagogica

Nevenka Daković OŠ Radoje Čizmović nastavnica

Marina Knežević OŠ Mileva Lajović Učitelčjica

Dijana Rondović OŠ Mileva Lajović Lalatović

Milka Goranović OŠ Mileva Lajović Lalatović

Danka Vuletić OŠ Mileva Lajović Lalatović

REZULTZATI RADA U RADIONICAMA

I PROBLEM - DISKRIMINACIJA ZENSKE DJECE

Br. Indikatori problema Aktivnosti koje treba preduzeti

Indikatori rjesenja

Za koje vrijeme

Za Koji novac

Postojeca regulativa

Odgovornost

I GRUPA

- vaspitanje u porodici-veci zahtjevi-sadrzaji udzbenika-igracke narocito u vrticima- nedostatak statistike o prisutnosti i odsutnosti ženske djece

- ono što smo im mi rekle- po prijavama u Ministarstvu -neka ženska djeca u nekim sredinama CG ne pohađjaju obaveznu školu- izbor zanimanja je nametnut od strane roditelja- stav da su kćerke „tudja nafaka”- sukob običajnog i zakonskog prava -muška djeca se

-edukacija roditelja-edukacija sire porodice- edukacija djece u vrtićima- edukacija vaspitača i osoblja u vrtićima-osvremenjavanje udžbenika- rodno praćenje statistika -edukacija porodice -edukacija medija- informativno opismenjavanje naročito djevojčica- poboljšati ekonomsko stanje-edukacija nastavnog kadra-edukacija roditelja- drugačiji pristup procesu socijalizacije djece -jasno definisanje problema i stalna prezentacija u medijima

-emancipovana porodica - manja diskriminacija djevojcica -savjesnija populacija o jednakosti- kvalitetniji i senzitivni udžbenici- kvalitetniji i stručniji kadar - nestanak diskriminacije ženske djece

- više obrazovanih žena u društvenom životu na svim nivoima- brojnost žena u javnoj sferi

2 god

odmah.Zavisi od brojnih faktora i uslovljeno je promjenama u raznim sektorima

Milion eura

Ne mogu da odrede nedefinisano

..ne postoji...- propisana obaveza školovanja svih - NAP u obrazovanju sa de sprovede

- Vlada -Minist.- NVO-lokalna samouprava- uticajnipojedinci- priroda -škola-porodica

favorizuju u siromašnim porodicama

II PROBLEM – NASTAVNI KADAR

Br. Indikatori problema Aktivnosti koje treba preduzeti

Indikatori rjesenja

Za koje vrijeme

Za Koji novac

Postojeca regulativa

Odgovornost

I GRUPA

- needukovan nastavni kadar o ravnopravnosti- nesenzibilisan za probleme-izrazena agresivnost prema djevojcicama od nastavnog kadra, narocito zenskog- ponasanje nastavnog kadra , neprimjereno- odnos prema učenicima- krtiterijum ocjenjivanja- odnos prema roditeljima- međuljudksi odnosi- stručnost-profeionalna etika-otpor prema promjenama- društveni status prosvetnih radnika- dohodak-omalovažavanje- našpredovanje- nedostatak motivacije - bnenagrađivanje prema rezultatima rada - nemogućnost uticaja na suštinske promjene- planovi i porgtrami- udžbenici

-edukacija nastavnog kadra , putem seminara , razmjene iskustava - zakonski reizbor nastavnog kadra- uvazavanje misljenja ucenika o nastavnom kadru- otvoreni razgovori u skoli- anonimne ankete o nastavnom kadru u skoli - edukacija odrogornposti za učinjeno- primjena standarda reforme obrayovanja- rad na sebi- komunilkacija sa roditeljima- edukacija u oblasti razvoja žena- razvijanje tolerancije- razumijevanje drugosti- permanentno obrayovanje- poboljžanje materjalnog statusa – informisanost- princip obrayovnosti- yakonska regulativa i doslednije sprovođenje u školama -uključivanje što više prosvjetnih radnik au odabir nastavnih sadrtžaja i izradu udžbenika

- natavni kadar senzibilisan za probleme- edukovan nastavni kadara - o problemima ce se govoriti javno i glasno - rjesavace se konflikti- veca tolerancija za zenski rod- podizanje nivoa demokraticnosti - ravnopravnost na duze staze - profesionalan odnos- zadovoljni učenici- kompetentni nastavnici- konstrktivni odnos nastavnik roditelj- bolaj saradnja- kvalitetnija nastava - kvalitetniji nivo znanja- prava informacija- povećanje motivacije učenika- povećanje sopstvenog ugleda- povećanje samostalnostiio učenika- zadovoljan i motivisan prosvetni radnik- pprilagođeniji udžbenici

Za mandat rukovodiocaPromjene zavise od materjalnih mogućnosti društva puno

U okviru postojeceg budzeta institucija - uvećavanje budđeta- LD za znbačajan procenat- namjenska usmjerenost stranih donacija predvoiženih za reforme obrazovanja

Pravna akta skole postojeca i doradjena

‘ primjena standarda ocjenjjivanja - standrada stručnosti- standardi za LD - standardi za nagrađivanje

- Strucni tim skole- direktor- nastavno vijece - stalni izvjestaji po aktivnostima - društvu - resornom ministarstvu- direktori škola- organi inspekcije - savjetodavni organi- visokoškolske institucije-akademije- prosvetni radnici

III PROBLEM - NASTAVNI PROGRAMI I SADRZAJI

Br. Indikatori problema Aktivnosti koje treba Indikatori Za Za Postojeca Odgovorno

preduzeti rjesenja koje vrijeme

Koji novac

regulativa st

I GRUPA

- sadrzaj udzbenika - leksika ( imenice u muskom rodu)- zastupljenost zena autora- podjeljenost profesija po polovima u udzbenicima- karakterne osobine zena ( zene su plasljive, slabe, brbljive, tuzibabemuskarci su jaki,hrabri,snazniheroji, zastitnici)- uopste prenatrpanpost programa raznim temama ali bez rodnih

-definsati jasno i javno problem ravnopravnosti u skolskim normativima i u udzbenicima- insistirati na ravnopravnoj zastupljenosti zena aktera u tekstovima i autorki u udzbenicima - zastupljenost zena stvaraoca , naucnica, umjetnica, istorijskih licnosti ...- inicirati javne rasprave, okrugle stolove, preko medija uticati na kompletnu populaciju

- jacenje ravnopravnosti- veca ukljucenost zena u obrazovnim procesima i programima- ravnopravna podjela moci- veca angazovanost zena na rukovodecim jestima u obrazovanju

2 godine

Vazne su dodatne donaciej drzavi, NVO, javnim ustanovama za ovu namjenu

- Tekuce reforme- obavezno u okviru gradjanskog obrazovanja

propisana obaveya školovanja svih-NAP u obrayovanju da se sprovede

- Vlada - Ministarstvo prosvete - Zavod za skolstvo- specijalizovane ustanove- NVO- uticajni, strucni pojedinciškole porodice NVO

IV problem – NAPREDOVANJE U STRUCI

Br. Indikatori problema Aktivnosti koje treba preduzeti

Indikatori rjesenja

Za koje vrijeme

Za Koji novac

Postojeca regulativa

Odgovornost

I GRUPA

- Izolacija žena ( nedostatak standarda, mjerila , kriterijuma za usavršavanje)- nedostatak sattistike- porodične obaveze -tradicionalno shvatanje uloge žene - svijest žena - porodično vaspitanje - težište ženske moći

-stalno podizanje nivoa svijesti o nejednakosti- insistirati na adekvatnoj upotrebi imenica – rodno senzitivnom jeziku

- promjena broja žena u naučnim krugovima-povećanje broja žena na rukovodećim mjestima- promijenjen stav žena prema sebi- promijenjen stav muškaraca prema ženama- promijenjen stav žean prema ženama

Za kratko promjena normi i standarda za napredovanje žena – na duži rok promjena svijesti

Treba praviti konkretne projekate i tražiti konkretan novac specifično za napredovanje žena

- konkretnije definisati uslove napredovanja žena - aktivniji stav prema postojećoj regulativi

- Strucni pojedinci - porodica - vladini akti - država - društvo

V PROBLEM / IZBOR ZANIMANJA

Br. Indikatori problema

Aktivnosti koje treba preduzeti

Indikatori rjesenja

Za koje vrijeme

Za Koji novac

Postojeca regulativa

Odgovornost

I GRUPA

- tradicionalno vaspitanje-ekonomske mogućnosti- lična samoopredijeljenost - neka yanimanja su „muska” a neka „ženska”

- edukacija „razbijanje tabua”- vaspitanje u porodici-ekonomski razvoj- usvajanje NAPa- omogućiti odgovarajuću pomoć zaposlenim ženama- podržavati ženu- bolja porodična

- i žene i muškarci da imaju iste mogućnosti- više obrazovanja- više novca - više žena na riukovodećim mjestima

Što prije i stalno 1-3 godine

Stvoriti mogućnost za što više sredstava – najbolja investicija- od 1-5

-usvojiti i implementirati - djelimično regulisano zakonom

-porodica - resorna ministarstva - vlada –lokalna zajednica- vlada CG- prosvetni radnici-porodica i

- muškarci su u profitabilnijim zanimanjima-dužina radnog vremena često određuje zanimanje žena ( uloga u porodici)- nedovoljno obrazovanje i samopouzdanje - lođa ekonomska situacija, posebno žena

ogranizacija- obezbijediti materjalna sredstva ya studije ( fondove)- bolji standrad žene - uključivanje NVO i muškaraca i Vlade CG

- više ljubavi i sreće- rasterećenje žena - partnerski brak- bolji život

mil eura ) koliko nikšićke ulice )

društvo- mediji - sve institucije pojedinačno ( od jaslica do fakulteta od ministarstva do predsjednika Vlade )NVO koje se bave ženskim pitanjem

VI problem - DOŠKOLAVANJE Br. Indikatori

problemaAktivnosti koje treba preduzeti

Indikatori rjesenja

Za koje vrijeme

Za Koji novac

Postojeca regulativa

Odgovornost

I GRUPA

- materjalna nestimulacija- opterećenost školskim i porodičnim obavezama- mali izbora adekvatnih programa- samofinansiranje- nema rangiranja- uranilovka- nedostakatk školske i porodične podrške - nespremnost za promjene - stereotipi u vaspitanju

- materjalna stimulacija- podjela obaveza u školi i porodici-definisanje pravila napredovanja u struci- adekvatno materjalno nagrađivanje- institucionalno zbrinjavanje porodice- biti tolerantan prema promjenama- oslobađati se stereotipa- izboriti se za zakonsku regulativu doškolavanja - problem posmatrati sa raznih aspekata

‘ neće biti dodatnih aktivnosti za žene - svako radi svoj posao - biramo programe koji nam odgovaraju- napredovanje prema sposobnostima- podrška u porodici

- povećati koeficijent iz budžeta ya obreyovanje žena- internet u školi na raspolaganju ženama- primjena zakonske regulative u napredovanju - veći broj vrtića- đačkih kuhinja- staračkih domova

- obrazovne institucije- direktori- aktivi- resorno ministarstvpo- vlada - mediji

PROBLEM ZENSKA LJUDASKA PRAVA INSTITUCIONALNI MEHANIZMI ZENSKO DIJETE

- kroz udzbenike-kroz odnos nastavnoh kadra- ponasaje vrsnjaka- ponasanje roditelja - izratito podredjen polozaj u slikovnom prikazivanju- neprimjenjuju se postojeci zakoni

- Orodnjavanje udzbenika ( zakonom obavezno)- edukacija svih aktera u obrazovnom procesu o rodnoj ravnopravnosti- izmjena skolskih programa- sistem kontrole postovanja zakona

ZENE IZ MANJINSKIH GRUPA - tesko se zaposljavaju u obrazovanju- odnos nastvnog kadra neprihvatajuci, pezorativan odnos- posebna edukacija o potrebi skolovanja

- prednost u zaposlajavanju- kazne za diskriminaciju u skoli - pokretanje mehanizama za zastitu od diskriminacije po svim osnovama- kancelarije o pravima manjina u opstinama

ZENE SA SELA - teze se zaposljavaju- podredjena uloga- tezi ekonomskococijalni uslovi- „gube” vise vremena - prevoz - edukacija majki

- prednost u zaposlajavanju- obazbjedjivanje stanova - zastita kroz zakone i propise- kreditiranje i razvoj socijalnih sluzbi

INVALITKINJE - nikako se ne zaposljavaju - nema ih u programima i nastavnim

- prednost u zaposlajavanju- primjeriti uslove za invaliditet

sadrzajima - nerazumijevanje za potrebe - neprimjereni uslovi- pristup nastavi – inkluzivna nastava svuda - skolski volonteri da se aktiviraju

postovanje postojecih zakonskih rjesenja - ukljucivanje zena invalitkinja u programske sadrzaje- donosenje zakonske regulative po navedenim pitanjima ( podrska , kretanje, prednost )

SVE ZENE - samoorganizovanje

- pruzanje uzajamne podrske

Usvajanje NAP-a pod hitno !- NVO - Kancelarije za rodnu ravnopravnost na nivou opstina

INTERVIJUI

Koji su to osnovni problemi diskriminacije žena u procesu obrazovanja? Nepismenost starijih žena u seoskim i prigradskim mjestima Žene većinom uključuju u kraće oblike obrazovanja i učenja, kao što su

kursevi za strane jezike i rad na računaru. U strukturi udžbenika je diskriminacija prisutna jer se u udžbenicima

autori prije svega orijentišu prema muškom polu. Po mom mišljenju generalni problem koji se najviše prepoznaje u smislu diskriminacije jeste,da danas postoji ogroman broj žena rukovodilaca u školama, veliki broj žena kao nastavnog osoblja čak bi se moglo reći da je škola u potpunosti feminizirana. To je takođe problem jer djeca provode veći dio vremena u jednoj organizaciji koja na neki način postaje ženska. U tom slučaju skoro, pa da djeca nemaju mogućnosti kontakta sa oba pola, osim naravno u okviru nekih predmeta kao što su tehničko obrazovanje i fizičko vaspitanje. Mislim da je onovni problem u porodici, u prevelikoj opterećenosti žene i njenoj većoj prirodnoj naklonosti prema porodici.

Žene teže uspijevaju da ostvare svoje ambicije u karijeri Kako je jedno zanimanje društveno uglednije tako je više vezano za

muškarce ili skoro da isključivo pripada njima, takva je situacija i u obrazovanju.

Žena je po mom mišljenju lokomotiva koja još uvijek kroz bilo koji sistem pa i kroz obrazovni gdje je osobito prisutna, osim energije koju unosi u taj sistem kome profesionalno i pripada, vuče za sobom pretovarene vagone kućnih obaveza. Muškarac, kakvu god da ima sposobnost, on je lokomotiva koja ne mora da vuče vagon. To je upravo i razlog zašto ona ne može da uskladi te svoje obaveze na jednom i drugom vrlo bitnom planu i da odgovori svim tim obavezama na onaj način da bi imala prostora i načina da gradi karijeru tako i toliko da je više profesionalno prisutna i potvrđena. Tako da je činjenično stanje pokazalo i dokazalo da žena u obrazovanju ima veoma mnogo ali vodeće pozicije ipak nisu povjerene njima. Razlog je što žene u tolikom opterećenju ne mogu izdržati taj paralelan kolosijek i jednostavno se na neki način povlače.

Žene u obrazovanju su većinska populacija, čak imam podatak da u prosveti radi 76% žena. Ako gledamo njihovu prisutnost na

odgovornim pozicijama onda se pojavljuje ogromni paradoks u okviru koga se mora istaći da je samo 11% žena rukovodilaca i to na nižim rangovima odgovornih radnih mjesta (npr. direktorica vrtića i drektorica osnove škole), već direktorica srednjih škola imamo od 5 – 6 % , dok dekanica fakulteta je naprosto zanemariva cifra ili se može okarakterisati kao proces u razvoju. Ovi podaci dovoljno govore o diskriminaciji žena. Ako govorimo o ženama u sindikatu stanje je slično, predsjednice sindikalnih organizacija po školama prisutne su u nekom minimalnom procentu, ali nema žena na pozicijama predsjednika sindikalne grane ili pak predsjednika sindikata organizacije. Koliko god mi htjeli ili ne, neke nove vrijednosti nastupaju, neki novi standardi se nameću. Evropski standardi nalažu 30% zastupljenosti žena u svim društvenim sferama.

Kada su u pitanju žene sa sela njima je uglavnom dostupno osnovno obrazovanje ali se u manjoj mjeri može govoriti o višim oblicima obrazovanja i profesionalnog usavršavanja.

Situacija u školstvu je diskriminatorna, jer školsko ustrojstvo je i dalje jako tvrdo u odnosu na predviđene promjene.

U školskim programima ne postoji tema koja se vezuje za ŽENSKA LJUDSKA PRAVA i koja bi promovisala intelektualizam i toleranciju.

Udžbenici obiluju diskriminacijom svake vrste. Primjeri kojima se to potvrđuje su sledeći – izuzetno mali broj autorki tekstova, jezik kojim se uglavnom obraćaju dječacima, preko ilustracija ,pa do prosvjetnih radnika koji nijesu u stanju da prepoznaju stereotipe i da ih na vrijeme ukolne.

Koji su problemi diskriminacije žena u obrazovanju?! Pitanje da li su uopšte diskriminisane. Jedan od osnovnih problema diskriminacije je problem tradicionalnog karaktera našeg društva i to je osnovni razlog zašto emancipacija žena nije doživjela onaj prosperitet koji baštine savremena i civilizovana društva

Dakle,u obrazovanju ako pretpostavimo da zaista postoji problem diskriminacije, onda taj problem leži u samim ženama

Žena se posmatra isključivo kao sekusalni objekat i kroz akt seksa. Ne postoji inkluzivnost i rodna senzitivnost kao kriterijum kvaliteta

udžbenika.. Postoje brojne stereotipije,po pitanju uloge žene u porodici ida se njen

profesionalni angažman vrednuje kroz ulogu koja je takoreći očekivana,shodno određenoj životnoj dobi. Par puta kada sam isticala svoje profesionalne reference,odnosno kada sam argumentima pobila svoje kolege,koje su na istaknutim mjestima donosioca odluke,finalni zaključak rasprave je bio:jeste li Vi udati?Na moj otvoreni odgovor, da nisam, komentar je bio sledeći:Da zato je to tako ili nećete se ni udati.Kod nas se to posmatra iz perspektive da žene koje nijesu udate, nemaju porodicu i djecu, taj dio slobodnog vremena koje bi posvetile porodici i djeci,posvećuju poslu.

U našem društvu ne postoji sistem kvota u obrazovanju , koji postoji na Zapadu:Reprezentativan primjer za to je Skandinavija-ako se za isto radno mjesto prijave zene i muškarci, prednost imaju žene, jer je br.žena na Univerzitetima manji

Nesenzitivnost kolega i kolegnica, nastavnog kadra. Primjer:Pokrenula sa inicijativu da se u okviru Fulbrajtovog udruženjaosnuje asocijacija žena pri ovom udruženju.Mogu istaći da od visokih intelektualki,što je tipično ,naišla sam na veliki nivo ne odobravanja .Zbog čega?Zato što je današnja moderna Crnogorka, uplašena da ukoliko se svrsta u neku žensku organizaciju biće manje poželjna u očima muškaraca,da će biti okarakterisana kao isfrustrirana ili čak kao žena nastrane seksualne orjentacije.To je jedna od klasičnih stavki, koje sam prepoznala kod mojih kolegnica koje se boje da se izjasne na takav način.Tu se zapravo krije strah,a generalno slika jednog totalitarnog društva,gdje se individua gubi u tom nekom sklopu zajednice.Znači u pojedinac je nesamostalan i nepouzdan, živimo živote nekih drugih umjesto da budemo ono što jesmo.

Od ukupnog broja zaposlenih u većini su žene i to 75%,u školskom Odboru je 50% žena,lični dohotci su i za žene i za muškarce isti.Shodno,već rečenom nebih konstatovao da postoji bilo kakav vid diskriminacije u odnosu prema ženama.

Kakav će biti status žene u ovoj instituciji zavisi prije svega od njenihsposobnosti.

Ovdje se zanimanja još uvijek dijele na ženska i muška.Većinom ženska djeca izučavaju krojačko zanimanje,zanimanje kuvara, poslastičara,a postoje i muška zanimanja kao što su stolar,poslastičar,autolakirer,limar.Ta podjela je klasična i nemamo izuzetaka,tipa da imamo žensko dijete u muškom zanimanju.

Koje su to preventivne mjere koje treba preduzeti,kako bi se žena u većoj mjeri eksponirala u sfere javnog života?

Pripremiti kraće programe obrazovanja i učenja koji bi bili fleksibilni i u koje bi žene lakše mogle da se uključuju, s obzirom na mali fond slobodnog vremena i na oskudni novčani fond koji može da uloži u obrazovanje.

Dakle treba djelovati na vaspitanje djevojčica i dječaka, edukaciju nastavnica i nastavnika kao i na sadržaj udžbenika kako bi se mijenjao postojeći mentalni sklop.

Ono gdje imamo najviše šansi da napravimo neke pomake jeste da mijenjamo sadržaj udžbenika, znači da se utiče na Zavod za udžbenike, posebno. Oni su tu već i napravili neke pomake, budući da radi nekoliko žena koje su svjesne ovog problema, možda nijesu intimno svjesne ovog problema, ali im njihova profesionalnost nalaže da se i o tome vodi računa.

Promjena ponašanja nastavnog kadra.

Izbjegavanje stereotipa . Jednostavno teško je izaći iz stereotipa. To je jedan dug, težak i trnovit proces. Potencijalna suština se ogleda u sledećem: žene ne treba da preuzmu čitav sistem vladanja u svoje ruke, ali istovremeno ne treba da dozvole da se njima vlada!

Prema postojećoj legislativi,diskriminacija,apsolutno ne postoji kada je u pitanju položaj žene u okviru obrazovanja.Međutim,naravno statistika pokazuje,da u nekim krajevima Crne Gore,postoji problem obrazovanja ženske djece..

Treba obezbijediti dodatne edukativne mjere kojima bi se osvješćavali roditelji,a ne samo djeca,jer osvješćavanje djece samo,bez osvješćavanja roditelja ne bi dalo pozitivne rezultate.

To je obuka nastavnika i nastavnica da prepoznaju stereotipe, zatim tu su udžbenici koji moraju da prate zahtjeve koje nameću Međunarodni standardi.

Rodna diskriminatornost treba da bude kriterijum kvaliteta udžbenika i procesa vaspitanja na kojima treba posebno insistirati.

Saradja svih interesnih grupa da bi se formirali uspješni modeli. Projekti u okviru Univerziteta dođe do senzitivizacije zaposlenih za neka

od rodnih pitanja.Neophodna je saradnja Univerziteta i NVO sektora. Ovo naglašavam jer nije rijetka situacija kod nas,da se pojavi jedna žena iz NVO sektora i jedna univerzitetska profesorica,koja ima žarku želju da joj kaže :”ti si iz NVO sektora a,ja sam univerzitetska profesorica,ti i ja ne možemo razgovarati na istoj razini”.

Da se izaberu ljudi koji su zaista posvećeni ostvarivanju rodne ravnopravnosti , uz obavezno posjedovanje reference, što znači adekvatnog obrazovanja po tom pitanju..

Treba se zalagati za skandinavski model,koji podrazumijeva da majka na Univerzitetu donese bebu i da postoji žena koja je zadužena da brine o toj bebi,a majka može da napusti predavanje da bi nahranila bebu.

Na Univerzitetu je generalno potrebno formirati Centre za ljudska prava kao ili uvoditi obaveze da ljudi na Univerzitetu prođu kroz neke treninge i radionice ya rodnu ravnopravnost..

Primjenjivati zakon.Znači, lokalne i republičke vlasti treba da preduzimaju odgovarajuće mjere i da pozovu na odgovornost,roditelje i da ih informišu o prekršaju,a onda da ih primoraju da poštuju zakon.Roditelji su ti koji treba da djetetu omoguće ona prava koja ga sleduju i koja se nalaze u korpusu ljudskih i dječijih prava.

Odgovornost države i njenih službi,u cilju poštovanja ljudskih prava,ženskih prava i dječijih prava.Tu bitnu ulogu imaju i Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo obrazovanja.Pri Vladi je osnovana kancelarija za rodnu ravnopravnost,koja podstiče podizanje svjesnosti u društvu, da je potrebno da se u cilju poštovanja rodne ravnopravnosti, ipak poštuju zakoni.

Kada je u pitanju bavljenje muzikom tu su uglavnom prisutna ženska djeca,jer bavljenje muzikom je popularno kod ženske djece i uopšte naša profesija je zastupljenija kod žena,bar kada su škole u pitanju.Ali u

profesionalnom radu,životnom opredjeljenju i u nekim krajnjim uspjesima,ipak dominiraju muškarci.

Inicijativa ženskih NVO treba da iniciraju i iritiraju određene institucije društva i podstaknu ih da razviju određenu strategiju većeg procenta zastupljenosti žena i partneri muškarcima u svim segmentima odgovornih funkcija.

«Naći pravu mjeru najveća je mudrost». Pava mjera bi bila imati takav sistem vaspitanja i obrazovanja koji bi podjednako podržavao djevojke i mladiće, njihovo razvijanje na profesionalnom planu, ali isto tako nastojanje da se isključi svaka podjela kada su u pitanju kućni poslovi...

Sve vladine i nevladine institucije moraju ozbiljnoda se pozabave problemom rodne ravnopravnosti.

Kakav je tretman,ženske djece sa sela,ženske djece koja posjeduju određeni stepen invaliditeta i romaske djece?

- Mislim da je najveći problem vezan za romsku djecu, dosta NVO organizacija koje rade na tom problemu.-Zbog zatvorenosti sela mali br. ljudi se i vraća na selo.Ponekad je taj put ka obrazovanju ženske djece sa sela samo način da se pobjegne sa sela.-Kada su u pitanju ženska djeca sa sela,oni su prostorno hendikepirani,ali ne nikako drugačije.A kada govorimo o romskoj djeci,oni su veliki problem ,koji treba zaista da se sistematski rješava i politika tog rješavanja je u razvoju.- Smatram da su žene sa sela uglavnom populacija nepismenih i bez zanimanja.- Zaista, u prosveti se moje kolege i ja trudimo da ta djeca budu tretirana potpuno ravnopravno.- Ako posmatramo tretman ženske i muške djece u ovoj Ustanovi,on je potpuno isti, bez razlike.- U svakom slučaju shodno ljudskoj prirodi i tradicionalnom i patrijarhalnom konceptu našeg društva, ona je ipak prisutna. - Djevojčice sa sela i dalje funkcionišu u okvirima tradicionalnog sistema ponašanja.- Jedan od glavnih problema je nedostatak slobodnog vremena u životu žene, koje bi posvetila obrazovanju i učenju. Posebna grupa žena kojima prepreke onemogućavaju obrazovanje i učenje su romkinje. - Kada su u pitanju žene sa sela njima je uglavnom dostupno osnovno obrazovanje ali se u manjoj mjeri može govoriti o višim oblicima obrazovanja i profesionalnog usavršavanja.-Tek se u poslednje vrijeme organizuje neki vid edukacije,za populaciju koja zivi na selu,a tiče se prije svega zvanja iz oblasti poljoprivrede i turizma.Planira se i edukacija na planu ekološkog i demokratskog obrazovanja- Djevojčice iz ruralnih predjela su i dalje pod uticajem patrijarhalnog načina vaspitanja, kojeg se strogo pridružavaju. Svako kršenje postojećeg načina vaspitanja značilo bi neoprostiv prekršaj koji pobuđuje konfrontaciju kako unutar same ličnosti tako i sa okolinom. Te djevojčice najčešće završavaju osnovnu

školu, stiču onaj najosnovniji kvantum obrazovanja i opismenjavanja ali se zatim usmjeravaju na udaju, formiranje porodice i kućne obaveze. Za Rome se formiraju programi kojima se oni žele uključiti u sistem obrazovanja, ali taj proces je na samom početku. Sa djevojčicama romkinjama treba raditi na mijenjanju njihovog odnosa prema životu, budući da njihov život otpočinje vrlo rano, još u periodu djetinjstva.Djevojčice sa izvjesnim stepenom invaliditeta uključene su potpuno ravnopravno u proces obrazovanja sa ostalom djecom, tako da one mogu postići rezultate koji im mogu obezbijediti sasvim ravnopravnu poziciju sa zdravom djecom. -. Tretman djece iz ruralnih sredina trebao bi biti ujednačen sa tretmanom djece iz urbanih sredina to nalažu osnovna ljudska prava, kao i prava djeteta. Ja lično nemam podataka o diskriminacijama takve vrste. Naprotiv, moje mišljenje je da djevojčice iz ruralnih sredina treba više motivisati, treba im dati više šanse i više raditi na njihovoj socijalizaciji kako bi se uklopile u ambijent sa ostalom većinskom grupom.

Napisale izvještajLjupka KovačevićErvina Dabižinović