Crna Gora

VLADA CRNEGOREBroj: 07-4074Podgorica, 28. decembra 2017. godine

CRNA GORAnRNE GORE

primueno:

VEZA:

St5AC53iCA!PRILOG:

PREDSJEDNIKU SKUPSTINE CRNE GORE

PODGORICA

Viada Crne Gore, na sjednlci od 28. decembra 2017. godine, utvrdilaie PREDLOG ZAKONA O IZWIJENAWIA I DOPUNAWIA ZAKONA OZASTITI PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUCJAKOTORA, koji Vam u prilogu dostavljamo radi stavijanja u proceduruSkupstine Crne Gore.

Za predstavnike Vlade koji ce ucestvovati uradu Skupstine i njenihradnih tijela, prilikom razmatranja Predloga oyog zakona, odredeni suZORAN PAZIN, potpredsjednik Vlade za poiiticki sistem, unutrasnju ivanjsku politiku 1 rukovodilac radom Ministarstva kulture i mrALEKSANDAR DAJKOVI6, generaini direktor Direktorata za kuiturnubastinu u Minist'arstvu kulture.

PREDSJEDNIK

Dusko Markovic, s. r.

PRITEDT.nf;

ZAKON OI2MJENAMAI DOPUNAMA ZAKONA OZASTITI PRIRODNOG IKULTURNO-ISTORIJSKOG PODRUCJA KOTORA

Clan 1

56/13).S^L:i' kulturncstoriiskog podrucja Kotora ("Sluzbeni list CG". btojGranice Podrucja Kotora i zasticene okoline

Clan 2

ko^^t 2.500 ha moiske povrsme, na tentonjama opstina: Kotor, Hetceg Novi, Tivat iPrijestonice

zapadm io KO nrfh KO Kotor I, KO Kotor II, KO Dobrota I. velikizapadiu dio KO Dobrota 11 mah zapadni dio KO Zalazi, KO Orahovac I, juzni ijugoistocni dio KOOrahovac II, vehkt ,uzm dro KO Perast, KO Risatt I, veliki juzni dio k6 Risan !l uTt^Tl KO(SkO St rTr' D° Kostanjica, KO Stohv I veliki sjevemiI, veliki sjeUnt ;ho KoTkaljaim

nntrr" ""^"hvata prostor: KO UbU imah jugoistocni dio KO ZhiebiTI It, prostor jugozapadnog dijela KO Njegusi.

Lastva imSPodmcje Kotora obuhvata imorski basen Kotorsko -risanskog zaliva.

tsatrel opisaiia jc kootdinatnim tackama i granirfm. katastarskihp ela, apocmje na lro)ici isa juzne strane definisana je sljedecim prelomnim koordinatnim tackama;

tacki:

878. 6 564 027.27 4 694 676.05

879. 6 563 117.04 4 695 919.03880. 6 561 821.35 4 698 886.05881. 6 560 555.26 4 700 744.86

882. 6 559 055.87 4 701 906.78

883. 6 557 162.80 4 703 922.45

884. 6 556 876.23 4 704 041.95885. 6 554 666.56 4 703 591.26886. 6 553 851.24 4 704150.13887. 6 552 240.48 4 704 232.38888. 6 549 970.56 4 704 389.92

889. 6 548 250.16 4 704 549.46»yO. 6 548 453.12 4 705 157.12

Od tacke 890 se lomi prema sjeveru iizlazi na kolski put Herceg Novi -Crkvice ukoordinamoj

89l 6 548 535.97 4 705 188.32

Od tacke 891 sa zapadne strane granica se krece ivicom puta Herceg Noyi - Crkvice kniiJ^vata katastarsku parcelu 3436 KO Morinj I, Opsdna Kotor inastavlja ivicoristog pl'wI<roz Op?tbrio^°"' ® ' l^tastarsku parcelu 2051 KO Ubli I. sve do Opstine Kotor.k^? I?r 1, HercegNovi -Crkvicekojl obuhvata katastarsku parcelu 1018 KO Krivn^ije Donie, do koordinatne tacke-

48. I6551 493.41 4710 641.90. I

3297 3^4katastarskihparcela 3292 3293

r96^ 6 552 102.10 4 710 828.43

KO Krivnilr juznjm obodom puta. koji je ukatastru oznacen katastarskom parcelotn 3350^9^0K °"'n Donje. Od katastarske^leKnvosije Donje obuhvata|u katastarske parcele 3351 i2203 do koordinatne tacke-

233. 6 553 741.31 •4 710 299.15

parcela ?i72 Wl ^1970 ' ^ katastarskih962, 808, 82^ 822' 23 8f 829 '" wf'-' 1°° '̂766 i767 do Lot^tnai tie ' ' '

6 557 090.23420. 4709730.82

Sjeverna granica se dalje pruza kroz sjeverni dio KO Risan II, ivicom puta Krivosiie Donie -^san, koji obuhvata katastarsku parcelu 503, KG Risan II do katastarske parcele 505 KO Risan II i

I542. I 6 558 451.92 4709345.49

543. 6 558 508.98i.v,rv«-» oi|cuci_iii lacaita:

4 709 339.02544. 6 559 472.96 4 707 983.54545. 6 558 503.65 4 706 804.85546. 6 558 691.74 4 706 269.72547. 6 560 200.71 4 705 935.98548. 6 563 417.03 4 707 104.46

t^^ke 458 pocinje istocna granica koja je definisana sliederim konrHin,.„;... tackama-34y. 6 564 235.41 ^nc 21^ o/r 14 705 336.86550.

551.

552.

553.

554.

6 564 319.146 564 896.13

6 565 632.35

6 566 228.006 566 239.58

4 703 500.26

4 699 906.44

4 698 885.24

4 698 475.00

4 698 402.79

Od tecke 554 istocna gramca se pruza prema jugu ivicom puta Kotor - Cetinie krozPnjestomcu Cetinje, akoji obuhvata dio katastarske paicele 2814/1. katastarsku parcelu 569 dinkatastaxske parcelc 4930 katastarsku parcelu 4709, KO Niegusi do koordinatne tacke:

I 876. I6566 023.96 4694 931.47 I

Dalje do koordinatne tacke:|877. I6565 860.85 4694357.11

Gramca se vraca na pocetnu koordinatau tacku 878 naTrojici.Opisana granica je preciznije definisana sa 1349 tacaka.

ha kopn?rctiSltrit""" 38.058T<r t obuhvata prostor koji se prostite na podrucju tti opstine-Kotor, Tivat iHerceg Novi iobuhvata dio akvatorijuma Bokokotorskog zaUva sa: Tivatskim zaLom'Srii:• "kli-ujuci lmaz uB^okokotorskl zlW osJo^Mamula irtom Aiza, kao ipoluostivom Ponta Ostra, juzni dio Krivosija iLedenica naselia duz obale

vatekog zaija, Tivatski arlupelag (poluostrvo Prevlaka, ostrvo Svetog Matka,'ostrvo Gospe odMosti). zapadnu stranu poluostrva Vrmac, naselja duz obale Hercegnovskog zahva, Padine Orjena

sehma (Ratisevina. 1rebcsin, Kameno, Podi, Suscepan, Sutorina, Malta, Lucici).Na podrucju Opstine Kotor obuhvata: Mah juzni dio KO Kostanjica mah juzni dio KO

Monnj, juzm (ho KO Krivosije Donje, mah sjeverni dio KO Risan II, juzni dio KO Ledenice Gornie

to KO bfe^ar II, veltb juzm dio KO Mirac, kao i KO Dub, KO Glavati, KO Glavaticici KO^ KO Krhnovice, KO Kubasi, KO Lastva, KO Ljesevia' KONdjezici, KO Pehnovo, KO Pobrdje, KO Piijeradi, KO Privredna Zona, KO Sutvara KO ^SjevoKO Vranovia, KO Zagora, KO Sisici iKO Spiljari. visnjevo,

KO r obuhvata: Veliki juzni dio KO Lepetane, veliki jugozapadni dioKO K°"- Ko'Ir-," i" Bogdasici, KO Bogisici, KO Donja Lastvf KO Gosia

Na Pod ^ °oNikovici, KO Radovici, KO Tivat iKO Durasevici '-71- k- Opstine Herceg Novi obuhvata: MaU zapadni dio KO UbH, Veliki zapadni dio

Novi Km ^ koT' KO BrgurKTHtct-KO Mk °KO KO IG-usevice, KO Kumbor, KO Kuti, KO Mojdez KO Mokrine¥opU kJt , Sasovici! Kd SuVo^a^Siopia, KG Trebesin, KG Zabrde, KG Denovici i KG Durici.

parcela Podipcja Kotora kao cjelina opisana je granicama katastarskihparcela pniza se granicnim katastarskim parcelama katastarske opstine Spiljari pocev od trnmMfkatarstarskih opstina Dobrota II sa KO Spiljan iKO Njegusi ipr^za se u^av™M A granrama granicnih katastarskih parcela KO SpUjari KO Skalfari KOMirac, KO Sisici, KO Prijeradi, KO Gorovici, KO Glavati, KO Visnjevo doZnil sa S5969 KoStoina r""'? """u katastarskom parcelomb76J KG Sutorina na podrucju opstine Herceg Novi. Na podrucju KG Sutorina, granicna liniia se

pIrcT5T62/r5977Toot/™ Opstine Herceg Novi, sijece katastarskuPf ' ' ' 'A ' '̂ "^8" stranu puta. Granica se dalje pruza up cu sjevera i sjcverozapada granicom katastarskih parcela 3051, 3052, 3053, zatim sijece put

li7n at C1 granicnom linijom katastarskih parcela 4182 4163 41624158, 4150, 4151, 4132, 4131, 4130, 4126, 4125, 4115, 4112, 4109, 4082,^4083, 4063, 4062,'

Gramca se zatim pruza upravcu sjeverozapada granicom katastarske parcele 5981 koiu siiece ija upravcu sjeveroistoka granicama katastarskih parcela: 3211 3212 3213 3217 skrir

granicom katastarske Darcele"32M C sjevera i sjeveroistokajinijom katastarskih parcela 2343,2345/1^2347! 2348.2^61 2"36r2075'2mT 2mf Tkatastarske parcele 2016 gdje srjece put oznac^n ka^ kata;?arsL parcl 202^ '205?!'20lr205T205r'iT9"207fT^^^^^ 2049, MSo!

Kmse^ceT,,t 1 kao 2305. Granicna linija ide teritorijorn KO Bjelske

iiiiiiiipiiiiIliliiiPpisiiiiGomje duz katasmske Varcek 3095 riS iS™,! n"3099. 3100, 3101. 3102, 3103. 3104. 3105. 3106. 3107 3n0 fmTmllM 3m'T'f

katastarske parcde olalnl kt nut 1015 L" Stanicnom linijomlinijom katastarske parcele 3234 azatim unrajcf isfT ' l^ga granicnom3233. jugoistocnom stranom katastarskih parcela 343fM3rGTaSrr ^232.

ifss/ri"°"parcela 1718 prelazcdi sa iednn n„ H,-,,,! ^^^'4/2 1277 1278 sijece put oznacen kao katastarskaparcela 1596. 1593. 1594. 1610. 1614 161l"l6^lTl58V\Tst''T''katastarskuparcelul664.prelazecinateritoriiuKO TVH ' sjeveroistoka i sijecedo granicne linije katastarske parceSe 12^a ,°°°)';> §'')'= "P-^avcu jugoistoka120 173 i 171 Holi VI A- • - ^jama katastarskih parcela 117 118S." «i-T—P"- .snastavlja upravcu istoka ijugoistoka na teritoriu<0 vT' 168^1, dalje1371. 1379, 1376. 1378 1368 2094 MOS 1444 —t ' knijama katastarskih parcelaluga djeWno ohuh^tajudtSL^tlr '̂'̂katastar^ parcela do tromcde KO Dobrota II, Spiljari iNjegiisi. gramcnom knijom

Opisana gramca je preciznije definisana sa 3.712 koordinatne tacke.

V Clan 2Clan 9mijenja se i glasi:

'Sastav, imenovanje i razrjesenje Savjeta

Clan 9Savjet ima prcdsjcdnika i deset clanova.

za poslove

nra»n P° j^dan predstavnik organa drzavne uprave nadleznog za poslove kultureorgans drzavne uprave nadleznog za poslove uredenja prostora1zastite zivotne sredine organa upraveorf kulturmh dobara, Crnogorske nadonalne komisije za UNESCO fnevla^

Predsjednili Opstine Kotor je po polozaju predsjednik Savieta.redsjednik iH clan Savjeta moze bid razrijesen prije isteka mandata, ako:

1; podnese ostavku;2)postupa suprotno zakonu;3) ne prisustvuje sjednicama duzc od tri mjeseca;4) je pravosnazno osuden na bezuslovnu kaznu zatvora.

nomr h" Picdsjednika Savjeta prije isteka mandata poslove predsjednika preuzimapotpredsjednik Opstine Kotor, do imenovanja novog. JcuiuKa preuzimaovovdana'^"bjekatiz stava 3rial railen®!'' dana

Savjet moze bid razdjesen pdjc isteka mandata, ako-

Ko,^ 1 IS •-i"

Clan 3Uclanu 10 stav 1tacka 4mijenja se iglasi:

inidiative ptlram TT nadleznog organa lokalne samouprave zamajative, progratne i urbamsncke i drugc projekte koji se odnose na Podrucje Kotora 1nievovuzasncenu okoknu koje donosc orgam lokalne samouprave, drzavni organi, javna preduzeca 1ckueirai nJovog uskladivanja sa Menadzment planom idrugim dokumentima od znacaja za Podmfe

Poslije tackc 7dodaju se dvije tacke koje glase;

polugodilirkultureizvjestaj oradu,,1 P^kavlja imsljenje predsjednika Opstine Herceg Novi, Opstine Tivat iHgadonaceli^a Pnjcstonice Cetinje ostanju, zastiti, ocuvanju iupravljinju PodmllTotra l/J

njegove zasticenc okoline, koje zahvata njihove teritodje."

Clan 4Uclanu 12 posHje stava 1dodaje se novi stav koji glasi:Poslova iz stava 1 ovog clana, obezbjeduje organ drzavne uprave

uvisulod^ll500°00 godisnjim programom zastidte iocuvanja kultumih dobaraviS n ~ 20 ovog

V Clan 5Clan 13 mijenja se i glasi:

"Clanovi Savjeta imaju pravo na naknadu za rad uskladu sa zakonom.

aili. °"°- .K".,

V Clan 6Clan 16 mijenja sei gksi:

"Integralna zastita Podmcja Kotora, uskladu sa zakouom, ureduie se-1) Prostornim planom Crne Gore;2) planom generalne regulacije Crne Gore;3) Menadzmcnt planom;4) urbanisticldm projektom;5) studijom zastite kulturnih dobara;6) studijom zastite prirodnih dobara."

V Clan 7Clan 18 mijenja sei glasi:

"Mjerc zastite i Procjena uticaja na bastinuClan 18

ostatakai/mautend6.edoku„.e„ta4eo„jegovo^navierm^^^^^^^^^tekstu: (" daljem

.a poslove kuZe ^ P" "8-^ d'-vne uprave nadleznog

T) T- 81osllje clana 18 dodaju se dva nova clana koji glase:

"Pojedinacna procjena uticaja nabastinuClan 18a

p»i.k.. .p,„, .. rSi™ ,S

.«p^'°"°' •'"• " °" «4.".no?=ihripv,^^r? podnosenja 2ahtjeva obavijesti podnosiocazahtjeva opotrebi sprovodenja Pojedinacne procjene.

Pojedinacnu procjenu izraduje Uprava na zahtjev investitora.Za izradu Pojcdinacnc; procjene Uprava obrazuje strucni tim u roku od tri dana od dana

pnjema zahtjeva iz stava 4 ovog clana.Uprava donosi rjesenjc odonosenju Pojedinacne procjene.Pojedinacna procjena se primjenjuje ucjelosti

proje g-m

..de

odavanluTar^ZfTroskovi izrade Pojedinacne procjene

Clan 18b

troskova^LjiyoS^a! ^nadle2a!S;SoTiruW -P--

Clan 9Poslije clana 25 dodaju se dva nova clana koji glase:

"Vrsenje funkcije SavjetaClan 25aSavjet koji je imcnovan do dana stupanja na snagu ovog zakona nastavlja sa radom do isteka

mandata.

Integralna zastita do donosenja plana generalne regulacije Cme GoreClan 25b

Pndn,ri?^^r°'̂ T planskog dokumenta iz clana 16 tacka 2ovog zakona, integralna zastitadonte' tima koji se

Clan 10Poslije clana 26 dodaje se novi clan koji glasi:

"Rokza donosenje ProcjeneClan 26a

Procjena iz claiia 18 ovog zakona donijece se uroku od tri mjeseca od dana stupanja na snaguovog zakona."

Clan 11Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u„Sluzbenom listu Cme Gore".

0BRAZL02ENJE

I. Ustavni osnov za donosenje zakonaUstaym osnoy za donosenje Zakona ozastiti prkodnog i Imltumo - istorijskog podrucia

sa Ustavom, meduju druga pitanja od interesa zaCrnu Gom.

II. Razlozi za donosenje zakona

1979 Podruqe Kotora nalazi se na UNESCO Usti svjetske bastine od1979. godine. kada ,e upisano po hitnom postupku. nakon razornog zemljotresa koji je skrenuo paznjuna imvetzalne vrijednosn ovog kulturnog dobra. Prethodna decenija za ovo UNESCO poLac e

ru oT "Tkojije .ezul&ao nekontroHsanomUNESCO stamsT ™i<=dnosti koje su ovo dobro prepomcili zaUNESCO status. Paralelno sa Pm, drzava ,e pokusala da uspostavi sistem koji ce razrijesiti ovufoTrc'bS/ni f f h ° 'kulturno-istorijskog podrucja Kotora („S1.list <-^7 broj 56/13), kako bi ovo mjesto svjetske bastine dobilo vecu zakonsku zastitu.

izlozcnom, abuduci da su prepoznati odredeni problemi upraksi prilikom primiene

izLdTpntt ^^sprovodenje Programa razvoja kulture u2017. godini, predvidena jeada Pn^dloga zakona oizmjcnama idopunama Zakona ozastiti prkodnog ikultumo - istorijskoepodrucja Kotora, ucilju unaprjcdenja pravnog okvira.

i.azovaS2":ir;™^^^^^^^^^

nredj:LSten°djaL?" "Kotora. '̂ neposredno odnose na posebnu zastitu podrucja

Medutim. za regulativu ovog zakona su od izuzetnog znacaja sljedeci propisi UNESCO;- Konvena)a ozastiu svjetske kultumeiprirodne bastine (Pariz. 16. novembar 1972) kojom

7'"- kulturna iprirodna dobra koja cine seLentMtS d P°liaku usmjerenu na to da se kulturnoj iprirodnojbastmt da odredena funkcija uzivotu zajednice i da se zasrita bastine integrise nprograt^e opsteipk^anja (clan 5tacka a), na svojo, tentoriji formiraju jednu iH vise sluzbi za zastitu, konzervaciju!popularizaciju kulturne iprrtodne bastine koja ce imati na raspolaganju odgovarajuce osoblje isredstvaLTirSeH ' / "'Y "̂'d' predstavlja isvjetsku bastinu nacijoj zastiti treba da saraduje cijcla medunarodna zajednica (clan 6tacka 1);

da- " podvodne kulturne bastine, kojom je propisana obaveza drzava clanicaitnLn ^qedno, prema pottebi, sve odgovarajuce mjere u skkdu saKonvena)om imedunarodmm pravom koje su potrebne za zastitu podvodne kulturne bastine te u

ocuIabnT'd'^lTT'''' raspolaganju, auskladu sa svojim mogucnos'tima,bUrk^b 1? u""' P"™ zadatkom prije odobrenja IH pokretanjaMo kakvih aktivnosn usmjeremh na ovu bastinu, izvadenu podvodnu kultumu bastinu odlazu, obrLtiuju 1sa njom sc postupaju na nacm koji joj osigurava dugorocno ocuvanje;

reporuka ozastiti Ijepota ikaraktera pejzaza ipredjela (Pariz, 11. decembar 1962);

19. novetX^mS):'"''''*' ugrozenih izvodenjem javnih iprivatnih radova Pariz,Pxeporuka ozastiti na nacionalnom planu kulturnog iprirodnog nasljeda (Pariz, 16. Novembar

1972);Smjemice :^a Procjenu uticaja na bastinu za kulturna dobra upisana na UNESCO Listu svjetske

bastine.

Potrebno je istaci iKonvcncije Savjeta Evrope iz oblasti kulture; Evropska konvencija okulturiKonvencija o zastiti arhitcktonske bastine Evrope Evropska konvencija o kinematografskoj ko-produkaji Evropska konvencija opejzazu Okvirna konvencija Savjeta Evrope ovrijednosti kulturnebastine za drustvo.

ly. Objasnjcnje osnovnih pravnihinstitutaClanom 1Prijedloga zakona oizmjenama idopunama Zakona ozastiti prirodnogi kultumo

podrucja Kotora, vrsi se uskladivanjc granica Podrucja sa zvanicnim granicama koje su uUNESCO usvojio.

Clanom 2detaljmjc je uredeno pitanje imenovanja Savjeta, kao i razrjesenja predsjednika iclanova Savjeta pojedinacno, ali irazrjesenje Savjeta kolektivno, te utorn smislu tacno propisani usloviza oba slucaja. Dopunom ovog clana pojacava se odgovornost predsjednika i clanova Savjeta, uodnosu na Vladu koja ih imenuje irazrjesava. Takode, propisuje se iko preuzima poslove predsjednikaSavjeta uslucaju razrjesenja predsjednika, te rok ukojem je subjekat obavezan da dostavi prijedlognovog k^didata uslucaju razrjesenja svog clana uSavjetu.

Clanom 3uvodi se imogucnost Savjeta da zahtijeva od strane organa drzavne ilokalne upravepreduzimanje odgovarajucih mjera iz svojih nadleznosti, aU iobavezu Savjeta da priprema idostavljaMimstarst™ kulmrc izvjestaj oradu polugodisnje. Takode, uvodi se mogucnost pribavljanja misljenjapredsjednika opsdna Hcrceg Novi i Tivat, odnosno gradonacelmka Prijestonice Cetdnje, ukoliko seodlucuje opodrucju tih opstina, odnosno Prijestonice. Dopunom ovog clana, rjesavaju se prepoznatiproblemi upraksi, odnosno nedovoljno uredena pitanja nadleznosti ikontrole rada Savjeta.

Clanom 4 se normira na koji nacin se obezbjeduju sredstva za administrativno-tehnickeposlove za potrebe Savjeta, ravnopravno Ministarst^^o kulture i Opstina Kotor, a sve u skladu sagodisnjim programom zastitite i ocuvanja kulturnih dobara, odnosno po osnovu ostvarenihnamjenskih prihoda.

Clanom 5 vrsi se predznije normiranje naknada za rad clanova Savjeta, i uskladivanje sapropisima koji ureduju ovo pitanje.

Clanom 6vrd se uskladivanje zakonom koji urcduje oblast planiranja iizgradnje.Clanom 7uvodi se unacionalno zakonodavst\^o, po pr\ti put, Procjena uticaja na bastinu, u

skladu sa medunarodnim standardima iodlukama Komiteta za svjetsku bastinu UNESCO. Propisujese obaveza izrade Procjene, ureduje pitanje donosioca iste.^ Clanom 8urcduje se postupak iucesnici uizradi odgovarajuce dokumentadje za donosenje

Clanom 9propisano je da cc funkdju Savjeta obavljati dosadasnji Savjet do isteka mandata.Clanom 10 odreden je rok za donosenje Procjene.

V. Razlozi za donosenj'e zakona po skraccnom postupkuUskladu sa clanom 151 Poslovnika Skupstine Crne Gore, predlaze se donosenje Predloga

zakona oizmjenama idopunama Zakona ozastiti prirodnog ikultumo - istorijskog podrucja Kotorapo skracenom postupku.

Donosenje Zakona po skra6enom postupku predlaze se, narodto, kako bi se ovim propisomUNESCO-ve granicc Podrucja. Pored toga, Vlada Crne Gore je, na sjednid od

14.U9.2017. godine, imcnovala novi sastav Savjeta za upravljanje Podrucjem Kotora, pa je neophodnohitno uspostaviti normativni preduslov za neometan rad u skladu sa zakonski propisanimovlascenjima, poscbno imajuci uvidu ugrozen UNESCO status Podmcja.

Procjcna finansijskih sredstava za sprovodenje zakonaZa sprovodenje ovog zakona nijesu potrebna dodatna sredstva iz Budzeta Cme Gore.

ODREDBE ZAKONA OZASTITI PRIRODNOG I KULTURNO-ISTORITSKOGPODRUCJA KOTORA ("SLUZBENI LIST CRNE GORE", BR. 56/13), KOJE SE

MIJENJAJU I DOPUNJAVAJU

Odredivanje podrucjaClan 2

Podrucje Kotoia obuhvata: Stari grad Kotor, Dobrotu, Donji Orahovac, dio GorniegOrahovca Drazin Vrt, Perast, Ilisan, Vitoglav, Sttp, Lipce, Donji Motinj, Gornji Morinj, Kostanjicu,Donji Stoliv, Gornji Stoliv, Prcanj, Muo, Skaljare, Spiljare imorski basen Kotorsko -Risanskog zaliva.

Granica Podrucja Kotora ide granicnim parcelama katastarske opstine Skaljari II pocev odtromede katastarskih opstina Skaljari II sa KO Mirac i KO Dub i pruza se u pravcii sjevera i^everozapada, zapadnim i jugozapadnim granicama granicnih parcela katastarskih opstina KOSkaljan, KO Muo, KO Prcanj II, KO Stoliv 11, odnosno administrativnom granicom opstina Kotor iTivat ispusta se do svjctionika na Verigama. Granica se sa druge strane Veriga pruza upravcu zapadaadmmistrativnom granicom opstina Kotor iHerceg Novi, odnosno granicnim parcelama katastarskihopstina Kostanjica iMorinj, do tromede KO Morinj, KO ZHjebi iKO UbU. Od tromede, granica sedalje pruza upravcu istoka isjeveroistpka, granicnim parcelama katastarskih opstina KO Morinj, KOStrp 1KO Risan 11, koje obuhvata ucjelini, azatim upravcu jugoistoka se spusta granicom katastarskeopstine KO Risan II prema KO Perast do tromede (KO Risan II KO Perast iKO Orahovac II). Odtromede, granica se nastavlja sjevernom granicom parcele br. 1097 do granice parcele 924 KOOrahovac I, zatim sjevernom granicom katastarske parcele 924, 925, 926, 927 iprostire se sjevemostarim kolskim putem igranicnom parcelom 1078 do granice sa KO Orahovac 11. Granica se daljepruza u pravcu juga granicom KO Orahovac II do parcele 1554, nastavlja sjevernom stranom oveparcele, a zatim presijeca parcclu 1684/1 do trigonometrijske tacke 141, na granici KO Orahovac iKO Zalazi. Od trigonometra granica nastavlja juzno, granicnim parcelama katastarskih opstina KODobrota II i KO Spiljari do tromede (KO Spiljari, KO Skaljari II i KO Njegusi). Od tromede segramca pruza u pravcu jugozapada, granicnim parcelama KO Skaljari II, koju obuhvata ucjelini, dotromede KO Skaljari II, KO Mirac iKO Dub, odakle je ipoceo opis Podrucja Kotora.

Podmcje Kotora obuhvata teritoriju katastarskih opstina Kotor I (llha), Kotor II (16ha)" (^46ha), Skaljari I (120ha), Skaljari n(342ha), Spiljari (282ha), Muo Ip8ha), Muo II (51ha), Prcanj I (122ha), Prcanj II (272ha), StoUv I (97ha), StoHv II (233ha) Morinj

a.271ha), Kostanjica (282ha), Risan I (130ha), Risan II (775ha), Perast (447ha), Step (277ha),Orahovac I (43ha) i teritoriju dijela katastarske opstine Orahovac II (404ha).

Ukupna povrsina Podiaicja Kotora iznosi 8,620 ha, od cega je 6,120 ha kopna i 2,500 hamorske povrsine.

Upravljanje Podrucjem KotoraClan 8

Podrucjem Kotora se upravija u skladu sa menadzment planom Kotora (u daljem tekstu-Menadzmentplan).

Menadzment plan donosi Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), uskladu sa zakonom.Radi koordinacije vrsenja poslova zasdte, ocuvanja i upravljanja, Vlada obrazuie Savjet za

upravljanje Podrucjem Kotora (u daljem tekstu: Savjet).

Sastav i imenovanje SavjetaClan 9

Savjet ima predsjednika i deset clanova.Clanovi Savjeta imenuju se i razrjesavaju na predlog:

1) organa drzavne uprave nadleznog za. poslove kulture - jedan clan;2) organa drzavne uprave nadlcznog za poslove uredenja prostora i zastite zivotne sredine - jedan

clan;3) organa uprave nadleznog za zastitu kulturnih dobara - jedan clan;4) Skupstine Opsdnc Kotor- pet clanova;5) Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO - jedan clan;6) nevladinih organizacija koje se have zastitom i ocuvanjem Kotora - jedan clan.

Predsjcdnik Opstine Kotor je po polozaju predsjednlk Savjeta.Mandat Savjeta traje cetiri godine.

Nadleznost SavjetaClan 10

Savjet:1) promovise znacaj univerzalnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Podrucja Kotora, kao svjetske

bastine;2) koordinira izradu, reviziju i sprovodenje Menadzment plana;3) inicira iprati realizaciju projekata iaktivnosri koji su predvideni Menadzment planom;4) daje misljenjc na inicijative, programe, projekte iplanska dokumenta koja se odnose na Podrucje

Kotora i njegovu zasticenu okolinu, radi njihovog usldadivanja sa Menadzment planom;5) podstice iusmjerava realizaciju aktivnosti iprojekata koji doprinose unapredenju zastite, ocuvanja

i razvoja Podrucja Kotora;6) vrsi monitoring stanja Podrucja Kotora i zahtijeva od subjekta iz clana 7 ovog zakona

preduzimanje odgovarajucih mjera iz njihove nadleznosd;7) pdprema godisnji izvjestaj osprovodenju Menadzment plana i stanju Podrucja Kotora.

Administrativno-tchnicki posloviClan 12

Admimstradvno-tehnickc poslove za potrebe Savjeta vrsi organ lokalne uprave Opstine Kotornadlezan zaposlove zasdte prirodne i kulturne basdne.

Naknade za rad

Clan 13Predsjednik i clanovi Savjeta imaju pravo na naknadu za rad u Savjetu i naknadu troskova u

vezi sa radom uSavjetu (putni ti'oskovi, dnevnice iprcnociste), uskladu sa propisima Vlade.Sredstva iz stava 1ovog clana obezbjeduju subjckd iz clana 9ovog zakona, na ciji je predlog

imenovan clan Savjeta.

Integralna zastitaClan 16

Radi integralne zasdte Podrucja Kotora, u skladu sa zakonom, donose se:1) menadzment plan;2) prostorno urbanisdcki plan;3) urbanisdcki projekd za urbane cjeline Stari grad Kotor, Perast i Gabela uRisnu;4) studije zasdte kulturnih dobara;5) studije zasdteprirodnih dobara.

Mjere ocuvanjaClan 18

Uola'iru Podmcja Kotora ne mo^ se sprovoditi aktivnosti i radnje kojima se prouzrokujetrajno nanisavanje bioloskc, hidroloske, klimatske, pcdoloske i predjelne raznovrsnosti.

Ukulturno-istorijskim cjcUnama Stari grad Kotor, Perast i Gabela uRisnu mogu se graditi,odnosno obnavljati samo objckti koji su ufunkciji uspostvljanja ntbanisticke matrice irekonstxukcijeumstenih objekata, na osno\nj materijalnih ostataka i/iU autcnticne dokumentacije.

Planska dokumenta kojima se planira izgmdnja infrastruktumih i gradevinskih objekatapovrsine preko 3000 ni2, kao iizvodenje aktivnosti na Podrucju Kotora i njegovoj zasticenoj okolinikojima se izazivaju bitnc promjene uprostoru moraju da sadrze studiju vizuelnog uticaja na kulturnei prirodnevrijednosd.

Uokvu-u Podrucja Kotora ne moze se mijcnjati postojeca linija ivrsiu nasipanje morske obale,osim u slucaju njene rehabilitacijc i revitalizacije, u skladu sa zakonom.