J A VNA USTANOVA ZA UPRAVLJANJE PARK - 5UMOM

MARJAN PUBLIC INSTITUTION FOR MANAGEMENT OF PARK - FOREST MARJAN

SPLIT

Ur.br: 09-0112014 Split, 07.01.2014.god.

GRADSKO VIJECE GRADA SPLITA nlr predsjednik Boris Curkovic Obala kneza Branimira 17 21000 SPLIT

Predmet: Izvjesce 0 provodenju javnog natjecaja za ravnatelja/icu Javne ustanove za upravljanje Park - sumom Marjan

Postovani, temeljem clanka 28. Statuta Javne ustanove za upravljanje Park - sumom Mat jan (u daljnjem tekstu Javna ustanova) dana 09. pros inca 2013. godine Upravno vijece Javne ustanove objavilo je u Narodnim novinama, Slobodnoj Dalmaciji ina web stranici Javne ustanove, javni natjecaj za imenovanje ravnatelja, 1 izrsiteljlica , na mandat od 4 godine. U propisanom roku zaprimljene su dvije prijave. Na 51. sjednici Upravnog vijeca odrzanoj 04. sijecnja 2014. godine otvorene su zaprimljene prijave i konstatirano je da su prijave podnijeli:

Robert Koharevic,

Jasenka Reic.

Utvrdeno je da su oba kandidata u propisanom roku podnijeli prijave i prilozili svu potrebnu dokumetaciju i ispunjavaju fonnalne uvjete natjecaja. Sukladno uvjetima natjecaja dana 07. sijecnja 2014. godine s pocetkom u 16 sati Upravno vijece oddalo je intervju s prijavljenim kandidatima vezan za program rada, au prilogu Yam dostavljamo izvjesce s obavljenog intervjua. Temeljem prilozenih dokumenata, Programa rada i provedenog intervjua vezanog za Program rada, za ravnatelja Javne ustanove za mandat od 4 godine Upravno vijece predlaze

Roberta Koharevica.

S postovanjem,

Na znanje: - Gradonacelniku Grada Splita Gosp.lvi Baldasaru

, ,

PREDSJEDr IK UP~~OG VIJECA

~rinlc

/

Cattanijin put 2,21000 Split, Hrvatska Tel: +385 (0)21314 311; Fax: +385 (0)21314313 e-mail: info@marjan-parksuma.hr MB : 1916262 Ziro-racun: 2390001- 1100322630 ( Hrvatska postanska banka )

OIB: 28929244223 IBAN: HR8323900011100322630

Intervju sa Jasenkom Reic

Pitanja Srdan Marinic

1. Po vasem misljenju koji su najve6i problemi Park sume Marjan?

Bespravna gradnja koju treba svakodnevno sprjecavati i pratiti situaciju na terenu i pratiti promjene u katastru i u zemljisnjim knjigama. Promidzba, odnosno "nevidljivost" Javne ustanove za koju gotovo nitko nije cuo. JU je kao uspavana Ijepotica cije obveze odraduje Drusto Marjan. Marketing nista ne poduzima da granice Park sume Marjan budu vidljivije. Nedostatak suradnje sa skolama i vrti6ima.

2. Kako vidite rjesavanje problema bespravne gradnje u Park sumi Marjan?

Voditi stalni nadzor i evidenciju 0 svim zahvatima u Park sumi Marjan. Bespravnu gradnju bih legalizirala, ali bez promjena granica Park sume Marjan i bez sirenja granica gradevinskog podrucja

3. Mislite li da su planirana proracunska sredstva u iznosu od oko 6.500.000,00 kn adekvatna opcem stanju na Marjanu, odnosno mislite Ii da se s tim sredstvima moze napraviti vise u pogledu oddavanja Park sume Marjan?

Nisam imala uvida u financije Javne ustanove, premda sam trazila na intemetu i pokusala vise puta kontaktirati Javnu ustanovu, ali nisam uspjela dobiti trazene informacije. Mislim da Javna ustanova treba iznaci vlastite izvore financiranja poput manjih ugostiteljskih objekata na nasutim plazama.

4. Koja je vasa vizija juznih marjanskih padina, odnosno vidite li u buducnosti jUZne padine kao arboretum, kao poljoprivredne povrsine na kojima se uzgajaju tocno odredene vrste, kao gradevinsko podrucje iIi nesto sasvim razlicito od spomenutog i na koji naCin bi ostvarili vasu viziju?

JUZne padine u buducnosti vidim kao dijelom arboretum, a dijelom kao poljoprivredne povrsine s kojih bi se vlasici zemljista plasirali poljoprivredne proizvode. '­

Pitanja Duska Boban

5. Sto mislite 0 koncesijama i ugostiteljskim objektima?

Manji objekti da! U skladu sa Zakonom i planovima. Mislim da im je tamo mjesto, ali ne puno.

6. Sto mislite 0 Park sumi Marjan kao kultumom krajoliku?

Ne znam puno 0 tome.

7. Sto mislite 0 koncesijama za plaze i Javnu ustanovu?

JU bi trebala preuzeti koncesije i tako se samofinancirati.

Pitanja Goran Kotur

8. Kolika bi, po Varna, financijska sredstva na godisnjoj razini bila dovoljna za odrzavanje Park sume Marjan i zasto? Kakva bi trebala biti struktura financiranja J avne ustanove?

Nemam sve informacije. Na straici Javne ustanove je nasla javnu nabavu iz 2011. Neki financijski plan nije moguce napravit bez detaljnog uvida. Mislim da je 6,5 miljuna dostatno. Struktura financiranja bi u buducnosti trebali ici na samoodrZivost. Treba rasteretiti Grad sto vise.

9. Ako bi na raspolaganju imali potrebna financijska sredstva, koje bi investicijske projekte proveli tijekom prve dvije godine svog mandata?

Prvo bi se bavila legalizacijom. potom uredila ZOO i Botanicki vrt. Posvetila bi se setnieama, suhqzidima, sanaeiji postojeceg stanja.

~

10. Kako J avna ustanova treba povlaCiti i koristiti novae iz programa i fondova EU-a?

Nemam posebnog iskustva u tome osim sto sam se prijavila na neke radioniee u vezi toga.

11. Kako se odrZavanje plaza oko Marjana uklapa u Vas program?

Uredila bih plaze u skladu sa standardima. Zasadila bih na nasutim plazama nova stabla. Prirodne plaze ne bih dirala, a nasute bih uredila.

12. Kako mislite unaprijediti sustav zastite od pozara, posebno glede opreme i obuke zaposlenika?

Misli da se treba sto vise oslanajti na tehnologiju a ne na !jude. Brat joj u toj struci i tvrdi da nije najmodernija oprema i da treba unapredenja.

Pitanja Damir Goles

13. Imate Ii iskustva vezano za Tvrdavu na Klisu. Onaje proglasena kulturnim dobrom. Kako se ona financira?

U peridu kad sam tamo radila, radilo se na obnovi sv. Vida. To je financirala Opcina i Ministarstvo kulture. Danas ne zna kako se to financira. Radilo se puno na osvjetljavanju tvrdave.

14. Kako vidite prometni rezim u Park sumi Marjan?

Uvela bih ekoloski prihvatljiva vozila, npr. elektricni vlakic, kojim bih povezala npr. Bene s centrom grada.

Pitanja Ante Kodzoman

15. Kako ste mislili ovosa biciklama u vlasnistvu Javne ustanove? ZnaCi Ii to da ako netko do de sa svojom biciklom da je treba ostaviti?

Mislila sam na najam bicikla u vlasnistvu Javne ustanove

16. Mislite Ii da bi bilo dobro postaviti ogradu i pustiti srne u sumu?

To je dobra ideja.

'..

Intervju sa Robertom Koharevicem

Pitanja Srdan Marinic

1. MisIite Ii da je moguce smanj iti troskove u pojedinim poslovnim procesima i, ako je vas odgovor potvrdan, u kojima?

Moze, da! Moze se smanjiti na telefoniji, koristenju automobila u privatne svrhe, na kupovini osnovnih sredstava tip a kosilice, na placama ne moze previse jer su fiksne.

2. Mislite Ii da postoje unutamje rezerve po pitanju koristenja postojecih Ijudskih resursa?

DvUe su skupine radnika. prvi su fizicki radnici i "rampasi", a drugo je rukovodeci kadar. Unutar obicnog kadra, kod sluzbe odrzavanja bi se moglo, iako smo sada boUi nego prije. Preraspodjela sluzbe nadzora se dogada u proljece. Unutar radnika moze se reci da su u globalu svi na svom mjestu. pravna sluzba malo "steka" zbog kolegice koja je na porodiljnom.

3. Smatrate Ii da bi trebalo izvrsiti snimku glavnih poslovnih procesa od strane neovisne konzultantske tvrtke i na temelju toga izvrsiti analizu troskovnih aktivnosti i analizu vremenskog zauzeca ljudskih resursa po aktivnostima i procesima?

Ne! Ako ce to svi radit onda moze, ali ne da mi budemo jedini. Da idem radit negdje drugo npr. na aerodrom, to bi radio, ali ovdje sam ja unutamji covjek i sve dobro poznajem. Brojke sve govore. Racionalizacijom smo dosli do unapredenja, do stabilnUe financUske situacUe i bez vanjskog nadzora. Ako bi Gradska uprava naruCila takvu procjenu za potrebe svih Drustava i Ustanova u vlasnosti Grada naravno da bih tako nesto prihvatio.

4. Smatrate Ii da je potrebno izraditi program odrzavanja cistoce (ciscenje i odvoz otpadaka, posebno onih anorganskog porijekla) kojim bi se utvrdio nacin i ucestalost ciscenja po poje'dinim zonama Park sume Marjan ?

To se moze napravit, ali to nUe meni neka jako bitna stvar. To je svakodnevna stvar koju ne treba posebno program irati usprkos zamjerkama javnosti. One su na mjestu ali nisu definirajuci faktor. No, ako se na tome inzistira, napravit ce se.

5. Smatrate Ii daje potrebno izraditi program odrzavanja urbane opreme i komunalne infrastrukture po pojedinim zonama Park sume Marjan?

Urbanu treba napokon Treba napravit za koseve, ali stirn, nemamo za to. se jednom iako to nije stavljeno na papir. Kosevi su snimljeni i postoji 0 njima. 201 potroseno je sarno 5, 6 betonskih Veci kosta 800,00 a manji 500,00 kn. godisnjem pise predvidena kolicina klupa i koseva ovisno 0 financijskim sredstvima. Suma sumarum: uobliciti informacije 0 postojecoj praksi i temeljem evidencije postojeceg stanja moze se program koji bi obuhvatio i buduce troskove.

6. Sto bi trebalo poduzeti po pitanju odrZavanja privatnih parcela u Park sumi Marjan u smislu protupozame i po pitanju odrZavanja cistoce?

Grad je poslao dopis svim vlasnicima da odrade sve protupozame zastite. JU do sada nije definirala taj dio odnosa. vidit sto Zakon predvida. Ne znam da je JU poduzimala po tom pitanju. znam za sustav kazni za cije su parcele tek ispitati.

treba u ime

7. Vodi Ii se a 0 iskoristavanju zalihe (etat). Vodi Ii se sumska kronika? Vodi Ii se evidencija odrZavanja, obnove i uredivanja sume?

Vodimo evidenciju etata. Svaka radna dobiva teku i zna kolicinu drva koja izade. 1.03. dajemo izvjesce sumama smo radili u prosloj godini. Sumsku do sad nismo vodili

18 kamiona.

nitko od nas Drvna radnicima i za grijanje. Postoji popis Ijudi koji su

do 30.10. , npr .54

8. Sto mislite da bi trebalo napraviti sa deblovinom i granjevinom kao produktom radova odrzavanja sume?

Deblovina i dijeliti gradanima, a sa granjevinom na Karepovcu za piljevine kao komposta.

Borov humus i dobar tek za zna je Ii humano prodavat drvenu gradu Nasa borovina je k suha, bez smole, nije dobra ni za stolarske radove koliko je meni poznato. Za sad nema trzisnu vrUednost. '-' je bio zainteresiran ali tehnicki nije mogao prihvatiti nasu granjevinu.

ekosustavom9. Postoji Ii i tko provodi "Program za upravljanje o sumama? sume Marjan", sukladno clanku

Ne postoji i ne provodi se. Ako treba provodit ee se. Poslovna suradnja sa Hrvatskim sumama, za sada, ne postoji.

10. Studija "Zastita, gospodarenje i upravljanje Park- sumom Marjan" izradena za potrebe PPPPO-a i u cijoj izradi je aktivno sudjelovala Javna ustanova, tretirala je sarno 2/3 povrsine Park sume Marjan, tocnije, juzne padine uopee nisu obuhvacene ovom studijom, osim u pogledu protupozame zastite. Znaci Ii to da Javnu ustanovu ne zanima zastita, gospodarenje u upravljanje jUZnim dijelovima Park sume Marjan? Vidite Ii vi ovo kao problem i ako vidite, sto namjeravate poduzeti po ovom pitanju?

Tu su studiju radili i Kosovie i Gavrancie. Zasto juzna strana nije obuhvaeena, ne znam, ali mislim da treba vidit kako jUZne padine ne izbaciti iz upravljanja Marjanom, iako njih treba drugacije tretirati. Mozda bi trebalo raditi dopunu Programa gospodarenja sa juznim parcelama. Protiv sam ovakvog pristupa i slazem se da Grad ne isplati svoj dio za ovu studiju ako se utvrde nepravilnosti. Treba ispitati stvar i dati primjedbe izradivacu i Zupaniji.

11. Smatrate Ii opravdanim da je "Studija prostomih moguenosti obalnog pojasa Marjana" (pravi naziv Analiza postojeeeg stanja i prostomih moguenosti obalnog podrucja poluotoka Marjan) obuhvatila sarno obalni dio Marjana ispod SIM i SMT i to bez evidentiranja zahvata izvedenih bez odgovarajueih dozvola, kako se navodi u clanku 10. Odluke 0 izradi PPPPO-a?

Ne znam 0 cemu se radio Nikad CUO ni vidio. Molim pojasnjenje u dogledno vrijeme.

12. U vasem Programu rada niti jednom jedinom rjecju ne spominje se najveCi i najdugotrajniji problem Marjana, a to je bespravna gradnja. Takoder, pod tockom 6. "Zastita Marjana" ne postoji Prijedlog mjera koje namjeravate poduzeti. Znaci Ii to da vi ne smatrate da taj problem uopce postoji? Ako mislite da problem bespravne gradnje ipak postoji, koje konkretne aktivnosti namjeravate poduzeti po pitanju trajnog rjesavanja tog problema?

Postoji problem· i tu je primamo rjesenje proglasenje trajne zastite kao kultumog dobra uz mjeru zabrane daJjnje gradnje. Nasa sluzba nadzora vee dj~luje i uredno upueuje primjedbe nadleznim inspekcijama. '-,

13. Mislite Ii da bi J avna ustanova trebala izraditi popis svih gradevina koje se nalaze u Park sumi Marjan?

Mi to vee imamo. Provjerit eu, ukoliko popis ne postoji, bit ee napravljen.

14. Na koji naCin ee se Javna ustanova ukljuciti u rjesavanje problema bespravno izgradenih objekata u Park sumi Marjan i koje je vase misljenje po pitanju legalizacije tih objekata? Treba Ii ih rusiti iIi legalizirati? Ako je odgovor legalizirati, na koji naCin bi to trebalo provesti?

Ne rusenju, da legalizaciji po snimljenom stanju na naznaceni datum, do 06. 2011. Zakonska regulativa mora iznaCi moguenost, ja to ne mogu izvest, ali netko mora. Medutim, niposto nisam za izmjenu granica Park sume Maljan niti za prosirenje gradevinskog podrucja. 15. Na stranici 9. vaseg Programa spomiju se plaze "Bene, Kasjuni i Kastelet koje su pod koncesijom ". Buduei da plaze Kasjuni i Kastelet nisu pod koncesijom vee gotovo 3 godine, jeste Ii razmisljali 0 tome sto bi s tim plazama trebalo napraviti? Jeste Ii razmisljali 0 tome da ih Javna ustanova uzme u koncesiju, ukUucujuei i plazu Bene?

Plaza Bene je u skopu rekreacijskog centra Bena pa koncesionar odrzava i plazu, pa danas tu JU nema 8to radit. Na Kasjunima je koncesionar odustao i odrzavaju ih Splitska kupalista, koja za to imaju proracunska sredstva. Ako se ta sredstva preusmjere na JU, mi smo spremi to odrZavati. A Kastelet je malo problematicniji jer je bivsi koncesionar prisutan u prostoru. Pitanje je naCina i kolicine otpada koji bi JU trebala preuzeti na sebe dok ih takav koncesionar u velikoj kolicini proizvodi. Nemam nista protiv toga da JU uzme Bene iii Kasjune pod koncesiju, iako mislim da bi to bilo tesko na Kasteletu zbog spomenutog koncesionara.

16. Na stranici 13. vaseg programa navodi se da "ne postoji zakonska mogucnost da se novi Pravilnik 0 prometovanju donese". Mislite Ii da bi se Praviinik 0

prometovanju mogao donijeti temeljem nekog drugog pravnog osnova osim ukinutog Pravilnika 0 unutamjem redu iIi temeljem neke druge odluke nadleznih tijela Grada Splita?

Nemam nista protiv poduzimanja aktivnosti, u skladu sa Zakonom, da se Pravilnik sto prije donese.

17. Na stranici 14. vaseg programa navodi se da su flU neposrednoj blizini park sume Marjan. ..... i dva znanstvena instituta". Radi li se 0 gresci, buduei da se dva znanstvena instituta nalaze unutar Park sume Marjan? ~~

Radi se 0 gresci!

18. Za potrebe PPPPO-a izradene su, izmedu ostalih, "Vegetacijska karta Park sume Marjan", "Karta stanista podrucja Park sume Marjan" i "Karta koristenja zemljista

Park sume Marjan". Smatrate Ii da te karte odgovaraju stvamom stanju na terenu i, ako ne odgovaraju, sto mislite poduzeti po tom pitanju?

Ne znam. Nikad ih vidio nisam. Reagirat cemo prema izradivacu, nakon sto prouCim karte.

19. U vasem Programu rada konstatirali ste da je "zastita Marjana dovedena u nezgodnu situaciju, jer trenutno ne postoji valjani akt po kojem se u Marjanu dejiniraju pitanja zastite, ocuvanja, unapredenja i koristenja Park sume Marjan, odreduju upravne mjere za nepostivanje odredbi Pravilnika". U kojem roku ce biti izraden prijedlog teksta Odluke 0 mjerama zastite, ocuvanja, unapredenja i koristenja Park sume Marjan?

Prijedlog teksta ide vrlo skoro, mozda vee kroz veljacu.

20. Na stranici 13. Programa spominjete kako bi "ravnatelj i strucne sluibe Ustanove trebali sudjelovati u svim segmentima izrade PPPPO-a". Jeste li upoznati sa smjemicama za PPPPO Uprave za zastitu prirode? Smatrate li da su prijedlozi Javne ustanove za izradu nacrta prijedloga PPPPO-a dovoljno kvalitetno dali smjemice za rjesavanje problema u Park sumi Marjan, odnosno smatrate Ii ih dobrim iii losim?

Ne znam. Na kolegiju nikad 0 tome nije bilo rijeCi. Osim toga, to je predano Zupaniji prije spajanja i to po mojim saznanjima do Parkova i nasada nije nikada doslo.

Pitanja Duska Boban

21. Ocjenom uspjesnosti postojeceg modela upravljanja utvrdili ste da je dosegnuta prepoznatljivost drustvene uloge park-sume kao javnog dobra. Molila bih da mi poblize objasnite izreceno tj. objasnite kako je do tog rezultata doslo dosadasnje vodstvo te osobito sluzba marketinga?

Do 2011. i poslije 2011 su dva vremena. Iz Parkova i nasada nisam nikad mogao organizirano dovoditi djecu gore. Sluzba promidzbe i edukacije sada dovodi konstantno djecu na Marjan. Odradene su izlozbe u ekoloskim skol~ma. Bio je jedan koncert u Muzeju Mestrovic. Ali svakako treba i moze se vise. Dosaaasnju ocjenu dajem -3

22. Sta mislite 0 interaktivnim skulpturama? Mislite Ii ih ostaviti ili ukloniti?

To je autorsko djelo i to se ne moze tek tako dirati. Treba provjerit ugovome stavke.

Ako zakon to dozvoljava, ja sam za micanje instalacija u dogovoru sa Gradom.

23. Zanima me koji su to programi po pitanju navedene uspjesne tj. veee organiziranosti turisticko-rekreacijske djelatnosti tj. veeeg broja program a koji dovode do veee posjeeenosti gradana i turista a za koje je zasluzna JU?

Vlakie. Uvedenje 2007. ali tek zadnje 2 godine ima koncesiju. na taj nacin ga iskoristavamo i za dovodenja djece. Segway ima koncesiju (2000,00 kn za godinu dana) Turisticki autobus je opravdan. (30.000,00 kn za godinu dana)

24. Kod manjkavosti rada JU navodite sporost izrade prostomog plana, PPPPO-a? Je li ovo priznanje da dosadasnja uprava nije dovoljno brinula 0 ovom pitanju i koji su to potezi koje varna zakon omogueava da poduzete da ovu tocku unaprijedite?

Proucit eu sve studije do sada izradene, gdje treba eu reagirati i intervenirati prema izradivacu i Zupaniji.

25. U ranijim razgovorima ste spomenuli da eete poduzeti sve da se PSM u svoj punini svojih granica proglasi Kultumim krajolikom. Mozete li detaljnije opisati koje tocno korake mislite poduzeti i prema kojim adresama?

Informirat eu se 0 dosadnj im aktivnostima. Inzistirat eu na izradi konzervatorske podloge od strane nadleznog konzervatorskog odjela. Spreman sam informirati javnost putem medija 0 tijeku tih aktivnosti i ostvarenim ciljevima.

26. Kao jednu od mjera unaprjedenja samoodrzivosti JU zazivate strukturalne EU fondove i programe. Kakve tocno poteze po tom pitanju namjeravate poduzeti ina koji nacin eete u to ukljuciti svoje sluzbenike?

Prvo eemo zajednicki odrediti prioritete. Predradnje ee odradit sluzba promocije i edukacije, a za glavni dio poslova izrade programa i prijave angazirat ee se strucna osoba, npr. REM, a od danas se moze potaknuti suradnja sa novoosnovanom gradskom sluzbom.

27. Navodte da suma ima estetsko-rekreacijsku ulogu, no ne spominjete njenu ekolosku ulogu "pluea grada". Planira Ii se izraditi kakva studija u1jecaja sume na okolis? Je Ii yam poznata ucinkovitost alepskog bora pri snabdijevanju grada kisikom?

To je definicija po Programu gospodarenja. Neki su ljudi to radili u sklopu raznih

istrazivanja, ali nista ozbiljno ili naruceno od Grada iIi JU. Kao sto radimo monitoring zdravstvenog stanja sume u suradnji sa Institutom, JU bi mogia potaknuti znanstvenu suradnju sa fakultetima i slicnim znanstvenim institucijama da se ovo odradi kao diplomski iii magistarski rad i da informacije budu dostupne gradanima.

28. Spominjete ogradu od Spinutskih vrata do Zidovskog groblja, no razmisljate Ii i 0

nuznosti oznacavanja granica PSM na njenim juznim padinama i sto u tom smislu predlazete? Imate Ii kakvu ideju vezanu za provedbu sanacije ilegalno izgradenih objekata na tom podrucju, a koja bi mozda mogla biti i prostorna signalizacija za granice PSM?

Juma strana bi se mogla definirati kolcem, znakom na podu ... no ne i klasicnom fizickom ogradom. To ne bi bilo tesko obaviti unutar prve 4 godine mandata, jer postoji snimljena cijeIa trasa i trebalo bi je sarno fizicki oznaciti. Predlazem raspisivanje natjecaja za idejno rjesenje 0 obliku i vrsti oznake, sto takoder kosta, pa ovisi 0 financijskim moguenostima.

29. Temeljem kojeg strucnog misUenja mislite da bi "protupozarnu kucicu" na Sedlu trebalo obloziti u kamen?

Takvo misljenje nUe izreceno. niti bi se poduzimale ikakve radnje bez arhitekata, povijesnicara umjetnosti i konzervatora.

30. Kako cete upravljati gradskim parcelama na juznoj strani, poput Bambine glavice? Planirate Ii provoditi GUP-ovu odredbu 0 sirenju arboretuma na tom podrucju kroz odredena krajobrazna rjesenja?

Treba ih ozelenit pri cemu misIim sarno na gradske parcele. UkoIiko bi se dobilo novca iz EU fondova napravio bi natjecaj za krajobrazno rjesenje kako bi se prosirio arboretum. Mozda bi oformio novi djeciji grad. Svakako bi se opirao daljnoj gradnji. no, za sve mi treba dodatnih finacija.

31. Kako biste se odredili prema otvaranju javnosti Vile Dalmacije i realizaciji juzne setnice uz more tj. duz cijele PSM? Sto po tom pitanju mislite poduzeti?

Nemam nista protiv. Ja eu stati iza te inicijative. U usmenim razgov6rima mogu lobirati, ali mislim da na to u Gradu nece biti pristanka zbog ulaska setnice u rezidencijalni objekt.

32. Sto cete uciniti po pitanju staklenika na juznim padinama i unutar kojeg roka?

Treba ih popisati. a dalje je sve isto, problematicno, kao i sa legalizaeijom objekata. Do sada JU nije obavjestavala vlasnike da su ilegalno prisutni u prostoru. Spreman je traziti misljenje nadleznih institueija za rjesavanje ovog problema.

Pitanja Goran Kotur

33. Kolika bi, po Varna, finaneijska sredstva na godisnjoj razini bila dovoljna za odrZavanje Park sume Marjan i zasto? Kakva bi trebala biti struktura finaneiranja Javne ustanove?

Trebalo bi otvorit stavku investieijsko odrzavanje PSM u gradski proracun i da se iz te stavke rade konkretna uredenja. Sve skupa oko 9 milijuna kn, a sad je 6,5 miljuna. Fale nam 2, jedan za tekuce odrzavanje, a drugi za investieijsko odrZavanje. Ovo potonje islo bi za: ogradu, skalinade i sl. Finaneiranje od strane Gradskog proracuna je nesto sto je fiksno i gdje bi i U.Y. i ravnatelj trebali zajedno raditi na povecanju sredstava. Drugi izvori finaneiranja bili bi vlastiti prihod iIi pak novae iz Fondova EU iIi pak Ministarstva turizma iIi Ministarstva regionalnog razvoja.

34. Ako bi na raspolaganju imali potrebna finaneijska sredstva, koje bi investieijske projekte proveli tijekom prve dvije godine svog mandata?

Hidrantska mreza, protupozami put, popraviti eestu ispod Sv.Jere, obnoviti trim stazu, skalinade.

35. Kako Javna ustanova treba povlaCiti i koristiti novea iz programa i fondova EU-a?

Zajednicki cemo odrediti prioritete. Predradnje ce odraditi sluzba promoeije i edukaeije, a za glavni dio poslova izrade program a i prijave angazirat ce se strucna osoba, npr. RERA, a od danas se moze potaknuti suradnja sa novoosnovanom gradskom sluzbom.

36. Kako se odrZavanje plaza oko Marjana uklapa u Vas program?

Ovisno 0 finaneijskim sredstvima. Mozda se 2015. iznadu sredstva za odrzavanje Kasjuna i Kasteleta. Plazu na Prvoj vodi bi trebalo srediti tj. prihraniti plafu s otprilike 4 kamiona zala i bagerom poravnati. To je trosak od oko 20.000,00 kn, ali je potrebno prethodno ishoditi papire. Zupanijski ured nas je poslao u Ministarstvo, gdje je receno da trebamo studiju utjeeaja na okolis.

37. Kako mislite unaprijediti sustav zastite od pozara, posebno glede opreme i obuke

zaposlenika?

Svi su djelatniei osposobJjeni. Troje ih ima polozen nadzomicki ispit, a Gavrancic ide na drZavni ispit. Opremu tj video nadzor treba usavrsiti ali ipak ona mora biti dopuna jer je ljudski faktor u zastiti glavni. Pokusati napraviti hidrantsku mrezu duz pozamog puta (eea 700 000,00 kn)

38. Koji su Vasi prioriteti po pitanju zastite Marjana?

Najopasniji je pozar, pa je protupozama zastita prioritetna, nadalje, zastita od bespravne gradnje, pa zastita biljaka od nametnika.

Pitanja Damir Goles

39. Mislite Ii da bi bilo dobro napravit reviziju finaneijskog poslovanja zbog nekih izdataka s kojima vi niste bili upoznati?

Ne treba. Finaeijska situaeijaje razvidna. Vjerujem dosadasnjim izvjestajima.

40. Ostajete bez dijela vlastitog prihoda od naplate propusniea za vozila. Kako cete to nadoknaditi?

Imat eu manje oko 80.000,00 kn. Racunam da cemo imati 120 do i 130.000,00 kn vlastitog prihoda. ako bude kao i lani (Vodovod, panoramski autobus,vlakic) naravno bez naplate propusniea. Ambulantna prodaja sladoleda i suvenimiea kao dodatni izvor prihoda, mogu dijelom nadomjestiti nedostatak.

41. Koje su zamjerke prema Kosovicu, po cemu cete biti bolji?

Najveca zamjerka je na prevelikoj podijeljenosti radnika na one koji se bave sumarskim radovima i na one koji se bave prometom i nedostatak komunikaeije u firmi. Rad ustanove nije bio dobro otvoren prema javnosti. Bilo je previse radioniea koje su kostale X kuna, umjesto da su one besplatne. Prioritet Ustanove moraju biti biolosko-sumarski radovi, a ne rampe i prometni rezim. Nije vazno kakva ce uniforma biti na "rampasima". Treba vise i bolje suradivati sa Gradotn i pokusati "izvuci" vise sredstava.

42. 8to su prioriteti za finaneiranje iz EU fondova? U Programu rada postoj i nekih 12 tocaka vee definiranih - promatracniea, forte bi bila i ograda, Botanicki bi treba preko PMF -a, hidrantska mreza .... Prioritete bi

zajednicki odredili.

43. 8to Kosovi6 momentalno radi?

Radi na izradi financijskog izvjes6a za 2013. godinu ina izradi mjera zastite, ocuvanja, unapredenja i koristenja Park sume Marjan.

44. U Studiji "Zastita, gospodarenje i upravljanje Park - sumom Marjan" spominje se da je potrebno zaposliti 5 do 6 novih djelatnika sumarske struke? 8to mislite 0

tome?

Nema potrebe za zaposljavanjem novih sumarskih djelatnika. Lakse je izvesti prekvalifikaciju.

. r~