Zagreb, 15. lipnja 2017. Broj 467 - SSSHakcija sindikalna GLASILO SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE Zagreb, 15. lipnja 2017. • Broj 467 Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. lipnja 2017. • Broj 467

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Mirovinska reformaStr. 4. – 5. Šesti kongres Sindikata pomoraca HrvatskeStr. 6

EDUCA@SSSH: Uspješno završena prva „školska godina“Str. 8. – 9.

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb





OSVRT

akcijas i n d i k a l n a

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Redakcija:Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić, Petra Šimunović i Dijana Šobota

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaUrednik d.o.o.

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Silovanje demokracije

U prošlom Osvrtu zapitali smo se je li na pomolu drugi pokušaj preslagivanja saborske većine

unutar godine dana, nakon prošlogo-dišnjeg neuspješnog? U trenutku pisanja ovoga teksta (9.6.2017.) možemo reći da je u tijeku ne samo utvrđivanje nove većine u Hrvatskom saboru već je, nešto više od sedam mjeseci od konstituiranja, u tijeku i značajna rekonstrukcija Vlade RH u kojoj se, što mijenja, a što rotira, trećina ministara.

Predsjednik Vlade i HDZ-a, Andrej Plenković, u prilici je sve ovo učiniti zahvaljujući potpori, za javnost neočeki-vano, dobivenoj od HNS-a - da budemo precizniji, očekuje se da će za nove ministre glasati njihovih pet od ukupno devet zastupnika. Kada se tome doda osam manjinaca, te glasovi u „rinfuzi“ (strančica, stranačkih disidenata, neza-visnih...), moguće je „napabirčiti“ do 79 ruku od minimalno potrebnih 76. No, možemo li u takvu slučaju govoriti o stabilnoj vladi pred kojom bi trebalo biti još tri i pol godine posla?

Također, moramo biti svjesni da bi, u slučaju novih izvanrednih parlamen-tarnih izbora (bilo je riječi o srpnju ili rujnu, pa čak i o listopadu, kao mogu-ćim opcijama), rezultat vrlo vjerojatno bio sličan - apsolutnu većinu ne bi osvojila nijedna politička opcija već bi se moralo pristupiti ili poslije izbornom koaliranju ili bismo imali tzv. manjin-sku vladu. Međutim, zbog ovog poteza HNS-a koji je predizborno koalirao sa strankama lijevog, a sada ulazi u vladu desnog centra koju vodi HDZ - stranka s kojom HNS nikada u svojoj povijesti nije koalirao i to zbog, činilo se, nepo-mirljivih vrijednosnih razlika, njihovi se birači smatraju prevarenima dok brojni HNS-ovi lokalni lideri, kao i obični članovi, istupaju iz stranke. Stoga bi ipak bilo znatno poštenije, te nadasve demo-kratičnije, raspisati nove izvanredne parlamentarne izbore uoči kojih bi se

predstavile predizborne koalicije kako bi birači, bez manipulacija i političke trgovine, točno znali kome daju svoje glasove i zašto. Ono čemu trenutno svje-dočimo je žrtvovanje stranačke vjero-dostojnosti i osobnog poštenja u ime (i dalje) veoma upitne političke stabil-nosti. Jer kako razumjeti i komentirati činjenicu da će, primjerice, premijer Plenković za novu ministricu obrazo-vanja predložiti HNS-ovu kandidatkinju (što znači da prihvaća njezine uvjete: nastavak kurikularne reforme, ponav-ljanje natječaja za njezina voditelja zbog netransparentnosti, te odlazak kadrova iz Ministarstva tamo dovedenih zbog zaustavljanja ove reforme), dok istovre-meno Hrast danas kaže kako će „njihov zastupnik podržati nove ministre jer im je na sastanku s vodstvom HDZ-a u Banskim dvorima potvrđeno da će Dijana Vican ostati voditeljica stručnog povjerenstva, a Jasminka Buljan Culej voditeljica Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme“. Dakle, tko je kome što obećao i koliko će dugo to „držati vodu“? „Hrvatska i svi njezini građani važniji su od nas samih i naših političkih karijera“ – reče Štromar, HNS-ov kandidat za potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva, i ostade živ!

Na kraju, pogledamo li dokument koji su potpisali HDZ i HNS, koji Štro-mar zove koalicijskim sporazumom, a Plenković platformom - na dvije stranice, među sedam točaka nema ni „R“ od radnika. Štoviše, u tekstu stoji kako dodanu vrijednost stvaraju podu-zetnici, što bi značilo da rad i radnici nisu vrijednost i ne stvaraju vrijednost. To potvrđuje onu staru Vrdoljakovu: „Hvala vam što nas hranite i što hranite svoje radnike“ koju je izrekao poslo-davcima u vrijeme dok je bio ministar gospodarstva. Možda vas i vaše, gospo-dine bivši ministre!

Glavna urednica

Događaji

Inicijativa Vrijedim više organizirala je 8. lipnja tribinu pod nazivom „Gradimo li na dobrim temeljima?“

o utjecaju stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) na sektore građevinarstva, arhitekture i geodezije. Na tribini, održanoj u prosto-rijama Matice hrvatskih sindikata, sudje-lovali su stručnjaci, predstavnici sindikata i poslodavaca, mlade osobe koje su same iskusile SOR, kao i veći broj sadašnjih ili bivših studenata spomenutih fakulteta. S obzirom na nedostatak sektorskih analiza učinaka SOR-a na kvalitetu radnih mjesta u pojedinim profesijama, cilj tribine bio je rasvijetliti učinak SOR-a na položaj mladih inženjera i magistara građevi-narstva, arhitekture i geodezije na tržištu rada, kao i potaknuti mlade na promišlja-nje o svojim radnim pravima i aktivistič-kom angažmanu za njihovo poboljšanje.

Dr. sc. Mislav Stepinac i dr. Saša Ahac s Građevinskog fakulteta govorili su o istraživanju o SOR-u koje su proveli među osobama koje su završile ovaj fakultet, a

koje pokazuje da ih nakon SOR-a samo 29 posto ostaje formalno raditi u struci. Početne plaće pritom konstantno opadaju, a ističe se podatak da je 2014. g. od svih ispitanika njih 80 posto ušlo na tržište rada preko mjere SOR-a. Autori istraživanja smatraju kako je nužno što prije vratiti pripravništvo, jer su mladi izuzetno motivi-rani za rad, te, u pravilu, žele ostati u Hrvat-skoj, ali su u ovim uvjetima primorani ići trbuhom za kruhom. Jasmina Trupko-vić, koja je magistrirala geodeziju, i Ana Oršolić, koja je magistrirala arhitekturu, govorile su o osobnim iskustvima stručnog osposobljavanja, koje za njihove struke traje dvije godine. Osim što je teško preživjeti toliko vremena na minimalcu, smatraju kako arhitektima i geodetima nije potrebno toliko dugo kako bi se osposobili za rad. Uz to, SOR je uzrokovao znatan pad plaća viso-koobrazovanih mladih u ovim sektorima.

Domagoj Ferdebar iz Sindikata graditeljstva Hrvatske upozorio je da ne smijemo izjednačavati pripravništvo i SOR, jer on nije radni odnos. Mlade je

također potakao na aktivizam i organi-ziranje, istakavši kako samo zajedničkim nastupom mogu poboljšati svoj položaj prema poslodavcu. Darko Jambreković, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca graditeljstva naglasio je da sektor gradi-teljstva danas raste, te su nam potrebni i građevinari i arhitekti i geodeti, ali moramo poboljšati njihove radne uvjete ako ih želimo zadržati u Hrvatskoj.

Tribini nije nedostajalo ni komentara iz publike koji su, među ostalim, upozo-rili da se na studentskim poslovima za koje ne treba nikakva kvalifikacija može zaraditi dvostruko više nego na SOR-u. Naglašavaju kako SOR sprječava mlade da se osamostale i zasnuju obitelj, jer im niska naknada to ne omogućava. Iz publike se čuo i zanimljiv zaključak teme: „Mi nismo plaćeni za ono što radimo….Radiš, a nisi plaćen. Točka.“

Darko Šeperić

Gradimo li na dobrim temeljima?

Mladi građevinari, arhitekti i geodeti žele povratak pripravništva

Panel-rasprava SSSH i FES-a

O trendovima, mogućnostima i očekivanjima kvalitetnih radnih mjesta

Nakon Vukovara, SSSH i Zaklada Friedricha Eberta organizirali su i u Zadru panel-raspravu o trendo-

vima, mogućnostima i očekivanjima kvali-tetnih radnih mjesta u Hrvatskoj. U raspravi su sudjelovali predstavnici SSSH, Hrvat-skoga zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Sveučilišta u Zadru i Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

Kako se moglo čuti tijekom vrlo dina-mične rasprave, u kojoj je sudjelovala i publika, egzistencija mladih u Dalmaciji manje je ugrožena od egzistencije mladih u Slavoniji i to zbog turizma koji je defi-nirajuća grana Dalmacije. Dio njih iznaj-mljuje apartmane, dio ih kombinira druge prihode i sl., te zbog toga mogu preživjeti i bez kvalitetnog i stabilnog radnog mjesta. Dio mladih, ipak, odlazi u inozemstvo

zbog nerazmjera vlastitih kvalifikacija i posla koji radi. Tijekom panela raspravljalo se i o nedostatku radne snage u turizmu, grani koja trenutno čini 20 posto BDP-a, te kvaliteti radnika koji rade u tom sektoru. Kako se moglo čuti, slijedom niskih plaća sve je manja i zainteresiranost mladih za

školovanje za zanimanja u sektoru, a poslo-davci traže i sve veći uvoz radne snage…

- Kada poslodavcu nedostaje radne snage, on ih je spreman puno više platiti, zaključeno je, uz izražena očekiva-nja promjene stanja na tržištu rada, ali preko socijalnoga dijaloga koji uključuje struku, a ne da nam sudbinu kroje politi-čari. Treba djelovati, a ne samo pričati o potrebi djelovanja, poručeno je.

Panel-raspravi prethodila je sjednica Teritorijalnog vijeća Teritorijalnog ureda Zadar u proširenom sastavu na kojemu je predsjednik SSSH Mladen Novosel prisutne upoznao s kampanjom SSSH za veće plaće i kvalitetna radna mjesta, s mirovinskom reformom u kontekstu Nacionalnog programa reformi, te mogu-ćim sindikalnim akcijama.

sindikalna akcija | 3

AKTUALNO

Potkraj travnja Vlada je usvojila Nacionalni program reformi (NPR) i poslala ga Europskoj komisiji

(Komisija). Priprema programa reformi, koje su države članice obavezne sastavljati svake godine, odvija se u sklopu procesa koordinacije ekonomskih politika unutar EU, poznatog kao Europski semestar. Vodeći se stanjem u državi, izvješćima Komisije, kao i preporukama Vijeća EU za svaku državu, NPR sadrži pregled reformi koje Vlada namjerava provesti ili pokre-nuti tekuće i narednih godina. Vlada je izradila i Komisiji uputila i drugi ključni dokument „Program konvergencije RH za razdoblje 2017.-2020.“, koji je Hrvatska dužna izrađivati zbog tzv. prekomjernih makroekonomskih neravnoteža (visoki javni dug i proračunski manjak).

Ovogodišnji NPR postavlja tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodar-stva, povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada, te održivost javnih financija, i 53 reformske mjere. Ove godine Vlada ne planira izmjene radnog zakonodavstva, no za radnike i sindikate ključna tema je održivost javnih financija vezano uz mirovinski sustav. Međutim, ni u jednom od ova dva dokumenta Vlada ne navodi konkretno što i kako planira provesti u sklopu još jedne reforme miro-vinskog sustava, ali je razvidno kako promjene ni ovaj put ne idu u korist već na štetu radnika, ali i društva u cjelini.

Primjerice, Vlada planira ubrzati podizanje dobi za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina, uvesti strože uvjete za odlazak u starosnu miro-vinu za dugogodišnjeg osiguranika, te povećati penalizaciju (financijsko kažnjavanje) prijevremenog umirov-ljenja. Planira i reformu sustava mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani radni staž), i to smanjenjem broja radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž računa s povećanim trajanjem za više od 50 posto u odnosu na sadašnje.

Vezano uz skraćivanje razdoblja za podizanje dobi umirovljenja, treba ista-knuti kako je u tijeku postupno podizanje dobi žena za odlazak u mirovinu, odno-sno dob za umirovljenje žena već se sada produžava za tri mjeseca svake godine, da bi 2030. dosegla 65 godina i izjedna-čila se s uvjetom za muškarce (ove, 2017., pravo na starosnu mirovinu žene stječu sa 61. godinom i devet mjeseci starosti, te najmanje 15 godina radnog staža). Dakle, prema važećem Zakonu prvo treba doći do izjednačavanja muškaraca i žena na 65 godina (2030.), a tek tada bi se dob počela postupno povećavati za oba spola (od 2031. do 2038.).

Ono što Vlada sada (vjerojatno) planira (a što je ranija, Milanovićeva Vlada odbila, zbog čega je 2013. i doni-jela novi Zakon o mirovinskom osigura-nju) je skraćivanje prijelaznog razdoblja za punih 10 godina, odnosno muškarci i žene bi išli u mirovinu sa 67 godina života već 2028. godine (umjesto 2038. prema važećem Zakonu), odnosno do 67. godine života trebali bi raditi svi rođeni nakon 1961. godine. Zbog toga bi se ubrzalo izjednačavanje uvjeta za žene s muškarcima, pa bi žene u miro-

vinu sa 65 godina odlazile već od 2024. umjesto od 2030.

Istodobno, Vlada planira pooštriti uvjete za starosnu mirovinu za dugogo-dišnjeg osiguranika. Naime, Zakonom je 2014. godine, na raniju inicijativu a tada uz podršku sindikata, omogućeno onima koji su rano počeli raditi da ostvare pravo na starosnu mirovinu sa 60 godina staro-sti i 41 godinom radnog staža, bez pena-lizacije. Sada bi se to (vjerojatno) podiglo na 61 godinu starosti i 42 godine staža.

Iduća predviđena mjera je povećanje penalizacije prijevremenog umirovljenja. Dok je postotak penalizacije, odnosno umanjenja mirovine po svakome mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, sada promje-njiv i ovisi o godinama radnog staža (od 0,10 posto za radnike s 40, do 0,34 posto za one s 35 godina staža), po novom bi taj postotak bio uvijek isti, neovisno o godinama staža. Pritom bi (vjerojatno) bio na razini ili viši od trenutno najvišeg postotka penalizacije (0,34), što bi rezul-tiralo manjim mirovinama za radnike koji u prijevremenu mirovinu odlaze s radnim stažom duljim od 35 godina.

Promjene se najavljuju radi osigu-ranja financijske održivosti mirovinskog

Mirovinska reforma

Mjere na štetu radnika koje neće riješiti probleme mirovinskog sustava

Prosvjedi protiv podizanja dobi za umirovljenje u Francuskoj Foto: libcom.org

4 | sindikalna akcija

AKTUALNOsustava, a nazvane su, pomalo cinično, „poticanjem dužeg ostanka u svijetu rada“, iako nije riječ o poticajima, već o pooštravanju uvjeta za umirovljenje, odnosno smanjenju prava radnika. Štoviše, poticaje u visini 0,15 posto za svaki mjesec duljeg ostanka u svijetu rada nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, Vlada planira ukinuti.

Činjenica je da hrvatski mirovinski sustav ima problem financijske održivo-sti zbog nepovoljnog omjera osiguranika i umirovljenika (na jednog umirovlje-nika samo 1,20 osiguranika), što znači da sredstva doprinosa nisu dovoljna za isplatu svih mirovina, iako je deficit manji nego što se u javnosti predstavlja (iz izračuna bi trebalo isključiti trošak mirovina koje nisu ostvarene na osnovi radnog staža, te se ne bi trebale financi-rati iz doprinosa, kao i tzv. tranzicijski trošak uvođenja drugog mirovinskog stupa koji sada tereti prvi stup jer mu je prihod trajno smanjen za 5 posto koji se od 2002. godine uplaćuje u drugi stup, u privatna osiguravajuća društva, za sve radnike koji su u trenutku njegova uvođenja bili mlađi od 40 godina).

No treba reći kako održivost miro-vinskog sustava može osigurati samo povećanje broja zaposlenih i povećanje plaća iz kojih se isplaćuju doprinosi. Podizanje dobi za odlazak u mirovinu neće samo po sebi rezultirati većim brojem zaposlenih. Naime, prije uvođe-nja takve mjere potrebno je, prilagod-bom radnih mjesta, omogućiti starijim radnicima da ostanu raditi, osigurati im osposobljavanje (prekvalifikacije/dokva-lifikacije), što će im omogućiti da ostanu zapošljivi na tržištu rada, te prilagod-ljivi tehnološkim, i drugim promjenama kod poslodavca, te sprječavati njihovu diskriminaciju koja je kod poslodavaca u Hrvatskoj česta. Također, Vlada mora izmijeniti Zakon o zdravstvenom osigu-ranju prema kojemu trošak bolovanja radnika od 65 i više godina života u cije-losti pada na poslodavca (a ne samo za prva 42 dana).

Iako očekivano trajanje života i u Hrvatskoj raste, ono je još uvijek za tri godine niže od prosjeka EU. Istodobno, mnoge članice EU još uvijek imaju nižu dob za umirovljenje nego danas Hrvat-ska. U obzir treba uzeti radne uvjete i

mjere zaštite na radu u industriji i drugim fizički zahtjevnim poslovima, koji su u RH znatno ispod onih u starim članicama EU, i zbog kojih mnogi hrvatski radnici na tim poslovima ne mogu raditi niti do 65, a kamoli do 67 godina života.

Sve to znači da će povećanje dobi za odlazak u mirovinu za mnoge radnike značiti osudu na nezaposlenost i siromaštvo u starosti te, posljedično, ponovno trošak za javne financije, samo ne na strani mirovinskog sustava, nego sustava socijalnih naknada (naknada za nezaposlenost, socijalna pomoć i dr.).

Posebna je nepravda povećanje pena-lizacije za prijevremeno umirovljenje, budući da to najčešće nije izbor radnika već nužda, prisila. Diskriminacija stari-jih radnika i nemogućnost pronalaska posla samo su jedan od razloga. Drugi je sustavno poticanje prijevremenog umirovljenja radnika od strane brojnih poslodavaca u privatnom, ali i u javnom sektoru. Umjesto penalizacije radnika stoga bi trebalo penalizirati poslodavce koji provode takve prakse.

Mirovinski sustav i njegova praved-nost prema radnicima koji taj sustav financiraju (kroz doprinose ili poreze) čijoj sigurnosti u starosti taj sustav treba služiti, prvorazredno je radničko, a prema tome i sindikalno pitanje. Riječ je o pravima radnika temeljem rada. Budući da su mjere koje trenutna Vlada predlaže pogrešne i nepravedne, te da se o njima odlučuje bez istinskoga dijaloga s onima na koje se te mjere odnose, svi članovi sindikata i radnici, bez obzira na svoju dob, odnosno radni vijek koji im je preostao do mirovine, trebali bi razmi-sliti hoće li i ovu mirovinsku „reformu“ promatrati šutke, ili ćemo svi zajedno dići glas, usprotiviti se reformama koje to nisu i pokrenuti zajedničke akcije. Pritom se treba sjetiti i cjelovite proma-šene mirovinske reforme iz 1998. godine koja je provedena na način „što duže radiš, manja ti je mirovina“ na čije smo posljedice tih godina upozoravali tadašnju vladu (i one kasnije), ali bez rezultata. Ova nas Vlada suočava s tim negativnim posljedicama (kao da smo ih mi proizveli) i ide u daljnju reformu koja će također imati negativne posljedice.

Ana Milićević Pezelj Darko Šeperić

Sindikalne akcije povodom mirovinskih reformi u drugim europskim državamaTijekom proteklih godina, u mnogim europskim državama sindikati su pokretali velike prosvjedne i druge akcije protiv mirovinskih reformi koje su se provodile na štetu radnika. Pritom su često uspjeli osigurati značajnu podršku javnosti i mobilizirati druge organizacije i društvene skupine.

Tijekom rujna i listopada 2010. godine sindikati u Francuskoj su organizirali niz generalnih štrajkova i prosvjeda protiv podizanja dobi za umirovljenje sa 65 na 67 godina života. Održano je ukupno 14 dana štrajkova i prosvjeda, a najveći broj sudionika zabilježen je 12. listopada kada je u Francuskoj prosvjedovalo tri i pol milijuna građana. Prosvjedima su se priključili studenti i učenici, koji su blokirali 400 obrazovnih institucija diljem zemlje. Došlo je do smanjenja usluga javnoga prijevoza, te blokade autocesta od strane vozača kamiona.

Velikih sindikalnih akcija protiv mirovinske reforme bilo je i u Slove-niji. Nakon što je slovenski parlament 2010. godine usvojio zakonske izmjene koje su predviđale podizanje dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina i smanjivanje razine mirovina budućih umirovljenika, sindikati su krenuli u prikupljanje potpisa za održava-nje referenduma, u čemu su i uspjeli. Referendum je održan 2011. godine, a na njemu je 72,2 posto glasača odbilo reformu.

U Bugarskoj je vlada 2009. pred-ložila podizanje dobi za umirovljenje žena sa 60 na 63 godine života. Uz pokretanje intenzivne javne rasprave, bugarska središnjica KNSB provela je anketu na 43.000 radnika i građana, koja je pokazala da ih samo 2,6 posto podržava vladin plan. Istodobno, 28.000 anketiranih izrazilo je spre-mnost za sudjelovanje u prosvjednim akcijama. Ovim je akcijama stvoren dovoljan pritisak na vladu, koja je potom odustala od prijedloga.


UDrUženi sinDikati

Novo vodstvo Sindikata, te izmjene i dopune Pomorskog zakonika, koje je tijekom otva-

ranja najavio pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Siniša Orlić, obilježili su ovogodišnji Šesti kongres Sindikata pomoraca Hrvatske, održan 18. i 19. svibnja u Šibeniku. Kongres je naviše tijelo SPH-a i održava se svakih pet godina.

- U prvome redu, izmjene će se odnositi na obvezu plaćanja poreza na dohodak za pomorce koji nisu proveli 183 ili više dana u plovidbi tijekom tekuće godine. Izmijenit ćemo i odredbe koje se tiču staža s povećanim trajanjem, odno-sno beneficiranog radnog staža. Poseban dio izmjena i dopuna odnosi se na zapo-šljavanje vježbenika, koji će napokon steći pravo da vježbenički staž odrade u istim uvjetima kao i pripravnici svih drugih zanimanja, rekao je Orlić, najavivši i nove mjere za zapošljavanje pomorskih vjež-benika, te proširenje prava na stipendije za učenike i studente pomorskih učilišta.

Dosadašnji glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro podnio je izvješće o radu SPH-a u svome mandatu, te zahvalio sudionicima na odličnoj suradnji tijekom proteklih pet godina. Pomlađivanje kadra Sindikata naveo je kao jedan od najvećih uspjeha u svome mandatu. Naglasio je važnost da pomorstvo postane strateški nacionalni interes RH.

Kongresu su prisustvovali brojni gosti, među kojima su bili uzvanici iz Međunarodne i Europske federacije tran-sportnih radnika (ITF i ETF), te Nautilus federacije, organizacije čiji je SPH-a član i u čijem radu sudjeluje prilikom donoše-nja važnih odluka vezanih za pomorstvo. Na Kongresu su bili i gosti iz sindikalnih organizacija iz Hrvatske, Norveške, Šved-ske, Nizozemske, Ukrajine, Rusije, Latvije, Velike Britanije, Nizozemske, Belgije i Crne Gore. Prisutna je bila i pročelnica Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj Šibensko-kninske župa-nije Jadranka Fržop, te predsjednik SSSH Mladen Novosel, s kojim SPH-a vrlo uspješno surađuje u borbi za prava radnika.

Dvodnevni Kongres bio je prigoda za druženje s delegatima, mahom pomor-cima koji su iskoristili priliku za razgo-vor o tekućim problemima, na prvome mjestu o socijalnim pravima, te nesređe-noj administraciji o kojoj je na Kongresu govorila Mirjana Burić iz splitske Lučke kapetanije. Nekadašnji voditelj Ureda Split, a danas akreditirani predstav-nik ITF-a u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji Branko Berlan, upoznao je prisutne s radom ITF-a.

Marijana Smokvina

neven Melvan

- Smisao svakog sindikata, pa tako i SPH-a, mora biti organizacija član-stva. Kao servis mi funkcioniramo besprijekorno, prema ministar-stvima i državi imamo svoj gard i imidž. I u međunarodnim organi-zacijama, čiji smo članovi, i onim u čijem radu sudjelujemo. Ali bez dobro organizirane i zainteresirane baze članstva postavlja se pita-nje smisla. SPH-a ima smisla dok članovi vide smisao i žele partici-pirati u radu. To jest moj prioritet i vizija. Želim na kraju mandata znati tko je na svakom brodu s hrvatskom posadom naša kontakt- osoba, koje probleme imaju i što SPH-a radi kako bi se ti problemi riješili. Tako ću mjeriti uspješnost u ovom petogodišnjem razdoblju, a time, naravno, i svoju uspješnost kao glav-nog tajnika. Plan rada za sljedeće kongresno razdoblje je, naravno, mnogo širi i detaljniji, ali želim ovo apostrofirati kao prioritet, naglasio je novoizabrani glavni tajnik SPH-a Neven Melvan.

gosti

Šesti kongres Sindikata pomoraca Hrvatske

Neven Melvan – novi glavni tajnik


UDrUženi sinDikati

Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti (SZZD) odnedavno je u članstvu SSSH. Nekoliko pitanja

postavili smo predsjednici SZZD-a Matei Hušnjak.

Molim Vas, predstavite Sindikat.Sindikat zaposlenih u zaštitarskoj

djelatnosti osnovan je 14. srpnja 2016. godine. Nezadovoljni stanjem na sindi-kalnoj sceni u zaštitarstvu, koje izravno utječe na smanjenje plaća i drugih mate-rijalnih prava radnika zaposlenih u zašti-tarskim tvrtkama, pokrenuli smo inici-jativu za osnivanjem sindikalne organi-zacije kojoj će jedini cilj biti zastupanje interesa i zaštita prava svih zaposlenih u zaštitarskim tvrtkama i zaštitarskoj djelat-nosti, a posebice svojih članova.

Zašto ste odabrali SSSH?Na sindikalnoj sceni imamo pet

sindikalnih središnjica pri čemu su one, nekako, prirodno podijeljene na javni i privatni sektor. Kako SSSH najviše djeluje u privatnom sektoru, a zaštitarske tvrtke su 90 posto u privatnom vlasništvu, logično je bilo priključiti se središnjici gdje su isti problemi i poslodavci. SSSH je najveća i najorganiziranija sindikalna središnjica, ima jaku pravnu službu i podružnice po cijeloj Hrvatskoj što je za nas jako bitno, budući da zaštitari nisu jedan kolektiv na jednome mjestu, nego su razbacani po cijeloj Hrvatskoj.

Iako mlad, Sindikat je prilično bio aktivan od svojega osnivanja. Koje biste aktivnosti izdvojili u kojima se SZZD-a posebno istaknuo?

Sindikat je, po dobivanju rješenja o registraciji, ostvario suradnju s nekoliko drugih organizacija. Bitno je reći kako su SZZD-a utemeljili sami radnici i da u istoj organizaciji sami radnici i rade, pri čemu svima koji su nam pomogli dugu-jemo neizmjernu zahvalnost. SZZD-a je na mnoge »akcije« imao burne reakcije, iz čega bih izdvojila protest protiv HZZ - ove inicijative za izobrazbu zaštitara i protest protiv vapaja, sada bivšeg, pred-sjednika HCZ - a za uvozom radne snage u djelatnost privatne zaštite. Sudjelovali

smo na Danima zaštite i sigurnosti 2016., na Konferenciji: „Privatna zaštita 2017.: Prevencija-Zaštita-Sigurnost“ međuna-rodnog Interprotex sajma, te gostovali u emisiji HTV-a »Imam problem«. Zahtije-vali smo tumačenje Zakona o minimalnoj plaći, koje i posjedujemo. Posebno bih istaknula našu najveću sindikalnu akciju pri čemu je SZZD-a ojačao za 57 članova u jednom danu. Nedavno smo dopisima urgirali i kod Ministarstva zdravstva radi donošenja novog pravilnika kako zaštitari i čuvari ne bi imali strože kriterije zbog zdravstvenih pregleda …

Koji je, prema Vašemu mišljenju, najveći problem s kojim se susreću zaštitari?

Najveći problem je zasigurno mini-malna plaća koja nije dovoljna ni za redovni odlazak na posao. Nije više u pitanju egzistencija, nego i sama funk-cionalnost privređivanja sredstava. Ako nemate novca za kartu da odete na posao ne možete ni zaraditi taj novac. Poslo-davci prikazuju fiktivni putni trošak, no neki su to počeli trpati u minimalnu plaću, tako da plaća polako ide samo na minimalac.

Problem je i prekomjerni rad, pose-bice u ljetnim mjesecima kada se otvara

sezona na obali i mnogi ljudi odlaze raditi na obalu. Neki to zovu prekovremenim radom, no ja to tako ne zovem, jer to nije prekovremeni rad, već prekomjerni rad, jer se radi i po 300 sati i to još u preras-podjeli radnog vremena. Poslodavci su po tom pitanju stvarno prefrigani, kori-ste razne zakonske smicalice kako bi što više zaradili, a radniku što manje dali. Toliko izmore radnika da čovjek izgubi volju za pobunom i protivljenjem takvom radu. Ljudima posao treba, no ako te netko zaposli na mjesec dana i ako želiš i dalje raditi ne smiješ se buniti, jer ti se neće produžiti ugovor. To je ucjena! U kroničnom nedostatku radnika netko vas zapošljava na mjesec ili dva. To je apsurd. Veliki problem zaštitara je što su razdvo-jeni, odnosno dislocirani. Vrlo mali broj ljudi se susreće svaki dan, ima dosta ljudi koji rade na nekom objektu, a nisu se nikada ni upoznali, da bi mogli zajed-nički nastupati.

A, rješenje je?Povećati inspekcijski nadzor u svim

tvrtkama, slušati naputke sindikalaca gdje tražiti prekršaje i kako ih pronaći. To neće povećati plaće, ali će olakšati rad ljudima. I naravno, sindikalno organizi-ranje, te pregovori za kolektivni ugovor, nema drugog - ni težeg, niti lakšeg puta od toga.

Poruka svim zaposlenima u zaštitarskoj djelatnosti?

Uključite se u rad sindikata. Uz sudjelovanje u akcijama sindikata potrebno je i da ih vi sami stvarate. Pokrenite promjene u svom radu i životu, borite se za sebe, pritom pokazujući zajedništvo i kolegijal-nost. Sindikat čine njegovi članovi i upravo u našem zajedničkom nastupu prema poslodavcima leži naše bolje sutra. Zbog toga se danas učlanite u sindikat i tražite svoja prava koja vam poslodavac bezo-brazno uskraćuje.

Matea Hušnjak, predsjednica Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti

Borite se za sebe!


Događaji

Tečajem „Ljudi su snaga – Mobili-zacija, organiziranje sindikalnih i industrijskih akcija“, održanim 1. i

2. lipnja u Stubičkim toplicama, završila je prva redovna „školska godina“ provedbe sustava sindikalne edukacije EDUCA@SSSH. U razdoblju od listopada 2016. do lipnja 2017. održano je ukupno 35 teča-jeva, na kojima je sudjelovalo više od 650 polaznika.

Najveći broj tečajeva održan je u sklopu Programa temeljnog sindikalnog osposobljavanja, i to 12 tečajeva u jesen-skom, i 10 u proljetnom ciklusu. Tijekom veljače proveden je i poseban ciklus od sedam tečajeva pod nazivom „Demokra-cija na radnome mjestu – Provedba izbora za radničko vijeće“. Uz to, provedeno je i šest izvanrednih tečajeva na zahtjev poje-dinih sindikata, od koji vrijedi izdvojiti tečaj „Aktivni članovi, snažan sindikat – Uvod u sindikalni rad i aktivizam“, nami-jenjen sindikalnim aktivistima, a koji je proveden tri puta.

Tijekom školske godine četvero polaznika steklo je i diplomu Programa temeljnog sindikalnog osposobljavanja, budući da su završili svih 10 tečajeva od kojih se program sastoji. Kratki para-lelni intervju s troje polaznika koji su diplomirali tijekom proljetnog ciklusa možete pročitati u nastavku ovoga

teksta. Uz njih, postoji i dodatni broj polaznika koji su već završili veći broj tečajeva, i planiraju diplomirati tijekom iduće godine.

Interes brojnih polaznika, koji se nakon prvog susreta s EDUCOM ponovno vraćaju na naše tečajeve pokazuje kvalitetu i relevantnost novog sustava sindikalne edukacije za svakodnevni rad sindikalnih povjerenika i članova sindikalnih povje-reništava. O tome također govore i visoke ocjene pisanih evaluacija koje polaznici popunjavaju nakon svakog tečaja.

Nova školska godina EDUCE, i provedba novih tečajeva, počet će na jesen. Uz nastavak provedbe tečajeva iz Programa temeljnog sindikalnog osposobljavanja, za jesen je planirana i provedba posebnog ciklusa tečajeva za nove članove radnič-kih vijeća (budući da su tijekom proljeća održani redovni izbori), kao i novih teča-jeva za povjerenike radnika za zaštitu na radu. Time će ujedno započeti razvoj cjelo-kupnog Programa osposobljavanja radnič-kih predstavnika, koji bi u konačnici trebao obuhvatiti veći broj tečajeva za svaku kate-goriju radničkih predstavnika. Također, u planu je i prvi napredni tečaj, namijenjen polaznicima koji su završili sve, ili najveći broj, tečajeva programa Temeljnog sindi-kalnog osposobljavanja.

Darko Šeperić

EDUCA@SSSH

Uspješno završena prva „školska godina“

Diplomanti EDUCEOd ugodnog iznenađenja do korištenja naučenog u svakodnevnom sindikalnom radu

Tijekom proljetnog ciklusa Programa temeljnog sindi-kalnog osposobljavanja,

diplomiralo je troje polaznika, koji su tijekom ovog i proteklih ciklusa završili svih 10 tečajeva koji čine ovaj program. Troje novih diplomanata su Nikolina Kasunić, sindikalna povje-renica PPDIV-a u KIM-u Mljekara Karlovac, Hrvoje Palčić, sindikalni povjerenik PPDIV-a u „Jamnici“, te Stjepan Topolnjak, sindikalni povje-renik SSZSSH-a u Županijskoj bolnici Karlovac. Zanimalo nas je što ih je motiviralo da se počnu baviti sindi-kalnim radom, te zašto su se prijavili na tečajeve EDUCE i koliko će im oni koristiti u budućem radu. Odgovore donosimo u paralelnom intervjuu.

Kada ste se, i zašto, počeli baviti sindikalnim radom? Kakvo je vaše dosadašnje sindikalno iskustvo?Nikolina: Članica sam Sindikata PPDIV-a od 2001 g. kad sam se zaposlila u KIM-u Mljekara Karlo-vac. Na aktivni sindikalni rad u svojoj podružnici potaknuli su me moja nezasitna znatiželja i ljubav prema pravdi i poštenju. Dvojica iskusnih povjerenika u mojoj podružnici prepoznali su moj aktivizam i pred-ložili me na izborima u našoj podruž-nici, a članovi su me kasnije izabrali za sindikalnu povjerenicu i članicu radničkog vijeća. Sudjelovala sam u prosvjedima protiv izmjene ZOR-a, štrajku solidarnosti, prvomajskim i drugim prosvjedima koje je organizi-


Događaji

rao Savez. Svakodnevno osobnim kontak-tom pomažem članovima u podružnici.

Hrvoje: U sindikat sam se učlanio 2002. godine kako bih mogao ići na sindikalne izlete i sportske igre. Kasnije sam se aktivnije uključio u rad sindi-kata kako bih se bolje upoznao s nači-nom rada sindikata i njegovim odnosom prema poslodavcu. Dosadašnje iskustvo mi govori: što si bolje upoznat s radom poslodavca i njegovim načinom prego-varanja i ophođenja, to lakše dolaziš do ciljeva koje sindikat želi postići.

Stjepan: Član sam Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske već 13 godina. Posljednjih godinu i pol na funkciji sam sindikal-nog povjerenika u bolnici u kojoj radim. Ljubav prema sindikatu naslijedio sam od oca, a aktivnije sam se počeo baviti sindi-kalnim radom zbog vrijednosti za koje se sindikat zalaže: solidarnosti, zajedništva, te borbe za prava radnika.

Što vas je potaklo da se prijavite na teča-jeve EDUCE, koja su bila vaša očekiva-nja od sindikalne edukacije, te kako na nju sada gledate? Nikolina: EDUCA je program sindikal-nog osposobljavanja koji nam svima daje priliku pokazati što znamo, te uz pomoć trenera i simuliranih, a opet iskustvenih zadataka, uvidimo kako još uvijek ne znamo sve. Za ozbiljan sindikalni rad

potrebno je cjeloživotno učenje kako bismo bili ravnopravni u pregovaranju i održavanju socijalnog dijaloga u svojim podružnicama, a na korist svih naših članova. Ispunjena su sva moja očekiva-nja, pa se nadam da će u budućnosti biti još ovakvih edukacija kako bih se mogla dalje nastaviti usavršavati.

Hrvoje: Kada sam se prijavio na teča-jeve EDUCE nisam mislio da ću puno naučiti jer sam se već neko vrijeme bavio sindikalnim radom. Mislio sam kako dovoljno znam. Već nakon prve eduka-cije shvatio sam da sam bio u krivu i da ću na tečajevima jako puno naučiti. To se kasnije i pokazalo točnim. Najveću vrijednost tečajeva EDUCE vidim u razmjeni iskustava sa kolegama iz drugih sindikata, te trenerima koji su godinama u sindikalnom radu na terenu. Sve skupa mi je donijelo znatno više odlučnosti i samopouzdanja za daljnji sindikalni rad.

Stjepan: Na tečajeve EDUCE prija-vio sam se na samom početku kada sam postao sindikalnim povjerenikom. Moram priznati da sam ugodno i pozitivno izne-nađen načinom na koji je koncipirana sindikalna edukacija u sklopu EDUCE. Tečajevi imaju sasvim drukčiji način rada nego što sam do sada imao prilike iskusiti - učenje kroz timski rad i aktivno sudjelo-vanje. Nisam očekivao da ćemo kao pola-znici tečajeva imati prilike primiti toliko

iskustva i znanja i to na vrlo pristupačan način. Svaka pohvala svim trenerima.

Kada promatrate vaš daljnji sindikalni rad, što mislite koliko će vam znanja koja ste dobili kroz Program temeljnog sindikalnog osposobljavanja u tome pomoći?Nikolina: Znanje stečeno na EDUCI pomoći će mi u kolektivnom pregovara-nju, lakšem komuniciranju s članovima, učlanjivanju novih članova, vođenju podružnice, zaštiti članova i njihovih prava, ali i obveza!

Hrvoje: Znanja i vještine koje sam naučio tijekom svih deset tečajeva već dosad su mi pomogli u stvaranju boljeg odnosa i većeg povjerenja od strane mojih članova, ali i od strane poslodavca. Zasi-gurno će mi ubuduće pomoći u pregovo-rima sa poslodavcem u vezi s kolektiv-nim ugovorom i bilo kakvim povećanjem prava radnika.

Stjepan: Nakon pohađanja tečajeva EDUCE imam znatno lakši i drukčiji pristup nekim sindikalnim problemima zbog kojih sam u početku morao uložiti više vremena i truda. Kroz tečajeve EDUCE dobili smo praktična znanja i vještine koje možemo primijeniti u svakodnevnom sindikalnom radu. Vese-lim se nekim novim temama za edukaciju i daljnje učenje.

Nediljka Buklijaš

nikolina kasunić diplomirala je na tečaju „Zajedno smo jači – sinDikat i ULoga sinDikaLnog PoVjerenika“, koji se održao 28. ožujka u rijeci.

Hrvoje Palčić diplomirao je na tečaju „rad nije roba – osnoVe ekonoMije raDa“, koji se održao 11. svibnja 2017. u Zagrebu.

stjepan topolnjak diplomirao je na tečaju „slušaj, misli, govori – osnoVe UsPjeŠnog koMUniCiranja“, koji se održao 25. svibnja 2017. u Zagrebu.


UDrUženi sinDikati

Ulaskom talijanskog investitora Paliadio Financiaria iz Vicenze u „Cimos“ okončana su više-

mjesečna nagađanja vezana za opsta-nak samoga društva koje zapošljava više od 4.000 radnika u Sloveniji (sjedište u Kopru), Srbiji, Bosni i Hrvatskoj. Od toga broja 1.000 radnika zaposleno je u hrvatskim pogonima u Roču, Labinu i Buzetu. „Cimos“ spada u auto- indu-striju, jer proizvodi dijelove automobila za najpoznatije europske i svjetske proi-zvođače automobila. Dana 18. svibnja 2017. izabrana je nova Uprava „Cimosa“ na čelu s predsjednikom Ginom Berti-jem, koji je bio i glavni pregovarač sa sindikatima kada se dogovorila soci-jalna komponenta u koju se ugradilo da će se studiozno izraditi program restrukturiranja. Kadrovsko restruktu-riranje provelo bi se tako što bi se kroz prekvalifikacije i premještanja spasilo što više radnih mjesta. Dogovoren je iznos otpremnine 15 posto veći od uobi-čajenog ako do viškova, ipak, dođe (i kada dođe). Poštivanje postojećih kolek-tivnih ugovora i dosegnutih standarda također je dogovoreno.

Viškovi zaposlenih ne očekuju se u hrvatskome dijelu „Cimosa“.

Ministar državne imovine Goran Marić uvjetovao je potpisivanja ugovora o dugu „Cimosa“ prema nekadašnjoj Riječkoj banci opstankom svih radnih mjesta barem dvije godine. Na tragu dogovora dvaju ministarstava (sloven-skoga i hrvatskoga) ovih je dana riješen i taj spor uplatom sedam milijuna eura sa strane slovenske tzv. slabe banke u hrvatski proračun. Ispred Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskoga sindikata u pregovorima su sudjelovali Vito Bassiato, predsjednik radničkoga vijeća (SMH-IS), Josip Matković, glavni povjerenik SMH-IS-a u „Cimosu“ i Đino Šverko, regionalni povjerenik SMH-IS-a. Zahvalnost prema mini-stru Mariću uputio je gradonačelnik Buzeta čemu se pridružuje i SMH-IS-a, jer „Cimos“ ima izuzetnu važnost za sjevernu Istru i Buzet.

U svim kontaktima, pregovorima, te informiranju veliki doprinos i znače-nje ima srodni slovenski sindikat SKEI. Uskoro se očekuje i potpisivanje novog kolektivnog ugovora za „Cimos“ PCC Buzet koji je ispregovaran i poboljšan u mnogim stavkama pa, prema sindikal-noj procjeni, „Cimosu“ slijede mirniji i bolji dani.

Đino Šverko

CIMOS

Spašena radna mjesta

Sindikat radnika „Luka“Šibenik - Sindikat lučkih radnika Hrvatske

Slijedi rad na poboljšanju Kolektivnog ugovora

Učlanjenjem 35 radnika „Luke“ Šibenik u Sindikat radnika “Luka” Šibenik, pri Sindikatu

lučkih radnika Hrvatske, taj je sindikat postao većinskim sindikatom u „Luci“.

- Sve potrebne aktivnosti i predrad-nje obavili smo timski, učinkovito i koordinirano. Cilj nam je da u Sindikatu bude što više članova, na čemu i dalje intenzivno radimo. Ključni problemi na koje ćemo se fokusirati i na kojima ćemo raditi u idućem razdoblju odnose

se na pitanja Kolektivnog ugovora, koji u mnogim segmentima mora biti izmije-njen, kako u pogledu visine plaće, uvjeta rada i zaštite na radu, tako i u pogledu materijalnih naknada, otpremnina i dr. U tom smislu već pripremamo izmjene i dopune KU-a koje ćemo prezentirati poslodavcu. Pritom ćemo koristiti sve raspoložive sindikalne i pravne aktiv-nosti u skladu sa zakonom, komentirao je pravni povjerenik u Teritorijalnom uredu SSSH Zadar Vedran Uranija.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske – JU „Nacionalni park Plitvička jezera“

Povećan dodatak na plaću

Dodatkom IV. Kolektivnom ugovoru za Javnu ustanovu “Nacionalni park Plitvička jezera” radnicima je povećan

dodatak na plaću koji im pripada temeljem ostvarenih prihoda poslodavca na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti, a što je regulirano Kolektivnim ugovorom sklopljenim 2014. godine. Visina dodatka od 1. svibnja 2017. godine do usvajanja financijskog izvješća za 2017., a najkasnije do 30. travnja 2018. godine, iznosi 33 posto, a za sljedeće razdoblje utvrđivat će se pregovorima, te potpisati novi dodatak Kolektivnom ugovoru.

Web-anketa

Još nisam dobio povišicu!

Vrijeme je da Vlada RH i poslodavci naprave zaokret u svojim politikama i u središte stave oporavak građana i

radnika. To pokazuju i rezultati naše web-ankete. Na pitanje: „Kada ste posljednji puta dobili povi-šicu?“, visokih 63 posto je odgovorilo kako je nije dobilo, 26 posto prije više od pet godina, dok je jednaki postotak (pet posto) anketiranih odgovorio kako su povišicu dobili prije godinu do dvije, odnosno prije manje od godinu dana.

Zato je i pokrenuta kampanja SSSH i udru-ženih sindikata: „Radnici privatnog i javnog sektora zahtijevaju: Veće plaće i kvalitetna radna mjesta – Vrijeme je za NAŠ oporavak!“


Događaji

Kao upućeni radnik/ca, i dalje ostajete u sustavu hrvatskog radnog prava. Među-tim, u svrhu bolje zaštite vašeg položaja, za vrijeme rada u inozemstvu na vas se primjenjuju i neka pravila radnog zako-nodavstva zemlje u koju ste upućeni. To su: ■■ radno vrijeme - koliko dnevno smijete raditi, s kojim trajanjem pauze te na koje vrijeme odmora imate pravo između dva radna dana, ■■ minimalno trajanje plaćenog godiš-

njeg odmora,■■ zaštita zdravlja i sigurnosti na

radnom mjestu,■■ zaštita trudnica i zabrana diskrimi-

nacije te, ono najbitnije, ■■ pravo na minimalnu plaću zemlje u

koju ste upućeni.

VAŽNO: Većina zemalja EU ima zako-nom uređeno pravo na minimalnu plaću. Međutim, u nekim zemljama postoje i kolektivni ugovori koji definiraju plaće u određenom sektoru. Ukoliko je njihova primjena proširena na sve radnike, pravo na tako definiranu plaću možete ostvariti i vi - raspitajte se!

Doprinosi (mirovinsko, socijalno i zdravstveno osiguranje)Ako vas poslodavac ugovorom upućuje na kraće od 24 mjeseci (2 godine), za vrijeme upućivanja ostajete osigurani u Hrvatskoj. Poslodavac vam je dužan obračunavati i uplaćivati doprinose prema osnovici koji utvrđuje polazeći od najveće mjesečne plaće koju biste ostva-rili za istovjetne poslove u Hrvatskoj, uvećane za 20 posto.

Kako biste u zemlji u koju ste upućeni mogli dokazati da ste osigurani u Hrvatskoj, potrebna vam je potvrda A1 koju je za vase dužan ishoditi poslodavac od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ako nemate važeću A1 potvrdu, upućivanje nije pravno valjano – ne krećite na put bez nje!

U Hrvatskoj također ostajete zdrav-stveno osigurani, no u zemlji u koju ste upućeni možete se liječiti temeljem europske iskaznice zdravstvenog osigura-nja. Njezino izdavanje zatražite u Hrvat-skom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Važno je: Dobro se upoznati sa svojim ugovorom o radu: on mora sadržavati podatke o trajanju rada u inozemstvu, rasporedu radnog vremena i neradnim danima, plaći i drugim primanjima u novcu i naravi, te uvjetima povratka u zemlji.■■ Nedvojbeno dogovoriti uvjete

smještaja i prijevoza, uključujući i prijevoz do i sa radnog mjesta: tko osigurava smještaj i prijevoz te tko i kako snosi troškove. ■■ Raspitati se o svom poslodavcu kao

i o poduzeću u kojem ćete raditi. ■■ Biti članom sindikata - smatrajte to

radničkim osiguranjem.

Upućeni radnici!Budite upućeni u svoja prava!

Ako vas poslodavac šalje na privremeni rad u drugu zemlju Europske unije, vi ste takozvani upućeni radnik/ca (naići ćete još i na pojmove izaslani i detaširani).

Za razliku od radnika migranata, upućeni radnici na rad u inozemstvo odlaze izvršiti sklopljeni posao ili u poduzeće koje je povezano s njihovim hrvatskim poslodavcem s kojim su u radnom odnosu. U ovu kategoriju spadaju i radnici i radnice koji u drugu zemlju EU odlaze temeljem ugovora o radu sklopljenog s agencijom za privremeno zapošljavanje registriranom u Hrvatskoj.

U europskom pravu postoje posebna pravila za upućene radnike.

Savjetovalište za upućene radnike

Besplatni pravni savjeti i informacije za sve upućene radnike

Savez samostalnih sindikata HrvatskeTrg kralja Petra Krešimira IV.2, Zagreb

Web: www.sssh.hrTelefon: 01/465 50 80 radnim danom od 9:00 do 15:00

Elektronička pošta: [email protected]

Osobni dolazak uz prethodnu najavu i dogovor termina.

SSSH otvorio Savjetovalište za upućene radnike (2)


Događaji

Početkom ožujka Europska komisija izašla je s dokumentom u kojemu daje na razmatranje pet mogućih

scenarija temeljem kojih bi se Europa mogla dalje razvijati po različitim područjima u razdoblju do 2025. godine. Pet scenarija definirano je na sljedeći način: 1. Ne odustajemo (Idemo dalje s planom

pozitivnih promjena kako je zacrtan). 2. Samo zajedničko tržište (Postupno okre-

tanje od drugih zajedničkih politika).3. Oni koji žele više, čine više (Tzv. Europa

dvije brzine).4. Činiti manje, ali učinkovitije (S foku-

som na brže i bolje rezultate), te 5. Zajedno činimo mnogo više.

Ovaj dokument poznat pod imenom Bijela knjiga, kao i konačni scenarij koji bi kao kombinacija različitih elemenata trebao iz njega proizaći, predstavlja svoje-vrsni pokušaj odgovora na izazove koji su u posljednje vrijeme obilježili ujedinjenu Europu. S jedne strane, nadolazeći izla-zak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU samo je osvijetlio (legitimna) zamjeranja i stra-hove koje europski građani vežu uz EU,

no uz to donosi i drastičnu promjenu u političkoj, ali i ekonomskoj (budžetar-noj) konstelaciji nove, manje Europe. S druge strane, EU, kao uostalom i njezine države članice pojedinačno, posljednjih se godina sve intenzivnije suočava sa zajedničkim izazovima globalizacije, kako ekonomskima tako i sigurnosnima, ne dijeleći, međutim, jednaku viziju njihova rješavanja, pa shodno tome ni mogućnosti zajedničkog odgovora.

Hrvatski članovi Europskoga gospo-darskoga socijalnoga vijeća (EGSO), savje-todavnoga tijela EU u kojemu sudjeluju predstavnici poslodavaca, radnika i civil-noga društva, organizirali su 29. svibnja u Zagrebu nacionalnu raspravu o tome kakvu budućnost Hrvatska želi za EU i sebe u njoj. Cilj je takve rasprave, koja će se održati u svim državama članicama, prikupiti ideje i komentare koje će EGSO potom objediniti i prezentirati u mišljenju koje će biti objavljeno u srpnju. Rasprava je okupila najširi krug dionika iz poslov-noga sektora, sindikata, civilnoga društva i akademske zajednice, koji su o scenari-

jima razvoja EU govorili iz geopolitičke, gospodarske i društveno-kulturne perspek-tive, no i iz perspektiva održivoga razvoja i očuvanja radno-socijalnih prava.

Koliko god se činilo kako je riječ o perspektivama koje mogu voditi do različitih i oprečnih zaključaka – kao što će uostalom i pomirivanje najrazličitijih interesa morati biti taj veliki kompromis u srži finalnoga scenarija – rasprava je zapravo iznjedrila jedinstven stav o tome kako organizirano civilno društvo ima što reći i želi rasprav-ljati o tome kakvu Europu želi. Uz pitanja proračuna, jedinstvenoga tržišta i vanjske politike koja će biti ključna i na njih ćemo morati pronaći odgovor, stav sindikata je jasan: Europa građana mora biti ona Europa koja ne odustaje od svoje socio-ekonomske dimenzije i koja drži do svojega radnika. U tom smislu, opcija u kojoj bi se, primjerice, zadržala mogućnost prekograničnog kreta-nja ljudi, ali bez minimalnih standarda na razini EU kao što su to zdravlje i sigurnost radnika, radno vrijeme ili rodiljni dopust, ne može biti prihvatljiva opcija.

A što se tiče Hrvatske i njezina pozi-cioniranja u kontekstu novoga razvojnoga puta EU, ključne će ipak biti politike i adaptacije koje sami moramo provesti.

Sunčica Brnardić

Europska konfederacija sindikata (ETUC) održala je svoju Konferenciju na pola mandata u Rimu, od 29. do

31. svibnja. Hrvatsku i SSSH predstavljali su predsjednik SSSH Mladen Novosel i izvršna tajnica za međunarodnu suradnju i organi-zacijski razvoj Dijana Šobota.

U središtu rasprava bilo je pitanje Europe za radnike – budućnost kakvu europski sindikalni pokret želi izgraditi za radnike i njihove obitelji. Više od 400 sindikalnih lidera iz čitave Europe složili su se kako je vrijeme da sindikati budu aktiv-niji više no ikad u pokušaju da se upravlja globalizacijom, digitalizacijom i klimat-skim promjenama kako bi se osiguralo da radnici ne budu ostavljeni na cjedilu. Blaga promjena trenda i rezultati nedavno održa-nih izbora u nekim europskim državama, kao i novi politički diskurs i debata o tome kako su nam potrebne politike koje vode računa o radnicima, bude određene nade i otvaraju prostor za djelovanje, deset godina nakon početka krize.

Konferencija je pokušala dati osvrt na učinjeno i ostvareno iz Manifesta iz Pariza

i Akcijskog plana ETUC-a, te konsolidirati pozicije europskih sindikata i odrediti priori-tete za daljnji rad u cilju izgradnje pravednije budućnosti i socijalne Europe. Rasprava je bila organizirana kroz šest panel- rasprava o ključnim prioritetnim područjima rada ETUC-a: nova ekonomska politika: ulaga-nje za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, reforma europskog ekonomskog upravljanja; obnova kolektivnog pregovaranja, veće plaće u Europi i Stup socijalnih prava; demokra-cija na radnome mjestu: budućnost radničke participacije i EU politika za industriju 4.0; budućnost rada, budućnost europskog sindi-kalnog pokreta; održivi razvoj i pravedna tranzicija; rodna ravnopravnost, te pravedna migracija i mobilnost, integracija i jednaki tretman, borba protiv socijalnog dampinga i pravedna trgovinska agenda.

Europski sindikalni lideri usvojili su „ETUC-ovu deklaraciju iz Rima“ u kojoj je dogovoreno kako će sindikati zajedno djelovati za: investicije za održivi rast i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta; pravednu tranziciju prema niskougljičnoj ekonomiji, održivoj digitalizaciji i auto-

matizaciji; veće plaće i uzlaznu konver-genciju plaća; snažan Europski stup soci-jalnih prava i ambiciozno zakonodavstvo za ravnotežu između privatnog i radnog života; pravednu mobilnost i migracije kako bi se suzbio socijalni i damping plaća.

Konferencija je također imala mandat glasovati o izmjenama Statuta ETUC-a. Među ostalim, uvodi se puni paritet dele-gacija na Kongresu ETUC-a i sankcije u vidu oduzimanja prava glasa za onoliki dio delegacije koji odstupa od rodne ravno-teže. Puni paritet uveden je i u tajništvu ETUC-a, a izmijenjena su i pravila koja se odnose na glasovanje na Izvršnom odboru ETUC-a na način da sada svaka nacionalna sindikalna središnjica i svaka europska sindikalna federacija imaju broj glasova jednak broju delegata na Kongresu na koje imaju pravo. Amandman FERPA-e (Europska federacija umirovljenih i starijih osoba) kojim su tražili pravo na jedan glas na Izvršnom odboru ETUC-a nije prihva-ćen, no o njemu će se ponovno raspravljati na idućem kongresu ETUC-a.

Dijana Šobota

Bijela knjiga o budućnosti Europe:

Koliko Europe Hrvatska želi i treba?

S.O.S Europa za radnike – Konferencija ETUC-a na pola mandata


AKTUALNO

Pravo radnika na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu je pravo kojeg se radnik ne može odreći. Ne

može ga se odreći ni unaprijed niti nakon stjecanja prava na njega. Svrha i cilj godiš-njeg odmora je očuvanje zdravlja radnika i sprječavanje štetnog utjecaja na njegovu radnu sposobnost.

Zakonom o radu se propisuje pravo radnika na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora (članak 81.). Visina naknade plaće se određuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Ta naknada plaće ne smije biti manja od visine radnikove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, a pri tome se u to uračunavaju sva primanja radnika u novcu i naravi koja predstav-ljaju naknadu za rad kao npr. božićnica, regres, dar za djecu i sl., ali, naravno, i sva uvećanja plaće kroz npr. dodatke na plaću za prekovremeni rad, noćni rad i sl. U utvrđivanje visine naknade plaće ne bi ulazila ona primanja koja nemaju značenje plaće kao npr. putni troškovi ili dnevnice, jer su ta primanja u svojoj naravi naknada troškova.

Tako je npr. Kolektivnim ugovo-rom za Dukat d.d. ugovoreno da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora kao da je radio. U takvom slučaju valjalo bi provje-riti koje pravo je za radnika povoljnije: pravo ugovoreno Kolektivnim ugovo-rom ili pravo propisano Zakonom. Iako se uređenje naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora kako je to uređeno u tom, ali i mnogobrojnim drugim kolek-tivnim ugovorima (Hoteli Baška d.d., Agro-Tovarnik d.o.o., Končar ener-getski transformatori d.o.o., Agrokor d.d., Adista d.o.o.) smatra povoljnijim, u praksi tromjesečni prosjek plaće može biti

povoljniji za radnika, jer u njega ulaze i uvećanja plaća po osnovi prekovremenog rada, rada nedjeljom ili blagdanom i sl. Upravo zbog tog razloga u mnogobroj-nim kolektivnim ugovorima ugovaraju se oba oblika, dakle pravo na naknadu plaće u visini kao da je radnik radio, ili tromjesečni prosjek plaće, ovisno o tome što je povoljnije za radnika kako je to ugovoreno npr. u Kolektivnom ugovoru o pravima i obvezama radnika i poslo-davaca 3. MAJ Tvornica industrijske i brodske opreme d.d.

Kolektivnim ugovorom za NEXE GRADNJU d.o.o. ugovoreno je pravo na isplatu naknade plaće u visini prosječne isplaćene plaće u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.

Postoji i značajan broj kolektivnih ugovora u kojima je ugovoreno pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće kao npr. u kolektivnim ugovorima za Komunalno – Zabok d.o.o., Monter – strojarske montaže d.o.o. i dr.

Npr. u Kolektivnom ugovoru Plava laguna d.d. Poreč ugovoreno je da radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu kao da je radio, a da je poslodavac za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku obvezan isplatiti jednokratni dodatak plaći u visini od 70,00 kuna bruto po danu godišnjeg odmora.

U praksi ima i slučajeva da radnik u prethodna tri mjeseca nije radio i nije ostvario plaću, nego je npr. zbog privremene spriječenosti za rad (bolovanja) ostvario pravo na naknadu plaće. Postavlja se pitanje: kako u ovom slučaju odrediti visinu naknade plaće? Smatramo kako je u tom slučaju ispravno odrediti radniku naknadu plaće u visini plaće koju bi primio da je radio.

Gordana Palajsa

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Sindikat turizma i usluga Hrvatske

Povećana obračunska osnovica i najniži iznos osnovne plaće za tipične poslove u djelatnosti ugostiteljstva

Sindikat turizma i usluga Hrvatske, Sindikat Istre, Kvarnera i Dalma-cije, te Hrvatska udruga posloda-

vaca – Udruga ugostiteljstva i turizma potpisali su „Sporazum o izmjeni Dodatka I. Kolektivnog ugovora ugosti-teljstva“ („NN“, 44/2015.,121/2015.) kojime je osnovica za obračun plaće za najjednostavnije poslove označene koeficijentom I. u djelatnosti ugostitelj-stva povećana za 1,7 posto, pa umjesto dosadašnjih 2.900,30 kuna ne može biti niža od 2.950,00 kuna.

Sporazumom je povećan i najniži iznos osnovne plaće za tipične poslove i to:■■ za prvu grupu složenosti poslova

(jednostavniji poslovi, kao npr.: poslovi sobarice, nosača prtljage i drugi slični poslovi) na 2.950,00 kuna, umjesto dosadašnjih 2.900,30 kuna;■■ za drugu grupu složenosti poslova

(manje zahtjevni poslovi, kao npr.: pomoćni konobar, pomoćni kuhar, pomoćni recepcionar, pomoćni slastičar i drugi slični poslovi) na 3.540,00 kuna, umjesto dosadašnjih 3.480,35 kuna;■■ za treću grupu složenosti poslova

(zahtjevniji poslovi, kao npr.: kono-bar, kuhar, slastičar, recepcionar i drugi slični poslovi) na 4.277,50 kuna, umjesto dosadašnjih 4.205,43 kune.

Sporazum se primjenjuje se od 1. svibnja 2017. do 1. svibnja 2018. godine i obvezuje sve poslodavce u Republici Hrvatskoj koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost.


PraVni saVjetiPitanje: Sindikalni sam povjerenik u privat-noj tvrtki, na poslovima bravara, a poslo-davac je donio odluku kojom mi otkazuje ugovor o radu zbog teške povrede radne obveze - neizvršavanja radnog naloga i klevećenje poslodavca. Koja su moja prava u konkretnom slučaju i što sve mogu poduzeti radi zaštite mojega radno-pravnog statusa? (A.J., Šibenik) Odgovor : U konkretnom slučaju evidentno je da je odluka poslodavca, kojom Vam otka-zuje ugovor o radu nezakonita i nedopu-štena. Odluka poslodavca formalno-pravno nije valjana zbog činjenice što Vaš poslo-davac nije ishodio suglasnost sindikata na otkaz ugovora o radu Vama kao sindikalnom povjereniku. Radi razjašnjenja spornoga pitanja treba primijeniti odredbu članka 188., stavak 1., točka 1. Zakona o radu koja uređuje i regulira pitanje zaštite sindikalnih povjerenika, a glasi: „Sindikalnom povjere-niku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće otkazati ugovor o radu, ili na drugi način staviti ga u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike. (stavak 1.); Ako se sindikat u roku 8 dana ne izjasni o davanju ili uskrati sugla-snosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca (stavak 2.); Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, poslodavac može u roku 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka (stavak 3.); Zaštitu iz stavka 1. ovoga članka uživa najmanje jedan sindi-kalni povjerenik, a najveći broj sindikalnih povjerenika koji kod određenog poslo-davca uživaju zaštitu, određuje se odgova-rajućom primjenom odredbi ZR-a o broju članova RV-a (stavak 4.)“. Sukladno citira-nom treba zaključiti da je otkaz ugovora o radu Vama, kao sindikalnom povjere-niku, dopušten samo uz suodlučivanje sa sindikatom. Budući da Vaš poslodavac nije zatražio od Vašega sindikata suglasnost na otkaz, odluka o otkazu ugovora o radu je nezakonita i nedopuštena. U slučaju da je poslodavac prethodno zatražio suglasnost sindikata na otkaz i da je sindikat uskratio suglasnost na otkaz, i u tome slučaju bi Vaš radno-pravni status bio zaštićen, odno-sno poslodavac Vam ne bi mogao otkazati ugovor o radu, a poslodavac bi mogao u posebnoj parnici protiv sindikata zatražiti

da se suglasnost nadomjesti sudskom odlu-kom. Na odluku o otkazu ugovora o radu imate pravo, u skladu s člankom 133., stavak 1. ZR-a, podnijeti Zahtjev za zaštitu prava poslodavcu u prekluzivnom (obvezujućem) roku od 15 dana od dostave te odluke kojom je povrijeđeno Vaše pravo, a potom u slučaju da poslodavac u roku 15 dana od dostave ZZP-a ne udovolji tom zahtjevu, Vi možete u skladu s člankom 133., stavak 2. ZR-a u daljnjem prekluzivnom (obvezujućem) roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povri-jeđenoga prava pred nadležnim sudom i u tom radnom sporu ćete svakako uspjeti u tužbenom zahtjevu da se odluka poslodavca utvrdi nezakonitom i nedopuštenom.

Pitanje: U trgovačkom društvu u kojemu radim na poslovima vozača došlo je do statusnih promjena, odnosno do razdvajanja TD-a, tako da sam s dijelom radnika prebačen u novu tvrtku. Treba li poslodavac za mene i ostale radnike ispostaviti nove ugovore o radu, iako se sva prava prenose? (K.J., Zadar)

Odgovor: U konkretnom slučaju treba primijeniti članak 137. Zakona o radu, koji propisuje: ako se statusnom promjenom, kao što je razdvajanje trgovačkoga društva, što je kod Vas slučaj, na novoga poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadržava svoju gospo-darsku cjelovitost, na novog se poslodavca

prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je pred-met prenošenja, odnosno koji su vezani za obavljanje gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja (stavak 1.). Radnik čiji je ugovor o radu prenesen na način iz stavka 1. ovoga članka zadržava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenošenja ugovora o radu (stavak 2.). Poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu na način propisan stavkom 1. ovoga članka preuzima s danom prenošenja u neizmijenjenom obliku i opsegu sva prava i obveze iz prenesenog ugovora o radu (stavak 3.). Dakle, ugovori o radu se jednostavno prenose »ex lege«, a ne potpisuju se novi ugovori o radu. Smisao i »ratio« ove zakonske obveze jest u tome da se štite prava radnika tako što oni zadr-žavaju svoj ugovor o radu koji se prenosi, kao i sva prava. Naime, kada bi potpisivanje novog ugovora o radu bio uvjet za prijelaz kod novog poslodavca, tada ne bi više bilo prijenosa ugovora o radu, nego sklapanje novih ugovora o radu. Obveza radnicima da potpisuju nove ugovore o radu predstav-ljala bi izigravanje citirane kogentne zakon-ske obveze po kojoj se ugovori prenose, a ne potpisuju se novi ugovori, na koji se način kvalitetno štiti radno-pravni status i pozicija Vas i ostalih radnika.

Pitanje: Zaposlena sam na određeno vrijeme u hotelu na poslovima administra-tora na puno radno vrijeme, a ugovor o radu mi istječe 31. kolovoza 2017. godine. Od lipnja sam na bolovanju zbog težih zdrav-stvenih tegoba, problemi s kralježnicom i sl. Imam li pravo na godišnji odmor za 2017. godinu? (P.J., Šibenik)

Odgovor: Vi imate pravo, sukladno s član-kom 78. Zakona o radu, na razmjerni dio godišnjeg odmora od 8/12. Ako godišnji odmor ne možete iskoristiti, u skladu s člankom 82. ZR-a, imate pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Dakle, radni odnos će Vam prestati 31. kolovoza 2017. godine, a poslodavac Vam mora isplatiti naknadu za neiskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora od 8/12, a ako to ne učini imate pravo ustati tužbom pred nadležnim sudom i tužbenim zahtjevom zatražiti isplatu naknade za neiskorišteni razmjerni dio godišnjeg odmora s pripa-dajućim zakonskim zateznim kamatama.

Odgovara: Vedran Uranija, pravni povjerenik u

Teritorijalnom uredu SSSH Zadar


ZaBaVni kUtak

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. VESNA NEMET A. Starčevića 90, 31400 Đakovo

2. MARIJANA BALENOVIĆ Smiljanska 162b, 53000 Gospić

3. KORINA GALOVIĆ V. Nazora 85, 32270 Županja

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 467

Ime i prezime:

___________________________________

Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. srpnja 2017.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: ENERGETIKA


Naknada tijekom stručnog osposobljavanja znatno je niža od mjesečne potrošačke košarice mladih koja je potrebna za samostalan život (izračun sindikata).

Zbog nemogućnosti samostalnog pokrivanja osnovnih životnih troškova, mnogi mladi i dalje trebaju financijsku pomoć roditelja, te ne mogu započeti samostalan život.

Mladima bez radnog iskustva danas se na tržištu rada rijetko nudi išta drugo osim stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Pripravništvo, koje je nekad bilo uobičajeni način dobivanja prvog posla, gotovo je posve nestalo.

Inicijativa Vrijedim više, koju su pokrenuli Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica Hrvatskih sindikata i Mreža mladih Hrvatske, zalaže se za povratak dostojanstva radu mladih, prije svega kroz ukidanje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, i povratak pripravništva kao standardnog načina ulaska u svijet rada.

Pratite i podržite naše aktivnosti na www.facebook.com/vrijedimvise

Documents

Zagreb, 15. lipnja 2017. Broj 467 - SSSHakcija sindikalna GLASILO SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE Zagreb, 15. lipnja 2017. • Broj 467 Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici