Zagreb, 15. rujna 2019. Broj 494 - SSSH · 2019. 10. 25. · Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052 Telefax: (01) 46 55 040 E-mail:

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 15. rujna 2019. • Broj 494

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Volja građana se mora poštovati!Str. 2. – 3.



Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Novinarka: Marijana Tomić

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: [email protected] [email protected]

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Savez samostalnih sindikat Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Napominjemo da se prikupljeni osobni podaci obrađuju u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a Ministar rada tripartitni sastanak odradio samo s HUP-om!

Novi ministar rada, Josip Aladro-vić, pozvao je socijalne partnere, sve tri sindikalne središnjice

(SSSH, NHS i MHS) i HUP, na sastanak koji se trebao održati 22. kolovoza 2019. jer je „Vladi RH od iznimne važnosti kontinuitet tripartitnog socijalnog dija-loga“! Kao teme sastanka predložio je „teme iz djelokruga rada Ministarstva kao što su: sustav minimalne plaće u RH, uređenje sustava plaća u državnim i javnim službama, problematika vezana uz zapošljavanje stranaca u RH, kao i uspostava rada GSV-a, te ostale teme od interesa za socijalne partnere“.

Rok za odgovor bio je 19. kolovoza no već 7. kolovoza sindikalne središnjice su se pisano zahvalile na pozivu ali ga i odbile. U odgovoru su navele kako je, dok Hrvatski sabor ne donese odluku o raspi-sivanju referenduma temeljem Inicijative 67 je previše, upitna opredijeljenost Vlade RH za stvarni socijalni dijalog kroz koji bi, u suradnji s oba socijalna partnera, utvrđivala i provodila politike i mjere za održivi razvoj Hrvatske.

Ako na sastanak ne dolazi jedan od dva pozvana partnera, logično bi bilo sastanak odgoditi za primjerenije vrijeme. Naravno, svima osim ovoj Vladi!

Održavanjem sastanka samo s HUP-om, dakle tripartitnog sastanka u formi bipartitnog (MRMS-HUP, s glav-nom temom sastanka, kako su prenijeli mediji, nužnost izmjena Zakona o radu!),

Vlada samo nastavlja ono što čini već tri godine, a što je bilo jednim od razloga zbog kojega su sindikalne središnjice raskinule Sporazum o osnivanju GSV-a. Na taj su problem, uostalom, podsjetile novoga ministra rada u svom pisanom odgovoru na poziv.

Iako je sindikalnim središnjicama tripartitni socijalni dijalog izuzetno važan jer, za razliku od HUP-a, nemaju širom otvorena vrata Vlade, odnosno različitih ministarstava i drugih tijela i institucija, one su jasno poručile kako je vrijeme forme bez sadržaja za njih „prošlo svršeno vrijeme“. Naime, izlazak sindikalnih središnjica iz nefunkcionira-jućeg socijalnog dijaloga nije se dogodio preko noći, pa se međusobno povjere-nje preko noći ne može niti obnoviti. Za povratak sindikalnih središnjica u insti-tucionalni tripartitni socijali dijalog bit će potrebno jamčiti sadržaj, a ne formu, postizanje dogovora o ciljevima druš-tveno-ekonomskog razvoja i zajednički rad na njihovoj realizaciji, a ne jedno-strane informativne sastanke, dijalog s nositeljima političke razine odlučiva-nja, a ne sa zamjenama bez ovlasti koje održavaju kvorum (uz dužno poštovanje njihovoj stručnosti).

Što prije Vlada to shvati i prihvati, prije ćemo pristupiti obnovi tripartitnog socijalnog dijaloga na zdravim temeljima. Ili nećemo.

Glavna urednica

Događaji„67 je previše“

Ne kupujte vrijeme, raspišite referendum!

Na sjednici 29. kolovoza 2019. Vlada RH je prihvatila izvješće Ministarstva uprave o provjeri

potpisa za referendum o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje je prikupila i Saboru predala inicijativa „67 je previše“.

S naše strane, to je očekivani zavr-šetak prve faze referendumske inicijative u sklopu koje smo predsjedniku Hrvat-skoga sabora 13. lipnja 2019. predali knji-žice s 748.624 potpisa potpore građana za raspisivanje referenduma - dvostruko više od potrebnog.

Gotovo mjesec dana trebalo je Saboru kako bi usvojio zaključak kojim je pozvao Vladu da provjeri broj i vjero-dostojnost predanih potpisa, a mjesec i pol Vladi da taj zaključak provede.

S obzirom na znatno veći broj potpisa od potrebnog, Ministarstvo uprave ovoga puta, za razliku od nekih prethodnih refe-rendumskih inicijativa, nije provjeravalo i utvrđivalo vjerodostojnost svakog potpisa već je zadužilo Državni zavod za statistiku da odredi uzorak.

Tako je za provjeru utvrđen uzorak od 49.952 birača, u kojem je utvrđeno 47.488 vjerodostojnih potpisa. Drugim riječima, u uzroku je bilo nešto manje od 5 posto neispravnih potpisa, što je najniži postotak od sve četiri dosadašnje uspješne sindikalne referendumske inicijative. Štoviše, postotak neispravnih potpisa iz inicijative u inicijativu neprestano pada, s oko 12 posto 2010. (Zakon o radu), preko 10 i 6 posto 2014. (outsourcing i moneti-zacija autocesta) do manje od 5 posto ove godine, što znači da smo, među ostalim, sve pažljiviji i precizniji u prikupljanju i kontroli prikupljenih potpisa.

Temeljem postotka neispravnih potpisa u uzorku, procijenjeno je kako vjerodostojnih potpisa ukupno ima 708.713, što je još uvijek gotovo 19 posto ukupnoga broja birača u Hrvatskoj (prema službenom podatku u trenutku početka prikupljanja potpisa).

Vlada će prihvaćeno Izvješće dosta-viti Saboru, no u Odluci nije navedeno u kojemu roku. Naime, Zakon o refe-

rendumu, u proceduri propisanoj za (ne)prihvaćanje referenduma temeljem građanske inicijative, ne sadrži nijedan rok provedbe osim 30 dana u kojima je Ustavni sud RH dužan donijeti rješenje o (ne)ustavnosti referendumskoga pitanja, ako to Hrvatski sabor od njega zatraži. Također, prilikom donošenja odluke o raspisivanju referenduma, Sabor je vezan odredbom koja propisuje kako je najraniji rok za njegovo održavanje 20, a najkasniji 40 dana od dana objave odluke o raspisivanju (riječ je o tome da se mora omogućiti određeno, ali ne predugo, vrijeme za referendumsku kampanju).

Međutim, nema nikakvih propisa-nih rokova u kojima Sabor mora poduzeti pojedine korake u tom postupku, odno-sno kada pitanje referenduma i zaključaka o njemu staviti na svoj dnevni red.

S obzirom na to da se povratak zastupnika u saborske klupe očekuje nakon 15. rujna, sve tri reprezentativne sindikalne središnjice koje čine inicija-tivu „67 je previše“ (SSSH, NHS i MHS) očekuju da vladajući neće nepotrebno odugovlačiti već će se Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav sazvati u tjednu nastavka rada Sabora, a odmah potom bi trebalo na plenarnoj sjednici usvojiti zaključak.

Sabor može ili odmah raspisati refe-rendum ili od Ustavnoga suda zatražiti ocjenu ustavnosti. Ako raspiše refe-rendum bez upućivanja Ustavnome sudu (primjerice potkraj rujna), referendum bismo mogli imati između druge polovine listopada i prve polovine studenoga 2019.

No, ako odluči zatražiti mišljenje Ustavnoga suda, a dosad je to uvijek činio, Sud za odluku ima 30 dana. Ako zatraži dodatne izračune, očitovanja insti-tucija, mišljenja stručnjaka i slično, taj se rok može produžiti do najviše 60 dana.

Ako Ustavni sud donese pozitivno mišljenje o ustavnosti pitanja, Sabor mora donijeti odluku o raspisivanju referen-duma. No, suprotno pisanju nekih medija kako bismo u tom slučaju referendum mogli imati najkasnije za tri mjeseca, pa

neki navode i mogući datum (primjerice najkasnije do 25. prosinca), činjenica je da, kako smo istaknuli, Zakon ne navodi rok u kojemu Sabor mora donijeti odluku o raspisivanju referenduma!

Stajalište sindikalnih središnjica je da građani imaju pravo reći što smatraju proračunskim prioritetom i imaju pravo o tome odlučivati na referendumu. Dakle, stajalište Ustavnoga suda može biti da pitanje nije u skladu s Ustavom jer zadire u Državni proračun o kojem odlučuje Sabor. Međutim, naše je mišlje-nje da su građani iznad Sabora, koji je predstavničko tijelo građana i koji mora provoditi volju građana. Polazeći od toga, sindikalne središnjice očekuju od Vlade, odnosno saborske većine raspisivanje referenduma, bez traženja alibija za druk-čije postupanje.

Ako do raspisivanja referenduma ne dođe (a to će u svakom slučaju biti poli-tička, a ne pravna odluka), sindikalne središnjice bit će prisiljene organizirati prosvjedne akcije. To će značiti da će više od 700 tisuća građana koji su dali svoj potpis referendumskoj inicijativi dobiti još jednu priliku javno iskazati svoje mišljenje o ovoj temi.

Ana Milićević Pezelj i Darko Šeperić

– Zastupnici su u Hrvatski sabor ušli voljom gra - đa na, te bi sa - mim time mo -ra li poštovati i njihovu volju da refe rendumom odlučuju o svojoj socijalnoj sigur-nosti u budućnosti. Ako, ipak, zanemare tu činjenicu i iskoriste Ustavni sud za onemogućavanje referenduma, onda je legitimno pravo građana da na poziv sindi-kata „izađu na ulice“, komenti-rao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

sindikalna akcija | 3

Događaji

U lipnju 2019. godine prosječna bruto plaća u Republici Hrvat-skoj iznosila je 8.737 kuna, a neto

je bila 6.470 kuna. Bruto medijalna plaća iznosila je 7.324 kune, a neto medijalna plaća bila je 5.595 kuna. Podsjetimo: medi-jalna plaća (srednja) je ona plaća do čije visine plaću prima 50 posto zaposlenih, a iznad prima ostalih 50 posto zaposlenih.

Minimalna plaća, u koju NE SMIJU ulaziti prekovremeni sati ili bilo kakvi dodaci na plaću, iznosila je 3.750 kuna bruto (505 eura) ili 3.000 kuna neto (406 eura). Zahtjev Europske konfederacije sindikata (ETUC), kao način utvrđivanja minimalne plaće u zemljama članicama EU, je da minimalna plaća MORA iznositi 60 posto medijalne plaće (4.394 kune bruto). SSSH traži da minimalna plaća u RH iznosi najmanje 50 posto prosječne plaće, a to bi, prema podacima iz lipnja 2019. godine, bilo 4.369 kuna bruto, što je nešto manje od 60 posto medijalne bruto plaće.

Iz Tablice I. vidljivo je kako je, uz sva povećanja minimalne plaće (2015.-2018.), hrvatska minimalna plaća u real-nom iznosu za više od dva puta manja od njemačke. Dakle, postoji velika razlika, ne samo u bogatstvu, nego i u siromaštvu. Također je vidljivo kako je od hrvatske

minimalne plaće u EU, realno, po vrijed-nosti, manja samo ona u Bugarskoj!

Iz Tablice II. razvidno je kako se jedino Slovenija približila cilju da minimalna plaća bude 60 posto medijalne, odnosno ostvarila cilj da iznosi 50 posto prosječne plaće (jače usklađivanje minimalne plaće je napravljeno usred najveće ekonomske krize u ožujku 2010., dok se Hrvatska držala neoliberalnih receptura, pa godinama u vrijeme krize, 2009.-2014., nije povećavala minimalnu plaću). U Sloveniji i Poljskoj, koje su značajno povećale minimalnu plaću, NIJE došlo do pada konkurentno-sti, niti je došlo do povećanja nezaposle-nosti. Nezaposlenost je pala, primjerice u Poljskoj s 11 posto u 2011., na 3,5 posto u 2019. godini. Njemačka, koja je minimalnu plaću uvela u siječnju 2015., te ju konstan-tno povećavala, smanjila je nezaposlenost s 5,5 posto (2012.) na 3 posto (2019.).

Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, minimalnu plaću u Hrvat-skoj prima 40.000 radnika ili 3,4 posto zaposlenih u pravnim osobama. Udio primatelja minimalne plaće među zapo-slenima u Sjedinjenim Američkim Drža-vama je u 2018. bio 2,1 posto, u Španjol-skoj 2 posto, dok je u Njemačkoj danas oko 9 posto. Međutim, tu su obuhvaćeni

i zaposleni na nepuno radno vrijeme, ali ne i samozaposleni.

Zaključno možemo reći kako sadaš-nji demografski trendovi, kako u EU tako i u Hrvatskoj, s padom prirodnog kretanja stanovništva (bez neto migracija), pove-ćanja obrazovne strukture potencijalno zaposlenih ljudi, kao i izuzetno povoljni uvjeti financiranja (u većini zapadnih država članica EU kamate na štednju su negativne), ruše stoljetnu paradigmu o jeftinom radu i štednji na plaćama, bilo minimalnim ili prosječnim. Zbog toga je više nego opravdan sindikalni zahtjev da udio minimalne plaće u prosječnoj bude 50 posto, ili da iznosi 60 posto medijalne plaće u Hrvatskoj. Boris Feis

Hrvatski standard

Od hrvatske minimalne plaće manja je samo ona u Bugarskoj

Drža

va

Brut

o m

inim

alna

pl

aća

u eu

rima

Neto

min

imal

na

plać

a u

eurim

a

Real

na vr

ijedn

ost

min

imal

ne p

laće

, Nj

emač

ka =

100

Bugarska 286 222 44HRVATSKA 505 406 47Mađarska 464 309 50Češka Republika

514 432 52

Poljska 524 379 69Slovenija 886 625 71Njemačka 1.599 1.155 100

Drža

va

Min

imal

na

brut

o pl

aća

kao

% m

edija

lne

Min

imal

na

brut

o pl

aća

kao

% pr

osje

čne

Češka Republika

44 39

Njemačka 50 45HRVATSKA 51 43Litva 55 45Poljska 55 45Mađarska 55 47Slovenija 59 51

Tablica I. Minimalne plaće, lipanj 2019., odabrane EU zemlje (Eurostat, kolovoz 2019.)

Tablica II. Minimalna plaća kao % medijalne i prosječne plaće, odabrane EU zemlje, lipanj 2019. (Eurostat, kolovoz 2019.)

Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće

Izraditi prijedlog iznosa minimalne plaće u 2020. godiniOdlukom ministra rada i mirovinskog sustava, a temeljem Zakona o minimalnoj

plaći, sredinom ove godine osnovano je Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće, u koje je, ispred SSSH, imenovan Domagoj Ferdebar (SGH). Glavna je zadaća Povjerenstva izraditi prijedlog iznosa minimalne plaće u 2020. godini. Stav je SSSH kako povećanje minimalne plaće u posljednjih nekoliko godina nije nikoga uništilo i kako se to neće dogoditi ni ubuduće. Prijedlog je da se minimalna plaća određuje kao 60 posto medijalne plaće u Hrvatskoj, ili 50 posto prosječne bruto plaće isplaćene u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine. To se mora uskladiti, ali, ako ne sada, barem u iduće dvije godine, a da se ove godine krene s barem 46 posto prosječne plaće.

4 | sindikalna akcija

DogađajiNovosti u poreznom sustavu

Novi neoporezivi primici radnika i povećanje iznosa dnevnica za tuzemna putovanja

Objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je stupio na

snagu 1. rujna 2019. („Narodne novine“, br. 80/19.), što znači da se primjenjuje na isplate nakon toga datuma. Pravilnik uvodi neke nove neoporezive primitke radnika, primjerice godišnji odmor, topli obrok, smještaj, briga za djecu predškol-ske dobi (jaslice, vrtići i sl.), te povećava neoporezivi iznos dnevnica za tuzemna putovanja.

Neoporezivi primici za smještaj i prehranu sada se odnose na sve radnike, a ne samo na sezonske (ne samo na one koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, kako je bilo dosad), no zbog izvješćivanja o naknadnoj isplati toga neoporezivoga primitka u Obrascu JOPPD ostala je oznaka 62. Trošak prehrane i smještaja sezonskih radnika iz članka 7., stavka 35. Pravilnika o porezu na dohodak, pa na to treba obratiti pozor-nost kada se popunjava ili nadzire popu-njavanje ovoga obrasca.

U slučaju promjene poslodavca unutar poreznog razdoblja, treba znati kako je radnik obvezan prije isplate primitaka podnijeti pisanu izjavu o tome je li kod prethodnog poslodavca

već ostvario isplatu tih primitaka i u kojem iznosu. Isto vrijedi i u slučaju kada radnik istodobno radi kod dva ili više poslodavaca (o neoporezivim primi-cima i iznosima dužan je obavijestiti sve poslodavce). U slučaju da su navedeni primici već isplaćeni, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisa-nog neoporezivog iznosa.

Novi neoporezivi primici i ugovoreni stalni dodatak na plaću

Neki radnici (temeljem ugovora o radu, kolektivnih ugovora ili pravilnika o radu) već imaju pravo na naknadu troška smje-štaja i/ili prehrane kao ugovoreni stalni dodatak na plaću koji, budući da je (dosad bio) oporeziv, povećava bruto plaću radnika. S obzirom na izmjene Pravilnika neki su poslodavci već pitali mogu li sada taj stalni dodatak isplaćivati neoporezivo. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava izradilo je mišljenje prema kojemu isplata ugovorenog stalnog dodatka kao neopo-rezivi iznos nije moguća bez izmjena ugovora o radu ili kolektivnog ugovora, odnosno nije moguća bez pristanka obiju ugovornih strana i/ili bez izmjene pravil-nika o radu u odgovarajućoj proceduri. U izmjenama i dopunama Pravilnika propi-sana je prijelazna i završna odredba teme-

ljem koje se svi novi neoporezivi primici mogu isplaćivati neovisno o tome što su primici iste namjene i svrhe propisani u izvorima radnoga prava zatečenima na dan stupanja na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dohotku.

Stoga posebno upućujemo sindi-kalne povjerenice i povjerenike da obrate pozornost, odnosno nadziru poštuju li poslodavci ugovorena (ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom), ili dogovo-rena (pravilnikom o radu) prava radnika, te da u slučaju svakog mogućeg kršenja ovih prava radnika od strane poslodavca odmah obavijeste matični sindikat ili Pravnu službu SSSH.

Negativne posljedice neoporezivih iznosa na sustave socijalne sigurnosti

Iako će izmjene Pravilnika olakšati poslo-davcima donošenje odluke o pokrivanju troškova dodatnih potreba radnika, a radnicima povećati neto prihode, učinak na sustave socijalne sigurnosti, posebice miro-vinskog, najvjerojatnije će biti negativan.

Tvrdnju temeljimo (i) na prethodnoj izmjeni Pravilnika, od 1. prosinca 2018., koja daje mogućnost neoporezive nagrade za rezultate poslovanja do 5.000 kn godiš-nje, a može se isplaćivati u odgovarajućem iznosu mjesečno (cca 416,00 kn). Praksa nastala ovom izmjenom je takva da znača-jan broj poslodavaca smanjuje bruto plaću radnika i navedeni iznos isplaćuje neopo-rezivo, čak ugovarajući plaću u neto iznosu (protivno članku 92., stavak 4. Zakona o radu). Dakle, ne samo da značajan dio poslodavaca neće povećavati bruto plaće, oni ih na prethodno navedeni način smanjuju, što će imati negativne posljedice na sustave socijalne sigurnosti, posebice na mirovine kako sadašnjih tako i budu-ćih umirovljenika. Stoga će Stručna služba SSSH pratiti statističke podatke, odnosno učinak mjera, pri čemu očekujemo pomoć, odnosno dostavu relevantnih informacija i od sindikalnih povjerenika i povjerenica udruženih sindikata.

Pet novih neoporezivih primitaka:1. naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru

radnika, prema propisima ministarstva nadležnog za turizam - do 2.500,00 kn godišnje,2. naknade za troškove redovne skrbi za djecu radnika (primjerice, jaslice i vrtići) isplaćene na račun

radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanove predškolskog odgoja, te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje, temeljem posebnih propisa i odluka nadležnoga tijela, skrbe o djetetu predš-kolske dobi - do visine stvarnih izdataka,

3. troškovi smještaja radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodo-stojne dokumentacije – do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem,

4. novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 5.000,00 kn godišnje, 5. troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne

dokumentacije – do 12.000,00 kn godišnje uz uvjet da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem.

Isplate primitaka za prehranu iz točke 4. i 5. međusobno se isključuju u istom poreznom razdoblju.Povećanje neoporezivih primitaka:Povećan je neoporezivi iznos dnevnice za tuzemna putovanja (puna dnevnica je sa 170,00 kn povećana na 200,00 kn, a pola dnevnice umjesto 85,00 kn iznosi 100,00 kn).


DogađajiSindikati zdravstva i Vlada RH postigli dogovor o povećanju plaća

Kolektivni pregovori popraćeni prosvjedima

Nakon što su se u jutarnjim satima petka, 13. rujna, u Ministarstvu zdravstva usuglasili o pove-

ćanju plaća za sedam posto od 1. rujna 2019.godine, Vlada i sindikati zdravstva – Samostalni sindikat zdravstva i soci-jalne skrbi Hrvatske, udružen u SSSH, i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara, parafirali su istoga dana u Banskim dvorima Doda-tak II., odnosno Izmjene i dopune Kolek-tivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Dogovoreno je povećanje dodataka na plaće od tri posto na uvjete rada za sve zaposlene u sustavu zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja, te četiri posto na odgovornost za život i zdravlje ljudi za zdravstvene radnike i nezdravstvene koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječe-nja. Valja napomenuti kako je parafiran iznos koji je Vlada nešto ranije odbila, iako ga je još u srpnju parafirao mini-star zdravstva. Nakon Vladina odbijanja, sindikati su tražili više, ali su i zauzeli stav da ispod dogovorenog i parafiranog Dodatka II. u srpnju od strane ministra Kujundžića neće pristati, te su na kraju, dobili dogovoreno u srpnju. No, dogovo-rom mnogi nisu zadovoljni.

- Dogovorenim nismo niti mi zado-voljni, posebice dodatkom na uvjete rada

koji dobivaju nezdravstveni radnici, jer su to iznosi koji su vrlo niski za radnike koji imaju manje od minimalne bruto plaće u RH, kao i za nezdravstvene radnike sa srednjom stručnom spremom, naro-čito za administrativne radnike, radnike u tehničkoj službi, (kuhare, konobare, električare, vodoinstalatere, IT struč-njake i dr.). Ono što nam sada slijedi je tzv. horizontalno uvećanje plaća, odno-sno pregovori za visinu osnovice plaće, te druga materijalna prava vezana uz Temeljni kolektivni ugovor za javne službe, za koje pregovaraju svi sindikati javnih službi. Zatim bi konačno Vlada RH trebala izmjenom Uredbe o koefi-cijentima složenosti poslova u javnim službama urediti koeficijente koji nisu mijenjani od 2001. godine. Time bismo zaokružili jednu cjelinu, koja bi mogla donekle poboljšati status svih radnika u sustavu zdravstva i zdravstvenog osigu-ranja kao i svih radnika u javnim i držav-

nim službama, komentirao je predsjednik SSZSSH Stjepan Topolnjak.

Paralelno s pregovorima diljem Hrvatske, tijekom desetak dana trajale su prosvjedne aktivnosti u bolnicama, u dvije ili tri bolnice dnevno. U vrijeme odmora (stanke) radnici su se okupili ispred bolnice kako bi ukazali na neizdr-živo stanje u zdravstvu, nezadovoljstvo plaćama i uvjetima rada. Odradili su to, unatoč pritiscima Ministarstva zdrav-stva, a temeljem tumačenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kako se „ne smiju okupljati, jer bi u tome slučaju to bio štrajk, a štrajk nije prijavljen“. Očito zastrašivanje, jer sukladno odredbama Zakona o radu, svaki radnik ima pravo na stanku ili pauzu na odmor od rada u trajanju od najmanje pola sata koju ima pravo koristiti kako hoće, uključujući i mogućnost da izlazi izvan ustanove, odnosno prostora poslodavca i to neovi-sno o poslu koji obavlja. M. Tomić

I Sindikat policije Hrvatske traži povećanje plaća

U slučaju neispunjavanja zahtjeva - sindikalne akcijeI Sindikat policije Hrvatske iznio je javni zahtjev za pove-

ćanjem plaća svim policijskim službenicima i zaposlenima u Ministarstvu unutarnjih poslova. Traže da se početni koeficijent plaća policijskih službenika u prvoj fazi podigne na najmanje 1,0, a da se u što skorije vrijeme postigne početna plaća policijskog službenika od najmanje 7.500 do 8.000 kn.

Ranije su načelno dobili suglasje o tome da se s 1. siječ-njem 2020. godine plaće povise najmanje na početni koeficijent 1,0, no to je bilo planirano provedbom Zakona o plaćama u državnoj službi, ali obzirom na promjene unutar Vlade RH, te nadležnog ministra za rad, navedeno će biti potrebno prove-

sti kroz Uredbu o plaćama policijskih službenika i Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi.

- Zbog postojanja razumijevanja, za sada, nismo poduzi-mali nikakve sindikalne akcije, niti njima prijetili. Međutim, ako poslodavac navedeno ne ispuni do 1. siječnja 2020. godine, spremni smo na sindikalne akcije. Naši članovi, ponajprije poli-cijski službenici, te zaposleni u Zatvorskom sustavu i Carini, zasigurno će prihvatiti poziv na sindikalnu akciju, svjesni svog lošeg materijalnog položaja u odnosu na posao koji obavljaju, napominju u Sindikatu policije Hrvatske.


DogađajiRadnici javno - linijskoga prijevoza putnika autobusima

Želimo ostati u Hrvatskoj!

Generalni štrajk radnika javno-linijskoga prijevoza putnika autobusima, u organizaciji Sindi-

kata prometa i veza Hrvatske i Udruge sindikata vozača i prometnih radnika Hrvatske, najavljen za prvi dan nastave, 9. rujna, odgođen je do daljnjega teme-ljem dobivenih dokaza iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Mini-starstva pravosuđa o početku konkret-noga rješavanja zahtjeva za poboljšanjem uvjeta rada i položaja radnika zaposlenih u tome sektoru.

Zahtjevi su, među ostalim, vezani uz uređenje tržišta sukladno Uredbi EU 1370/2007. o uslugama javnoga željezničkoga i cestovnoga prijevoza putnika, donesenoj još prije 12 godina. Kako se navodi u Uredbi, njezina svrha je određivanje kako nadležna tijela mogu djelovati u području javnoga prijevoza putnika da bi zajamčila pružanje usluga od općeg interesa koje su, među ostalim, brojnije, sigurnije, kvalitetnije ili pružene uz niži trošak od onih koje bi samo trži-šte moglo ponuditi. S tim ciljem Uredba utvrđuje uvjete u kojima nadležna tijela, prilikom određivanja obveza obavljanja javnih usluga ili njihova ugovaranja, operaterima javnih usluga nadoknađuju nastale troškove i/ili dodjeljuju isklju-čiva prava u zamjenu za ispunjavanje obveza obavljanja javnih usluga. Drugim riječima, država treba preuzeti obvezu osiguranja linija koliko je god to spre-mna. Hrvatska je, naime, jedina članica EU koja nije uredila sustav javnoga linij-skoga prijevoza autobusima sukladno Uredbi, iako je obvezna na to.

Podsjećamo kako je uredba zakono-davni akt koji je obvezujući u potpunosti i neposredno se primjenjuje u svim drža-vama članicama. Njezina je svrha, kao pravnog akta EU, ujednačavanje pravnih sustava država članica.

Sindikati traže i izmjene Kaznenoga zakona kojim bi i vozači dobili status službene osobe zbog stalnih prijetnji i fizičkih napada. Time su se pridru-žili aktualnim inicijativama za dobiva-njem istoga statusa i niza drugih struka,

primjerice socijalnih radnika, te odgojno-obrazovnih radnika.

Sukladno Kaznenome zakonu, služ-bena osoba je državni dužnosnik ili služ-benik, dužnosnik ili službenik u jedinici lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, nositelj pravosudne dužnosti, sudac porotnik, član Državnoga sudbe-noga vijeća ili Državnoodvjetničkog vijeća, arbitar i javni bilježnik. Službe-nom osobom smatra se i osoba koja u Europskoj uniji, stranoj državi, među-narodnoj organizaciji koje je Republika Hrvatska član, međunarodnom sudu ili arbitraži čiju sudbenost Republika Hrvat-ska prihvaća, obavlja dužnosti povje-rene osobama iz prethodne rečenice. Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se prema svakome tko izvan njezina područja počini, među ostalim, kazneno djelo protiv hrvatskoga državnoga dužnosnika ili službenika u vezi s njegovom službom.

Sindikati traže i sklapanje gran-skoga kolektivnog ugovora kojim bi se povećala materijalna prava radnika, a namjera je i da se njegova primjena proširi na sve poslodavce i radnike u djelatnosti. Sindikalni prijedlog gran-skoga kolektivnog ugovora „ležao je u ladici udruge poslodavaca“ godinu i pol, jer, navodno, nisu postojali uvjeti

za njegovo sklapanje. Nastavno na poče-tak „sređivanja nereda na tržištu“, od Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge prometa, kojoj se pridružila i Udruga hrvatskih autobusnih javno- linijskih prijevoznika, stigla je obavijest o prihva-ćanju pregovora o granskome kolektiv-nom ugovoru. Sindikati se nadaju kako će pregovori ubrzo početi i voditi se u dobroj vjeri, te uspješno završiti.

Takvom razvoju situacije prethodio je i desetominutni štrajk upozorenja 23. kolovoza diljem Hrvatske, a sa štraj-kom upozorenja paralelno je krenula i prosvjedna vožnja vozača autobusa u Zagrebu, od Zagrebačkoga velesajma do sjedišta Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na Prisavlju. Tridesetak autobusa u koloni potvrdilo je kako ta dva sindikata misle ozbiljno i u stanju su „paralizirati državu Hrvatsku“, u slučaju neispunjavanja zahtjeva.

Reagirajući na negativne reakcije o slizavanju sindikata s poslodavcima, predsjednik Sindikata prometa i veza Hrvatske Stjepan Lisičak odgovorio je kako su oba socijalna partnera uvidjela kako zajedničkim djelovanjem mogu rije-šiti međusobno povezane probleme. Sve to, jer radnici javno- linijskoga prijevoza autobusima „žele ostati u Hrvatskoj“!

Marijana Tomić


uDruženi sinDikatiTuristička sezona iz perspektive radnika

Radnicima dati što više ugovora na neodređeno vrijeme i veće plaće

Turizam je važan za Hrvatsku. Gotovo svaka četvrta kuna zara-đena je od turizma. Ključ uspjeha

svakoga posla je čovjek, pa tako i turizma. A ove je godine u turizmu posebice došla do izražaja nestašica, ne samo stručne i kvalitetne radne snage, već radne snage općenito. Takav scenarij nije nastao preko noći. Plaće koje nude hrvatski poslodavci duže su vrijeme znatno niže u odnosu na konkurenciju iz zapadnoeuropskih zemalja, pa osim domaćih radnika koji su otišli u te zapadnoeuropske zemlje, Jadran sve više zaobilaze i radnici iz susjednih zemalja. Istodobno, podaci Državnog inspektorata nakon inspek-cijskih nadzora u jadranskoj i konti-nentalnoj Hrvatskoj pokazuju, nažalost, kako znatan dio poslodavaca još uvijek ne poštuje zakone. Ne isplaćuju ni mini-malnu plaću, doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, neki poslodavci zapošljavaju strance bez dozvole za rad i boravak. Takva situacija, nažalost, nije samo u turizmu.

Dvojici sindikalnih povjerenika postavili smo pitanja o plaćama i uvjetima rada u kojima oni rade. Povjerenici su iz međusobno povezanih djelatnosti. Damir Lučić je sindikalni povjerenik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) u sindikalnoj podružnici Arena Hospita-lity Group Pula, a Baldo Kovačević je županijski povjerenik Samostalnog sindi-kata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) Dubro-vačko-neretvanske županije i glavni sindi-kalni povjerenik u sindikalnoj podružnici Libertas-Dubrovnik d.o.o.�� Kako biste ocijenili sezonu iz

perspektive Vašega radnoga mjesta?Damir: Kako radim kao šef servisa za ugostiteljstvo i imam neposredni kontakt s radnicima koji su angažirani u segmentu pripreme i posluživanju hrane i pića, mogu reći da je sezona bila izazovna i jedna od najtežih od kada radim ovaj posao, a to je već više od 41 godine.

Baldo: Dubrovnik je turistička destina-cija koja ima sezonu uvijek bolju nego onu prethodnu, pa se tako to događa i ove godine. Posebice što se sezona posljednjih godina produžuje i kao takva omogućuje napredak svih privatnih i javnih resursa koji direktno ili indirektno žive od turizma. Uglavnom, može se reći: vrlo dobro.�� Kakva je struktura radnika u vašim

tvrtkama – oblici ugovora o radu?Je li bilo problema s pronalaskom radnika? Damir: Upravo sam baš i o tome mislio kada sam rekao da je sezona bila izazovna. U svakom poslu je čovjek bit svega (uspjeha i neuspjeha). U našoj branši ugostiteljstva i turizma vidi se najbolji primjer dugogodišnjeg zanemarivanja radnika, kao i njihova potplaćenost u odnosu na druge poslove. Vremena su se potpuno promijenila tako da u ovoj našoj struci možete doslovno na prste nabrojati radnike koji nisu otišli u inozemstvo baš zbog navedenog razloga. Radimo veći-nom u sezonskoj vrsti djelatnosti, pa su i oblici ugovora o radu u velikoj većini na određeno vrijeme, tj. do isteka sezone. I to je jedan od razloga što je jako teško pronaći radnika, posebice stručnog i obrazovnog za takva zanimanja.Baldo: Kako su svim našim komunalnim tvrtkama gradovi većinski vlasnici, većina radnika je na neodređeno vrijeme, manji dio radnika je na određeno vrijeme i kori-ste se usluge student - servisa. Zbog veće potražnje, ali i bolje zarade u privatnom sektoru nailazi se na velike probleme u vezi s pronalaskom radnika. Tako je nedostajalo ponajprije vozača, ali i ostalog radnog osoblja, poput mehaničara, elek-tričara i slično. Sigurnost cjelogodišnjeg zaposlenja je zasjenila brža i veća sezon-ska zarada i mnogi radnici su potražili egzistenciju u privatnom sektoru. �� Ima li stranih radnika i umirovlje-

nika? Koliko ste vi, kao kolege, zado-voljni njihovim radom? Kakav je vaš međusobni odnos? Kako gledate na njihovo zapošljavanje?

Damir: U mojoj firmi ima popriličan broj stranih radnika i nešto manji broj umirovljenika koji su nastavili s radom i nakon mirovine. Što se tiče stranih radnika najveći broj ih je s Filipina. Imamo također radnike iz Bosne, Srbije i nešto manji broj iz šire regije. Strani radnici s Filipina su vrijedni i radišni, ali ne govore naš jezik, pa u pojedinim segmentima imaju problema u komuni-kaciji s domicilnim radnicima. Naš odnos s tim radnicima je korektan. Svjesni smo da je te radnike iz njihove zemlje otjerala neimaština, a isti slučaj je i s našim radni-cima u inozemstvu. Jako je žalosno da su naše plaća još uvijek motiv tim radnicima za dolazak. Nije lako ljudima koji su u svojoj domovini ostavili svoju rodbinu, muževe, žene, djecu i bili primorani odlaziti kako bi im osigurali kakav takav život. U razgovoru s njima dolazite do niza tragičnih saznanja, pa, i da nećete, morate se s njima solidarizirati.Baldo: Kod nas u tvrtci nije bilo zapo-šljavanja stranih radnika, kao ni umirov-ljenika, ali je zbog sporazumnog odlaska većeg broja radnika zbog umirovljenja, te zbog većeg korištenja porodiljnog dopu-sta i porasta bolovanja među vozačima bilo upitno održavanje ljetnoga raspo-reda voznoga reda. Stoga se dogovorom između gradonačelnika Dubrovnika i Zagreba prišlo posudbi 12 vozača ZET-a. Oni su tijekom kolovoza i rujna bili na ispomoći na dubrovačkim prometnicama kako tijekom tih mjeseci ne bi došlo do ukidanja linija. To se pokazalo dobrim potezom i odlično su ga prihvatile kolege i građani.�� Opišite jedan svoj uobičajeni radni

dan tijekom ljeta.Damir: Moj radni dan je izuzetno buran. Kada je najtoplije i kada se ljudi najviše odmaraju od nesnosnih vrućina tada ja najviše radim. Obično radim dvokratno, pa je i to jedan od otežavajućih faktora u našem poslu. Radim za doručak i večeru, ali i jedan dio tjedna radim i na ručku


uDruženi sinDikati

tako da imam pauzu samo tri-četiri sata između obroka. Tada se obično odma-ram, a kupanje i sunčanje mi nije ni na pameti. Ispada kako se mi koji smo na moru i rođeni smo pored njega najčešće rijetko okupamo, što je izravna posljedica našega posla. Baldo: Zbog povećanog obujma posla, ponajprije zbog starosti voznoga parka, potrebno je obratiti veću pozornost na dostupnost i količinu materijala i sirovina kako bi se redovito održavala vozila koja u sezoni prolaze veću kilometražu i imaju više sati rada. Samim tim od ranih jutar-njih sati radimo na narudžbi svega što je potrošeno dan prije i planiramo što će trebati dan poslije. Zaprimaju se i izdaju materijali i sirovine za redovite i izvan-redne radove na vozilima prema radnim nalozima. Jednostavno rečeno, Dubrov-nik je na repu Lijepe naše i, bez obzira na brzinu dostave koja je u sezoni poprilično upitna, mora se pravodobno voditi računa o zalihama kako se zbog npr. nedostatka goriva, autoguma ili drugih materijala ne bi dogodio prekid rada i zastoj u javnom gradskom prijevozu.�� Koliko se razlikuje, posebice u

dijelu radnoga vremena, sezonski radni dan od radnoga dana izvan sezone?Damir: U biti za radnike koji rade u hote-lima čije je poslovanje cjelogodišnje, rad se ni čemu puno ne razlikuje. U ostalim sezonskim objektima je stvar malo druk-čija. Tu mnogi radnici rade na pripremi za iduću sezonu. Ima puno tehničkih

poslova koji se odrađuju. Ponajprije mislim na razne fizičke poslove kao npr. ličilačke poslove, košnju trave u kampo-vima i parkovima hotela, konzerviranje i dekonzerviranje ugostiteljske aparature itd. I u tim razdobljima imamo posla preko glave.Baldo: Velikim dijelom izvan sezone, koja je, kako sam spomenuo, produžena uz redovan rad, ipak se omogućuje korište-nje godišnjih odmora. Kako je dijelom obujam posla smanjen, obnavljaju se pomoćni resursi i čine interne kontrole, godišnje i polugodišnje inventure, kao i planovi za sljedeću godinu i sezonu.�� Prate li ulaganja i podizanje kvali-

tete smještaja i usluge i „ulaganja“ u materijalna prava radnika? Postoje li kakve specifičnosti u kolektivnim ugovorima u vašim tvrtkama po pitanju tih „ulaganja“? Damir: Što se tiče ulaganja ona su u mojoj firmi ogromna, pa se konstantno podiže kvaliteta naših smještajnih jedi-nica. U vezi s ulaganjem u kadar i zapo-slene primijećeni su značajni pomaci. Naravno da to nije onoliko koliko bismo mi htjeli, ali u vezi s tim stalno pregova-ramo i sa zadovoljstvom mogu reći da se pomaci vide, a u perspektivi su oni još bolji. Što se specifičnosti tiče, možda bi bilo vrijedno reći kako naš poslodavac svakom radniku prilikom rođenja djeteta isplaćuje 3.200 kuna. Sezonski radnici koji odlaze u mirovinu za svaku godinu rada kod poslodavca dobivaju otpre-mninu od 1.000 kuna po godini staža. Interesantno je možda i to da smo za naše članove dogovorili plaćenu policu dopun-skog osiguranja.Baldo: Samo se manjim, mogli bismo reći minornim dijelom, ulaže u prava radnika. Sve je to na kapaljku, bez obzira na prihode bilo koje gradske tvrtke, iako je neosporno da uprave ispoštivaju stavke kolektivnih ugovora u tvrtkama u kojima su oni potpisani. Postoji više specifičnosti po pojedinim pravima radnika u kolektivnim ugovo-rima koji su većinom na najniže zajam-čenim iznosima propisanim zakonima RH i raznim pravilnicima. Stoga je teško postići povećanje ponajprije plaća, pa tako i drugih materijalnih prava radnika u svim komunalnim društvima Dubro-vačko - neretvanske županije.

�� Kakvi su uvjeti rada? Koliko ste zadovoljni s njima? Gdje vidite moguć-nosti njihova unapređenja? Damir: Uvjeti rada u ugostiteljstvu i turizmu su sami po sebi teški, zbog same činjenice rada u dvokratnom režimu. Teško će se to ikada promijeniti, ali i na tom planu se mnogo učinilo u odnosu na prošlost. Dobro je to da u većim i uređe-nijim firmama radnici dobivaju jedan slobodan dan tijekom tjedna, pa je samim time lakše podnijeti vršno opterećenje rada. Unapređenja vidim u primanju što većeg broja radnika u stalni radni odnos, tako da je automatski i sama motivacija radnika veća i lakše se u tom segmentu mogu izbalansirati odnosi u samom radnome mjestu. E, tu onda dolazi do problema, jer poslodavac na ovu vari-jantu gleda sasvim suprotno od sindikata i naših radnika uopće.Baldo: Uvjeti rada, ovisno o pojedi-nim radnim mjestima u našoj tvrtci, ali i u ostalim komunalnim društvima, ovise od sezone i nisu zadovoljavajući. Normalno je da je u sezoni znatno teže, posebice operativnom sektoru, kojega je ove godine nakon više naših razgovora s gradonačelnikom Dubrovnika direktor nagradio s neoporezivim iznosom 400 kuna mjesečno, kao i u više gradskih tvrtki. Iako je to kap u moru, pomak je hvale vrijedan, pa se nadamo da na tome neće stati. S uvjetima rada može se manjim dijelom biti zadovoljan. To je još daleko od dobroga, pogotovu u tzv.

Baldo kovačević Damir Lučić


Na Trgovačkom sudu u Rijeci 1. kolovoza održano je, još jedno, ročište o otvaranju stečaja u 3.

maju. Odluka je odgođena do 26. rujna, za kad je zakazano novo ročište. Vlada je, pak, donijela zaključak o uključivanju u proces deblokade računa, pripremu i pokretanje proizvodnje, te dovršetak započetih gradnji u Brodogradilištu. Nastavno, Nadzorni odbor Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) je uvjetno dopustio, odnosno osigurao 150 milijuna kuna kredita potrebnih za likvid-nost 3. maja, te dobrim ocijenio činje-nicu da je velika većina vjerovnika 3. maja pristala na sporazum i odgodu dospijeća većeg dijela tražbina.

Sve aktivnosti koje su napravljene, učinjene su uz suglasnost Nadzor-nog odbora Društva i svesrdnu pomoć Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod d.d. i Ministarstva gospodarstva, poduzetniš-tva i obrta.

Za komentar smo zamolili Jurja Šoljića (SMH-IS), predstavnika radnika u Nadzornom odboru 3. maja, ujedno i predsjednika NO-a.

- Vlada je iskazala čvrstu želju za spašavanjem Brodogradilišta 3.maj d.d. jer je direktor Edi Kučan, zajedno sa suradni-cima i sindikatom, predstavio model koji ima ekonomsku opravdanost, a uz to, ne samo da se smanjuje šteta državi, nego se jamči opstojnost i održivost samoga

Brodogradilišta. Svemu ovome je pret-hodila aktivnost našega sindikata SMH-IS-a, zajedno sa SKIK-om, s kojim djelu-jemo u Sindikalnom odboru za opstojnost 3.maja, koji je osnovan početkom rujna prošle godine zbog neslaganja s dijelom sindikalnih predstavnika iz Pule koji nisu imali dodirne točke s nama iz 3.maja, zbog već znanih razloga, devastacije 3.maja. Edi Kučan postavljen je za direktora Brodogradilišta na moje inzistiranje, kao predstavnika radnika u NO-u, ujedno i predsjednika NO-a Društva. Tada direk-tor Edi Kučan, ekonomska voditeljica u Brodogradilištu Mihaela Načinović i ja zajednički dolazimo do ovog modela koji je danas poznat javnosti, a koji je prezen-tiran predsjedniku Vlade RH 8. kolovoza 2019. u 3.maju. Svaka kuna koja se uloži bit će vraćena HBOR-u ili poslovnoj banci, a time je smanjena šteta Republici Hrvat-

skoj, učinjena lošim postupcima Uljanika d.d. i našega bivšega direktora.

U međuvremenu je potpisan i Ugovor s Kanađanima za dovršetak broda za prije-voz rasutog tereta. Kako nam pojašnjava kolega Šoljić, to je prvi od pet ugovora o završetku započetih brodova. Ugovor je potpisan u prvome tjednu rujna, a odobrio ga je Nadzorni odbor Društva. Odmah je poslan i zahtjev za državno jamstvo radi dizanja kredita za njegov završetak, a jamstvo će uskoro biti na Vladi RH. Ugovor daje život Brodogradilištu, jer otvara mogućnost zarade daljnjih plaća radnika, a i obrtnog kapitala, kao i ugova-ranje dodatnih poslova i ugovaranje druge ili treće gradnje za istog brodovlasnika. Jamstvom Vlade za gradnju 733 osnažuje se i Ugovor s brodovlasnikom koji je i uvjet tog Ugovora. U idućih mjesec dana, a radi se na tome s kupcima, finalizirat će se Ugovor, te, također, nedovršeni brod 723 koji je i jamstvo HBOR-u i RH.

Isplata zaostalih plaća je započela 11. rujna 2019., s tim da se prvo zatva-raju plaće za prosinac 2018., pa onda za siječanj 2019. i tako redom do kolovoza 2019., za što će trebati do osam dana za sve naloge. Odmah za tim ide isplata vjerovnicima 15 posto duga, a ostatak duga je na počeku do rujna 2021. Time bi se deblokirao račun 3. maja, otklonili razlozi za otvaranje stečaja i osiguralo normalno poslovanje.

uDruženi sinDikatioperativnom sektoru, ili kako bi rekli ljudi, na terenu. Teško je vidjeti moguć-nost osjetnijeg unapređenja bez većeg financijskog ulaganja u pojedine resurse i radna mjesta, tako da je, kao i za sve ostalo, usko vezano uz novčane moguć-nosti pojedinih tvrtki.�� Vaše prognoze sljedeće sezone?

Damir: Iduća sezona će biti zasigurno znatno izazovnija i teža od ovogodišnje. Tu ponajprije mislim na radnu snagu i pronalazak što većeg broja stručnih kadrova. Poslodavac će, htio ne htio, morati ponuditi ugostiteljskim i turistič-

kim radnicima što bolju i atraktivniju plaću. Dodatna poboljšanja na radnome mjestu i što veća primanja radnika, jedini su jamac da će se oni htjeti odazvati tom pozivu. Poslodavac je i te kako svjestan da ga radnici iz inozemstva znatno više koštaju od domaćih radnika. Ja se nadam da će i poslodavci širom obale promijeniti politiku, te da će se plaće u ovim djelat-nostima bitno uvećati. Bez toga, na žalost, ne piše nam se dobro.Baldo: Teško je prognozirati, pa samo možemo očekivati i nadati se. Stoga očeku-jemo povećanje plaće i ostalih materijalnih

prava radnika u komunalnim društvima prema nedavnom obećanju gradonačel-nika Dubrovnika Mate Frankovića, a isto tako uspješnoj turističkoj sezoni, dola-sku novih autobusa, manjim prometnim gužvama, što bi olakšalo uvjete rada ponaj-prije vozačima i samom prijevozu putnika u Gradu. Nadamo se većim prihodima u svim gradskim tvrtkama koji bi se uvelike mogli odraziti i na povećanje materijal-nih prava radnika i još bolje uvjete rada. A moja osobna prognoza sljedeće sezone je: pretežno vedro...

Razgovarala: Marijana Tomić

Brodogradilište 3. maj

Krenulo spašavanje!


Sukladno Zakonu o radu, radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno

u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugome mjestu koje odredi poslodavac. Puno radno vrijeme ne može biti duže od 40 sati tjedno.

U slučaju više sile, izvanrednog pove-ćanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). Ako radnik radi prekovremeno, ukupno traja-nje rada radnika ne smije biti duže od 50 sati tjedno, dakle radnik može raditi prekovremeno deset sati tjedno. Preko-vremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 180 sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju se ne može ugovoriti u trajanju dužem od 250 sati godišnje.

Upravo su prekovremeni sati veliki problem u djelatnosti zdravstva, do čega dolazi zbog nedovoljnog broja zaposlenih, odnosno zbog slabe organizacije pose-bice bolničkog sustava. Riječ je o djelat-nosti u kojoj se radi 365 dana u godini, 24 sata dnevno. Veliki broj radnika radi u smjenama i turnusima. Kako rade naiz-mjenično dan-noć, nakupe i veliki broj prekovremenih sati. I dežurstvo se plaća kao prekovremeni rad.

Organizacija radnoga vremena po principu puno ili nepuno radno vrijeme plus prekovremeni, najpovoljnija je za radnika. Radnik odradi svoje redovne sate, a sve preko toga je prekovremeni rad i obračunava se kao takav. Naravno, kada je to u zakonskim okvirima. No, primjerice, u graditeljstvu jako mali broj tvrtki koristi tu formulu. Velik je broj onih tvrtki koje koriste tzv. preraspodjelu radnog vremena, ili nejednaki raspored radnog vremena, ali ih ne koriste transparentno i u skladu sa zakonom. Zakonski, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja (najduže 12 neprekidnih mjeseci), u jednom razdo-

blju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, tako da prosječno radno vrijeme tijekom preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena. Ako preras-podjela nije ugovorena i uređena kolek-tivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, poslodavac je dužan utvr-diti plan preraspodjele radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uklju-čenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te ga prethodno dostaviti inspektoru rada. Preraspodijeljeno radno vrijeme s preko-vremenim radom ne smije biti duže od 48 sati tjedno. Iznimno, može trajati dulje, ali ne duže od 56 sati tjedno, odnosno 60 sati tjedno ako poslodavac posluje sezonski, uz uvjet da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. U praksi, mnogi radnici ne daju dobrovoljni pristanak i ne potpišu takvu izjavu. Ljudima se govori da su u preras-podjeli, te da „skupljaju sate za zimu“, a kada dođe zima i dalje rade puni fond sati. Nekada se to plati kroz stimulaciju, dio kroz stimulaciju i prekovremene i sl. Radnik, zapravo, nema pravu sliku o odra-đenim satima, ako sam ne vodi evidenciju. Kada bi evidencija toga rada bila svakod-nevna i točna, tj. vjerodostojna, moglo bi se ući u trag tko i koliko radi. Ovako se ne zna kada netko počne, a kada završi s radom. Slično je s nejednakim raspo-redom radnog vremena koji ne može trajati kraće od mjesec dana niti duže od

jedne godine tijekom kojega prosječno radno vrijeme radnika mora odgovarati njegovom ugovorenom radnom vremenu, odnosno ne može iznositi više od 48 sati s prekovremenim radom. Razdoblje u kojemu se „podvlači crta“ i daju podaci o odrađenim satima rada radnika je četiri mjeseca, prema Zakonu o radu, odnosno šest mjeseci ako je tako ugovoreno kolek-tivnim ugovorom.

Uočavamo problem nedostatka kontrole evidencije radnog vremena, a povezano s time i obračuna i isplate plaće, zbog čega je SSSH u više navrata tražio da se sindikatima i sindikalnim povjere-nicima daju takve ovlasti.

Količina i način organizacije radnog vremena snažno utječu i na ravnotežu radnog i privatnog života, kao i na samo zdravlje radnika. Zdravstvo i graditeljstvo samo su primjeri u kojima postoji eviden-tan problem regulacije i kontrole radnoga vremena. M. Tomić

DogađajiNajava

Radno vrijeme po mjeri čovjeka

U provedbi koncepta SSSH Rad po mjeri čovjeka i Programa rada SSSH 2018.-2022., SSSH, u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta, u listopadu 2019. organizira konferenciju „Radno vrijeme po mjeri čovjeka“. Konferencija je povezana sa Svjetskim danom dostojanstvenoga rada. Tijekom konferencije bit će prezentirano istraživanje o radnom vremenu na reprezentativnom uzorku, kao i podaci naših udruženih sindikata o najčešćim problemima u praksi, odredbama o radnom vremenu, te odmorima i dopustima u kolektivnim ugovorima koje sklapaju s poslodavcima, različite od zakonskih rješenja, te prijedlozi mjera i akcija koje bismo trebali tražiti i organizirati, kako prema Vladi tako i prema Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Javite nam se i vi sa svojim iskustvima i pridonesite kvalitetnijim prijedlozima.


DogađajiPrekovremeni rad

Neujednačenost sudske prakseČlanovi sindikata udruženih u

SSSH imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć koja uključuje i

njihovo zastupanje na sudovima, a isto ostvaruju putem pravnika zaposlenih u SSSH. Za novčana potraživanja, u koja ulazi i isplata povećane plaće za prekovremeni rad, radnici se prethodno pokretanju sudskog postupka nisu obvezni obratiti poslodavcu. Zastara novčanih potraživanja radnika je pet godina.

Sudska praksa u predmetima radi isplate povećane plaće za prekovremeni rad nije ujednačena. Naime, u dva slučaja, radnicima u usporedivoj situaciji, sudovi su različito presudili. Radilo se o radni-cima koji su radili duže od punog radnog vremena, jedan je radio u graditeljstvu, drugi u turizmu, oboje su vodili svoju evidenciju radnog vremena, istodobno su i živjeli na mjestu rada, a za obje djelat-nosti su sklopljeni kolektivni ugovori koji

su prošireni odlukom ministra nadležnog za rad.

U slučaju radnika zaposlenog u djelat-nosti graditeljstva sudovi su pravomoćno odbili tužbeni zahtjev za isplatu određenog bruto iznosa plaće na ime prekovreme-nog rada uz obrazloženje da je poslodavac radniku isplatio i obračunao plaću u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i to prema eviden-ciji odrađenih sati radnika, dok radnikova evidencija ne predstavlja valjanu pravnu osnovu za obračun plaće, jer ona, prema mišljenju suda, predstavlja privatnu evidenciju radnika, a radnik nije ovla-šten niti dužan voditi evidenciju radnog vremena, već vođenje te evidencije pred-stavlja obvezu poslodavca. Evidencija koju vodi poslodavac predstavlja službenu evidenciju temeljem koje je poslodavac dužan radniku isplatiti plaću.

U drugom slučaju radnika zapo-slenog u djelatnosti turizma sudovi su

pravomoćno dosudili određeni bruto iznos na ime prekovremenog rada. Tije-kom postupka sud je utvrdio kako je poslodavac osporavao vjerodostojnost evidencije prisutnosti na radu koju je vodio radnik i koja je dostavljena sudu uz tužbu. Iz provedenih dokaza u spisu sud je zaključio kako evidencija poslodavca nije vjerodostojna, budući da iz iskaza saslušanih svjedoka jasno i nedvojbeno proizlazi kako su u ljetnom razdoblju radnici dnevno radili više od osam sati koliko iznosi redovno radno vrijeme, a da je u situaciji kada se evidencija tuženika ne može smatrati vjerodostojnom sud ovlašten prihvatiti kao dokaz eviden-ciju rada koju je sačinio radnik. Činje-nica da evidenciju rada koju je sačinio radnik nije ovjerio poslodavac, ne čini spornu evidenciju nevjerodostojnom u dijelu koji se odnosi na rad u ljetnom razdoblju.

Gordana Palajsa

Dan EKN-a Hrvatske

Dan za druženje i opuštanjeI ove godine, EKN-ovci iz gotovo svih

dijelova Hrvatske okupili su se u Top-Termama Topusko kako bi obilježili

Dan EKN-a Hrvatske. Nakon službenog otvaranja, oko

260 sindikalnih povjerenika i članova Sindikata EKN-a Hrvatske odmjerilo je 6. rujna snage u malome nogometu, stol-nome tenisu, kuglanju, pikadu, potezanju užeta i odbojci na pijesku.

Najuspješnijima su podijeljeni pehari. U kuglanju je prvo mjesto osvo-jila ekipa Saponia 1, drugo mjesto ekipa Lipovice, a treće ekipa Kalničke vode 2. Saponia je slavila i u malome nogometu, dok je drugo mjesto osvojila ekipa Petro-kemije, a treće Lipovice. Prema mišlje-nju mnogih, u najzanimljivijoj disciplini, potezanju užeta, prvo je mjesto osvojila ekipa Lipovice, nešto manje uspješna bila je ekipa HIRS Lipik, dok je treće mjesto pripalo ekipi Rafinerije nafte Sisak. U odbojci na pijesku natjecale su se dvije ekipe. Ekipa Saponije pobijedila je ekipu Rafinerije nafte Sisak. U stolnome tenisu najbolji je bio Nikola Krmpotić (Petro-kemija), drugi je bio Darko Tepeš (Vetro-pack straža), dok je treći bio Slobodan Čubrić (Janaf). U pikadu je prvo mjesto osvojio Ivica Draženović (STSI - INA - RNS), drugo Denis Kranjec (Vetropack

straža), a treće Nenad Ogulinac (INA - RNS).

Tradicionalno, tu je bio i neizostavni aqua aerobik, te tombola.

- Prilika je ovo za okupljanje ljudi zaposlenih u sličnim djelatnostima, prilika da se opuste, zabave, druže i, barem na jedan dan, zaborave na brige, komentirao je jedan sudionik.


Događaji

VODIč KROZ EUROPSKU UNIjU

EUROPSKA KOMISIJA (KOMISIJA)Institucija koja promiče opći inte-res Europske unije i u tu svrhu poduzima odgovarajuće inicijative. Komisija nije politički odgovorna državama članicama, već odgovara samo Europskom parlamentu, koji joj može izglasati nepovjerenje. Mandat Europske komisije traje pet godina i vezan je uz mandat Europskoga parlamenta, koji nakon konstituira-nja svakog saziva pristupa imenova-nju Europske komisije.

ČLANOVI EUROPSKE KOMISIJEPovjerenici Europske komisije, po jedan iz svake države članice, na čelu s predsjednikom. Uz predsjednika, Komisija ima i potpredsjednike, od kojih je jedan visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Članovi Komi-sije biraju se na mandat u trajanju od pet godina, a dužnost povjerenika nespojiva je s bilo kojom drugom javnom ili političkom dužnosti u Europskoj uniji ili državama člani-cama.

NAdLEžNOSTI EUROPSKE KOMISIJE:1. predlaže novo zakonodavstvo.Komisija je jedina institucija EU-a koja predlaže zakonodavstvo o čijem donošenju odlučuju Parlament i Vijeće, te kojim se:�■ štite interesi EU-a i njegovih

građana u pogledu pitanja koja se ne mogu učinkovito riješiti na nacionalnoj razini,�■ pruža točan uvid u tehničke

pojedinosti zahvaljujući savjeto-vanju sa stručnjacima i javnosti,

2. upravlja politikama i dodjeljuje financijska sredstva EU-a,�■ određuje prioritete potrošnje

EU-a zajedno s Vijećem i Parla-mentom,�■ izrađuje godišnje proračune koje

odobravaju Parlament i Vijeće,�■ nadgleda potrošnju sredstava pod nadzorom Revizorskog suda,�■ provodi zakonodavstvo EU-a,�■ zajedno sa Sudom Europ-ske unije osigurava ispravnu primjenu prava EU-a u svim državama članicama,

3. predstavlja EU na međunarod-noj razini,�■ zastupa sve države članice EU-a u međunarodnim tijelima, osobito u područjima trgovinske politike i humanitarne pomoći,�■ pregovara o sklapanju međuna-

rodnih sporazuma u ime EU-a.

KAKO fUNKcIONIRA KOMISIJA?

Strateško planiranjePredsjednik određuje političko usmjerenje Komisije, što povjereni-cima omogućuje zajedno donošenje odluka o strateškim ciljevima i izradu godišnjeg programa rada.

Kolektivno odlučivanjeOdluke se donose na temelju načela kolektivne odgovornosti. Svi su povjerenici jednaki u postupku odlučivanja i snose jednaku odgo-vornost za donesene odluke. Nisu ovlašteni samostalno dono-siti odluke, osim ako im se to odobri u određenim okolnostima. Potpredsjednici djeluju u ime predsjednika i koordiniraju rad u svojim područjima nadležno-sti zajedno s nekoliko povjere-nika. Kako bi se osigurala bliska

i fleksibilna suradnja u Kolegiju, određuju se prioritetni projekti. Povjerenici pomažu potpredsjed-nicima u podnošenju prijedloga Kolegiju. Odluke se uglavnom donose konsenzusom, no mogu se održati i glasovanja. U tom slučaju odluke se donose obič-nom većinom glasova, pri čemu svaki povjerenik ima jedan glas. Tada predmet preuzima nadležna glavna uprava (koju vodi glav ni direktor, koji je odgovoran nadlež-nom povjereniku). To se obično čini u obliku nacrta zakonodav-nih prijedloga. Na crti zakonodav-nih prijedloga zatim se ponovno podnose povjerenicima kako bi bili prihvaćeni na njihovim tjednim sastancima, nakon čega postaju službeni, te se dostavljaju Vijeću i Parlamentu za sljedeću fazu zako-nodavnog postupka EU-a.

EUROPSKA KOMISIJA I vI

Iznesite mišljenjeAko nam želite iznijeti svoja mišlje-nja o politikama EU-a ili predložiti promjene ili nove politike, nudi vam se nekoliko mogućnosti:�■ pošaljite odgovor na Komisijino

javno savjetovanje o pitanju koje se odnosi na vas,�■ pokrenite europsku građansku

inicijativu,�■ podnesite službenu pritužbu ako

smatrate da se u vašem slučaju zakonodavstvo EU-a ne primje-njuje na ispravan način.

Izvori:https://europa.eu

Pojmovni vodič kroz Europsku uniju za zastupnike Hrvatskoga sabora,

Zagreb 2016.


�� PITANJE: U trgovačkome društvu gdje sam zaposlen na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme, najavljene su organizacijske promjene na način da se društvo u kojemu sam zaposlen pripaja drugome trgovačkome društvu. Zanima me što će se dogoditi s mojim radnim odnosom kada se dogodi organizacij-ska promjena, odnosno kada društvo u kojemu sada radim prestane postojati? (I. K., Virovitica)

ODGOVOR: U Vašem slučaju primije-nit će se institut „Prenošenja ugovora na novog poslodavca“ koje je uređeno član-kom 137. Zakona o radu (ZOR). Naime, spomenutim člankom propisano je: ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelat-nosti, a koji zadržava svoju gospodar-sku cjelovitost, na novog poslodavca se prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja, odnosno koji su vezani za obavljanje gospodarske djelat-nosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja. Radnik čiji je ugovor o radu prenesen na način kako je opisano zadržava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenošenja ugovora o radu. To znači da kod novog poslodavca nećete sklapati novi ugovor o radu jer je stavkom trećim spomenutog članka ZOR-a propisano da poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu preuzima s danom prenošenja u neizmjenjenom obliku i opsegu sva prava i obveze iz prenesenog ugovora. Smisao ove zakonske obveze je štititi prava radnika tako što oni zadržavaju svoj ugovor o radu koji se prenosi.

�� PITANJE: Prije osam mjeseci poslodavac mi je otkazao ugovor o radu izvanrednim otkazom, na koji sam reagirala podnošenjem zahtjeva za zaštitu prava. Na zahtjev nisam dobila odgovor, pa sam pokrenula parnicu pred nadležnim sudom radi osporavanja otkaza ugovora. U međuvremenu sam se zaposlila kod drugog poslodavca, pa mi nije prihvatljivo vraćanje na rad kod poslodavca gdje mi je otkazan ugovor

o radu, iako sam u tužbi tražila vraća-nje na rad. Napominjem da parnica još traje. Kako postupiti u ovoj situaciji? (S. P., Slatina)

ODGOVOR: Zakon o radu u ovakvim situacijama predviđa primjenu članka 125. – sudski raskid ugovora o radu. Stoga predlažem da se izmijeni tužbeni zahtjev i zatraži sudski raskid ugovora o radu, jer isti se može podnijeti do okončanja glavne rasprave. Ako sud utvrdi nedopuštenost otkaza ugovora o radu, a kako ste naveli da vam nije prihvatljivo nastaviti radni odnos kod poslodavca gdje vam je otka-zan ugovor o radu, sud će presudom raski-nuti radni odnos i utvrditi dan prestanka ugovora o radu, a to će svakako biti dan koji prethodi danu kada ste započeli raditi kod novog poslodavca. U izmijenjenom tužbenom zahtjevu morate postaviti zahtjev za isplatu plaće od dana prestanka radnog odnosa kod bivšeg poslodavca do početka rada kod novog poslodavca, te zahtjev za isplatu naknade štete radi nedo-puštenog otkaza ugovora o radu, a ona može iznositi od tri do osam ugovorenih plaća, što ovisi o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja.

�� PITANJE: S poslodavcem sam sklo-pio ugovor o radu na određeno vrijeme

od četiri godine radi izgradnje proizvod-nog pogona i njegova puštanja u rad. U međuvremenu došlo je do poremećaja u poslovanju, pa mi je poslodavac najavio kako će za mojim radom prestati potreba prije nego istekne ugovor o radu. Napo-minjem da sam u radnom odnosu više od tri godine. Koja su moja prava u pogledu isplate otpremnine? (I. D., Slavonski Brod)

ODGOVOR: Odredbom članka 136. ZOR-a propisano je da radnik kojemu poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih pona-šanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog rada s tim poslodav-cem. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Prema tome, vi imate pravo na otpremninu, jer će vam poslodavac otkazati ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada i to poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu. Bez obzira na to što ste u radnom odnosu na određeno vrijeme, imate pravo na otpremninu, jer ZOR u ovom slučaju ne pravi razliku između radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme i onih zaposlenih na određeno vrijeme. Budući da ste kod poslodavca navršili tri godine rada, on vam je dužan obračunati i isplatiti otpre-mninu za tri godine rada i to na osnovu vaše prosječne mjesečne bruto plaće koju ste ostvarili u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa.

Pravni savjeti

Poštovani čitatelji,svoja pitanja možete slati na adresu:

"Sindikalna akcija" pravni savjeti Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 10 000 Zagreb

Odgovara:Mato Stanković, pravni zastupnik

u Teritorijalnom uredu SSSH Slavonski Brod


ZaBavni kutak

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. MARIjA SIVRIĆPapuka 1, 31431 Čepin

2. VLADIMIR LEGANKarasova 5, 10000 Zagreb

3. jASNA CELENKOErvenik Zlatarski 3, 49250 Zlatar

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 494

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa: ___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. listopada 2019.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: PRODAVAONICA


Rad po mjeri čovjeka je rad koji je dobro plaćen, neugrožava fizičko i psihičko zdravlje, omogućuje učenjei napredovanje na radnom mjestu, pruža sigurnostputem ugovora o radu na neodređeno vrijeme ipokrivenosti sustavom socijalne sigurnosti, radnicimaomogućuje glas na radnom mjestu uključujućislobodu sindikalnog organiziranja i djelovanja te seodvija u radno vrijeme koje svojom količinom inačinom organizacije ostavlja dovoljno prostora zaprivatan život i njegovo planiranje. Radno mjesto možese smatrati kvalitetnim samo ako ispunjava svenavedene uvjete.

Documents

Zagreb, 15. rujna 2019. Broj 494 - SSSH · 2019. 10. 25. · Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052 Telefax: (01) 46 55 040 E-mail: