Zagreb, 20. svibnja 2019. Broj 490 - Početna - SSSH · 2019-07-02 · Goran Garaj, sindikalni povjerenik STH 4 | sindikalna akcija '2*$Ò$-, - Građani, uspjeli smo! Prikupljeno

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

Zagreb, 20. svibnja 2019. • Broj 490

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Cijena 9 kuna

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

#67jepreviše:

Prikupili smo više od 600.000 potpisa!

#67jepreviše:

Prikupili smo više od 600.000 potpisa!

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnihsindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Za nakladnika: Mladen Novosel

Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj

Novinarka: Marijana Tomić

Redakcija: Sunčica Brnardić, Nediljka Buklijaš, Gordana Palajsa, Darko Šeperić i Dijana Šobota

Lektorica: Đurđica Pavlović

Tajnica: Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00,poziv na broj 311100, s naznakom "Pretplata na Sindikalnu akciju"

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052

Telefax: (01) 46 55 040

E-mail: [email protected] [email protected]

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička priprema: Urednik d.o.o.

Tisak: Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

Savez samostalnih sindikat Hrvatske posvećuje veliku važnost zaštiti osobnih podataka pretplatnika Sindikalne akcije. Napominjemo da se prikupljeni osobni podaci obrađuju u skladu s aktualnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom.

OSVRT

akcijas i n d i k a l n a Brodogradnja i mirovine

U veljači smo se, zbog masov-nog odlaska radnika iz Uljanik Grupe, na ovome mjestu posve

nepotrebno zapitali: Tko će graditi nove brodove strateškog partnera? Jer tri mjeseca kasnije nemamo ne samo stra-teškog partnera već ni brodogradnje! Ono na što se ministar gospodarstva zaklinjao, kako Vladi RH (Vlada) nije u interesu stečaj Uljanik Grupe i kako će sve učiniti da do toga ne dođe, Vlada je demanti-rala. Nakon što mjesecima nije činila apsolutno ništa, posve ignorirajući činje-nicu da radnici mjesecima rade bez plaća kao da je se to uopće ne tiče, Vlada je pokušala kompaniju „zamotanu u novča-nicu od 100 eura“ prodati Kinezima „za 100 eura“! Jasno je da nitko ništa ne čini bez interesa. Mogući interes Kineza još je neizvjestan ali je izvjesno kako Vlada nema interes očuvati brodogradnju, taj posljednji trag industrije u Hrvatskoj. Stečajevi su pokrenuti, stotine pa i tisuće radnika dobit će odmah otkaze, a koliko ih ostaje, i hoće li se proizvodnja oporaviti ili posve ugasiti – zasad se ne zna.

Vlada se, posebice ministar finan-cija Marić, posljednjih mjeseci u javnosti pokušava prikazati odgovornom, iako je s time zakasnila ne samo više godina već i pokoje desetljeće! Jer, koja bi doista odgovorna Vlada izdala jamstva ili znala da su jamstva izdana, a ne bi ostvarila efikasan nadzor nad uporabom sredstava i jamstava, pa čak ni nakon što je sindikat višekratno javno upozoravao na malver-zacije Uprave brodogradilišta? Osim toga, i ova i sve prethodne vlade imale su i više nego dovoljno vremena naučiti kako podupirati nacionalnu brodograd-nju u skladu s pravilima Europske unije. Ali nisu – ni naučile niti promijenile svoj način postupanja. Zabijanje posljednjeg čavla u lijes hrvatske industrije na djelu je. Pritom se posve zaboravlja kako je indu-strija sektor u koji najviše treba ulagati, posebice u istraživanje i razvoj, u tehno-loško unaprjeđenje i razvoj čistih tehno-logija, u digitalizaciju, robotiku, umjetnu inteligenciju i dr. ali to je, ujedno, i sektor koji najviše pridonosi razvoju, najviše zapošljava, podiže kvalitetu radnih mjesta i dr. Posljednjih desetljeća hrvatske su

vlade pridonijele gašenju industrija po kojima je Hrvatska bila poznata u svijetu, umjesto da su do ulaska na jedinstveno europsko tržište učinile sve kako bi ih ojačale kao globalne igrače. Konkuren-tnost poduzetnika žele osigurati jeftinom radnom snagom, nezainteresirane za posljedice, za rastakanje društvenog tkiva i masovno iseljavanje, jer računaju kako će za političku elitu uvijek ostati dovoljno!

Nekoliko tisuća manje zaposlenih u brodogradnji smanjit će, među ostalim, prihod mirovinskog sustava. No, Vlada k’o Vlada – začas može izmijeniti miro-vinske zakone i prilagoditi ih novoj situ-aciji pa, ako treba, uvjet dobi za starosnu mirovinu dići na 68 godina života!

Međutim, ono što bi svaka odgovorna vlada trebala činiti: značajno povećati broj zaposlenih (očuvanje postojećih i otvara-nje novih radnih mjesta), voditi cjelovitu politiku plaća i poticati kolektivno prego-varanje s ciljem rasta plaća, sredstva za mjere aktivne politike zapošljavanja veći-nom usmjeravati potporama za podizanje kvalitete radnih mjesta, uspješno suzbijati neprijavljeni rad i dr. – to ova ne čini. Ministar financija je, primjerice, kroz svoje tri faze porezne reforme očekivao kako će se olakšice poslodavcima barem donekle preliti i na radnike. Ali to ne ide tako. Vlada bi morala staviti radnika u fokus i različitim politikama i mjerama, ciljano, unaprijediti njegov položaj. Ali to sustavno ne čini.

Ako netko misli kako pretjerujemo u ovoj (pr)ocjeni – sačekajmo samo da ministar rada ponovo pokrene izmjene Zakona o radu. Očito su spremni na sve, ali i mi to moramo biti!

Glavna urednica

Događaji

Iza nas je jedna od najvećih i naju-spješnijih sindikalnih akcija. U ponoć s 11. na 12. svibnja naša Inicijativa

67 je previše proglasila je veliku pobjedu: do tog smo trenutka prikupili više od 600.000 potpisa za raspisivanje referen-duma o promjenama uvjeta za mirovinu, a konačni broj bit će zasigurno i veći!

Zahvaljujemo svima koji su potpisali, shvativši koliko je ovo važno za buduć-nost svih nas!

Uspjeh ove velike i složene akcije ne bi bio moguć bez aktivnog osobnog doprinosa naših sindikalnih povjerenika, aktivista i volontera. Svima koji su sudjelo-vali u akciji stojeći na štandovima i priku-pljajući potpise građana, na suncu, kiši i vjetru, izražavamo iskrenu zahvalnost. Svojim nesebičnim zalaganjem omogućili su uspjeh ove akcije, a svojim razumije-vanjem sindikalnoga rada i naše osobne odgovornosti dali su novu snagu hrvat-skome sindikalnome pokretu. Više od 4.000 aktivista i volontera diljem Hrvatske radilo je tijekom dva tjedna kao jedno.

Radili smo u teškim uvjetima – od vremenskih neprilika do pokušaja opstruk-cija od strane vladajućih – no naši povjere-nici, aktivisti i volonteri bili su nesebično posvećeni akciji, svjesni njezine važnosti

i važnosti svakoga potpisa. Naime, za izmjenu Zakona o mirovinskom osigu-ranju, bilo je potrebno prikupiti potpise najmanje deset posto birača. No naš je cilj bio prikupiti znatno više, kako bismo bili sigurni da nam potpise neće osporiti, a i kako bismo dali veću težinu našim zahtje-vima – u tome smo uspjeli!

Podrška koju smo dobili od velike većine građana, udruga i gotovo svih poli-tičkih stranaka, pokazala je kako je pita-nje mirovina pitanje koje nas sve ujedi-njuje jer se tiče svih građana, neovisno o političkim, svjetonazorskim i drugim opcijama i opredjeljenjima. Jedino zbog čega nam može biti žao jest što sigurno nismo uspjeli doći do svih onih koji su željeli dati svoj potpis – uvjereni smo kako bi ukupni broj potpisa bio još veći.

Pokazali smo kako je sindikat jedina snaga koja može zajedno s građa-nima napraviti promjenu. Slogan SSSH „Zajedno smo jači“ još se jedanput potvr-dio: zajednička borba ne samo da nema alternativu, nego je jedini način na koji možemo i trebamo dalje. Napravili smo prvi korak prema tome da kažemo kako je dosta toga da se rad obezvređuje i da se na starost udara. Poslali smo poruku mladima da se borimo za njihova prava,

te očekujemo da se oni bore za prava budućih generacija.

Ova pobjeda samo je prva faza naše borbe za pravedniji mirovinski sustav. Predstoji nam borba da se referendum doista i raspiše, a kada do referenduma dođe, slijedi nam nova kampanja u kojoj će ponovno trebati javnosti objašnjavati naša stajališta, informirati građane i motivirati ih da izađu na referendum. U svemu tome i dalje trebamo vašu pomoć i podršku kako bismo ovu pobjedu istjerali do kraja.

No, za istinski pravedan mirovinski sustav po mjeri čovjeka ključan je rad po mjeri čovjeka. Da bismo taj cilj ostvarili nužna je zajednička borba i solidarnost svih koju smo demonstrirali u ovoj akciji. Samo zajedno možemo uspjeti!

Uz sindikalni pozdrav, Zajedno smo jači!

#67jepreviše

Sindikalni povjerenici, aktivisti, volonteri, građani, hvala!

sindikalna akcija | 3

Događaji

Tri sindikalne središnjice - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindi-

kati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) pokrenule su referendumsku Inicijativu 67 je previše. Cilj nam je bio prikupiti dovoljan broj potpisa potreban za raspisivanje referenduma na kojem bi se građani imali prilike izjasniti o našem prijedlogu izmjena Zakona o mirovin-skom osiguranju.

Zalagali smo se za povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina života i za umanjenje penalizacije prijevremenih mirovina. Zalagali smo se za dostojan-stvenu mirovinu onih koji su prisiljeni svijet rada napustiti nekoliko godina ranije, zato što ne mogu više raditi ili im društvo to ne omogućuje, a onima koji to mogu i žele - omogućiti ostanak u svijetu rada.

Kao sindikati, pokušali smo razgo-varati i pregovarati s aktualnom Vladom o mirovinskoj reformi. Nisu htjeli saslu-šati naše argumente, niti na njih odgo-voriti. Stoga smo odlučili da im građani kažu što misle. Željeli smo pokazati kako zajedno možemo nešto napraviti, promijeniti, pokrenuti.

#67je previše

Vlada će morati poštovati volju naroda!

Nisam mogao dopustiti da supruga i djeca rade do 67. godine pa sam se uključio volontirati i skupljati potpise.

Prvi dan, prva smjena, hladno, kiša. Ljudi sramežljivo prilaze, potpisuju. Normalno i pokoja kontra i razuvjeravanja od gluposti što to radimo, da od toga neće biti ništa, sve će to završiti u smeću. Rasponi odgovora od „svakako potpisujem“ do onih, kao bračni par roditelja, baš ih briga neka se djeca muče i bore za sebe! (strašno) Uglavnom, odradio sam više smjena, upoznao puno novih ljudi, puno pozitivne podrške i zahvale što to radimo za bolje sutra. Nakon apela da možda nećemo skupiti dovoljno potpisa i kontra reklama u medijima navala! Prilazimo ljudima, kratak razgovor i kao na pecanju, opa tu je potpis, pa još jedan, dva i tri odjednom, mala gužva, stavljamo još potpisnih lista i tako polako! S prvim tjednom skupljanja potpisa već sam bio uvjeren, to je to, uspjet ćemo! Ipak, strašno mi je bilo što mladi, mali dio njih, kao da nije svjestan kako je riječ o njihovoj budućnosti, ali se kasnije i ta mladost probudila i sve više ih je potpisivalo. Iznenadili su me umirovljenici, toliko podrške i brige za budućnost i ostanak mladih u Hrvatskoj.Nije bilo lako, pa eto čestitka svima NAMA! Ipak se desilo ono »koliko nas ima, j.... te, koliko nas ima !!! Divno iskustvo, neopisivo!“ Goran Garaj, sindikalni povjerenik STH

4 | sindikalna akcija

Događaji- Građani, uspjeli smo! Prikupljeno

je dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma više od 600.000!, rekla je Mirela Bojić, nacionalna koordinato-rica Inicijative 67 je previše, na konfe-renciji za novinare, održanoj odmah nakon ponoći, s 11. na 12. svibnja, po formalnom završetku petnaestodnev-nog prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o promjenama uvjeta za mirovinu, na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića.

Da se nikada više ne vratiPredstavnici Inicijative te su posljednje večeri akcije na Trgu, odakle je i krenula akcija, simbolički pustili u zrak balon s brojem 67 „da se nikada više ne vrati“. Time je završila prva faza akcije, koja je znatno šira od sindikalne, jer miro-vine se tiču svih nas. Sljedeći je korak referendum, koji je za nas jedina opcija!

A važeći zakon, sukladno našemu prijedlogu, mijenjao bi se na sljedeći način:�� izbacuje se odredba prema kojoj se

od 2028. postupno povećava dob za odlazak u starosnu mirovinu kako bi od 2033. iznosila 67 godina, te novi članak zakona glasi: “Pravo na staro-snu mirovinu ima osiguranik kad

navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža”;

�� odustaje se od postupnog podizanja uvjeta dobi za odlazak u prijevremenu mirovinu na 62 godine života, tj. zadr-žava se pravo na odlazak u prijevre-menu mirovinu sa 60 godina života;

�� odustaje se od podizanja uvjeta dobi na 61 godinu života za dugogodiš-

njeg osiguranika, odnosno zadržava se pravo na odlazak u starosnu miro-vinu s 41 godinom mirovinskog staža i 60 godina života;

�� mirovina će se svima koji su otišli u prijevremenu mirovinu smanjivati za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, umjesto za 0,3 posto kako propisuje sadašnji zakon;

Radilo se u izuzetno lošim vremenskim uvjetima koji su nerijetko od nas tražili i više nego što čovjek misli da

može izdržati. Mnogi od nas radili su od ranoga jutra do kasno navečer, vjerujući kako ćemo sve to izdržati i polučiti dobar rezultat. Hvala svim kolegicama i kolegama udruženih sindikata koji su se odazvali na moj poziv i pristali odraditi određeno vrijeme na štandu bez ikakve zadrške. Zbog njih i njihova angažmana po vjetru, kiši, te tu i tamo ponekom zrakom sunca, pridonijeli su da štandovi za koje je bio zadužen naš Savez u Gradu Zagrebu nisu ni u jednom trenutku bili prazni. Dok su još rijetki građani izašli na ulice, mi smo već bili na štandovima. Bilo je i trenutaka kada smo morali držati štandove da nas zajedno sa njima ne odnese vjetar. Sve smo odradili, rekla bi, besprijekorno, i stoga rezultat nije izostao. Ipak, da smo imali na raspolaganju još više ljudi, te da smo mogli biti prisutni u svakom gradu i općini, od kuda su nas građani zvali, sigurna sam da bio milijunti popis bio dostižan. Reakcije građana bile su vrlo pozitivne. Iako se u početku stekao dojam kako mladi nisu zainteresirani, posljednji dani akcije to su demantirali, barem u vrijeme kada sam i sama bila na prikupljanju potpisa. Mladi su dolazi dati svoj potpisa i bez naših posebnih napora da ih svojim pozivom zainteresiramo. Ova akcija pokazala je kako ujedinjeni možemo i više nego što mislimo. Stoga sam mišljenja da je to put kojim moramo i dalje djelovati kako bi naše političke elite shvatile određene poruke, i kako bi mijenjali društvenu klimu, a time i pridonijeli svijesti građana da oni svojim aktivnostima, pa i jednim potpisom, mogu mnogo toga učiniti da u Hrvatskoj bude bolje.Još jednom, veliko sindikalno HVALA VAM SVIMA.“ Đurđica Kahlina, SSSH


Događaji

�� odustaje se od ubrzavanja izjedna-čenja dobi za odlazak u mirovinu žena i muškaraca, te će žene u starosnu miro-vinu sa 65, a u prijevremenu sa 60 godina života od 2030. umjesto od 2027. godine kako je to sada propisano.

Potpisujemo za našu djecu!Broj prikupljenih potpisa rezultat je zajedništva, zajedničkoga rada i napora svih onih koji su sudjelovali u akciji. I tu sinergiju treba uvijek imati na umu.

Bez nje nema ni rezultata. Ljudi su naša vrijednost! I treba cijeniti „svaki kotačić toga lanca“!

Više od 4.000 sindikalnih aktivista i volontera diljem Hrvatske radilo je tije-kom petnaest dana kao jedno.

Podržale su nas brojne nevladine udruge, umirovljeničke udruge, poli-tičke stranke lijeve i desne orijentacije…Obišli smo brojne gradove, održali regi-onalne skupove sa sindikalnim povjere-nicima i aktivistima, razgovarali s građa-

nima, studentima, organizirali stručne skupove, sudjelovali u brojnim televi-zijskim i radijskom emisijama na naci-onalnoj i lokalnoj razini, o stajalištima Inicijative pisale su brojne novine… Pokrenuli smo web i facebook stranicu, instagram, besplatni telefon… sve kako bismo tematiku približili svim akterima u društvu i potakli ih na aktivizam, razmišljanje i razumijevanje.

I ovogodišnje obilježavanje Među-narodnoga praznika rada u potpunosti

Prvi put sam sudjelovala

u prikupljanju potpisa na štando-vima. U ugodnim razgovorima s mlađim i starijim sugrađanima vrijeme je iznenađujuće brzo prolazilo. Zajedno s kolegama sindikalcima na štandu smo proslavili i Praznik rada i svetoga Duju, a podršku smo dobili i od stranih turista koji su bili zainte-resirani za našu akciju.“ Nada Ćatipović, sindikalna povjerenica STH

Prikupljati potpise protekla dva tjedna nije bilo jednostavno; padala

je kiša, bilo je hladno, nekoliko puta dnevno smo unosili i iznosili stolove za prikupljanje potpisa, jer vremenske prilike nisu dozvolile da odradimo punu smjenu itd. Unatoč navedenome, bilo je lijepo čuti kako umirovljenici kažu: „Mene se to ne tiče, ja sam odavno u mirovini, ali ovo potpisujem radi vas, mladih ljudi!“, ili vidjeti osobe koje su došle dati svoj potpis iz drugoga dijela grada ili čak ih udaljenoga mjesta. Kako se 11. svibnja sve više bližio, ljudi su sve više i više dolazili prema našem štandu; građevinski radnici su zaustavljali svoje kamione na cesti i izlazili iz njih samo kako bi potpisali za referendum, trgovci su nas molili da ih pričekamo na štandu dok ne završe svoju smjenu kako bi mogli dati potpis, a nebrojeno puta su građani, nakon što su dali svoj potpis rekli: „Hvala vam što ste ovdje i što ovo organizirate.“

Petra Vaci, SSSH


Događaji

Ljudi srednjih godina

i stariji su informirani, a mlade ne zanima i ne shvaćaju situaciju. Prilaze nam, postavljaju pitanja, potpisuju svjesni važnosti ovoga referenduma. Ljudima koji su htjeli potpisati nije zasmetala ni kiša koja je padala danima. Šezdeset sedam godina je stvarno previše, sva zanimanja nisu ista i ne mogu svi dočekati 65 kamoli 67 godina radeći. Svi radnici imaju pravo na mirovinu, ali i u njoj uživati barem neko vrijeme.“ Boris Ljubić, sindikalni povjerenik SSKH

Na volontiranje me potaknula sveopća nezainteresiranost mladih ljudi,

kao da ih se ne tiče ... Pa možda normalna riječ pokrene promišljanje ... Kao odgojiteljica vidim none i bake, u šezdeset i nekoj, dolaze po unuke i žale se na stepenice, vrućinu, galamu ... Divim se svim kolegicama koje u tim godinama još rade u skupini... 67 je definitivno previše.“ Iva Laco, odgojiteljica

Najljepši dio prikupljanja potpisa bili su komentari građana, osobito

umirovljenika koji nesebično brinu za mlađe generacije. Nadam se da će ova uspješna akcija triju sindikalnih središnjica potaknuti i veći broj mladih ljudi da se sindikalno organiziraju.“ Rozana-Ana Duplančić, STH

je bilo posvećeno prikupljanju potpisa. Prosvjed i prosvjedne povorke su izostale, a na svim mjestima na kojima se tradicionalno obilježava Praznik rada postavljeni su štandovi na kojima su se prikupljali potpisi. Rezultat nije izostao.

Broj prikupljenih potpisa rezultat je ne samo zajedništva, već i solidarno-sti. Upravo onoga čega nam u društvu nedostaje. Naime, među potpisnicima je puno ljudi srednje i starije životne dobi,

posebice umirovljenika. Solidarizirali su se s radnicima koji zbog radnih i život-nih uvjeta ne mogu raditi do 67 godina, s mladima koji studiraju ili/i rade u prekarnim uvjetima i neće moći skupiti dovoljno radnoga staža. Njihov je komen-tar bio: „Potpisujemo za našu djecu!“

Brojka od više od 600.000 potpisa je nešto što Vlada RH mora uvažiti, mora poštovati volju naroda. I Ustavni sud, koji je tijekom akcije prikupljanja potpisa

stao na stranu Vlade. Očito je bilo kako je medijska kampanja Ministarstva rada i mirovinskog sustava bila usmjerena protiv referendumske inicijative, pri čemu je Ministarstvo koristilo znatna prora-čunska sredstva, ali je Ustavni sud, ipak, ocijenio kako „nisu prekršena pravila demokratske procedure“.

Konačno je potrebno riješiti dosa-dašnji određeni raskorak interesa vlasti i općeg interesa naroda.


Događaji

Volontirao sam na štandovima Inicijative 67 je previše, na raznim lokacijama u Zagrebu. Posebice bih izdvojio

iskustvo sa štanda na Autobusnom kolodvoru, jer bez obzira na to što se većina ljudi žurila na autobus, mnogi su uhvatili nekoliko minuta i potpisali. Izdvojio bih i jedan citat grupe mladih ljudi: "I da zakasnimo na autobus, radije ćemo priče-kati sat ili dva drugi autobus, nego raditi do smrti!« Također iskazujem veliko zadovoljstvo, jer su za ovaj referendum potpisivali i stariji građani i oni mlađi, te smo time mi mladi pokazali spremnost na odlučivanje o vlastitoj budućnosti, a oni koji su već u mirovini pokazali su solidarnost. Upravo je ovo dokaz da u našemu društvu ipak postoji solidarnost, koju nam nitko ne može oduzeti! Upoznao sam mnoge aktiviste, studente i sindikaliste s kojima dijelim mnogo zajedničkog, ponajprije želju za pravednijim društvom.“ Vinko Cestar, student Pravnog fakulteta (19 godina)

DosljednostPitanje prikupljanja potpisa bilo je pitanje sindikalne dosljednosti, pitanje povratka povjerenja prema sindikatima. Akcijom prikupljanja potpisa izvršili smo obeća-nje dano na prosvjedu protiv mirovinske

reforme u listopadu prošle godine na Europskome trgu u Zagrebu. A obeća-nja se trebaju izvršiti. Svatko je akciji dao svoj doprinos. Akcija je pokazala kako moramo svi biti zajedno. Ovo je zajednički uspjeh i samo tako i možemo uspjeti u

ovako velikim akcijama. Bitka je dobivena, ali ne i rat. Nastavljamo borbu za referen-dum, a kada do njega dođe, zaokružite ZA sindikalni prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Marijana Tomić


Događaji

Podršku Inicijativi 67 je previše i potporu Savezu samostalnih sindikata Hrvatske u borbi protiv

rada do 67. godine života izrazili su predstavnici Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS), koji su se 29. travnja u središtu Samobora sastali s kolegama iz SSSH kod štanda za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o izmje-nama Zakona o mirovinskom osiguranju Inicijative 67 je previše.

Slovenska sindikalna središnjica ZSSS je 2011. godine referendumom spriječila izmjene mirovinskoga zako-nodavstva na štetu radnika i radnica, umirovljenika i umirovljenica. Tada je čak 75 posto onih koji su izašli na refe-rendum glasovalo protiv zakona, što je ubrzo dovelo do toga da je Vlada izgu-bila mandat. ZSSS podržava napore triju hrvatskih sindikalnih središnjica u sprečavanju štetnih i nepravednih poslje-dica za hrvatske radnike i radnice, te se pridružio pozivu hrvatskim građanima da daju svoj potpis za raspisivanje refe-renduma i promjenu uvjeta za mirovinu.

Prilikom susreta, predsjednici SSSH i ZSSS-a Mladen Novosel i Lidija Jerkič potpisali su Zajedničku izjavu „67 je previše!“, u kojoj su poručili donosite-ljima odluka kako se pri svakoj promjeni sustava mirovinskoga i invalidskoga

osiguranja mora uvažavati društveno-ekonomski razvoj i novi trendovi na tržištu rada, kojima svjedočimo i kojima ćemo tek svjedočiti u budućnosti, te osigurati odgovarajuću razinu socijalne sigurno-sti sadašnjim i budućim generacijama umirovljenika. S toga stajališta, promjene mirovinskoga sustava moraju se provo-diti uz prethodno ili istodobno uvođenje odgovarajućih mjera na tržištu rada, na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i na području obrazovanja, te mjera za povećanje produktivnosti, koje će tako-đer osigurati socijalnu i ekonomsku sigur-nost i zdravlje na radu svima.

- Kada saborski zastupnici ne čuju da je reformama potrebno pristupiti drukčije, da je za duži rad potrebno urediti uvjete rada, sigurnost i zdravlje na radnome mjestu, tada je ispravno da sindikati pokažu kako su se sposobni organizirati i izboriti izostanak krajnosti u mirovinskom sustavu, poručila je predsjednica ZSSS-a Lidija Jerkič.

- Demokracija je pravo građana da i oni odlučuju o svojoj sudbini, a ne samo da biraju one koji žele odlučivati o njiho-voj sudbini. Oni koje su odabrali hrvat-ski građani žele da hrvatski radnici idu u starosnu mirovinu 2033. godine sa 67 godina starosti, što je danas nemoguće, a

bit će nemoguće i 2033. Žele da radnici u prijevremenu mirovinu idu umjesto sa 60 sa 62 godine, te da mirovine za 18 posto budu manje onima koji idu u prijevremenu mirovinu. Mi želimo te uvjete promijeniti i zahvaljujemo kolegama iz Slovenije koji su nam došli dati podršku. Vjerujemo kako će hrvatski građani učiniti isto što i građani Slovenije, dati nam dovoljan broj potpisa i izaći na referendum, te da će glasovati protiv ovakvih mirovinskih zakona, poru-čio je tom prilikom predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Predstavnici dviju sindikalnih središ-njica susreli su se na tragu dugogodišnje suradnje, te u sklopu tradicionalnih susreta „Sindikati bez granica“, koji se održavaju od 2007. godine, uoči Međunarodnoga praznika rada, 1. maja. Dijana Šobota

Sindikati bez granica

Podrška ZSSS-a Inicijativi 67 je previše


intervju

Prikupljen je više nego dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovin-

skom osiguranju. Za mišljenje o prote-kloj akciji pitali smo predsjednika SSSH Mladena Novosela.

�� Kakav je Vaš dojam o protekloj akciji?

Sam početak akcije bio je krajem rujna 2018. godine kada smo na razini triju sindikalnih središnjica (SSSH, NHS, MHS) pokušavali kroz socijalni dijalog spriječiti Ministarstvo rada i mirovinskog sustava da mijenja Zakon o mirovinskom osiguranju na način kako ga je Hrvatski sabor početkom prosinca i usvojio, s veći-nom od jednog glasa. Tada smo razmatrali i prikupljanje potpisa za raspisivanje refe-renduma kao jednu od opcija otpora.

Moj osobni stav bio je kako je priku-pljanje potpisa za referendum ne samo vrlo složena akcija već i velika odgovornost prema svim onim građanima koji nam daju svoj potpis. Procijenili smo tada da je sigurnije ići s prikupljanjem potpisa nakon što se Zakon usvoji u Hrvatskome saboru, kako nam se ne bi ponovila iskustva s tri prethodno provedena prikupljanja potpisa kada smo prikupili dovoljan broj potpisa, a referenduma, nakon što su tadašnje vlade povukle svoje prijedloge, nije bilo. Ali nije bilo ni zakona jer su vlade, nakon priku-pljenih potpisa, od njih odustale!

Stoga nakon svih pripremnih aktiv-nosti oko teksta referendumskog pita-nja, održanih skupova u 11 hrvatskih gradova sa sindikalnim povjerenicima svih triju sindikalnih središnjica, uz niz tiskovnih konferencija, kao i sudjelo-vanja u emisijama lokalnih televizija, koje su dogovarali isključivo naši pravni povjerenici i sindikalni organizatori, bili smo potpuno spremni za 15 dana aktiv-nog prikupljanja potpisa.

Samom akcijom ispunili smo dva velika cilja. Prvo smo dovoljnim brojem potpisa građana stvorili uvjete za raspisiva-nje referenduma i promjene uvjeta važećeg mirovinskog zakona. I drugo, vratili smo vjeru našim članovima, radnicima kao i

građanima kako su sindikati jedina snaga koja može natjerati vladajuće strukture da reforme donose za ljude, a ne samo za sebe i krupni kapital.

I na kraju, moram naglasiti kako je za uspjeh ove akcije bio presudan timski rad svih aktera, a posebno koordinatora na razini županija i gradova, te svih akti-vista na štandovima kojima se u ime SSSH beskrajno zahvaljujem.

�� Teoretski, Vlada može „ponuditi“ izmjene Zakona umjesto referenduma. Jeste li spremni za kompromis s Vladom?

Kada dobijete potpise potpore više od 600.000 građana za raspisivanje refe-renduma, postavlja se pitanje imaju li sindikati ikakvo moralno pravo razgo-varati s Vladom o mogućim kompro-

misima, odnosno o izmjenama Zakona umjesto referenduma. Odgovorno tvrdim da SSSH neće sudjelovati ni u kakvim kompromisima, jer da su to Vlada RH i Hrvatski sabor htjeli, mogli su prihvatiti naše amandmane na prijedlog Zakona i problem danas ne bi postojao.

Dakle, referendum daje građanima mogućnost da sami odlučuju o svojoj socijalnoj sigurnosti u starosti, a njegova cijena, ma kolika ona bila, tek je kap u moru silnih milijuna kuna koje političke stranke troše u izbornim kampanjama i u druge svrhe. �� SSSH, NHS i MHS zatražili su

ostavku ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, optuživši ga da je zaustavio socijalni dijalog, potro-šio milijune kuna poreznih obveznika na protureferendumsku kampanju prepunu manipulacija, te za širenje straha među građanima kako bi spri-ječio njihovo potpisivanje za referen-dumsku inicijativu. On je, pak, poručio kako ostavku neće dati. Što i kako dalje?

Ostavku ministra rada i mirovin-skog sustava Marka Pavića zatražili smo nakon što je svojim lažima o cijeni tako-zvane „informativne kampanje“ stavio točku na „i“ svih svojih manipulacija prema sindikatima i hrvatskim građa-nima, kao i u potpunosti kompromitirao socijalni dijalog.

Na svojoj 6. sjednici Izvršni odbor SSSH jednoglasno je donio odluku da , sve dok je Marko Pavić ministar rada, SSSH neće potpisati novi Sporazum o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) niti će sudjelovati na sjednicama GSV-a, ako se budu sazivale. To ni u kom slučaju ne znači da ćemo mirno proma-trati moguće izmjene i donošenje poje-dinih zakona koji se odnose na socijalni i ekonomski položaj radnika, već ćemo odlučno promptno reagirati.

Ako, pak, Hrvatski sabor u „dilu“ s Ustavnim sudom pokuša onemogućiti održavanje referenduma, pozvat ćemo građane da „obuku prsluke svih boja“ i da zajedno pružimo otpor.

Razgovarala: Marijana Tomić

Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske o akciji prikupljanja potpisa

Za uspjeh je bio presudan timski rad


Događaji

Referendum je oblik neposrednog odlučivanja birača o obavljanju državne vlasti. Osim Hrvatskoga

sabora i Predsjednika Republike, raspisi-vanje referenduma mogu inicirati i sami građani, i to tako da to zatraži najmanje deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

U tom slučaju, građani osnivaju Orga-nizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referen-duma, koji ima rok od 15 dana da prikupi potreban broj potpisa. U slučaju Inicijative 67 je previše, Ministarstvo uprave utvrdilo je kako deset posto ukupnoga broja birača na dan početka prikupljanja potpisa iznosi 373.568. U subotu, 11. svibnja, posljed-njega dana prikupljanja potpisa utvrdili smo da smo zasigurno prešli tu granicu – prema, do tada dostupnim, još nepot-punim podacima, prikupili smo više od 600.000 potpisa!

Slijedi kontrola i precizno prebroja-vanje potpisa. Sve potpisne knjige s više stotina lokacija diljem Hrvatske dostavljaju se Organizacijskom odboru čiji je zadatak provjeriti je li izjašnjavanje provedeno u skladu sa zakonom. Svaka od potpisnih knjiga pregledava se kako bi se eliminirali potpisi koji su potencijalno nevažeći zbog toga što nedostaje neki od zakonom propi-

sanih podataka ili ako je kod potpisivanja došlo do druge pogreške. Cilj je ovoga postupka utvrditi točan broj potpisa koji se potom predaju Hrvatskome saboru - Organizacijski odbor upućuje predsjedniku Hrvatskoga sabora zahtjev za raspisivanje referenduma. Saborski odbori, odnosno Sabor mogu pozvati Vladu, odnosno Mini-starstvo uprave, da provjeri broj i vjerodo-stojnost potpisa birača iz zahtjeva, te da o tome dostavi izvješće Hrvatskome saboru.

Sabor također može tražiti od Ustav-nog suda (USUD) da ocijeni je li referen-dumsko pitanje u skladu s Ustavom. Naža-lost, sam Zakon ne propisuje što smije, a što ne smije biti predmet referendumskog odlučivanja, tako da se ocjena ustavnosti temelji na interpretaciji Ustava i praksi koju

je USUD razvijao na zahtjevima o ocjeni ustavnosti iz prijašnjih referendumskih inicijativa. USUD mora odluku donijeti u roku 30 dana, nakon čega Hrvatski sabor donosi odluku o raspisivanju referenduma, ako su ispunjeni svi uvjeti.

Nažalost, Saboru nije postavljen nije-dan rok za bilo koji od koraka koji slijede nakon što se potpisi predaju, pa tako nije propisan ni ukupni rok u kojemu je potrebno odlučiti o (ne)raspisivanju referenduma, što je zasigurno jedna od praznina koju bi trebalo ispraviti novim Zakonom o referendumu.

U svakom slučaju, s obzirom na proce-duru, saborsku stanku i druge okolnosti koje se odnose na informiranje građana i izlaznost, referendum vjerojatno ne može biti raspisan prije rujna, što je i prema mišljenju Organizacijskog odbora najlo-gičnije vrijeme.

Referendum se mora provesti u roku 20 do 40 dana od donošenja odluke Hrvat-skoga sabora kojom se raspisuje referen-dum. Odlukom o raspisivanju referenduma započinje vrijeme referendumskih aktivno-sti, a za Inicijativu to znači i referendumsku kampanju. U navedenom razdoblju, čeka nas još jedan zadatak: - uvjeriti hrvatske građane kako nije dovoljno samo dati svoj potpis potpore za raspisivanje referendum već je na referendum potrebno izaći i glasati ZA naš prijedlog izmjene Zakona o miro-vinskom osiguranju. To znači kako će biti potrebno uložiti dodatne napore da infor-miramo građane o tome što naš prijedlog znači i zašto bi trebali glasati za njega.

Sunčica Brnardić

#67jepreviše

Prikupili smo potpise – što slijedi?Referendum provodi Državno izborno povjerenstvo. Pravo glasa imaju svi hrvat-ski državljani, a odlučuje se većinom birača koji pristupe referendumu, bez uvjeta izlaznosti. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. Referendumsko pitanje Inicijative 67 je previše napisano je u obliku Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, te će, bude li pitanje usvojeno na referendumu, Zakon o mirovinskom osiguranju automatski biti izmi-jenjen. Izmjene će stupiti na snagu 120 dana od dana objave u Narodnim novinama. Nadležno tijelo prije proteka roka od godine dana od održavanja referenduma nema pravo donijeti pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci donesenoj na referendumu.

Slijedi kontrola i precizno prebrojavanje potpisa


Događaji

Pjesma Luke Prgića i njegova prija-telja beatboxera Waltera Reketija pobijedila je na natječaju SSSH

i sekcije mladih SSSH za video spot o temi „67 je previše – promijenimo uvjete za mirovinu“, u sklopu kampanje za promjenu uvjeta za mirovinu i referen-dumske Inicijative 67 je previše.

Zadatak natjecatelja bio je da u krat-kom videu u trajanju do jedne minute na svoj način prikažu zašto u mirovinu ne bismo trebali sa 67 godina, a natječajem se mlade pozvalo da već sada razmišljaju o značenju i važnosti pravedne mirovine, te uvjetima u kojima ćemo ostvariti pravo na nju, jer se to pitanje upravo najviše i tiče mladih.

Luka i Walter svojom su pjesmom oduševili i osvojili novčanu nagradu od 2.000 kuna. Pjesmu su izveli na tradici-onalnom skupu „Praznik rada u Tvor-nici“, a izveli su je i na službenom početku prikupljanja potpisa, u ponoć s petka na subotu 27. travnja kod sata na glavnome zagrebačkom trgu. Luka Prgić, autor stihova pjesme, ujedno je i prvi potpisnik za referendum.

Luka Prgić maturant je Ekonomske i turističke škole u Daruvaru, a njegove

su pjesme i ranije postale viralni hitovi. Ovaj osviješteni srednjoškolac precizno je opjevao težak položaj umirovljenika i poručio kako je reformom povišena dob za odlazak u mirovinu previše. Luka je angažirano pozvao svoju generaciju, kao i cijelo društvo, da se pokrenemo i izbo-rimo promjenu!

- Iako smo još uvijek mladi, i nismo počeli raditi, mislimo da se to tiče nas, jer ćemo se u budućnosti, svi mi mladi, jednoga dana naći u svijetu rada. Trebamo promijeniti uvjete, kako bi nam svima bilo bolje. Htjeli smo imati utjecaj za bolje sutra i biti dio promjene!“, objasnili su Luka i Walter zašto su se javili na natječaj i snimili ovu pjesmu.

Nagradu za drugi najbolji video spot odnijela je Elizabeta Petersdorfer, a trećenagrađeni je Marin Živković.

Tekst pjesme:“Žao mi je kada vidim djedove i bake /

svakodnevno kako uništavaju ih banke. / U banci gledam dedu, ima štap i kosu sijedu, / on već satima tu stoji da bi čekao u redu. / Da podigne novac, koji je osobno zaradio, / zbog kojeg je pošteno cijeli život radio. / U našoj državi 67. godinu / moraš navršit’ da

bi iš’o u mirovinu. / Ali što mu sada vrijedi, kad već je stari deda, / što mu svaki mjesec mirovina ta sjeda. / Što joj sada vrijedi, kad već je stara baka, / sav taj glupi novac, a u ruci štaka. / Nije sve u novcu, s tim ne možeš kupit’ sreću, / To nikad nisam mislio, ne mislim, a i neću. / Al’ sad je stvarno dosta. Ovako više ne može, / 67 godina je ipak malo previše. / Iz banke idu doktoru, lijekove da prepiše, / jer baka je već stara pa zato jedva vidi, / srce je polako već oslabilo didi. / Nije li sramota, ja pitam sve vas sada, / ali odgovora nema, jer i dalje šuti Vlada, / a mladi ljudi čekaju na burzi rada. / Ne mislite li možda da vrijeme je za promjenu, / neće nam bit’ bolje dok ljudi se ne pokrenu. / Ja vičem sada glasno, da svi me dobro čujete, / idemo zajedno promije-niti te uvjete!”

Dijana Šobota

Praznik rada u Tvornici

Mirovine se tiču svih nas

Tijekom obilježavanja tradicionalnog „Praznika rada u Tvornici“ dodi-

jeljena je i godišnja nagrada SSSH Srce sindikalne solidarnosti, nagrada koja se dodjeljuje pojedincima i organizacijama u zemlji i inozemstvu koji su svojim radom i djelovanjem pridonijeli razvoju sindikal-noga pokreta temeljenoga na solidarnosti i zajedništvu.

Dobitnica glavne nagrade, kristalne vaze i povelje, je Ingrid Čavić, sindi-kalna povjerenica Sindikata obrazova-nja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) u sindikalnoj podružnici Dječji vrtić Rijeka. Zbog svojega sindikalnoga rada prepoznata je u regiji kao istaknuti borac za sindikalna prava. Zalagala se za pobolj-šanje i unapređivanje radnih uvjeta svih

struktura zaposlenih u Dječjem vrtiću, a posebnu borbenost iskazala je pri poku-šaju umanjenja postignutih vrijedno-sti sindikata kroz potpisani kolektivni ugovor. Poticala je kolegice i kolege na solidarnost u prosvjedima sindikata Uljanik Grupe, te radnika u djelatno-sti kulture. SOMK je jedini od udruže-

nih sindikata SSSH koji je organizirao prosvjed protiv rada do 67. godine života i to u lipnju prošle godine u Zagrebu i u Rijeci, istodobno. Glavna i odgovorna u organizaciji riječkoga prosvjeda bila je Ingrid.

Povelje su dobili: Bojan Saborčić, sindikalni povjerenik SGH u Luki Tranzit Osijek, Damir Lučić, sindikalni povje-renik STUH-a u sindikalnoj podružnici Arena Hospitality Group Pula, Željko Gavran, sindikalni povjerenik STH-IS-a u sindikalnoj podružnici Đuro Đaković Specijalna vozila Slavonski Brod i Mario Kocijančić, sindikalni povjerenik Sindi-kata prometa i veza Hrvatske u sindikal-noj podružnici Pulapromet.

Marijana Tomić

Ingrid Čavić dobitnica glavne nagrade SSSH Srce sindikalne solidarnosti


Događaji

SSSH je ovogodišnji Nacionalni dan zaštite na radu i Svjetski dan sigur-nosti i zaštite zdravlja na radu, 28.

travnja, obilježio panel raspravom o temi Vladine politike u raskoraku – snižavanje razine zaštite na radu i podizanje dobi za umirovljenje. Obilježavanje Dana zaštite na radu održano je u okolnostima skorog početka prikupljanja potpisa za raspisiva-nje referenduma o promjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Kako se moglo čuti, u prošloj godini zaprimljene su 19.154 prijave ozljeda na radu, 24 radnika smrtno su stradala na radu, bilježi se trend rasta akutnih ili kroničnih bolesti, odnosno teško bole-snih radnika koji obavljaju poslove na mjestima rada i pri tome ugrožavaju sebe i druge radnike, a u nepuna četiri mjeseca 2019. godine, uz ozljede na radu koje su iziskivale zbrinjavanje u zdravstvenim ustanovama, registrirano je novih 11 smrtno stradalih radnika.

U Hrvatskoj se i umire na radnome mjestu. Tako je u 2018. godini od bolesti u prostoru poslodavca umrlo 13 radnika. I, s razlogom, nameće se pitanje: Zar ti bolesni radnici nisu zaslužili adekvatnu zdravstvenu skrb i oslobođenje od rada?

Hrvatske vlasti su mirovinskom reformom poručile svojim građanima kako žele da rade što duže, barem do 67. godine života, i da počnu tako raditi što prije, nije ih briga za zdravlje radnika, a upravo zbog lošega zdravlja 20 posto radnika odlazi u prijevremenu mirovinu.

- Nažalost, u Hrvatskoj nitko ne želi gledati ove podatke, nitko ne želi gledati u život, u stvarnost. Vladine politike bave se isključivo svojim podacima koji im odgo-varaju i zbog toga su te politike u rasko-raku s podizanjem dobi za umirovljenje, komentirao je Mladen Novosel.

S aspekta liječničke struke o utjecaju uvjeta rada i dobi radnika na zdravlje, te zdravstvenu i radnu sposobnost radnika govorila je Marija Zavalić.

- Što vrijedi ako netko napiše da radnik mora raditi do 67. godine života, kada ne može više od 60. godine, niti da ga tjeraš. Može jedino umrijeti, pa onda

s posla na groblje, bila je vrlo slikovita. Mišljenja je kako bi trebalo napraviti paletu zanimanja i odrediti kod kojeg zanimanja se može raditi do koje godine života. Oni koji bi prešli određene godine morali bi obaviti rigorozne liječničke preglede zbog svoje sigurnosti, sigurnosti drugih osoba i sigurnosti materijalnih dobara.

Svoja stajališta o temi, s pozicije stručnjaka zaštite na radu, iznio je Vito-mir Begović:

- Izuzetno je važno da nositelji javnih politika razumiju i uvažavaju kako učin-kovita zaštita na radu, zaštita zdravlja, te mirovinski i zdravstveni sustav, čine povezanu cjelinu. Produljenje radnoga vijeka zahtijeva stvaranje sigurnog i zdra-vog okruženja tijekom cijeloga radnoga vijeka. Uspješno produljenje karijera u velikoj mjeri ovisi o primjerenoj prila-godbi radnih mjesta i organizacije rada, što obuhvaća radno vrijeme, dostupnost radnoga mjesta i intervencije na radnome mjestu usmjerene na starije radnike. Treba razvijati i cjeloživotnu zapošljivost kako bi se u obzir uzele promjene sposob-nosti radnika zbog starenja.

Poručio je kako zalaganje za sprje-čavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u sredi-šte proizvodnog procesa stavlja čovjeka

i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo. Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak, već najbolja investicija, a učinkovito upravlja-nje zaštitom na radu nacionalni je interes.

Da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, već korisno ulaganje složio se i Damir Lemaić iz Tehnike d.d., govoreći iz perspektive poslodavca.

- U Tehnici nikada nismo bježali od obveze osiguranja primjerenih uvjeta rada, rekao je, ukazujući na, kako reče, sukob praksi, primjerice u poimanju što je to lakša, a što teška ozljeda.

Kao što su i podaci nametnuli zaklju-čak, uvjeti rada blisko su vezani uz duži ostanak u svijetu rada što vlasti u Hrvat-skoj uporno ignoriraju. Uporno se igno-rira utjecaj rada na zdravlje i dodatno se pogoršavaju uvjeti rada. Suočeni smo s velikim brojem ozljeda na radu i profe-sionalnih bolesti, rakom uzrokovanim čimbenicima na radnome mjestu, stresom i bolestima koje se kao posljedica stresa razvijaju, te rastućim prekarnim oblicima rada koji svemu tome uvelike pridonose.

Esther Lynch, konfederalna tajnica Europske konfederacije sindikata izjavila je: „Cilj rada je zarada za život, a ne uzro-kovanje smrti“.

Gordana Palajsa

Panel rasprava Vladine politike u raskoraku – snižavanje razine zaštite na radu i podizanje dobi za umirovljenje

Cilj rada je zarada za život, a ne uzrokovanje smrti


uDruženi SinDikati

U tijeku upisa djece u predškolske ustanove za novu pedagošku godinu 2019./2020. godinu,

Sindikat obrazovanja medija i kulture Hrvatske (SOMK) problematizirao je uvjete rada u predškolskim ustanovama. Zatražio je od osnivača - jedinica lokalne i područne samouprave potpunu primjenu Državnoga pedagoškoga standarda predš-kolskog odgoja i obrazovanja (DPS), jer je to njihova obveza i odgovornost.

Naime, od 2008. godine, kada je done-sen DPS, a koji je u punoj primjeni trebao biti 2014. godine, mnogi se gradovi do danas još uvijek nisu prilagodili i stvorili uvjete za njegovu punu primjenu. I dalje je prisutan problem velikoga broja djece u odgojnim grupama, čak i dvostruko veći od standarda propisanog - jedan odgojitelj

sa 22, 25, 28 i 30 djece, problem integri-ranja velikoga broja djece s teškoćama u razvoju, bez osiguranog asistenta ili poma-gača, problem neprimjerenoga prostora u kojemu borave djeca i odgojitelji, nepri-mjerenih vanjskih prostora i igrališta, s upitnom sigurnošću djece.

- Poručujemo premijeru Andreju Plenkoviću da pojača mehanizme nadzora i kontrole nad lokalnim zajednicama, jer one provode „svoje“ zakone koji su iznad zakona donesenih u Hrvatskome saboru. Zbog toga trpi zdravlje radnika u ovom sustavu. Ustrajemo u traženju boljih uvjeta rada svih zaposlenih u predškol-skim ustanovama, jer to nije luksuz već potreba, naše pravo na rad u humanim uvjetima, za radni vijek po mjeri čovjeka, za rad bez straha i mobinga, rekla je pred-sjednica SOMK-a Božica Žilić. Predsjed-nica SOMK-a naglašava kako briga za najmlađe mora bila planski osmišljena, kontinuirana, cjelovita, pedagoški i razvojno opravdana, važna i bitna svih 365 dana u godini, a nikako fragmenti-rana i populistička.

SOMK osnivačima predškolskih ustanova:

Primjena DPS-a je vaša obveza i odgovornost!

Trgovački sud u Pazinu otvorio je 20. svibnja stečajni postupak nad dužnikom Uljanik d.d. Pula,

krovnim društvom Uljanik Grupe. Sud je ranije donio odluku i o pokretanju stečaja za Uljanik Brodogradilište d.d. Pula.

Sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindi-kata (SMH-IS) u Uljaniku Đino Šverko

tom je prilikom izrazio razočaranost nedjelovanjem države, državnih insti-tucija, ministarstava i svih ostalih koji su, kako reče, „postali grobari hrvatske brodogradnje“.

- Oni nisu napravili ono što su cijelo vrijeme obećavali, a to je restrukturiranje. Cijelo vrijeme su nas zavlačili, a sada im je najveća briga hoće li će naručitelj Jan De Nul pristati da se brod gradi u Hrvat-skoj. Brinu se o željezu, o brodovima, a o ljudima se ne brinu. To nije državnički, mi nemamo državnika koji bi presjekao tu agoniju. Mogao je to učiniti premijer Plenković ili ministar Horvat, no nisu napravili i može ih biti sram, ogorčeno je medijima izjavio Šverko.

U stečaju je završio i Uljanik Proi-zvodnja opreme d.d., Uljanik Poslovno informacijski sustavi d.o.o., Uljanik TESU d.d., te Uljanik Strojogradnja Diesel.

Otkaze je dobilo oko 1.500 ljudi… Za sve je tvrtke prijedloge za otvaranje stečaja podnijela Fina.

- Stječe se dojam da se ovakav scena-rij planiran, da je sve rađeno smišljeno. Odluku o stečaju je trebalo donijeti ranije kako bi se prekinula agonija radnika i da se počne raspetljavati priča. Tada bi bila veća mogućnost pokretanja proizvodnje. Sada je to puno teže, komentirao je pred-sjednik SMH-IS-a Siniša Kosić.

Iz SMH-IS-a poručuju svojim člano-vima da im se u slučaju nemogućnosti ostvarivanja kolektivnim ugovorom uređenih i zakonom propisnih prava mogu obratiti za pravnu i drugu pomoć.

Uljanik Grupa

Otvaraju se stečajevi, radnicima otkazi


ZaBavni kutak

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. ANKA BRNAVrelo d.o.o., P. C. Mali Plat 68, 51280 Rab

2. NIKO PRŠAPrilaz Prisika 1, 51250 Novi Vinodolski

3. ŽELJKO BUKŠAKarasova 3, 10000 Zagreb

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 490

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

"SINDIKALNA AKCIJA" (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. lipnja 2019.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: HIPOTEKA


HVALA volonterima,

sindikalnim povjerenicima, članovima sindikata,

aktivistima i građanima!

Documents

Zagreb, 20. svibnja 2019. Broj 490 - Početna - SSSH · 2019-07-02 · Goran Garaj, sindikalni povjerenik STH 4 | sindikalna akcija '2*$Ò$-, - Građani, uspjeli smo! Prikupljeno