Sindikalna akcija - broj 441, 15. travnja 2015.2796 KB

akcijas i n d i k a l n a

G L A S I L O S A V E Z A S A M O S T A L N I H S I N D I K A T A H R V A T S K E

www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna

Zagreb, 15. travnja 2015. • Broj 441

Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb

Privatizacijske priče sa sretnim

završetkom?Str. 8. - 9.

Događaji

Inicijativa sindikata, poslodavaca i udruga civilnoga društva

„Novi početak“ zahtijeva i novi pristup

Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

Nakladnik:Savez samostalnih sindikata HrvatskeZagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Predsjednik:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Godišnja pretplata: 90,00 kn

Uplate na račun SSSH, broj HR 6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom »Pretplata na Sindikalnu akciju«

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn½ str. 1.000,00 kn¼ str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2

Telefon:(01) 46 55 111/151(01) 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 040

E-mail:[email protected]@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo

Grafička pripremaAlan Čaplar

Tisak:Stegatisak, Zagreb

ISSN 1330-1640

akcijas i n d i k a l n a

CEDRA – Cluster za eko-druš-tvene inovacije i razvoj, Hrvatska mreža protiv siromaštva, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Matica hrvatskih sindikata, Mreža mladih Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske uputili su krajem ožujka Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, te Ministarstvu socijalne politike i mladih inicijativu u kojoj pozdravljaju napore Vlade RH vezano uz mjeru „Novi početak“ koja je sporazumima s brojnim vjerovni-cima u javnom i privatnom sektoru otvorila put otpisu dijela dugova socijalno najugroženijim skupinama građana. Međutim, smatraju kako ta mjera nije rješenje njihovih problema, jer se radi o jednokratnom potezu.

- Usprkos inspirativnom nazivu, „Novi početak“ izolirana je mjera koja bez integracije s drugim instrumen-tima socijalne politike stvara opasnost od „novog kraja“ za građane kojima su otpisani dugovi. Naime, najče-šći i najzastupljeniji uzrok preveli-kih zaduženja građana je dugotrajna nezaposlenost. Kako bi mjera „Novi početak“ postigla željene učinke, jedan od nužnih i logičnih poteza jest uklju-čivanje nezaposlenih građana koji su obuhvaćeni modelom otpisa dugova kao prioritetne skupine u mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošlja-vanje (HZZ), čime se može ostvariti pozitivan dugoročan efekt Vladinih poteza. Stoga organizacije potpisnice žele ponuditi suradnju u prilagodbi

mjera aktivne politike zapošljava-nja kako bi se postigla sinergija s mjerom „Novi početak.“ Prilagodba bi se provela suradnjom i razmjenom podataka HZZ-a i FINA-e (zadužene za administriranje zahtjeva za otpisom dugova) tako da se među korisnicima mjere „Novi početak“ utvrde nezapo-slene osobe, te da ih se prioritetno uključi u odgovarajuće mjere koje će osigurati njihovo održivo zapošlja-vanje (primjerice, subvencioniranje dijela naknade za rad „Pola-pola“, različite kategorije javnih radova, poput onih koji su otvoreni jedini-cama lokalne samouprave i neprofit-nim organizacijama, socijalnim podu-zećima ili komunalnim poduzećima i sl.). To, naravno, zahtijeva koordina-ciju između područnih ureda HZZ-a i potencijalnih poslodavaca koji mogu ponuditi zaposlenje osobama kojima je dug otpisan. U protivnom, vrlo je vjerojatno da će se velik broj njih naći u istom položaju kao i prije otpisa, s blokiranim računom i bez posla. Takav „povratak otpisanih“ nije ni u čijem interesu. Pritom je potrebno pratiti učinkovitost intervencija uz moguće revizije sukladno rezultatima, navodi se, među ostalim, u inicijativi.

Zaključno, organizacije su pozvale Vladu da osim primjene kratkoroč-nih intervencija aktivira politiku integriranih mjera te pokrene javnu raspravu kako bismo gradili širi druš-tveni i politički konsenzus o pristupu problemu prezaduženosti, s obzirom da će on u Hrvatskoj još neko vrijeme ostati važno javno pitanje.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH

INICIJATIVA

„Novi početak“ zahtijeva i novi pristup: prema sustavnom rješavanju problema prezaduženosti u Republici Hrvatskoj

Organizacije potpisnice pisma pozdravljaju napore Vlade Republike Hrvatske vezano uz mjeru „Novi početak“ koja je sporazumima s brojnim vjerovnicima u javnom i privatnom sektoru otvorila put otpisu dijela dugova socijalno najugroženijim skupinama građana. Međutim, sindikati, poslodavci i niže potpisane udruge civilnoga društva smatraju kako ova mjera nije rješenje njihovih problema jer se radi o jednokratnom potezu. Usprkos inspirativnom nazivu, „Novi početak“ izolirana je mjera koja bez integracije s drugim instrumentima socijalne politike stvara opasnost od „novog kraja“ za građane kojima su otpisani dugovi. Naime, najčešći i najzastupljeniji uzrok prevelikih zaduženja građana je dugotrajna nezaposlenost. Kako bi mjera „Novi početak“ postigla željene učinke, jedan od nužnih i logičnih poteza jest uključivanje nezaposlenih građana koji su obuhvaćeni modelom otpisa dugova kao prioritetne skupine u mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), čime se može ostvariti pozitivan dugoročan efekt Vladinih poteza. Stoga organizacije potpisnice žele ponuditi suradnju u prilagodbi mjera aktivne politike zapošljavanja kako bi se postigla sinergija s mjerom „Novi početak.“ Prilagodba bi se provela suradnjom i razmjenom podataka HZZ‐a i FINA‐e (zadužene za administriranje zahtjeva za otpisom dugova) tako da se među korisnicima mjere „Novi početak“ utvrde nezaposlene osobe, te da ih se prioritetno uključi u odgovarajuće mjere koje će osigurati njihovo održivo zapošljavanje (primjerice, subvencioniranje dijela naknade za rad „Pola‐pola“, različite kategorije javnih radova, poput onih koji su otvoreni jedinicama lokalne samouprave i neprofitnim organizacijama, socijalnim poduzećima ili komunalnim poduzećima i sl.). To, naravno, zahtijeva koordinaciju između područnih ureda HZZ‐a i potencijalnih poslodavaca koji mogu ponuditi zaposlenje osobama kojima je dug otpisan. U protivnom, vrlo je vjerojatno da će se velik broj njih naći u istom položaju kao i prije otpisa, s blokiranim računom i bez posla. Takav „povratak otpisanih“ nije ni u čijem interesu. Pritom je potrebno pratiti učinkovitost intervencija uz moguće revizije sukladno rezultatima.

Problem prezaduženosti posve je neadekvatno adresiran strateškim dokumentima koji koordiniraju rad javnih institucija u područjima socijalne politike i borbe protiv siromaštva. Ključni referentni dokument, Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014.‐2020., iako prepoznaje problem prezaduženosti, pristupa mu relativno restriktivno, ne uključujući važne instrumente poput (aktivne) politike zapošljavanja, savjetodavne potpore osobama koje se nađu u situaciji prezaduženosti, kao ni razradu stabilnih mehanizama restrukturiranja neodrživih dugova. Stoga pozivamo Vladu da, osim primjene kratkoročnih intervencija, aktivira politiku integriranih mjera, te

Događaji

Na inicijativu SSSH, u Mini-starstvu rada i mirovinskog sustava, 17. ožujka, održan

je sastanak o realizaciji Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020. Uz predstavnike SSSH, te udruženih sindikata SGH, PPDIV-a, SMH-IS-a, Sindikata EKN-a Hrvat-ske i Samostalnog sindikata Hrvat-ske – Sindikata drvne i papirne industrije, sastanku su prisustvovali i predstavnici ministarstava rada, graditeljstva i prostornog uređenja, gospodarstva, financija, te poljopri-vrede.

Sindikalna je strana, kao ključne probleme u procesu provedbe Stra-tegije navela nejasno definirane osnovne zadatke i aktivnosti svih sudionika procesa provedbe, nede-finirane jasne operativne planove i

upute za provođenje Strategije, kao i nedovoljno definirane odgovorno-sti i ovlaštenja zaposlenika ključnih za provedbu Strategije. Naglašeno je kako Ministarstvo gospodarstva ne bi trebalo biti jedini nositelj Strategije te je, radi uspješne provedbe, istaknuta važnost aktivnog sudjelovanja sindi-kata.

U konačnici je zaključeno kako će Ministarstvo gospodarstva izraditi plan uključivanja SSSH u provedbu Strategije, odnosno u provedbu Opera-tivnog plana. Isto će Ministarstvo, najkasnije u roku tri mjeseca, organi-zirati sastanak s predstavnicima SSSH na kojemu će se raspravljati o realiza-ciji Strategije. Ministarstvo gospodar-stva pravodobno će SSSH obavijestiti o terminima održavanja radionica za korištenje programa potpora.

- Nakon gotovo dvadesetak godina sustavnog uništavanja industrije u RH, konačno je (iako zbog obveza prema EU) postalo jasno kako bez zadržava-nja postojećih preostalih industrijskih kapaciteta i poticanja za razvoj novih, Hrvatska ne može povećavati BDP i izaći iz gospodarske i ekonomske krize. Dokument Industrijska strategija RH 2014. – 2020., iako napisan na više od 1.000 stranica, ostat će mrtvo slovo na papiru ako se ne stvori stabilno inve-sticijsko okruženje, kontinuitet gospo-darske i ekonomske politike koji neće ovisiti o promjenama u sastavu Vlade RH, te sinergijskoga djelovanja svih relevantnih čimbenika u načinu i kvali-teti njezine provedbe. To je prije svega interes SSSH, što je, među ostalim, izre-čeno i na samom sastanku, komentirao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Industrijski sindikati s resornim ministarstvima o Industrijskoj strategiji RH 2014. – 2020.

Bez industrije nema izlaska iz krize

4. sjednica PVSSSH

Pokretanje procesa uspostave integriranog sustava evidencije članova

Tematski dio 4. sjednice Predsjed-ništva Vijeća SSSH, održane 16. ožujka, u Đurđevcu, u prošire-

nom sastavu, bio je posvećen održivim modelima sindikalne organizirano-sti i financiranja. Kolega iz austrijske sindikalne središnjice ÖGB, stručnjak za organizaciju, koordinaciju i usluge, Richard Ondraschek, prezentirao je strukturu ÖGB-a, te okupljene upoznao s organizacijskim reformama, financira-njem središnjice, sindikalnoj ponudi i objedinjenoj bazi podataka ÖGB-a.

Kako se, među ostalim, moglo čuti, ÖGB je jedina sindikalna središnjica u Austriji i okuplja 1,2 milijuna članova. U ÖGB je udruženo sedam sindikata, ali radnici nisu njihovi članovi, već članovi ÖGB-a. Uz ÖGB, radnička komora i

radnička vijeća su institucije (tri stupa) koje zastupaju radničke interese. Oko 90 posto članova u sindikalno član-stvo dolazi aktivnošću radničkih vijeća. Radnička komora, među ostalim, bavi se analizom zakona te izradom podloga za kolektivne pregovore. U Austriji ima jako malo „kućnih kolektivnih ugovora“, visoki postotak zauzimaju upravo gran-ski kolektivni ugovori.

U nastavku je uslijedila redovna sjednica PVSSSH. Raspravljalo se, među ostalim, o pokretanju procesa utvrđi-vanja novoga modela organiziranja i financiranja SSSH i udruženih sindi-kata. Jednoglasno je usvojena Odluka o pokretanju procesa uspostave inte-griranoga sustava evidencije članova sindikata udruženih u SSSH sa svrhom

automatiziranoga prikupljanja i obrade podataka o članovima sindikata, jedno-stavnijeg ažuriranja postojećih evidencija te novih mogućnosti korištenja poda-taka u svakodnevnome sindikalnome radu. Utvrđen je i Prijedlog Pravilnika o prikupljanju, obradi i korištenju, te zaštiti osobnih podataka fizičkih osoba u SSSH.

sindikalna akcija | 3

DogađajiOkrugli stol: Porezni sustav i siva ekonomija u Hrvatskoj

Porezni sustav mora biti razumljiv, jednostavan i stabilan

U sklopu regionalnog projekta Porezni sustav, siva ekonomija i korupcija u zemljama Jugo-

istočne Europe, ka boljem upravljanju i demokratskim promjenama, što ga financira Vlada Kraljevine Norveške i Norveška konfederacija sindikata (LO), u suradnji s Paneuropskim regi-onalnim vijećem Međunarodne konfe-deracije sindikata (ITUC/PERC), 24. ožujka, u hotelu „Dubrovnik“, održan je okrugli stol naziva: „Porezni sustav i siva ekonomija u Hrvatskoj“ .

Uz prisustvovanje Nj. E. Henrika Ofstada, veleposlanika Kraljevine Norveške u RH, Enise Salimović,

koordinatorice Ureda ITUC/PERC-a za JI Europu, Martina Hutsebauta, EU stručnjaka na projektu, pred-stavnika SSSH, NHS-a i HURS-a i njihovih udruženih sindikata, te predstavnika Ministarstva financija-Porezne uprave, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Državnoga zavoda za statistiku, HUP-a, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrt-ničke komore, predstavljen je izvje-štaj i sindikalna stajališta o poreznom sustavu i sivoj ekonomiji u Hrvatskoj, te održana panel- rasprava.

Kako se moglo čuti, u 2012. godini prosječno porezno opterećenje u Hrvatskoj bilo je na razini EU27, s naznakom da je u Hrvatskoj najviše opterećena potrošnja, a najmanje kapi-tal. Uspoređujući se sa okruženjem, Hrvatska je bila jače porezno opte-rećena, s drugom najvećom stopom PDV-a u EU, od 25 posto (iza Švedske i jednaka Mađarskoj).

Prema riječima Borisa Feisa, tajnika SSSH, porezni sustav nije dovoljno učin-kovit, što se vidi iz razmjera sive ekono-mije u Hrvatskoj (30 posto BDP-a, a najčešći oblici sive ekonomije su nere-

gistrirana djelatnost, neprijavljeni rad i nezabilježeni dohodak). Glavni porezni teret snose najsiromašniji slojevi stanov-ništva, kroz potrošačke poreze, dok imovni porezi idu u korist najbogatijega sloja i ne predstavljaju značajniji izvor financiranja opće države.

Sve tri hrvatske sindikalne središ-njice dijele stav Europske konfede-racije sindikata (ETUC), kako treba učiniti sve da bi se smanjilo izbjega-vanje poreza (porezne oaze), te još više zaoštrila politika prema utajiva-čima poreza, jer izbjegavanje plaćanja poreza i porezna utaja odnose 1.000 milijardi eura godišnje u EU28. U svezi sa smanjivanjem izbjegavanja plaćanja poreza, kao i utaje, osim harmoniza-cije poreznih stopa, treba uvesti veću administrativnu koordinaciju među članicama EU, odnosno kandidatima za članstvo u EU. Treba uvesti jači nadzor nad bankarskim sustavom te oporezivanje bankarskih ekstraprofita. Uz jasno izražen stav o protivljenju uvođenja jedinstvene porezne stope /flat.tax/, sindikalna je strana poručila kako porezni sustav mora biti razu-mljiv, jednostavan i stabilan.

Zakon o stečaju potrošača

Niz nedorečenostiDo sredine ljeta očekuje se izglasavanje Zakona o stečaju potrošača u Hrvatskome saboru, Zakona kojim se

uređuju opća pravila o stečaju potrošača (postupak stečaja potrošača provodi se nad imovinom potrošača), izvan-sudski postupak pred savjetovalištima, pretpostavke za otvaranje postupka stečaja potrošača, postupak pred sudom te uvjeti i učinci oslobođenja potrošača od preostalih obveza.

SSSH i NHS uputili su još potkraj veljače Ministarstvu pravosuđa mišljenje o Nacrtu prijedloga Zakona o stečaju potrošača, s osvrtom na konkretne članke Prijedloga Zakona, ističući da taj zakon treba biti fleksibilniji kako bi zadovoljio svoj osnovni cilj, a to je pomoć prezaduženim građanima.

- Osim potrebne analize, nije riješen ni problem reguliranja zateznih kamatnih stopa što je blisko povezano s visi-nom nakupljenoga duga kod mogućih kandidata - navodi se, među ostalim, u mišljenju dviju sindikalnih središnjica.

4 | sindikalna akcija

Događaji

Deseta, izvještajna skupština Sindikata inženjera i tehničara šumarstva

Poštovanje kao recept uspjehaU prostoru lovačke kuće Brezo-

vica, 20. ožujka, Sindikat inženjera i tehničara šumar-

stva održao je svoju desetu redovnu, izvještajnu Skupštinu. Mjesto je to gdje je prije deset godina i osnovan taj Sindikat, pa su tim povodom i uručene plakete zaslužnim inicijatorima i osni-vačima SITŠ-a. Ujedno, ove se godine obilježava i 250. obljetnica organizi-ranog djelovanja šumarske struke na ovim prostorima. Predsjednik SITŠ-a Tomislav Užarević zahvalio se i člani-cama i članovima koji su se nedavno pridružili zajedničkoj borbi za zaštitu i promicanje digniteta radnika u sektoru šumarske struke i pratećih djelatnosti, izrazivši nadu kako će uskoro doći i do ujedinjenja svih stručnih radnika u Hrvatskim šumama.

Podnoseći izvješće o protekloj 2014. godinu bio je oštar: - Protekla godina bila je hiperaktivna što se tiče sindikalnog djelovanja posebice iz razloga namjere poslodavca da tvrtku Hrvatske šume učini izvrsnijom, učinkovitijom i tko zna još kakvim superlativima i namjerama izmijeniti ustrojstvo društva. I mi radnici smo za poboljšanja, struka će reći za cjelo-životno učenje, međutim ne možemo

se složiti s načinom na koji posloda-vac to radi. Prije svega, ne treba nam parcijalno restrukturiranje HŠ-a kao dio jednog nepoznatog mozaika, već cjelovito rješenje koje ova Uprava ne zna ili ne želi prezentirati javnosti.

Naglasio je kako je Sindikat u izostanku bipartitnog dijaloga inicirao tripartitni dijalog koji je urodio potpi-sivanjem Sporazuma o međusobnim pravima i obvezama između sindikata, resornog ministarstva i uprave HŠ-a. Odredbe Sporazuma čine značajnu socijalnu i materijalnu zaštitu radnika u 2015. godini.

Zaključio je kako SITŠ ovdje, kao i drugdje, ponovno traži poštovanje kao recept uspjeha, povjerenje umjesto kontrole, stimulaciju umjesto prijet-nji i kažnjavanja, te stvaranje timova i ekipa umjesto hijerarhijske prisile, jer, kako reče, čitava se tvrtka pretvo-rila u kadrovsku službu. SITŠ ne želi više upijati nelogične političke akcij-ske planove bez stručne, zakonske i strateške podloge koji vode tvrtku u neodrživi razvoj.

Nakon usvajanja izvješća o radu i završnog računa SITŠ-a za 2014. godinu, Skupština je potvrdila Odluku Glavnog odbora o pristupanju

Dodatku I. Kolektivnog ugovora za radnike Hrvatskih šuma d.o.o.o, koji se odnosi na reguliranje dodatka na plaću za rad na terenu.

Usvojena je i Odluka o pokretanju Kase uzajamne pomoći zaposlenih u šumarstvu – „Šumar“. Tim je povodom usvojen i Pravilnik o poslovanju Kase.

Gošća Skupštine, predsjednica Glavnog radničkog vijeća HŠ d.o.o. Željka Šikić napomenula je kako su se najbolje stvari za radnike dogodile kada su GRV i sindikati surađivali. Skupštini je prisustvovao i potpred-sjednik SSSH Eduard Andrić koji je prisutne upoznao s aktualnim aktiv-nostima SSSH.

25. obljetnica SSSH

Slavimo prošlost, gradimo budućnostSavez samostalnih sindikata Hrvatske ove godine obilježava 25 godina svojega rada i djelovanja. Tim će se povo-

dom, uz niz pratećih aktivnosti, u sjedištu SSSH u Radničkome domu u Zagrebu (Veliki pogon Tvornice kulture), održati svečanost pod nazivom „Slavimo prošlost, gradimo budućnost. SSSH – 25 godina borbe za prava radnika i socijalnu pravdu“. Bit će to prilika da se podsjetimo najvažnijih događaja i aktivnosti SSSH kao i ljudi koji su sudje-lovali u njihovoj organizaciji i realizaciji. Povodom 25. obljetnice, tiskat će se i posebno izdanje „Sindikalne akcije“.

UDRUŽENi SiNDiKaTi


UDRUŽENi SiNDiKaTi

Radnici splitske građevinske tvrtke Konstruktor-inženje-ring, članovi Sindikata gradi-

teljstva Hrvatske (SGH), višednevno su prosvjedovali, potkraj ožujka, na raznim lokacijama u Splitu, tražili isplatu svih zaostalih plaća, naknada plaća i drugih materijalnih prava, isplatu svih dospje-lih otpremnina (s osnova redovitih otkaza ili zbog odlaska u mirovinu), uplatu svih rata kredita radnicima, ubrzanje, a ne opstrukciju predstečajne nagodbe, a za Upravu i menadžment više skromnosti i isti tretman kao i za sve ostale radnike (u pogledu visina plaće i redovitosti isplata).

Kako navodi SGH u dopisu mini-stru financija Borisu Lalovcu, najveća pravna zapreka za ostvarivanje tih prava je postupak predstečajne nagodbe koji još nije pravomoćno završen (započet je 28. siječnja 2013.), jer su radnicima

i Sindikatu „vezane ruke“ za ostvariva-nje, odnosno naplatu dospjelih potra-živanja. Naime, tijekom predstečajne nagodbe ne mogu se provoditi ovrhe, niti pokretati stečajni postupak.

Rezultati pregovora predstavnika Uprave i SGH nisu sasvim zadovolja-vajući za prosvjednike, ali se uspjela do kraja realizirati isplata (naknada) plaća radnicima koji su „na čekanju“, te uplata njihovih kredita za kolovoz i rujan 2014. godine. Najavljena je i isplata dugovanja radnicima odmah po pravo-moćnosti predstečajne nagodbe, kao i rješavanje statusa radnika „na čekanju“, tako što će se dio radnika zaposliti na novim gradilištima u inozemstvu, a dio radnika će se sukcesivno rješavati (15 do 20 radnika mjesečno), sukladno zakonu i isplatom 70 posto potraživa-nja, a prema posebnom sporazumu s radnikom.

Vezano za tijek predstečajne nagodbe, SGH ima saznanja kako je 30. siječnja 2015. godine ponovno odgođeno ročište za sklapanje predste-čajne nagodbe na traženje Konstruk-tor-inženjeringa radi ispravke i dopune nagodbe, odnosno da se u cilju rješava-nja spornih pitanja dogovori sklapanje sporazuma sa Ministarstvom financija, Poreznom upravom, kojim će se iz već utvrđene tražbine izuzeti prioritetne tražbine radnika i to porezi i prirezi na dohodak, te doprinosi. Na taj bi se način izbjegla žalba na nagodbu, što bi ubrzalo pravomoćnost nagodbe. SGH je tražio pisanim putem osobni anga-žman ministra u žurnom sklapanju sporazuma. Prema najnovijim infor-macijama SGH, Trgovački sud je 1. travnja 2015. godine uputio Konstruk-tor-inženjeringu poziv da se spomenuti sporazum dostavi u roku 15 dana.

Sindikat graditeljstva Hrvatske ministru financija:

Zaustavite agoniju radnika Konstruktor-inženjeringa

Isplata jubilarnih nagrada u javnom sektoru

Pravo na isplatu jubilarnih nagrada zaposlenima u javnom sektoru i dalje je uređeno

Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Iako je od 1. prosinca 2013. g. na snazi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, on ne uređuje prava na isplatu jubilarnih nagrada, pa u vezi s tim treba primijeniti TKU.

Odredbom čl. 69., stavak 2. TKU-a propisano je da će o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarati svake godine u postupku donošenja Prijedloga Držav-

nog proračuna, ali ako se sporazum ne postigne, osnovica za jubilarnu iznosi 1.800 kuna neto.

Istodobno je s potpisivanjem TKU-a potpisan i Dodatak I. Temelj-nom kolektivnom ugovoru za službe-nike i namještenike u javnim službama, u kojemu je, u članku 4., utvrđeno kako osnovica za isplatu jubilarnih nagrada samo za 2013. g. iznosi 500 kuna. Kako tada važeći granski kolektivni ugovor,u kojemu je osnovica za izračun jubilar-nih nagrada iznosila 1.800 kuna nije usklađen s Dodatkom I. TKU-a, što je bilo propisano istim, svi radnici jubi-larci moraju dobiti razliku osnovice za 2013. g.(kao povoljnije pravo, ZOR).

Dodatkom II. Temeljnom kolek-tivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, koji je potpisala Vlada i samo dva sindi-kata, utvrđena je osnovica od 500 kuna, zapravo na neodređeno, do isteka TKU-a. No, kako su Dodatak II. potpisala samo dva sindikata od njih šest, koliko je potpisalo Temeljni kolektivni ugovor, navedeni dodatak nije važeći, tako da za 2014., pa i 2015. godinu, osnovica za izračun jubilarne nagrade iznosi 1.800 kuna.

Ako Vlada RH ne prihvati naša, zakonom osnovana, stajališta, razlika osnovice namirit će se sudskim putem, što nije ni u čijem interesu.

Radmila Belobrajić Čahut


Naši SiNDiKalNi PovjERENiciMirjana Meštrović, sindikalna povjerenica STUH-a u Motelu Plitvice

Mlade kolege imamo što naučiti

Na zagrebačkoj obilaznici između Lučkog i Janko-mira, desetak kilometara

od Zagreba, nalazi se Motel Plitvice, kompleks namijenjen odmoru i okri-jepi putnika iz zapadne i srednje prema južnoj Europi, te prema srednjoj i zapadnoj Aziji. Doslovce od samoga otvorenja „turističkih vrata Zagreba i Hrvatske“, u Motelu radi i Mirjana Meštrović, sindikalna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH), jedinoga sindikata u Druš-tvu. Mirjana je i članica Vijeća SSSH. Cijeli svoj radni vijek radi u Motelu. Počela je kao sobarica, a sada radi u računovodstvu.

U Motelu je zaposleno pedesetak radnika, od kojih su dvije trećine žene.

- Marljive i predane svojemu poslu, žene su nedovoljno cijenjene. U ruko-vodećoj garnituri samo ih je pola, a dodamo li direktora onda i manje. Ženski svijet podijeljen je na obitelj-ski i poslovni dio, pa se žene moraju dvostruko dokazivati. Osobno mislim kako ženama nedostaje samopromo-cije, jer svoje sposobnosti i vrline nedo-voljno ističu, čekajući da ih neko primi-jeti, govori Mirjana.

Mladih je radnika, pak, malo, jedva desetak posto.

- Uistinu nedostaju. Nedostaje nam mladenački polet, kreativnost i energija. Prosjek godina u Društvu je 47, pa se mlade u ova teška vremena bezrazložno dočeka kao konkurenciju. Osobno se radujem svakome mladome čovjeku koji se odluči raditi kod nas, jer oni su naša budućnost, a mi, kojima ne nedo-staje ni poslovnog ni životnog iskustva, imamo ih čemu naučiti, poručuje.

Kako nadalje napominje, s poslo-davcem, uglavnom, dobro surađuje. Jednoglasno je izabrano radničko vijeće i povjerenik radnika za zaštitu

na radu. U svibnju 2014.g. sklopljen je i novi Kolektivni ugovor kojim je, uglavnom, zadržana postojeća razina prava radnika. Poslodavac, za sada, izvršava ugovorene materijalne obveze prema radnicima. Ove godine, prvi puta, nakon šest-sedam godina nema problema s isplatom plaća – u razdoblju od prosinca do travnja poslodavac je radnicima isplaćivao minimalnu plaću, na što su radnici, svjesni teškoća u poslovanju Društva, pristajali s nadom da će im se razlike plaća nadoknaditi.

- Potpisali smo i Sporazum o preraspodjeli radnoga vremena. Učinili smo to svjesni činjenice da posloda-vac ovoga trenutka ne može zaposliti više radnika. Nisam zadovoljna razi-

nom prava na radno vrijeme, dnevne, tjedne i godišnje odmore. Tu je prostor za dogovore, zaključuje Mirjana.

Društvo, u većinskome vlasništvu JU NP Plitvice, DUUDI-ja i stradalnika Domovinskoga rata, godinama posluje s gubitkom. Dosadašnje uprave provo-dile su loše poslovne politike, donosile štetne odluke koje su gurale Društvo u sve veće financijske dubioze, dovodeći u pitanje opstanak Društva i radnih mjesta. U sudskom sporu s HAC-om za naknadu za korištenje cestovnog zemljišta nije postignuto mirenje. Tek 2013. godine, odlukom Skup-štine Društva, provedena je dubinska analiza njegova poslovanja. Skupština je imenovala novog direktora – Upravu. U siječnju 2015.g. pismom je Služba ekonomsko-financijskih poslova JU NP Plitvice Upravi dala naputak da se „razmotri mogućnost proglašenja stečaja d.o.o. , odnosno da se u prego-vorima s Vladom RH vidi mogućnost kompenzacije s HAC-om“.

Radnici očekuju da ih Uprava o svemu informira i očekuju nagodbu, jer su sve strane u vlasništvu RH. Očekuju kvalitetan sanacijski plan kojim će se sačuvati radna mjesta i poboljšati položaj radnika. Spremni su aktivno sudjelovati u svakoj sindikalnoj akciji sa svrhom očuvanja opstanka Društva i svojih radnih mjesta.


UDRUŽENi SiNDiKaTi

Imunološki zavod

Iako su tvrtke PHARMAS d.o.o. Zagreb i NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. Zagreb; VISIA CROATICA d.o.o. Zagreb; BILTHOVEN BIOLOGI-

CALS, Netherlands i JADRAN GALENSKI LABORA-TORIJ d.d. Zagreb otkupile ponudbene dokumentacije, u drugom krugu postupka javnog prikupljanja obvezuju-ćih ponuda za kupnju dionica Imunološkog zavoda d.d. Zagreb, pristigla je samo jedna obvezujuća ponuda koju je dostavilo trgovačko društvo VISIA CROATICA d.o.o. Zagreb. Ponudu će analizirati stručne službe Centra za restrukturiranje i prodaju, a kako je Imunološki zavod trgo-vačko društvo od posebnog interesa za Republiku Hrvat-sku, konačnu će odluku donijeti Vlada RH.

- Želimo da Imunološki zavod ostane u pretežitom ili kontrolnom vlasništvu RH, da se sačuvaju radna mjesta i osigura dozvola za krvne derivate i bakterijska cjepiva, te obnovi dozvola za virusna cjepiva koja istječe potkraj 2015. godine - to je cilj za koji će se Sindikat EKN-a Hrvatske boriti.

Zašto Sindikat preferira ostajanje IZ-a u pretežitom ili kontrolnom vlasništvu RH slikovito je pojasnila sindi-kalna povjerenica Sindikata EKN-a Hrvatske u Imuno-loškom zavodu Lidija Jagarinec, na konferenciji za novi-nare, održanoj 20. ožujka 2015., u Radničkome domu:

- Mi proizvodimo biološko oružje i to se ne prepušta samo tako. S druge strane, može se dogoditi, kao što se događalo, da bolnica 300 dana ne plati za lijekove koje joj je IZ isporučio. Privatnik si to neće dopustiti i on bolnici više neće dati lijekove. Prodat će ih u Austriju, Srbiju, Mađarsku… A onda kada nama i našoj djeci bude trebao neki krvni derivat ili neko cjepivo, u bolnici će reći: Mi to nemamo!

Imunološki zavod, 3. MAJ Tvornica industrijske i brodske opreme (TIBO) i

3. MAJ Tvornica industrijske i brodske opreme (TIBO)

Vlada RH je 2. svibnja 2013. na sjednici donijela odluku o izdvajanju manjih društava Brodogra-đevne industrije 3. MAJ, te je 27. lipnja 2013.,

samo dan prije privatizacije, izdvojila vlasničke udjele sa BI 3.MAJ d.d. i prenijela ih u svoje vlasništvo. Jedino je Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat (SMH-IS) u 3. MAJ-u bio protiv takve odluke. Od tada počinje ˝križni put˝ radnika koji rade u tim tvrtkama.

Kako pojašnjava Juraj Šoljić, glavni sindikalni povje-renik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindi-kata (SMH-IS) u 3. MAJ Brodogradilištu d.d., ugovorom o prijenosu vlasništva Vlada se obvezala da će sanirati društva, podmiriti gubitak iz prethodnih godina, završiti predstečajne postupke za svako društvo, ugovoriti nove poslove koji će jamčiti održivost te ih privatizirati. Gotovo ništa od toga nije napravljeno. 3. MAJ Tvornica indu-strijske i brodske opreme (TIBO) je opterećena novim pozajmicama koje dodatno opterećuju poslovanje. Iako su ugovoreni poslovi u TIBO-u za sva brodogradilišta u vrijednosti 13 mil. kuna i sa 5,5 mil. kuna potraživanja od svojih klijenata, društvo je dovedeno na sam rub, jer nije bilo materijala za nastavak proizvodnje, niti su isplaćene


UDRUŽENi SiNDiKaTi

Novi Kolektivni ugovor za Grupu „Uljanik“

Izjednačena prava i obveze radnika u svim društvima

Predstavnici pulske Grupe „Uljanik“ i svih sindikata koji djeluju u Grupi, među kojima i SMH-IS-a, potpisali su 31. ožujka novi Kolektivni ugovor za Grupu „Uljanik“ s kojim je i društvo „3. MAJ“ Brodogradi-lište po pitanju prava i obaveza poslodavca i radnika implementirano u sustav „Ulja-nik“. Potpisanim Kolektivnim ugovorom izjednačuju se materijalna prava za obje lokacije, Pulu i Rijeku, kako u pogledu povećanja visine osnovice za obračun plaće 5 - 6 posto, otpremnina, solidarnih pomoći te ostalih prava radnika. Također se potvrđuje da novi vlasnik priznaje legi-timnost i posebnost lokacije „3. MAJ“ - Rijeka.

Sada predstoji izrada novih pravilnika koji detaljnije obrađuju određena prava i obaveze iz KU-a, kao i donošenje potreb-nih odluka s pripadajućom procedurom uz savjetovanje s RV-om u društvu „3. MAJ“ Brodogradilište d.d.

Posebnost potpisivanja ovoga KU-a je i nastavni dogovor, na zahtjev sindikata, da socijalni partneri unutar mjesec dana započnu pregovore o novom povećanju visine osnovice za izračun plaća.

3. MAJ Motori i dizalice (MID) - privatizacijske priče sa sretnim završetkom?

plaće za prosinac 2014. i siječanj 2015. SMH-IS je sredinom ožujka 2015. pokrenuo štrajk sukladno Zakonu, što je rezultiralo i dolaskom inspekcije već prvoga dana štrajka. Nakon odluke da će radnici izaći na ulice Uprava uspijeva naplatiti dio avansa od „Uljanika“ te se isplaćuju zaostale plaće i nabavlja repromaterijal.

Štrajk se obustavlja i zamrzava, te radnici nastavljaju s proizvod-njom. Međutim, ostaje pitanje privatizacije, pa se od mjerodavnih (Vlade RH, Ministarstva gospodarstva, DUUDI-a i CERP-a) traži što hitnija privatizacija koja će jamčiti nastavak djelatnosti i radna mjesta. Za sada, nema investitora koji bi bio zainteresiran za kupnju TIBO-a.

novilist.hr

smh-3maj.com

3. MAJ Motori i dizalice (MID)Na žalost, priču o TIBO-u, prati i priča o društvu 3. MAJ Motori i dizalice (MID), čiji su radnici tijekom veljače štrajkali zbog neisplaće-nih četiriju plaća. Nastavno, u postupku javnog prikupljanja ponuda za kupnju dionica društva 3. MAJ Motori i dizalice d.d. Rijeka pristigla je jedna obvezujuća ponuda koju je dostavilo trgovačko društvo ULJANIK d.d. Pula. Tu će ponudu analizirati stručne službe CERP-a.

- Grupa „Uljanik“ (zajedno sa 3.MAJ Brodogradilištem) danas ima veliki interes za kupnju MID-a, jer u svojoj knjizi ima više od 1,3 milijardi dolara ugovorenog posla s 18 brodova. Nadamo se da će se proces analize i ulaska u vlasništvo ubrzati, te će se što prije iznaći rješenje za isplatu zaostalih plaća (siječanj i veljača 2015.), kao i rješenje za predstečajni proces. SMH-IS traži da se što prije isplate zaostale plaće, osigura kontinuitet isplata, ugovaranje novih poslova i restrukturiranje društva koje će jamčiti održivost i radna mjesta, zaključio je Juraj Šoljić.


UDRUŽENi SiNDiKaTiSisačka komunalna društva

Prekid kolektivnih pregovora Predstavnici radnika trgovačkih društava, čiji je osni-

vač ili suosnivač Grad Sisak (Autopromet d.o.o. Sisak, Sisački vodovod d.o.o. Sisak, Komunalac Sisak d.o.o.,

Gradska tržnica Sisak d.o.o., Gradska groblja Viktorovac d.o.o., Gospodarenje otpadom Sisak d.o.o. i Vodoopskrba Kupa d.o.o. Petrinja) dočekali su sredinom ožujka vijećnike Gradskoga vijeća Grada Siska pred Gradskom vijećnicom dijeleći im letke u kojima se skreće pozornost na odnos gradske vlasti prema radnicima spomenutih komunalnih društava i kolektivnome pregovaranju.

Kako se, među ostalim, navodi, Temeljni kolektivni ugovor društava prestao je vrijediti 31. prosinca 2013., a gradska vlast nije htjela pregovarati o zaključivanju novoga. Pregovori su konačno pokrenuti s mrtve točke 31. listopada 2014., ali je gradska vlast nakon tri mjeseca pregovaračkog povuci-potegni natezanja ponudila svoj prijedlog TKU-a u kojem su prava umanjena čak i u odnosu na zakon, koji propisuje minimum. Prijedlog ne predviđa ni jedno mate-rijalno pravo mimo plaće, čak ni kao mogućnost, uskra-ćuje 0,5 posto povećanja plaće po godini staža, što je opće

prihvaćeno u svim kolektivnim ugovorima u RH. Istodobno, za zaposlene u Gradu Sisku predviđa se sve to, i dodatak od 0,5 posto na staž, i solidarne pomoći, i jubilarne nagrade, pa čak i povećanje plaće za 4, 8 i 10 posto, ovisno o godinama radnoga staža.

Zbog takva nekorektnog ponašanja gradske vlasti, sindi-kalna strana je prekinula kolektivne pregovore. Postupak mirenja nije uspio. Uvjeti za provođenje štrajka su ispunjeni.

Tisak d.d.

Umjesto Kolektivnog ugovora Pravilnik o radu

Kolektivni ugovor Tisak d.d., sklopljen 1. travnja 2010., prestao je vrijediti 31. ožujka

2015. godine, no umjesto novoga kolek-tivnog ugovora, od 1. travnja 2015. godine na snazi je Pravilnik o radu.

Članovi radničkoga vijeća iz redova Sindikata Novine tražili su produ-ljenu primjenu Kolektivnog ugovora, pozivajući se na KU i Zakon o radu, te predlagali sastanak Komisije za primjenu i praćenje primjene KU-a, što nije prihvaćeno. Pravna služba dala je tumačenje kako je KU nevažeći, tako da je poslodavac dao Pravilnik na savje-tovanje radničkome vijeću. Članovi Sindikata Novine bili su suzdržani, no većinom glasova dana je suglasnost na Pravilnik o radu. Iako Pravilnik sadrži sve odredbe Kolektivnog ugovora, ipak

je riječ o jednostranom aktu poslo-davca. Sporan je posebice članak 110. Pravilnika prema kojemu „...za vrijeme važenja ovog Pravilnika, te ispunjavanja svih odredbi uređenih istim, sindikat će se suzdržavati od industrijskih akcija“.

A što je prethodilo ovakvome razvoju događaja? Kako se bližio istek Kolektivnog ugovora, Sindikat Novine pozvao je predstavnike sindikata u Tisku na dogovor o početku inicijative za pregovore o novom kolektivnom ugovoru. Sastanku su se, uz predstav-nike Sindikata Novine, odazvali i pred-stavnici Sindikata trgovine Hrvatske, Sindikata prometa i veza Hrvatske i Sindikata hrvatskog vozača. Predlo-žili su Sporazum o reprezentativno-sti sindikata i sastavu te načinu rada pregovaračkog odbora sindikata za

Kolektivni ugovor Tisak d.d. Među-tim, Sporazum nije sklopljen. Sindi-kat grafičke i nakladničke djelatno-sti Hrvatske, čiji se predstavnik nije odazvao sastanku, u međuvremenu je podnio zahtjev za utvrđivanje repre-zentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje u trgovačkom društvu Tisak d.d. Slijedom toga, na web- stranici Ministarstva rada i mirovin-skog sustava 9. ožujka je objavljen javni poziv Povjerenstva za utvrđi-vanje reprezentativnosti sindikatima, koji imaju radnike članove zaposlene u Tisku, da u roku trideset dana dostave podatke o ukupnom broju svojih članova. Potez je to koji će iz pregovora isključiti sve osim Sindi-kata grafičke i nakladničke djelatnosti Hrvatske i Sindikata Novine.

radio-banovina.hr


oSvRT

Što zapravo „Garancija za mlade“ garantira mladima?

Dok ministar rada i mirovin-skog sustava Mirando Mrsić i dalje znatan dio vremena

provodi na turneji kojom diljem Hrvat-ske promovira „Garanciju za mlade“, u Europskoj uniji sve se više raspravlja o stvarnim rezultatima i učincima te inici-jative, odnosno o tome koliko je mladih zapravo dobilo pravi posao zahvaljujući takvim mjerama.

Od samoga je početka bilo jasno da smisao mjera koje razne države članice EU provode u sklopu koncepta nazva-noga »Garancija za mlade« nije u izrav-nom stvaranju novih radnih mjesta, već u kratkoročnim potporama zapošlja-vaju mladih, te paralelnom provođenju dugoročnijih strukturnih reformi. Ipak, proklamirani cilj „Garancije za mlade“, osigurati svakoj mladoj osobi kvali-tetnu ponudu za posao, stručnu praksu ili nastavak školovanja u roku četiri mjeseca od ulaska u nezaposlenost, ostao je daleko od onoga što članice EU, uključujući i Hrvatsku, nezaposlenim mladima zaista nude i »garantiraju«. Jer niti su izdvojena sredstva, ma kako velikim izgledala (12,7 milijardi eura za sedmogodišnje razdoblje), dovoljna da se u te mjere uključe svi nezaposleni mladi (u EU je trenutno nezaposleno nešto manje od pet milijuna mlađih od 24 g.), niti su sve ponude koje se mladima u sklopu „Garancije“ nude zaista »kvali-tetne«. Upravo su ti problemi istaknuti i u izvještaju Europskoga suda revizora o provedbi „Garancije za mlade“, objav-ljenom potkraj ožujka. Sud je posebno zabrinut nedostatkom podataka o provedbi planiranih mjera, uključujući i nedostatak procjene učinka te troškova i koristi, kao i nedostatkom jasne defi-nicije toga što točno znači »kvalitetna« ponuda posla ili prakse.

Svi su ti razlozi za zabrinutost primjenjivi i na Hrvatsku. Iako najzna-čajniji dio sredstava za provedbu „Garan-

cije“ Hrvatska namjerava potrošiti na mjere aktivne politike zapošljavanja, plan provedbe sadrži i određeni broj inven-tivnijih i dugoročnijih mjera (poput jačanja praktične nastave u obrazov-nom sustavu). Međutim, provedba toga dijela plana još uvijek nije započela, već se trenutno provode samo mjere aktivne politike zapošljavanja.

Među tim mjerama opsegom korisnika izrazito iskače već poznato »stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa« – od ukupno 56.632 korisnika svih mjera poticanja zapošljavanja tijekom 2014. godine, njih čak 28.032 koristilo je upravo tu mjeru (gotovo 50 posto). Iako je mnogim mladima ta mjera omogućila da steknu korisno prvo radno iskustvo, a pozitivno je i što je naknada ove godine podignuta s 1.800 na 2.400 kuna, prate ju i brojni problemi. Osim što je posve istisnula sve ostale oblike pripravništva, kontrola njezine provedbe i dalje je iznimno slaba, zbog čega mnogi mladi tijekom korištenja mjere ne stječu korisno radno iskustvo, odnosno ne poboljšavaju svoje šanse da kasnije nađu pravi posao. Tako-đer, kako korištenje mjere ovisi isklju-čivo o interesu poslodavaca, priliku za stručno osposobljavanje u pravilu dobi-vaju mladi koji su ionako relativno zapo-šljivi, što znači kako se značajna javna sredstva troše na mlade koje je lakše zaposliti, dok se onima najteže zapošlji-vima i dalje nedovoljno pomaže.

No najveći problem te mjere leži možda u tome što je u proteklih neko-liko godina postala gotovo univerzalnim »lijekom« za nezaposlenost mladih, pa gotovo svaka mlada osoba koja danas završi školovanje počinje radni vijek ovim putem. Imajući u vidu da je ta mjera originalno zamišljena kako bi omogućila mladima nadoknaditi nedo-statak praktičnih vještina s kojim su izašli iz obrazovnog sustava, rezultat

je da smo posljednjih nekoliko godina značajno povećali korištenje »lijeka«, umjesto da smo pokušali ukloniti uzroke »bolesti«. Drugim riječima, iako takva mjera može biti potrebna i korisna kao privremeno rješenje u vremenu krize, probleme je potrebno rješavati na mjestu gdje nastaju, u ovom slučaju reformom obrazovnog sustava. A to je znatno teže, i politički nezahvalnije, od korištenja mjera poput stručnog osposobljavanja kako bi se privremeno smanjio broj mladih koji se vode kao nezaposleni. Iako su mjere poticanja zapošljavanja same po sebi potrebne i korisne, pravi problem nezaposlenosti, uključujući i nezaposlenost mladih, njima se ne može riješiti. Darko Šeperić

Europski sud pravde

Autonomija socijalnih partnera u uređenju agencijskog rada kroz kolektivne ugovore

Europski sud pravde (ECJ) je 17. ožujka, u predmetu C-533/13 AKT (žalbu podnio finski sindikat prometa), izrekao presudu koju su europski sindikati dugo očekivali, a odnosi se na tumačenje Direktive o radu preko agencija za privremeno i povremeno zapošljavanje (konkretno, tumačenje članka 4. Direktive).

Sud je zajamčio autonomno pravo socijalnih partnera da uređuju korištenje rada preko agencija za privremeno zapošlja-vanje u kolektivnim ugovorima.

Valja podsjetiti kako se odluke (presude) Europskoga suda pravde u Luksemburgu, najviše sudske instance u Europskoj uniji, odnose na sve države članice i obvezujuće su za sve nacionalne sudove, uklju-čujući i one najviše.


MEđUNaRoDNa SURaDNjaHrvatsko-slovensko-mađarska prekogranična sindikalna suradnja

Učvršćenje solidarnosti i zajedničkoga djelovanja

Potpisujući Sporazum o surad-nji, 27. ožujka, u Gosztoli, pred-stavnici Nacionalnoga saveza

mađarskih sindikata (MSZOSZ), njegovih vijeća županija Šomođi, Vas i Zala, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), njegovih teritori-jalnih ureda Varaždin i Međimurje, i Saveza samostalnih sindikata Slove-nije (ZSSS), njegove regije Pomurje (istočna regija), iskazali su zani-manje za postojano funkcioniranje Međuregionalnoga sindikalnoga vijeća (MRSV). Dobili su priliku razvi-janja novog oblika prekograničnoga zagovaranja, unaprjeđenja intenziteta i kvalitete suradnje, započete 2006. godine, te priliku učvršćenja solidar-nosti i zajedničkoga djelovanja.

Izmijenjeni Sporazum o suradnji i Statut potpisani su u sklopu Skup-štine MRSV-a, glavnoga tijela odlu-čivanja MRSV-a, na kojoj je javnim glasovanjem izabrano Predsjedništvo i predsjednik. Iz redova SSSH, u Pred-sjedništvo, koje organizira i koordi-nira aktivnosti MRSV-a između dviju skupština, izabrani su Nevenka Poljak, teritorijalna povjerenica SSSH Varaž-

dinske županije i Miroslav Molnar, pravni zastupnik u Uredu SSSH Međi-murske županije. Za predsjednika MRSV-a izabran je dr. Bela Kocsi, načelnik predstavništva u županiji Zala. Predsjednici će se rotirati svake dvije godine, sljedećim redom: mađar-ski, hrvatski, slovenski.

Međuregionalno sindikalno vijeće jedno je od 45 međuregionalnih sindi-kalnih vijeća u sklopu Europske konfe-deracije sindikata (ETUC), osnovanih kako bi se kroz institucionalizirani oblik organizirala i unaprijedila preko-granična suradnja, rješavala specifična lokalna pitanja regionalnih sindikalnih organizacija, utvrđivali i ostvarivali zajednički sindikalni prioriteti i inte-resi, te provodile zajedničke sindikalne aktivnosti i akcije.

Luca Visentini imenovani glavni tajnik ETUC-aLuca Visentini je predloženi sljed-nik Bernadette Ségol na pozi-ciji glavnoga tajnika Europske konfederacije sindikata (ETUC). Trenutno obnaša funkciju konfe-deralnoga tajnika, a na nedavno održanom Izvršnom odboru ETUC-a, u postupku tajnoga glasovanja, dobio je 55 glasova, dok je njegov protukandidat Peter Scherrer dobio 49 glasova; šestero članova Izvršnog odbora ETUC-a bilo je suzdržano.

Konačna odluka o imenova-nju glavnoga tajnika ETUC-a bit će donesena na Kongresu ETUC-a, od 29. rujna do 2. listopada 2015., u Parizu. Ako bude izabran i na Kongresu, Visentini će preuzeti dužnost u listopadu 2015. godine. Kongres će također izabrati i tim od dva zamjenika glavnoga tajnika i četiri konfederalna tajnika.

SSSH je službeno podržao kandidaturu Luce Visentinija, zalažući se za promjenu smjera politike na europskoj i nacionalnoj razini, snažniji i utjecajniji ETUC, te obnovljen i ujedinjen europski sindikalni pokret.

Događaji

Socijalno vijeće za turizam

Ponoviti zahtjev za proširenjem Kolektivnog ugovora ugostiteljstva

Na sjednici Socijalnoga vijeća za turizam, održa-noj 1. travnja, jednoglasno je usvojen i potvr-đen prijedlog da se za predsjednika Vijeća

izabere Eduard Andrić (STUH), a za dopredsjednike Jako Andabak (HUP) i Marina Cvitić (SIKiD). Među ostalim, na dnevnome redu bio je Postupak donoše-nja odluke o proširenoj primjeni novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva. Zaključeno je da se nakon objave KU-a u „Narodnim novinama“ s tehničkom pogreš-kom, a slijedom ispravka, u „Narodnim novinama“ objavi novi Kolektivni ugovor koji će sadržavati sklo-pljene dodatke i navedene ispravke, te ponovi postupak registriranja i zahtjeva za njegovim proširenjem.

Dogovoreno je da se 23. travnja 2015. održi drugi krug započetih pregovora o izmjenama i dopunama sklopljenog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva na kojemu bi trebalo definirati kriterije za izračun obra-čunske osnovice, te ugovoriti najniže koeficijente za specifična radna mjesta u djelatnosti.

Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o pružanju usluga u turizmu također su bile točke dnev-noga reda. Izmjene koje su unesene u ta dva zakona ocijenjene su pozitivnim, jer se njihovom primje-nom stvara povoljniji pravni okvir za daljnji razvoj ugostiteljske djelatnosti, te pretpostavka za povećanje prihoda i novo zapošljavanje i samozapošljavanje.

Osnovan GSV Krapinsko-zagorske županije

Gospodarsko-socijalno vijeće Krapinsko-zagorske županije osnovano je 30. ožujka 2015. godine sporazumom predstavnika

sindikalnih središnjica: SSSH, MHS-a, NHS-a, HURS-a, te HUP-a i Krapinsko-zagorske županije, radi uspostave i razvitka dijaloga između potpisnika, sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i soci-jalnih prava, odnosno interesa radnika i posloda-vaca, vođenja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike na području Krapinsko-zagorske županije i razmatranja ostalih pitanja od zajednič-kog interesa socijalnih partnera.

Za predsjednika GSV-a je na konstituirajućoj sjednici izabran Anđelko Ferek-Jambrek (Krapinsko-zagorska županija), dok su za dopredsjednike izabrani Darko Šalković (SSSH) i Damir Gorup (HUP).

Odnos broja zaposlenih i umirovljenika na rekordno niskoj razini od 1,05 (u 2008. iznosio 1,34) OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

2013. 1

BDP, stalne cijene, u cijenama prethodne godine, mlrd. kn (2014.1) 327,4 328,8BDP, realna godišnja stopa rasta, % (2014.1,2) -0,9 -0,4Stopa inflacije, % (II. 2015.1,2) - -0,4Godišnja stopa inflacije, % (2014.1,2) 2,2 -0,2Tekući račun platne bilance, mil. € (2014.1) 358,9* 286,4 Robe, mil. € -6.588,7* -6.333,8 Usluge, mil. € 6.810,5* 7.234,1Bruto inozemni dug, mil. €, na kraju razdoblja (2014.1) 45.958,4* 46.709,5Bruto inozemni dug, % BDP (2014.1) 105,4* 108,4Javni dug, % BDP (2014.1) 76,0* 80,6Proračunski deficit (% BDP) -5,2 -Izvor: DZS, HNB 1 Posljednji raspoloživi podatak2 U odnosu na isto razdoblje prethodne godine* Revidirani podaci

TRŽIŠTE RADAPrema Anketi o radnoj snazi 4Q 2014. Promjena1

Aktivno stanovništvo 1.899.000 2,6%Zaposleni 1.552.000 1,8%Nezaposleni 347.000 6,4%Stopa zaposlenosti, % 43,0 0,9ppStopa anketne nezaposlenosti, % 18,3 0,7ppStopa nezaposlenosti mladih (15-24 god), % - -Izvor: DZS1 U odnosu na isto razdoblje prethodne godine (4Q 2013.)

Prema administrativnim izvorima I. 2015. Promjena1

Aktivno stanovništvo 1.619.700 -3,9%Zaposleni 1.290.470 -1,3%

II. 2015. Promjena1

Nezaposleni 329.751 -14,2%Stopa registrirane nezaposlenosti, % 20,3 -2,4ppIzvor: DZS, HZZ 1 U odnosu na isto razdoblje prethodne godine (I. 2014./II.2014.)

PLAĆE I MIROVINE I. 2015. II. 2015.Prosječna isplaćena neto plaća, kn 5.656 -Prosječna bruto plaća, kn 7.977 -Broj korisnika mirovina 1.223.553 1.225.142Prosječna mirovina, kn 2.421,09 2.420,05Prosječna mirovina (% prosječne neto plaće) 42,81 -Odnos zaposlenih prema umirovljenicima 1,05 -Minimalna plaća, kn(2015.) 3.029,55Najniža mirovina(od 1. srpnja 2014., za jednu godinu mirovinskog staža) 59,05Izvor: DZS, HZMO

Petra Šprajaček


PITANJE: U veljači 2013. godine u poduzeću je otvoren postupak pred-stečajne nagodbe. Zbog višekratne žalbe jednog od vjerovnika postu-pak predstečajne nagodbe još uvijek nije završen. Plaću nam poslodavac isplaćuje s manjim kašnjenjem, ali ne isplaćuje ostala materijalna prava. Prema Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo imam pravo na jedno-kratni dodatak na plaću u iznosu 1.800,00 kuna godišnje, a što nam poslodavac nije isplatio od 2011. godine. Zanima me mogu li tužbom ostvariti svoja prava? (P.N., Bjelovar)

ODGOVOR: Pravo na jednokratni dodatak na plaću za 2011. godinu ne možete više ostvariti jer je nastupila zastara. Naime, za potraživanja iz radnog odnosa nastala prije 7. kolo-voza 2014. godine rok zastare je tri godine. Sadašnjim Zakonom o radu, koji se primjenjuje od 7. kolovoza 2014. godine propisano je da potra-živanja iz radnog odnosa zastarije-vaju za pet godina i odnosi se na sva potraživanja dospjela nakon 7. kolo-voza 2014. godine.

Što se tiče potraživanja za 2012. godinu, situacija je sljedeća: Prema odredbi članka 70., st.2. Zakona o financijskom poslovanju i predste-čajnoj nagodbi, propisano je da za vrijeme trajanja postupka predste-čajne nagodbe nije dopušteno pokre-tanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja radi namire-nja ili osiguranja tražbina nastalih do otvaranja postupka predstečajne nagodbe, osim postupaka osigura-nja u kaznenom postupku, postu-paka utvrđivanja zloupotrebe prava i postupaka vezanih za tražbine na koje predstečajna nagodba ne utječe.

Odredbom članka 71., st.1. Zakona o financijskom poslovanju

i predstečajnoj nagodbi propisano je da pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju za sve tražbine vjerovnika prema dužniku koje su nastale do otvaranja postupka, ako Zakonom nije drukčije regulirano. Stavkom 3. istoga članka propisano je da postupak predstečajne nagodbe ne utječe na prioritetne tražbine, a to su: potraživanja iz radnog odnosa radnika i prijašnjih radnika dužnika nastale do dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i potraživanja po osnovi naknade štete pretrpljene zbog

ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Jednokratni dodatak na plaću, za koji Vi pitate, je tražbina koja je neoporeziva u smislu članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak i utužuje se u neto iznosu, te se ne radi o prioritetnoj tražbini.

Dakle, što se tiče jednokratnog dodatka na plaću za 2012. godinu, tužba ne bi bila dopuštena, a u slučaju da se podnese, sud bi istu odbacio kao nedopuštenu.

Glede jednokratnog dodatka na plaću za 2013. i 2014. godinu situacija je drukčija. Člankom 49. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo regulirano je da se jednokratni doda-tak isplaćuje s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, ali ne prije 30. lipnja za tekuću godinu. Jednokratni dodatak na plaću za 2013. godinu dospio je najranije 30. lipnja 2013. godine, a predstečajna nagodba je otvorena u veljači iste godine. Dakle, jednokratni dodatak dospio je nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, te ga možete potraživati sudskim putem, a isto se odnosi i na potraživanje jednokrat-nog dodatka za 2014. godinu.

PRavNi SavjETi

Odgovara: Božica Jurec, pravna zastupnica u Uredu SSSH

Bjelovarsko-bilogorske županije

Poštovani čitatelji,svoja pitanja možete slati na adresu:"Sindikalna akcija" pravni savjeti Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 10 000 Zagreb


ZaBavNi KUTaK

Nagradna križaljka

DOBITNICI NAGRADA:

Po 100,00 kuna dobili su:

1. SLAVICA KRAJINOVIĆ Zvečevska 41, 31000 Osijek

2. ROBERT BISKUPIĆ Branimirova 6, 53291 Novalja

3. ANITA ŠIMUNIĆ MRAOVIĆ Bužimska 10, 53000 Gospić

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

KUPON BR. 441

Ime i prezime:

___________________________________ Adresa:

___________________________________

___________________________________

Rješenje nagradne križaljke:

___________________________________

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:

“SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,

najkasnije do 10. svibnja 2015.

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: FAKTURA


ISBN 978-953-6176-11-3

ZAKON O RADUNovi Zakon o radu (ZoR) stupio je na snagu 7. kolovoza 2014. godine. Sastoji se od dvije glavne cjeline i to dijela kojim se uređuju individualni radni odnosi i dijela kojim se uređuju kolektivni radni odnosi. ako želite sve saznati o ugovorima o radu na određeno vrijeme, privremenome zapošljavanju putem agencija, radnom vremenu, jednakome i nejednakome rasporedu radnoga vremena, odmorima i dopustima, prestanku ugovora o radu i otkaznim rokovima, kolektivnim ugovorima…, onda bi Zakon o radu trebao biti sastavnim dijelom vaše osobne biblioteke. Radi lakšeg snalaženja, ovo izdanje sadrži i kratki vodič kroz Zakon, s osvrtom na novine u odnosu na stari ZoR, te tabelarni prikaz uređenja prava i obveza radnika.

Ime i prezime ili naziv sindikalne podružnice: ___________________________________________________OIB: __________________________________________________________________________________________Adresa i kontakt telefon: _______________________________________________________________________Mjesto i poštanski broj: __________________________________________________________________________Ime i prezime sindikalnog povjerenika (ako je naručitelj podružnica): _______________________________________Naručujem __________ primjeraka Zakona o radu, cijena 30,00 kuna po primjerku.Naručujem __________ primjeraka Zakona o zaštiti na radu, cijena 30,00 kuna po primjerku.

Iznos od __________ kuna uplaćen na račun SSSH, broj HR6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311103, s naznakom »ZOR«, odnosno "ZNR" (ovisno što ste naručili).

Narudžbenicu ili kopiju uplatnice poslati poštom na adresu::Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10 000 Zagreb, faksom na broj: 01 46 55 040, ili na mail: [email protected] .Dodatne informacije na tel: 01 46 55 052.

NA

RU

DŽ

BEN

ICA

"

P R E D L A Ž E M O N O V A I Z D A N J A S S S H

ZAKON O ZAŠTITI NA RADUKoja su pravila zaštite na radu i opća načela prevencije, koje su obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu, a koje su obveze i prava radnika … možete saznati u Zakonu o zaštiti na radu. izdanje SSSH sadrži i dosada donesene i objavljene pravilnike vezane uz zaštitu na radu, kao i prateće obrasce, te kratki vodič kroz Zakon.

Savez samostalnihsindikata Hrvatske

Zakon o zaπtiti na radu

Zako

n o

zaπt

iti n

a r

ad

u

S

SS

HZako

n o

zaπt

iti n

a r

ad

u

S

SS

H

korice ZZOR 2014 ove 03/02/2015 17:14 Page 2

Documents

Sindikalna akcija - broj 441, 15. travnja 2015.2796 KB