Zagreb, 2010. Godinsrpanj 1a 6 - Broj 2hdzv.hr/wp-content/uploads/2019/06/Glasnik... · IZDAVAČ HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU VODA Ulica grada Vukovara 220 10000 Zagreb Telefon 01

H og arvatsk društv za zaštitu vodaGLASNIK

Zagreb, 2010. Godina 6 - Broj 2srpanj 1

APEL ZA POMOĆ POPLAVLJENIM PODRUČJIMA

Znajući da se šteta nastala poplavom ne može popraviti u samonekoliko dana, te da će stanovnici poplavljenih područja još dugosanirati posljedice poplava, praćeni jesenjim kišama i hladnoćom,ovim putem pozivamo sve naše individualne, a posebicekolektivne članove da iskažu svoju solidarnost i pridruže se akcijiCrvenoga križa, te prema svojim mogućnostima pomognustanovnicima poplavljenih područja.

Donacije za pomoć poplavljenim područjima mogu se uputiti:

uplatom na žiro račun Hrvatskog Crvenog križa broj2340009-1511555516 (poziv na broj odobrenja 02)

pozivom na donatorski telefon broj 060 90 11(cijena poziva 6,15 kn, PDV uključen)

• on-line donacijom na www.hck.hr

�

�

Kalvarija koju su Slavonija i druga područja naše zemljeprolazila proteklih dana polako se stišava, kiša je prestalapadati, a nesretni ljudi kojima su bujice prodrle u kuće vraćajuse u svoje domove i na svoja imanja kako bi pokušali saniratištetu.Ona je ogromna i bez pomoći svih nas mnogi od njih nećemoći vratiti svoje domove, svoja polja i usjeve u stanje kakvoje bilo prije poplava.

Stoga čitajući ovaj Glasnik nemojte samo okrenuti ovaj list,zastanite i promislite kako biste se Vi osjećali u situaciji da Vašvišegodišnji trud propadne zbog poplave. Razmislite koliko bitada Vama značila pomoć dobrih ljudi koji iskreno suosjećaju s

Vašom nevoljom.

Početkom lipnja 2010. Hrvatski Crveni križpokrenuo je apel za prikupljanje pomoći, teje iz svog centralnog skladišta u Zagrebu

uputio prve pošiljke pomoći za područje Brodsko-posavske i Osječko-baranjskežupanije. Prikupljena su i određena financijska sredstva, koja će biti upućenapodručjima kojima je to najpotrebnije.

Srca stanovnika tih područja uvijek su kucala za Hrvatsku, pokažite da i Vaše kuca za njih!Pomozite vrijednim ljudima koji su sada u nevolji da ta područja, usprkos nedaćama koje su ihsnašle, ponovo zasjaje na radost i ponos svih građana naše lijepe domovine. Svaka je pomoćdobrodošla!

Zahvaljujemo na svim donacijama.

IZDAVAČHRVATSKO DRUŠTVOZA ZAŠTITU VODAUlica grada Vukovara 22010000 Zagreb

Telefon 01/ 6307-33301/ 6307-658

Telefax 01/ 6307-657

E-mail [email protected]

Web www.hdzv.hr

Glavni urednikNikolaj Silvo Ukmar, dipl.ing.kem.teh.

Uredništvo

Mr.sc. Bojan Zmaić, dipl.ing.kem.teh.

TisakDuga print • www.dugaprint.com

NaslovnicaDarko Veršić, ing.brodogradnje

Radoslav Karleuša, dipl.ing.građ.

cc: [email protected]

Poštovani članovi i čitatelji,

Pred Vama je ljetni broj našeg Glasnika, a pred namapripreme za idući, jesenski broj!

Znajući da je svima vruće, da su mnogi od vas zatrpaniposlovima, a mislima već negdje na godišnjem odmoru,ovaj smo broj, nakon niza uspješno odrađenih aktivnosti uproteklom razdoblju, prilagodili ljetnom vremenu i pisali otemama za koje smo mislili da bi mogle biti zanimljivesvima.

Zato ćemo na ovome mjestu, umjesto nabrajanja svega štoje odrađeno u proteklom razdoblju, zahvaliti svima koji suna bilo koji način doprinijeli izlasku ovog broja. Od autoračlanaka, fotografija i oglašivača, čija ćete imena pročitati unastavku Glasnika, do vrijednih ljudi iz tiskare koji su namizašli u susret i u rekordnom vremenu obavili svoj dio posla.Bez svih tih divnih ljudi izlazak ovog broja ne bi bio moguć, aljetni broj Glasnika ostao bi zabilježen tek kao ideja ufolderu jednog kompjutora.

Zahvaljujemo im što su shvatili i prepoznali važnostdruštvenog rada, te podržali našu ideju da svojimaktivnostima i djelovanjem povežemo sve generacije, te napopularan način informiramo naše članove.

Bila je to uistinu sjajna suradnja. Jer su u vremenu kada svigovore kako su u strci-zbrci i nemaju vremena, ti ljudi našlivremena i pokazali kako ništa nije nemoguće – kad sehoće.

Upravo zbog toga već danas s radošću počinjemo spripremama jesenskog broja. A s obzirom da više ljudi –više zna, bilo bi nam posebno drago kada biste se i Vipridružili, te nam poslali svoj prilog kojega ćemo radoobjaviti. Vaši članci, fotografije, vijesti i sugestije –dobrodošli su!

Srdačno Vas pozdravljamo, te želimo svima lijepo ljeto iugodan odmor, ma gdje bili!

Uredništvo

CONTENTS

Appeal to Raise Funds for the Flooded Areas of CroatiaEarth Day 2010

Science Festival 2010Round Table “Geothermal Waters in Croatia” HeldRound Table on Disposal of Sewage Sludge Held

Workshop “Preparation of Handbook on the Applicationof Dynamic Cost Comparison Method”, Hennef, March

7-12, 2010DWA – German Association for Water, Wastewater and

WasteMemorandum of Understanding Signed between DWA

and CWPCSReport from a Meeting on Experience of Experts from

Croatia and Bosnia and Herzegovina in AddressingWater Protection Problems: “Water Protection –

Problems and Solutions”,Plitvice Lakes, May 27-28, 2010

Celebrating the Sava River Day 2010XVI Working Meeting of County Public Health Institutes,

Administrative Departments, Institutes in Charge ofEnvironmental Protection, Physical Planning,

Construction, Utility Management, SustainableDevelopment and Maritime Affairs of the Adriatic Region,

Mali Lošinj,April 15-16, 2010

Results of this Year's First Beach Water Quality Testingin the Croatian Adriatic Published

Biological Monitoring of Rivers in CroatiaWater Framework Directive

IWPS – Istrian Water Protection SystemSystem of Public Sewerage and Water Protection of the

County of IstriaElectrolytic Hypochlorite

In Memory of Jerko Bauer, B.S.C.E.Thoughts on Warm Water Fishponds

The Kornati Islands as They Once WereLittle Places of the Heart of Mine - Imotski Lakes

Let Us Get to Know Our Waters!Educational Workshop for Students,

Feričanci, May 24, 2010Tenth Marathon of Boats on the Neretva River

Monography “Rock and Water”

World Environment DayPlants which Best Clean Office AirVisiting a Baptist Church in Zagreb

Water through Religion and PhilosophyUnderwater High-Rise –

Solution for Increase in Sea Water Level?Soccer Ecology - First Eco-House in Great Britain

Pocket-Sized Water PurifierHistory of the World in 6 Glasses

Application Form

Book „Waste Water Treatment“

IFAT

SADRŽAJ

Apel za prikupljanje pomoći poplavljenim područjimaDan planeta Zemlje 2010Festival znanosti 2010Održan Okrugli stol “Geotermalne vode Hrvatske”Održan Okrugli na temu zbrinjavanja otpadnih muljevaRadionica “Izrada priručnika za primjenu dinamičkemetode usporedbe troškova” Hennef,07. – 12.3.2010.DWA – Njemačko društvo za vodoopskrbu,otpadne vode i otpadPotpisan Memorandum o razumijevanju između DWA iHDZVIzvješće sa Stručnog skupa o iskustvima stručnjakaiz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u rješavanjuproblema zaštite voda pod nazivom “Zaštita voda –problemi i rješenja”održanog 27.-28.5.2010. na Plitvičkim jezerimaProslava Dana rijeke Save za 2010.Održan XVI radni sastanak županijskihzavoda za javno zdravstvo, upravnih odjela,zavoda nadležnih za zaštitu okoliša, prostornoguređenja, graditeljstva, komunalnog gospodarstva,održivog razvoja i pomorstva jadranskog područjaMali Lošinj,15. i 16.4.2010.Objavljeni rezultati prvog ovogodišnjeg ispitivanjakakvoće mora na plažama hrvatskog JadranaBioloski monitoring rijeka u HrvatskojOkvirna direktiva o vodamaIVS – Istarski vodozaštitni sustavSustav javne odvodnje i zaštite vodaIstarske županijeElektrolitski hipokloritSjećanje: Jerko Bauer, dipl.ing.građ.Razmisljanja o toplim ribnjacimaKornati kakvi su nekad biliMalena mjesta srca moga - Imotska jezeraUpoznajmo naše vode!Edukativna radionica za učenikeFeričanci, 24.5.2010.Deseti maraton lađa na NeretviMonografija “Kamen i voda”

Dan zaštite okolišaBiljke koje najbolje pročišćavaju uredski zrakU posjeti baptističkoj crkvi u ZagrebuVoda kroz religiju I filozofijuPodvodni neboder –Rješenje za podizanje razine mora?Nogometna ekologija - Prva eko kuća u Velikoj BritanijiPročišćivač vode koji stane u džepPovijest svijeta u 6 čašaPristupnica

Knjiga „Pročišćavanje otpadnih voda“

IFAT

5689

1013

14

15

17

2224

25

262932

374243444753

57606162

646566

6768

6970

Dan planeta Zemlje prvi je puta obilježen 22. travnja1970. godine kao događanje na sveučilištima i ustudentskim domovima diljem Amerike. Poticaj zaobilježavanje tog dana dao je senator GaylordNelson po uzoru na tada popularne antiratneskupove na američkim sveučilištima. U toj prvojmasovnoj demonstraciji za okoliš sudjelovalo je višeod 20 milijuna ljudi, a prozvana je 'nacionalnimskupom o okolišu'. Veliki interes javnosti za tuproblematiku doveo je pitanje zaštitu okoliša napolitičku pozornicu.

Obilježavanje Dana planeta Zemlje ponovno jepostalo aktualno dvadeset godina kasnije - 1990.godine kada je u manifestacijama Dana planetaZemlje sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi diljemsvijeta. Ta je globalna pojava dobila službeni oblik1992. godine na Konferenciji UN-a o okolišu i razvojuu Rio de Janeiru, na kojoj je sudjelovao velik brojpredstavnika vlada i NVO-a koji su usuglasilidugoročan program za promociju održivog razvoja.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organiziranoobilježava od 1990. godine. Dan planeta Zemljetradicionalno obilježavaju udruge za zaštitu okolišakako bi upozorile javnost na važnost očuvanja okolišadok se Ministarstvo zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva pridružuje udrugama uobilježavanju tog dana pozivom svim građanimaRepublike Hrvatske da prihvate okolišu prijateljskenačina ponašanja.

Ove godine nastavljena je kampanja započeta 2009.godine , s naglaskom na osobni doprinos svakoga odnas pod sloganom .

Svojoj djeci dugujemo predaju planeta najzelenijegai najzdravijega što je moguće, kao i prenošenjeoruđa, znanja i mudrosti za nastavljanje tog procesau budućnosti.

Štednjom, vlastitim trudom i promjenom ponašanjamožemo značajno smanjiti količine otpadnih tvari.Veliki zadatak da svoj način života ponovo dovedemou ravnotežu s planetom Zemljom nije nesavladiv, akoga razložimo na manje, svakodnevne zadatke, kojimamožemo pojedinačno pridonijeti tom cilju. Štednjase, dakle može postići jednostavnim, racionalnimmjerama koje zahtijevaju male promjene u načinuživota.

Ima mnogo onoga što možemo učiniti svakoga dana,te bez osobita napora i uz malo promišljanjamožemo svi zajedno ipak pridonijeti promjeni iboljitku našega planeta.

Način na koji koristimo papir i vodu, održavamočistoću, ono što činimo u našim vrtovima iautomobilima, na poslu i u školi – sve to određuje nakakvom ćemo planetu obitavati.

Na kraju prvog desetljeća, u očekivanju drugog,savršena je prilika da odlučimo biti dobri prema sebi inašem planetu. Sjetite se da doista svi dijelimo istusudbinu.

Mnoge od ovih odluka oduzet će vam zaista malovremena. Za neke će trebati malo više vremena. Nitijedna neće vas slomiti i oznojiti. Nitko od vas ne tražida bitno promijenite stil života, da se pentrate potvorničkim dimnjacima ili ratujete s kitolovcima. Započetak, isprobajte jedan ili dva savjeta. Svakadobra stvar koju učinite, povoljno će utjecati na našplanet. Pokušajte razmjenjivati i provoditi zamisli isavjete iz svakodnevne literature.

Evo primjera kako to možete sprovesti u djelo, usvakodnevnom životu:

Što Vi možete učiniti za spas planeta Zemlje?

6 Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society

DAN PLANETA ZEMLJE 2010.

PROLJEĆE

LJETO

JESEN

•••••••

•

•

•

•

•

••

•

•

•

•

•

•

•

•

•

•••

Odrecite se uporabe kemijskih pesticida mjesecdana: pokušajte s organskim vrtlarstvom.Započnite s prigodnim kompostiranjem zemlje ili„glistnim kompostiranjem“.Za lijepa vremena odredite sebi granicu područjana kojem se nećete voziti automobilom, recimo petblokova oko vaše kuće.Stavite ponovno rafinirano motorno ulje u svojauto i provjerite je li staro ulje reciklirano.Nosite vlastite vrećice kada idete u trgovinu.Pojedite vegetarijanski obrok barem 2-3 putatjedno.Ukoliko vam zdravlje dozvoljava, perite ruke uhladnoj vodi barem mjesec dana.

Koristite jednu kutiju sapuna za pranje rubljaumjesto deterdženta.Pregledajte prošlogodišnje školske zalihe prijenego kupite nove.Fotokopirajte svaki dokument duži od jednestranice na obje stranice papira.Ponesite vlastitu šalicu za kavu na posao kako nebiste trebali koristiti papirnate ili plastične čaše zajednokratnu uporabu.Umotajte poklon u stranicu novina na kojoj jeotisnut strip umjesto da upotrijebite novi papir zaumotavanje.Kupite punjač baterija i baterije koje se moguponovno puniti.

Za blagdane poklonite zeleni darak svojoj obitelji iliprijateljima.Ugradite uređaj za štednju vode u svaki vodokotliću vašoj kući ili stanu.Kupite i koristite barem jednu štednu žarulju.Reciklirajte antifriz.Smanjite termostat noću za pet stupnjeva.

ZIMA

•

Ugradite tuš koji štedi vodu.Odrecite se papirnih ubrusa na mjesec dana.Odvezite se biciklom na posao barem pet puta.Zatvorite vodu dok perete zube.Priključite se ekološkoj grupi.Posadite drvo.Dio svog travnjaka prepustite poljskom cvijeću ilinekom drugom raslinju koje treba manje njege odtravnjaka.Odrecite se uporabe kemijskih pesticida.

Razmjenjujte ekološke savjete sa svojim prijateljima.

7Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society

njemu - Mohorovičićevim diskontinuitetom iliMoho-slojem.

Nadamo se da će se ova lijepa tradicija nastaviti, jerznanost je ta koja nam može dati, ili bar naznač

probleme skojima se već sada susrećemo, poput energije iliekologije koje su bile tema festivala proteklih g

imamo manifestacijučija je glavna poruka komunikacija i popularizacijaznanosti i znanstvenika prema javnosti. Slijedomtoga, jedino što možemo reći na kraju ovog osvrtajest: Dođite i sudjelujte! Budite dijelom Festivalaznanosti: poslušajte što vam znanost ima i želi reći,pitajte znanstvenike što vas zanima. Podijeliteoduševljenje ljepotom svijeta i

iti,rješenja na mnoga pitanja, nedoumice i

odina.

Nakon toliko godina napokon

radost njegovaspoznavanja.

FESTIVAL ZNANOSTI 2010.

Festival znanosti lijepa je tradicija koja se održavaosmu godinu za redom, te je ovogodišnji osmiFestival znanosti od 19. do 24. travnja održan u šesthrvatskih gradova - Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu,Starigradu Paklenici i

Cilj ove manifestacije je približiti znanost

U tu svrhu i ove jegodine organiziran velik broj aktivnosti (dis

Uz brojna predavanja i radionicepredstavljeno je i šest izložbi, od kojih su svakakonajzanimljivije bile

i zbog jedne ljetnice. Naime,

je

Zadru. Manifestaciju su usuradnji s Tehničkim muzejom i British Councilom,pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa pripremila sveučilišta u Splitu,Zagrebu, Osijeku i Rijeci.

javnosti,odnosno informirati javnost o aktivnostima irezultatima u području znanosti, poboljšati javnupercepciju znanstvenika, te motivirati mlade ljudeda istražuju i stječu nova znanja.

kusije,radionice, znanstveni kafići, tribine, predstave,izložbe, igrokazi, otvoreni dani sastavnica) koje suznanost prikazale na popularan, veseo i svakomerazumljiv način.

Na festivalu se svake godine, iz raznih aspekata,obrađuje jedna znanstvena tema, a ove godine temaje bila - Zemlja. Tema je bila obrađena iz svihaspekata, kao svemirsko tijelo, ali i kao tlo po kojemse svaki dan krećemo, te su predavanja bilaosmišljena za sve posjetitelje. Predavači su biliznanstvenici i studenti koji su svojim predavanjimaželjeli javnosti približiti znanost. A kako su brojneznanosti koje Zemlju izučavaju iz različitih aspekatakao što su geografija, geologija, geodezija, geofizika,ekologija pa do najrazličitijih društvenih aspekatazemlje kao pitanja mjesta, teritorija ili zavičaja,posjet ovoj manifestaciji bio je zanimljiv za svegeneracije.

U Zagrebu predavanja su se održala na nekolikolokacija, ali je najbogatiji program bio u Tehničkommuzeju.

izložba fotografija BBC-jevačasopisa Wildlife, te izložba „Život i djelo AndrijeMohorovičića“ Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Ovu izložbu posebnoističemo značajne obpoznati hrvatski geofizičar Andrija Mohorovičić1910. objavio otkriće granice između Zemljinekore i njezina plašta, koje je poslije nazvano po


Laboratorij slave je natjecanje u izlaganjuznanstvenih tema koje mladim znanstvenicima istudentima prirodoznanstvenih i tehničkih fakultetapruža mogućnost za komunikaciju i popularizacijuznanosti.

Uspjeh hrvatske predstavnice Ivane Stražić naFestivalu znanosti u Cheltenhamu

Ivana Stražić

MarkoKošiček Maja Marasović

Na ovogodišnjem međunarodnom Laboratorijuslave (FameLab International) koji se u održao ulipnju, u okviru Festivala znanosti u Cheltenhamu,hrvatska predstavnica osvojla je 2.mjesto prema glasovima žirija i 1. mjesto premaglasovima publike u konkurenciji od 12 predstavnikaiz različitih zemalja. Ovo je već treći put zaredom,otkad se odvija natjecanje u međunarodnojkonkurenciji, da Hrvatska osvaja glasove publike ivrlo visoka mjesta prema glasovima žirija (

– prvo mjesto 2008, 2.mjesto 2009.) potvrđujući time još jednomsposobnost i talent mladih hrvatskih popularizatoraznanosti.

Izvor: www.universitas.hr

ODRŽAN OKRUGLI STOL„GEOTERMALNE VODE HRVATSKE“

Okrugli stol „Geotermalne vode Hrvatske“odr

uzprisustvo više od 70 sudionika.

Kao uvod u raspravu održana su dva predavanja:

: Radovan , dipl.ing.

U svom predavanju mr.sc. Slobodan Kolbah iMladen Škrlec, dipl.ing. iznijeli su nizineresantnih podataka o geotermalnimresursima koja su dobrim dijelom istraživanjanaftnih polja.

žan je 24. veljače 2010. godine uprostorijama Hrvatskih voda u Zagrebu,

Predavači: Mr.sc. Slobodan Kolbah i MladenŠkrlec, dipl.ing.

Predavač Čepelak

1 Pregl

2 300 godina balneološke analitike uHrvatskoj

. ed glavnih značajki hrvatskihgeotermalnih resursa

.

Radovan , dipl.ing. svojim nas jepredavanjem upoznao balneološkeanalitike, malo poznate široj javnosti.

Nakon

Čepelaks poviješću

uvodnih predavanja razvila se živadiskusija koja je ukazala na značaj bogatih, alislabo iskorištenih geotermalnih resursa, te jezaključeno slijedeće: Mr.sc. Bojan Zmaić, dipl.ing.kem.teh.

• Vode su naše veliko bogatstvo, a one vodekoje još imaju posebna termalna, fizikalno-kemijska i balneološka svojstva predstavljajuizuzetnu vrijednost.

•

•

•

•

•

U planovima realizacije projekata zakorištenje geotermalnih resursa javljaju semnoge zapreke koje pored male atraktivnostii velikih geoloških, tehnoloških, tržišnih rizikamogu lako prigušiti sadašnje inicijative.

U cilju potpore aktualnih i otvaranja novihprojekata prije svega je nužna potpora državeza istraživanje i proizvodnju geotermalne imineralne vode.

projekte uz pojednostavljenje legislativneprocedure.

Nadzor nad kvantitetom,

Preko prostornih planova treba ukazati napotencijal i vrijednosti, te poticati započete

Po tehnološkim kriterijima treba razgraničitiizvorišta i plitke zahvate od rudarskih.

Razriješiti nadleštva i pristup podacimageološko geofizičkih radova i dubokihbušotina

• kvalitetom idinamikom izvođenja radova na projektimavršiti uz konzultaciju s multidisciplinarnimekspertnim timovima i međunarodnimtijelima.


Vezano za temu zbrinjavanja muljeva i otpada nastalih na sustavu za odvodnju i obradu otpadnih voda,, kao jedan od osnovnih p

om izlaganju m ,dipl.ing.kem.teh. dao je prikaz aktualne legislative o muljevima na razini EU, opisao probleme koji se pojavljujuu implementaciji tih propisa, te planove da se najvažnije Direktive revidiraju i nadopune novim saznanjima.

vanje korisne energije.

Prikazana je pilot studija jednog tak

o kojoj jegovorila gđa. Deverić-Meštrović roblema, koji se u Hrvatskoj javlja već u početnoj fazikod samog prikupljanja mulja, istaknut je problem enormne količine smeća koje se skuplja na rešetkamaprečistača što je posljedica neodgovornog postupanja na što bi se definitivno trebalo utjecati podizanjemrazine svijesti i građana i gospodarskih subjekata.

U kreiranju europske legislative zbrinjavanje muljeva s uređaja za pročišćavanje jedan je od najkompleksnijihproblema. Velike razlike u politici i praksi svake pojedine zemlje s različitim ekološkim problemima,morfologijom, tradicijom i ekonomskim mogućnostima dovode do različitih pristupa.

Nivo realizacije zadanih ciljeva je općenito nizak tako da se i razvijene zemlje poput Belgije pojavljuju na sudučasti zbog neizvršenih obaveza. Svakodnevno se javljaju nova znanstvena otkrića i tehnološke inovacije kojeutječu na stavove struke i javnosti. Ne mogu se zanemariti niti komercijalni interesi koji u mnogim zemljamaimaju značajan utjecaj. Sve to neminovno vodi stvaranju nove legislative. U sv r.sc. Bojan Zmaić

U okviru teme Konverzija biorazgradivih otpadaka u bioplin/energiju Srđan Selanec Barbieri, dipl.ing.kem.tehn.u svom predavanju prikazao je na primjerima Varaždina i Osijeka mogućnosti primjene suvremenih metodabiorazgradivog otpada, uz istovremeno dobi

vog postrojenja za grad Osijek (250.000 ES) gdje se predlaže izgradnjapostrojenja kojim bi se što veća količina privrednog i komunalnog biorazgradivog otpada zbrinula konverzijomdijela organske tvari u bioplin (iz kojeg bi se proizvodila električna i toplinska energija) dok bi se ostatak

ODRŽAN OKRUGLI STOLNA TEMU ZBRINJAVANJA OTPADNIH MULJEVA

Dana 13.04.2010. Hrvatsko društvo za zaštitu voda organiziralo je u prostorijama poslovne zgrade Hrvatskihvoda u Zagrebu, okrugli stol na temu zbrinjavanja otpadnih muljeva, na kojem je sudjelovalo preko 150 raznihstručnjaka iz cijele Republike Hrvatske. Kao uvod u raspravu održana su četiri predavanja i to:

1. Zbrinjavanje muljeva i otpada nastalih nasustavu za odvodnju i obradu otpadnih voda

2. Stanje legislative o muljevima na razini EU

3. Konverzija biorazgradivih otpadakau bioplin/energiju

4. Primjena mu otpadnih vodau poljoprivredi

lja s pročistača

dipl.ing.kem.tehn.

Prof.dr.sc. Milan Poljak, dipl.ing.agr.

Branka Deverić -Meštrović , dipl. ing. biol.

Mr.sc. Bojan Zmaić, dipl.ing kem.teh.

Srđan Selanec Barbieri,


Mr.sc. Bojan Zmaić, dipl.ing.kem.teh.Marija Pinter, dipl.oec.

djelomično koristio kao organsko gnojivo te djelmično sušio (uz pomoć viškaproizvedene topline) i koristio kao alternativno kruto gorivo u cementarama.Projekt je koncipiran tako da se profitom od prodaje struje, gnojiva i gorivaomogući zbrinjavanje u skladu s domaćim i europskim propisima i to bezpovećanja troškova koje su proizvođači otpada dužni danas plaćati za njegovozbrinjavanje.

otpadaka čijim se sušenjem, briketiranjem u gorivo može dobitidovoljno energije za pokretanje mini elektrane za potrebe grada

te stacionarnim poljskimpokusima s muljem iz zagrebačkog kolektora. hvatiovišegodišnje rezultate istraživanja primjene sirovog mulja s pilot uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (Hruščica).e ima Zagrebački uređaj koji nema riješeno

pitanje konačne dispozicije svojih muljeva.

Zadnja istraživanja o utjecajima njegoveprimjene na prinose, količinu teških metala u plodovim

Treba potaknuti stručna i znanstvena istraživanja konvencionalnih i modernih metoda obrade i dispozicijemuljeva u suradnji s specijaliziranim institucijama, što bi doprinijelo stvaranju stručnog kadra koji će se moćisuočiti s problemima koji nas čekaju na tom polju.

se zaključiti sljedeće:

• Obrada i dispozicija muljeva s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predstavlja ozbiljan problem na većiniuređaja a intenzivnom izgradnjom novih to će se brzo poveća

Striktna implementacija postojećih zakonskih propisa stvara velike teškoće te dovodi u pitanje provedburacionalnih postupaka

Radna grupa stručnjaka s uređaja i predstavnika nadležnih ministarstava trebala bi razmotriti probleme teusuglasiti način primjene postojeće legislative te izraditi prijedlog potrebnih pratećih dokumenata kojima ćese razriješiti aktualni problemi.

ručnih osoba dokaz je izuzetne važnosti i aktualnosti ove teme, o čemu svjedoči ičinjenica da su su

Ing. Selanec Barbieri prikazao nam je tako niz pozitivnih efekata odrješavanja problema ambrozije sve do svih ostalih poljoprivrednih iprehrambenih

ili kao gorivo zacementare, toplane i sl.

Prof.dr.sc. Milan Poljak, dipl.ing.agr. u svom je izlaganju iznio rezultateistraživanja vršenih u vegetacijskim loncima,

Prezentacijom je obu

U diskusiji koja se razvila dotaknuti su razni aspektirješavanja ove problematike s posebnim osvrtom na probleme koj

Najviše rasprave izazvala je uporaba otpadnih muljeva u poljoprivredi.a, te ostalih štetnih tvari vršena su u Hrvatskoj prije

dvadeset pet godina (1984.-1985. godine).

Istaknuto je da bi se prije takve primjene trebala izvršiti novija ispitivanja, te bi takvu primjenu obavezno trebalopopratiti strogom i preciznom zakonskom regulativom.

Ukratko, iz ove rasprave moglo

, ti.

.

Odaziv ovako velikog broja stdionici nerado napustili dvoranu i nakon završenog skupa jer je pitanja i prijedloga bilo mnogo

više nego vremena, što ukazuje na potrebu ponovnog organiziranja ovakvog skupa.

•

•


Dippold & GeroldHIDROPROJEKT 91

D.o.o. za projektiranje

REG. SUSTAV VODOOPSKRBE „DAVOR-N.GRADIŠKA KANALIZACIJSKI SUSTAV GRADA SISKA

KANALIZACIJSKI SUSTAV GRADA OMIŠA VODOOPSKRBA GRADA ZAGREBA I ZAG. ŽUPANIJE

STUDIJA ZAŠTITA VODA KOPRIVNIČKO-KRIŽ. ŽUPANIJE KANALIZACIJSKI SUSTAV GRADA SL. BRODA

“DIPPOLD & GEROLD HIDROPROJEKT 91” d.o.o.HR – 10257 Brezovica, ZAGREB, Desprimska 8

tel: 385 1/6515-511, fax: 385 1/6515-510e-mail: [email protected]

Pružanje konzalting i projektantskih usluga za REGIJE, GRADOVE, NASELJA i INDUSTRIJU iz područja:

-

- VODNOG GOSPODARSTVA- ZAŠTITE OKOLIŠA- GRADITELJSTVA- ODVODNJE OTPADNIH I OBORINSKIH VODA- PRO IŠ AVANJA OTPADNIH VODA- VODOOPSKRBE

CESTOVNIH PROMETNICA

Č Ć

RADIONIC

Hennef, 07. – 12.3.2010.

AIZRADA PRIRUČNIKA ZA PRIMJENU DINAMIČKE

METODE USPOREDBE TROŠKOVA

– Guidelines for Dynamic Cost Comparison Methods(CCM Guidelines) na kojoj su, zahvaljujućidugogodišnjoj uspješnoj suradnji DWA i HDZV, prilikuimali priliku sudjelovati i predstavnici iz Hrvatske.

U radu ove korisne radionice sudjelovali su:predstavnik Hrvatskog društva za zaštitu voda

er,dipl.oec. i mr.sc. Snježana Zbašnik, predstavnicaHrvatskih voda. Osim preds

, te su stoga i kod njih projektifinancirani iz fondova

mr.sc.Branimir Filipović, dipl.ing.oec.,ing.stroj., tepredstavnica Ministarstva regionalnog razvoja,šumarstva i vodnoga gospodarstva Marija Pint

tavnika Hrvatske, naradionici su sudjelovali i predstavnici nekih zemaljanovih članica EU i to Rumunjske, Bugarske, Slovačke iMađarske budući da su to zemlje koje su tek nedavnopostale članice EU

EU vezani za vodoopskrbu,otpadne vode i pročišćavanje voda još uvijek u tijeku.

Redovne sjednice ETSC i MC održane su 15. i 16.travnja 2010 u Beču u sjedištu Austrijskog udruženjaza vode (ŐWAV). Na dnevnom redu bili su izvještaji oredovnim zadacima, konferencijama te radnimgPosebna je pažnja posvećena planovima u okviru LIFEprojekta u koje bi trebala biti uključena i radionicaplanirana u Zagrebu, krajem mjeseca studenog 2010.

anizacijazajedničkog stručnog skupa (HDZV, EWA, DWA, iMinistarstva zaštite okoliša Njemačke) na temu„Gospodarenje vodama orijentirano na resurse -problemi i rješenja“.Dogovori u vezi ove inicijative su u tijeku. Ukolikodođe do realizacije, naši će članovi biti na vrijemeobaviješteni putem pisanih obavijesti i web straniceDruštva.

rupama.

Na inicijativu voditelja Twining projekta i suradnika(Keitz, Londong), predložena je org

Djelatnost Europskog udruženja za vode (EWA)Sjednica Europske komisije za s

a (MC)tručni i

znanstveni rad (ETSC) i Upravnog odbor

Mr.sc. Bojan Zmaić, dipl.ing.kem.teh.

Marija Pinter, dipl.oec.

DWA je u Hennef-u, od07. - 12. ožujka 2010.godine organiz i raoradionicu za izraduPriručnika za primjenud i n a m i č ke m eto d eusporedbe troškova –

Cilj radionice bio je pomoći stručnjacima koji se baveprovedbom projekata vezanih za područje voda dasteknu bolja znanja koja će im omogućiti lakši odabirprojekata financiranih sredstvima iz različitih EUfondova, kao i sredstava nacionalnih lokalnihzajednica kako bi se na kroz uštede na troškovimaostvarilo njihovo bolje i ekonomičnije korištenje.

Izobrazba je trajala pet radnih dana (svaki dan od 918 sati), a glavn

F. Schmidtke,predsjednik LAWA pododbora za Efikasnost troškovau upravljanju vodama, koji je udjeno i direktor Uredaza gospodarenje vodama za Bajern.

i predavač bio je renomirani stručnjaki profesor Dr.-Ing. Reinhardt

U sklopu radionice izvršena je analiza priručnika CCMGuidelines koji je zajedno s nizom njemačkihstručnjaka izradio prof. Schmidtke, te je razmatranamogućnost primjene priručnika i izvan granica SRNjemačke, odnosno u zemljama čiji su predstavnicisudjePrema sugestijama sudionika izvršene su izmjene iprilagodbe priručnika EU pravilima za primjenu CBA uIPA projektima, te je pripremljen prijedlog novogteksta priručnika koji će biti dostavljen svim zemljamasudionicama na mišljenje. Također, predloženo jeprevođenje priručnika na nacionalni jezik svakezemlje

lovali na radionici.

, te njegova daljnja primjena u izobrazbi putemseminara, radionica i sl.


Članove, njih oko 14.000, čine specijalisti i upravitelji iz lokalnih zajednica, fakulteta, sveučilišta, inženjeri

konzultanti, predstavnici vlasti i gospodarstva. Društvo je proisteklo iz niza sličnih tehničkih udruženja za

očuvanje, brigu i gospodarenje vodama koja u Njemačkoj imaju dugu tradiciju. Spajanje dvaju ranije postojećih

uspješnih društava omogućilo je novonastalom društvu da u obnašanju svojih dosadašnjih važnih uloga

postane jedan od najvažnijih pokretača na području tehničkih informacija. te djeluje kao katalizator prilikom

prenošenja tehnologije u zakonsku

Glavne aktivnosti društva mogu se definirati u deset glavnih područja, a to su: sustavi za odvodnju, upravljanje

komunalnim vodama, otpad i mulj, pravna regulativa, vodovod i vodni sustavi, navodnjavanja i očuvanje tla,

zaš

te međunarodna suradnja na području izobrazbe.

Najveća korist svih članova društva leži u mogućnosti pristupa neograničenoj količini informacija koja im je

dostupna kroz publikacije koje društvo izdaje kao npr. časopis KA-Abwasser, Abfall sowie Wasserwirtschaft (KA

odvodnja, otpa mogućnosti sudjelovanja na prosječno 200 seminara

godišnje te obj niza ostalih publikacija i pomoćnih dokumenata, korisnih u

svakodnevnom radu.

U europskim okvirima DWA predstavlja najveće društvo te vrste, koje zahvaljujući kompetenciji svojih

specijalista, zauzima posebno mjesto gled

regulativu za zaštitu okoliša.

tita vodnih sustava u odnosu na industrijske otpadne vode, gospodarstvo, hidrologija i pravilno

gospodarenje vodenim resursima,

d kao i gospodarenje vodom) kao i u

avljivanju oko 25 zakonskih akata,

e pitanja standardizacije, profesionalne izobrazbe i objavljivanja

informacija za širu javnost.

Sjedište društva nalazi se u Hennefu, od Kölna.malom gradiću udaljenom oko 40 km

NJEMAČKO DRUŠTVO ZA VODOOPSKRBU, OTPADNE VODE I OTPAD

Već 60 godina DWA (Društvo za vodoopskrbu, otpadne vode i otpad /Deutsche Vereinigung fur

Waserwirtschaft, Abwaser und Abfall e.V. ) posvećuje sve svoje napore razvitku i održivom gospod

daje znatan doprinos unapređenju tog cilja ob prenošenjem

znanja na sve zainteresirane korisnike. Kao gospodarski i politički neovisna organizacija djeluje osobito na

području upravljanja pitkom vodom, o

Prva društva zabilježena su još koncem 19. st. kada je nagla industrijalizacija ukazala na potrebu brige o vodi. U

sadašnjem obliku, društvo je oformljeno 1. siječnja 2000. godine ujedinjenjem društava ATV (Die

Ab

15. rujna odlučeno da će se

arenju

vodom, te javljivanjem svojih standarda, kao i

tpadnim vodama, otpadom te zaštitom tla.

wassertechnische Vereinigung, osnovano 10. svibnja 1948. godine i DVWK ( Deutscher Verband für Wasser-

wirtschaft und Kulturbau, osnovano 5. listopada 1978.) koje se tako i zvalo sve do 2004. godine kada je na

sjednici održanoj novonastalo društvo zvati DWA.


Na temelju zajedničkih ciljeva i ideja na području voda, a u namjeri većeg povezivanja i informiranja, u Zagrebu

je 23. travnja 2010. potpisan Memorandum o razumijevanju između Njemačkog udruženja za vodoopskrbu,

odvodnju i otpad (DWA) i Hrvatskog društva za zaštitu voda (HDZV).

POTPISAN MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJUDWA I HDZVIZMEĐU

U ime DWA Memorandum su potpisali gospodin Otto Schaaf, predsjednik DWA i gospodin Johannes Lohaus,

glavni direktor DWA, dok su u ime HDZV Memorandum potpisali gospodin Zoran Nakić, predsjednik HDZV i

gospođa Mara Artuković, potpredsjednica HDZV.

Osim članova Vijeća HDZV, potpisivanju ovog dokumenta nazočili su i predstavnici Hrvatskih voda, te

predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva koji su zajedno s

predstavnicima DWA doprinijeli cijeloj svečanosti prigodnim izlaganjem vezanim uz područja dosadašnjeg i

budućeg međusobnog djelovanja na području voda.

Marija Pinter, dipl.oec.


Ovim dokumentom koji istječe 31. prosinca 2012. utvrđena su područja razumijevanja i suradnje na području

voda, a obje strane će najkasnije šest mjeseci prije datuma njegovog isteka održati razgovore o suradnji, kako bi

se ocijenila moguća daljnja suradnja.

IU RJEŠAVANJU PROBLEMA ZAŠTITE VODA

ZVJEŠĆE SA STRUČNOG SKUPA O ISKUSTVIMA STRUČNJAKA IZ HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINEPOD NAZIVOM:

Skup je započeo uvodnim izlaganjem profesora gosp. Nakića, predsjednika Hrvatskog društva za zaštitu voda, oaktivnostima Hrvatskoga društva za zaštitu voda i značaju stručnih i profesionalnih udruga u jačanjuinstitucionalnih kapaciteta vodnoga gospodarstva. U nastavku je gospodin Bojan Zmaić ukratko prezentirao oaktivnostima EWA-e, budući da od 2003. godine vrši funkciju predsjednika Europske komisije za znanstvenotehničku djelatnost pri Europskom udruženju za v

Na skupu je Hrvatsko društvo za zaštitu voda predstavljeno kao jedno od najstarijih udruženja za zaštitu okoliša uovom dijelu Europe, koje kontinuirano djeluje na promicanju zaštite voda u Hrvatskoj, ali i u međunarodnimeuropskim i svjetskim institucijama. Istaknuto je da Društvo trenutno broji preko pet stotina članova, od čega 120kolektivnih članova, redom eminentnih stručnjaka: od sveučilišnih profesora, predstavnika agencija,ministarstava i komunalnih tvrtki do proizvođača uređaja i opreme iz područja vodnoga gospodarstva.

Praktički od svog osnutka Hrvatsko društvo za zaštitu voda je član Europskog udruženja za vode (EWA-e), s kojimrazvija izvanrednu suradnju i u kojem već duže vrijeme aktivno sudjeluju predstavnici Društva te na taj načindoprinose u kreiranju vodne politike u Europi. Gosp. Bojan Zmaić je posebno naglasio kako je Hrvatsko društvo zazaštitu voda vrlo važan i aktivan član Europskog udruženja za zaštitu voda, između ostalih 25 nacionalnihudruženja koja su članovi EWA-e. U suradnji sa stručnjacima iz cijele Europe članovi Društva već niz godinasudjeluju u provedbi brojnih stručnih i znanstvenih projekata, u praktičnoj obuci stručnjaka, kao i implementacijinovih tehnologija u praksi.

sudjelovanje u regionalnim aktivnostima vezanimuz zaštitu voda, a posebno prekograničnih voda. U tom smislu poseban značaj se pridodaje upravo suradnji sa

ode.

Jedan od temeljnih ciljeva Hrvatskog društva za zaštitu voda je

održanog 27.-28.05.2010. na Plitvičkim jezerimau organizaciji Hrvatskog društva za zaštitu voda i tvrtke Tehnix d.o.o.


„ZAŠTITA VODA – PROBLEMI I RJEŠENJA“

stručnjacima iz Bosne i Hercegovine, prijesvega zbog važnosti očuvanja i zaštiteprekograničnih podzemnih i površinskihvoda koje su naša zajednička baština.

U izlaganjima na skupu naglašena jepotreba većega angažmana stručnjaka nasvim razinama, a naročito stručnjaka kojijesu ili će tek biti objedinjeni u stručne,profesionalne udruge, koje će imati vrlovažnu ulogu pril ikom: organizacijeinterdisciplinarnih seminara, okruglihstolova, konferencija oko tema vezanih zarješavanje prekograničnih pitanja, anaročito zaštite vodnih resursa; pripremeprojekata na različitim razinama, uz korištenje sredstava iz europskih fondova; pripreme podloga za integracijuprekograničnih pitanja i rješenja u zakonske i pod zakonske akte u cilju provedbe integriranih mjera zaštite vodnihresursa; priprema i sudjelovanje u radu ekspertnih radnih grupa kako bi se znanstvena i tehnička rješenja iznacionalnih i međunarodnih inicijativa i projekata efikasno prenijela donositeljima odluka, prije svega radiispunjenja zahtjeva koji proizlaze iz europskih direktiva.

Na skupu je naglašena potreba osnivanja zajedničke koordinacije eksperata i donositelja odluka, na regionalnojrazini u cilju stvaranja bolje komunikacije između donositelja odluka i zakonodavaca te stručnjaka i znanstvenikakoji aktivno rade na nacionalnim i međunarodnim projektima. Cilj ovakve koordinacije je prijenos znanja izznanstvenih i stručnih projekata, ali i mogućnost da donositelji odluka što bolje definiraju koje su njihove realnepotrebe kako bi mogli donositi kvalitetne odluke i efikasno upravljati njihovim sustavima.


Okvirne teme ove konferencije su: a) problemiimplementacije aktualnoga europskogzakonodavstva za vode vezane uz osjetljivapodručja; b) određivanje osjetljivih područja umanje razvijenim zemljama Europe; c) mjereza zaštitu voda u osjetljivim područjima; d)uloga zaštićenih područja (nacionalnihparkova, parkova prirode i sl) u zaštitipovršinskih i podzemnih resursa; e) zaštitavoda u graničnim područjima (prekograničnivodonosnici itd.)

Nakon uvodnih izlaganja uslijedilo je predstavljanje sudionikastručnog skupa: savjetnika ministra Federalnog ministarstvagosp. Mate Bandura, pomoćnice ministra gđe Mirele Uljić,direktora i predstavnika agencija za zaštitu voda BiH,predstavnika građevinskog fakulteta u Sarajevu, domaćina skupatvrtke Tehnix, predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja,šumarstva i vodnog gospodarstva, članova vijeća Hrvatskogdruštva za zaštitu voda te poslovnih partnera domaćina skupa izRumunjske i Moldavije.

Tijekom skupa prezentirane su različite teme, a naročito teme vezane uz pročišćavanja voda i postojećihpostrojenja za pročišćavanje u Rumunjskoj i Moldaviji, kao i prezentacije s građevinskog fakulteta vezano uzkadrove te prezentacija iz Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo vezano za praćenje sustava odnosnomonitoring.

Također je naglašeno kako je Hrvatsko društvo za zaštitu voda do sada organiziralo dvije međunarodnekonferencije na temu "vode u zaštićenim područjima". Prva je održana u Primoštenu 1998. godine, a druga u

Dubrovniku 2007. godine. Obje konferencijebile su izvanredno prihvaćene u široj stručnojjavnosti, a naročito II. međunarodnakonferencije o vodama u zaštićenimpodručjima, čiji su rezultati utjecali napripremu strategije zaštite osjetljivihpodručja u okviru direktiva Europske Unije,ali i na razvoj novih koncepcija i tehničkihrješenja za rješavanje gorućih pitanja zaštitevode. Zbog izvanrednoga značaja ove temeHrvatsko društvo za zaštitu voda dalo jeinicijativu za organizaciju trećega po redumeđunarodnog znanstvenog skupa na temuvode u osjetljivim i zaštićenim područjima. Sobzirom na tradicionalno dobru suradnju

između stručnjaka iz BiH i Hrvatske, kao i zbog važnosti rješavanja gorućih problema u prekograničnimpodručjima naglašena je potreba da ovaj znanstveni skup zajednički organiziraju stručnjaci iz BiH i Hrvatske,upravo radi jačanja međusobne suradnje, kao i za iniciranje budućih zajedničkih projekata iz domene zaštitevoda.


Dr.sc. Zoran Naki predsjednik HDZV

Dr.sc. Mara Artukovi potpredsjednica HDZV

ć,

ć,

Đuro Horvat, direktor tvrtke Tehnix

Skup je završen izlaganjem domaćina i direktora kompanije Tehnix d.o.o., gosp. Đure Horvata.

Na skupu su doneseni sljedeći zaključci:

1. Skup „Zaštita voda – problemi i rješenja“, održan 28.05.2010. na Plitvičkim jezerima, na kojem su bili prisutnipredstavnici Hrvatskog Društva za zaštitu voda i predstavnici iz BiH, Rumunjske i Mo

2. Evidentno je da postoje mnogobrojni problemi vezani uz područje zaštiteHrvatskoj, ali postoje i mogućnosti njihova rješavanja kroz koordinirano djelovanje i poticanje aktivnosti u jačanjuinstitucionalnih kapaciteta i povezivanja stručnjaka iz BiH i Hrvatske na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

izaciju 3. međunarodne konferencije o vodama u osjetljivim izaštićenim područjima, uz prijedlog za uključivanje stručnjaka iz BiH, što je i prihvaćeno na ovom skupu.Prihvaćeno je osnivanje inicijalnog odbora za pripremu ovoga skupa.

4. Uočen je nedostatak kadrova iz područja zaštite voda, nedostatak sredstava za edukaciju, financiranjeprojekata i implementaciju europske regulative, nedostatak istraživačko-edukacijskih centara, ali i potreba zakontinuiranom praktičnom obukom stručnjaka iz područja vodnog

5. Konstatira se da je u uvođenju procesa na malim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda potrebno educiratiodgovarajući profil stručnjaka kako bi se spremnije upravljalo kompleksnijim postrojenjima.

a za zaštitu voda Bosne i Hercegovine, uz aktivnu pomoć Hrvatskog društvaza zaštitu voda, obzirom na iskustvo i rad hrvatskoga Društva u okviru Europskoga udruženja za vode.

7. Realizacija osnivanja Društva za zaštitu voda BiH očekuje se do kraja 2010. go

Na skupu su izabrani i članovi inicijalnog odbora III. međunarodne konferencije o vodama u osjetljivim izaštićenim područjima:

– pomoćnica ministra za vodoprivredu (Ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šuma – direktor NP Una Bihać – profesorna Građevinskom fakultetu u Mostaru – profesor na Građevinskom fakultetu u Sarajevu

riječnog sliva Save iz Bijeljine –predstavnik Agencije za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva – asistentica naGrađevinskom fakultetu u Sarajevu.

– član Vijeća Hrvatskog društva zazaštitu voda – članica Vijeća Hrvatskog društva za zaštitu vo

ldavije je potpuno uspio i daovidan doprinos razmjeni iskustava i aktualnih pitanja iz predmetne problematike.

vode u Bosni i Hercegovini i Republici

3. Hrvatsko društvo za zaštitu voda iniciralo je organ

gospodarstva.

6. Daje se potpora za osnivanje Društv

dine.

rstva Kanton Tuzla), ,, ,

– predstavnica Agencije za vode oblasnog ,i

– predsjednik Hrvatskog društva za zaštitu voda,– potpredsjednica Hrvatskog društva za zaštitu voda,

, da,– tajnica Hrvatskog društva za zaštitu voda.

iz Bosne i Hercegovine:An Dr.sc.

iz Republike Hrvatske:

Mirela Uljićte Marjanović Željko Rožić

Dr.sc. Munir JahićLjiljana Janjić Hajrudin Mičivoda

Mr.sc. Amra Serdarević

Dr.sc. Zoran Nakić Dr.sc. Mara ArtukovićMr.sc. Bojan Zmaić

Branka Deverić-Meštrović, dipl.ing. ZdenkaKobašlić

Plitvička Jezera, 28.05.2010.


PROSLAVA DANA RIJEKE SAVE ZA 2010. GODINU

Na prvom sastanku država stranaka Okvirnoga sporazuma o slivu rijeke Save (Bosna i Hercegovina, RepublikaHrvatska, Republika Slovenija i Republika Srbija), održanog 1. lipnja 2007. godine u Zagrebu, jeslužbeno proglašen

oda u slivu rijeke Save.

1. lipanjDanom rijeke Save. Od tada se svake godine obilježava Dan rijeke Save na cijelom slivu s

ciljem promicanja značaja rijeke Save za sve zemlje u slivu, njenih iznimnih ekoloških vrijednosti i socio-ekonomskih potencijala. Organiziranjem različitih aktivnosti skreće se pozornost na vitalnu ulogu koju rijekaSava i njene pritoke imaju u životu stanovništva u njenom slivu, te na potrebu jačanja javne svijesti o važnostiprekogranične suradnje i dogovora o bitnim oblicima korištenja i zaštite v

Kako bi se na što živopisniji način prikazala bogatstva prirode, voda, biološka raznovrsnost, životi ljudi, te različitekulture u slivu rijeke Save, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save u Danarijeke Save za 2010. godinu, između ostalog, provela FOTO natječaj na temu

je u okviru aktivnosti na obilježavanj„RIJEKA SAVA – PRIRODA, LjUDI i

KULTURA“.

U okviru natječaja zaprimljeno je preko 600 radova autora sa cijelogsliva rijeke Save kojima se na slikovit način „kroz foto objektiv“prikazuju raznolikosti sliva rijeke Save, različita viđenja stvarnosti,prirodnih i kulturnih bogatstava sliva, te prednosti i nedostaci života uzrijeku.

Ocjenjivački žiri je od ukupnog broja prijavljenih radova izabrao 60fotografija koje čine pos „RIJEKA SAVA –PRIRODA, LjUDI i KULTURA“ koja je svečano otvorena 1. lipnja 2010. uKulturnom centru u Gradišci (BiH) u okviru centralne proslave Danarijeke Save. Tom prilikom su uručene i nagrade za tri najbolja rada, i to:

tavku izložbe fotografija

1. nagrada za fotografiju autora ;2. nagrada za fotografiju autora ;3. nagrada za fotografiju autora

„Čamac“ Danijela KovačevićaBorisa Krstinića

Branimira Radovanovića„Hranidba svinja“„Olupina“

FOTO:„Čamac“, Danijel Kovačević


Pored FOTO natječaja, organizirane su i obrazovno-kreativne radionice za učenikeosnovnih škola u Gradišci pod nazivom „Rijeka Sava i njeni prijatelji“ s ciljemupoznavanja djece na njima zanimljiv, pristupačan i kreativan način s društvenoodgovornim ponašanjem prema vodnim resursima, i ukazivanja na mogućnosti njihovezaštite, te načine na koje i oni mogu doprinijeti njihovom očuvanju. Izložba radova djecesudionika obrazovno-kreativnih radionica pod nazivom „Rijeka Sava i njeni prijatelji“takodjer je otvorena 1. lipnja 2010. u okviru centralne proslave Dana rijeke Save.

Ovom prigodom, organizirano je ipotpisivanje Protokola o zaštiti odpoplava uz Okvirni sporazum o slivurijeke Save, koji predstavlja osnovu zapostizanje ciljeva Okvirnog sporazuma oslivu rijeke Save i od velikog je značaja zasve zemlje u slivu. Države strankep o t p i s a l e s u p ro t o ko l u c i l j uu n a p r j e đ i v a n j a s u r a d n j e iimplementacije zajedničkih aktivnosti usvrhu stvaranja uvjeta za održivu zaštituod poplava u slivu rijeke Save, teuzimajući u obzir moguće posljediceklimatskih promjena na vodni režim uslivu rijeke Save i potrebu za učinkovitimmjerama prilagodbe, kao i potrebu da se

Protokol primijeni na koherentan način i u skladu s integracijskim procesima Europske Unije. Protokol su potpisaliovlašteni predstavnici država stranaka, i to:

U ime Bosne i Hercegovine g. Mladen Zirojević, ministar, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa;

U ime Republike Hrvatske, g. Božidar Pankretić, potpredsjednik Vlade i ministar Ministarstva regionalnograzvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva;

U ime Republike Slovenije, g. Roko Žarnić, ministar, Ministarstvo za okoliš i prostorno planiranje, i

U ime Republike Srbije, g. Milan Petrović, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva ivodoprivrede.

�

�

�

�

Ljiljana PandžićTajništvo Međunarodne komisije za sliv rijeke Save

Hrvatsko društvo za zaštitu voda - Croatian Water Pollution Control Society 23

Ministarstvo zaštite oko

U 2009. g

liša, prostornog uređenja igraditeljstva je u suradnji s Primorsko-goranskomžupanijom organiziralo XVI radni sastanakžupanijskih zavoda za javno zdravstvo, upravnihodjela, zavoda nadležnih za zaštitu okoliša,prostornog uređenja, graditeljstva, komunalnoggospodarstva, održivog razvoja i pomorstvajadranskog područja u okviru provedbe Programapraćenja kakvoće mora na plažama u RepubliciHrvatskoj. Sastanak je održan 15. i 16. travnja 2010.godine u Malom Lošinju.

Program praćenja kakvoće mora na plažamaprovodi se u RH već dvadeset godina, a od 1.siječnja 2009. godine prema novoj Uredbi o kakvoćimora za kupanje (NN 73/08) kojom su u nacionalnozakonodavstvo prenesene odredbe Direktive br2006/07/EZ o upravljanju vodom za kupanje.

odini ispitivanje kakvoće mora za kupanjevršeno je na ukupno 905 točaka ispitivanja u sedamobalnih županija. 92,04% točaka ispitivanjaocjenjeno je godišnjom ocjenom izvrsno, 5,86%točaka ocjenom dobro, 1,22% ocjenomzadovoljavajuće i samo 0,88% točaka ocjenomnezadovoljavajuće, što govori u prilog tvrdnji kakoje more za kupanje u Republici Hrvatskoj već duginiz godina visoke kakvoće.

Teme sastanka bile su:

1.;

2. Profil mora za kupanje, status izrade požupanijama

3. Baza podataka / mrežna programska aplikacija zaunos, obradu, valo

4.

5.

6.8) u 2009. godini

7. Interkalibracijska vježba ovlaštenika u okvirusuradnje s MED POL Programom Mediteranskogakcijskog plana vezano za provedbu Direktive br.2006/07/EZ o upravljanju vodom za kupanje

8. Održivo upravljanje plažama u Hrvatskoj / Pilotprojekt profila plaža u DalmacijiOdrživo upravljanje plažama u turizmu / sustavklasifikacije plaža prema položaju, opremljenostii namjeni u cilju održivog gospodarskogkorištenja

Izvješće / izvješća o kakvoći mora na plažamahrvatskog Jadrana u sezoni 2009

rizaciju podataka o kakvoćimora za kupanje, te izvješćivanje i informiranjejavnosti, popunjenost profilima mora za kupanje/ status integracije županijskih baza podataka oprofilima mora za kupanje. Obrasci zautvrđivanje rizika onečišćenja-rezultatiOdređivanje granica morskih plaža / određivanjegranica na pomorskom dobru na primjeruPrimorsko-goranske županijeIzvješćivanje o kakvoći mora za kupanje uRepublici Hrvatskoj prema Direktivi br.2006/07/EZ Europskog parlamenta i vijeća oupravljanju vodom za kupanjeInspekcijski nadzor u provedbi Uredbe o kakvoćimora za kupanje (NN 73/0

9.

.

;

;

;

;

;

;

;

Izvor: www.mzopu.hr

O XVIdržan radni sastanakžupanijskih zavoda za javno zdravstvo, upravnih

odjela, zavoda nadležnih za zaštitu okoliša,prostornog uređenja, graditeljstva, komunalnog

gospodarstva, održivog razvoja i pomorstvajadranskog područja


OBJAVLJENI REZULTATI PRVOG

HRVATSKOG JADRANA

OVOGODIŠNJEG ISPITIVANJAKAKVOĆE MORA NA PLAŽAMA

Ministarstvo zaštite

Standardi i kriteriji Uredbe propisani su u skladu sDirekti

Rezultati

okoliša, prostornog uređenja igraditel jstva objavi lo je rezultate prvogovogodišnjeg ispitivanja kakvoće mora na plažamahrvatskog Jadrana.

Prema utvrđenom kalendaru, ispitivanja će se vršitiu razdoblju od 10. svibnja do 30. rujna, svakihpetnaest dana, deset puta tijekom sezone kupanja.Ispitivanja se vrše u skladu s odredbama Uredbe okakvoći mora za kupanje (NN 73/08) na 922 točkekoje su odredila nadležna tijela sedam priobalnihžupanija.

vom 2006/07/EZ Europskog parlamenta iVijeća o upravljanju vodom za kupanje, teSmjernicama za upravljanje vodom za kupanjeSvjetske zdravstvene organizacije (WHO) iMediteranskog akcijskog plana, ProgramaUjedinjenih naroda za okoliš (UNEP/MAP).

ispitivanja kakvoće mora za kupanjeunose se u jedinstvenu bazu podataka - internetskuaplikaciju za unos, obradu i valorizaciju rezultataispitivanja, te izvješćivanje i informiranje javnosti okakvoći mora za kupanje koju je izradiloMinistarstvo za potrebe provedbe Uredbe o kakvoćimora za kupanje.

Rezultati ispitivanja i informacije za javnostdostupni su na web stranici Ministarstva zaštiteokoliša, prostornog uređenja i gradite

Ocjene kakvoće mora date su u realnom vremenu, aprikazane su obojanim kružnim simbolima naGoogle maps podlogama. Uz ocjene kakvoće moradostupne su informacije o meteorološkim i ostalimuvijetima prilikom uzimanja uzoraka.

je sezone Ministarstvo aplikaciju obogatilocijelim nizom sadržaja; od servisnih informacijapoput sadržaja plaže, opreme, infrastrukture,fotografija plaže, do mogućnosti ocjenjivanja idavanja komentara samih kupača, a u cilju daljnjegpoboljšanja upravljanja plažama. Spomenutaaplikacija čini dio baze podataka i pokazatelja stanjamorskog okoliša, marikulture i ribarstva.

Program praćenja kakvoće mora na plažamakoordinira Ministarstvo zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva, a poslove praćenja kakvoćemora za kupanje obavljaju ovlaštene pravne osobekojima su županije povjerile provedbu ovih poslova(županijski zavodi za javno zdravstvo). Po obavijestio onečišćenju mora, ovlaštene pravne osobe /zavodi za javno zdravstvo obavljaju uzorkovanjemora i dostavljaju podatke inspekciji zaštite okolišai nadležnom upravnom tijelu u županiji koje potominformira javnost o njegovoj pojavi i očekivanomtrajanju.

ljstva:http://www.izor.hr/kakvoca/index.html

Ove

Izvor: www.mzopu.hr


Kao zemlja pristupnica, Hrvatska trenutnoimplementira legislativu Europske unije u svojzakonsk i sustav. U vodnom sektorunajznačajniju ulogu igra Okvirna direktiva ovodama (ODV) (Direktiva 2000/60/EC).

zahtjeva zaustavljanje daljnjedegradacije vodotokova, a glavni cilj jepostizanje takvog ekološkog stanja tekućica uHrvatskoj do 2015. godine, koji bi se mogaoocijentit ocjenom ne manjom od „dobar“.Klasifikacija ekološkog stanja tekućica i jezeraprovodi se temeljem bioloških elemenata,hidromorfoloških te fizikalno-kemijskihelemenata. Prema ODV, biološki elementikakvoće koji se moraju pratiti su; ribe,fitobentos, makrozoobentos i makrofiti.Uspostava biološkog monitoringa temelj jeODV.

orak u postizanju tog cilja, svakazemlja članica EU mora odrediti tipologijusvojih tekućica te referentne uvjete za svakipojedini tip. To znači da se tekućice svrstavaju uodređene tipove prema obveznim i/ili izbornimabiotičkim parametrima (veličina sl

Budući da velike nizinske rijeke imaju sasvimdrugačije ekološke prilike, i samim time sastavzajednice od gorskih potoka nije prikladnoprimjeniti isti sustav procjene ekološkog stanja

ODV jasno

Kao prvi k

iva,substrat, nadmorska visina).

tako različitih ekoloških sustava. Valja abiotičkutipologiju verificirati biotičkom te utvrditi da liti abiotički tipovi imaju svojstvene zajednice.

Referentni uvjeti odgovaraju uvjetima gdje jeantropogeni utjecaj beznačajan i zajedniceorganizama odgovaraju takvom stanju. To jeosnova

U idućem koraku, provedbom monitoringautvrđuju se odstupanja pojedinih tekućica uodnosu na referentne uvjete. Biološkimmonitoringom dobiva se najpreciznija procjenastvarnog stanja tekućica jer organizmi reagirajuna uvjete u okolišu kroz dulji period tepromjena u sastavu i strukturi zajedniceupućuje na promjene ekoloških prilika,primjerice različiti vidovi onečišćenja.

Prema ODV, tekućice se nakon monitoringasvrstavaju u jednu od pet kategorija kojepredstavljaju ekološko stanje; vrlo dobro,dobro, umjereno dobro, slabo i loše stanje. Zatekućice koje su postigle vrlo dobro ili dobrostanje potrebno je osigurati da takvim i ostanu,a tekućice sa slabijim stanjem ulaze u programmjera kojima će se odrediti što sve trebapoduzeti da bi tekućica ponovo uspostaviladobro stanje. Takve mjere uključuju na primjerinstalaciju uređaja za pročišćavanje otpadnihvoda ili izgradnju ribljih staza.

irnom direktivom o vodama započeo2009., a potporu u provedbi te direktive pružilaje Europskla unija kroz Twinning projekt„Implementacija Okvirne direktive o vodama uHrvatskoj“. Provode ga stručnjaci iz laboratorijaHrvatskih voda zajedno sa Biološkim oPrirodoslovno-matematičnog fakulteta uzpotporu znanstvenika i stručnjaka iz Njemačke.

za daljnju procjenu odstupanja od tihuvjeta.

U Hrvatskoj je nadzorni monitoring u skladu saOkv

dsjekom

Rezultati su do sada pokazali kako jehidromorfološka degradacija vodotokova

BIOLOŠKI MONITORING RIJEKAU HRVATSKOJ


jedan od najznačajnijih problema, posebice uPanonskoj ekoregiji.

Pod hidromorfologijom podrazumijevamokombinaciju djelovanja vode i strukture kojeona stvara tečući kroz krajolik. Regulacijavodotoka u svrhu obrane od poplava i

Kako saznati koje je stanje rijeke?

Hidromorfološka klasifikacija teku ica prema Okvirnoj direktivi o vodamać

Iva Vidaković, dipl. ing.biol.

Vrlo dobrostanje

Dobro stanje Umjereno dobrostanje

Slabo stanje Loše stanje

Nenarušeni uvjetiili

referentni uvjeti

Nezna ajnočnarušeni uvjeti

Umjereno narušeniuvjeti – potrebno je

poboljšanje

Narušeni uvjeti Vrlo narušeni uvjeti

navodnjavanja dovela je do značajnih gubitkavažnih riječnih staništa što su pokazali i biološkipokazatelji. U većini zemlja članica EU već jeodavno praksa vraćati rijeke u prirodna prvotnastanja.

tora“ jerrijeka koja ima dovoljno retencijskog prostoraneće stvarati velike štete tijekom poplavljivanja.Primjer takvog rentencijskog područja jeLonjsko polje. Stručnjaci iz EU su takođernapomenuli važnost obalne vegetacije uzriječno korito koja se kod nas redovito uklanja.Ta vegetacija uspješno sprečava eroziju, stvaraodređenu retenciju, pruža stanište te zasjenjujevodotok što je važno za mnoge organizmeposebice za ribe.

Glavni motiv je „dati rijekama više pros


„Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je naslijeđe koje trebačuvati, zaštititi i shodno tome postupati“ (Okvirna direktiva o vodama)

VODA I NJEN ZNAČAJ

Razvojem civilizacije ovjek sve više remetiekološke principe i stabilnost biosfere, sve dogranica vlastitog opstanka na Zemlji.Eksploatacijom prirodnih bogatstava i njihovomneracionalnom potrošnjom reserve prirodnihresursa se mnogo brže troše, ali samim time ipove ano nagomilavaju štetni produkti, kojesamoreguliraju i ekosustavi ne mogu primiti ireciklirati.

Pod velikim pritiskom današnjeg na ina života inegativnog antropogenog utjecaja su vodeniekosustavi, livade i šumski ekosustavi, naro itouz velika urbana i industrijska podru ja ijekompleksno zaga ivanje zraka, tla i vodenegativno utje e na ravnotežu daleko širegpodru ja od onog koje sami zauzimaju. Zbogtoga možemo govoriti o globalnim ekološkimproblemima kao što su kisele kiše, efektstaklenika, smanjivanja ozonskog omota a,fotokemisjkog smoga i dr. Ekološka kriza se možesprije iti samo ako se shvati kao op e pitanjeopstanka na Zemlji, a ne samo kao opstanakovjeka. A opstanak ovjeka neminovno je

povezan s vodom, njenom rasprostranjenosti,koli inom i kakvo om.

, č

ćć

č

čč č

đč

č

č

č ć

č č

č ć

Voda je sastavni dio svega

No i ta veoma malena koli ina, akose usporedi s ostalom vodenom masom, ne stojina raspolaganju živom svijetu na kopnu. Jedandio lebdi u atmosferi, jedan dio je zarobljen uvje nom snijegu i ledu, a tek maleni dio, oko 0,64posto, stoji na raspolaganju živom svijetu nakopnu, uklju uju i i ovjeka.

U jetlu ovih odnosa potpuno je jasno, da jevoda dragocjena ne samo zato što je bez njenemogu ivot, ve i poradi toga jer je ima vrlomalo na Zemlji. Stoga tvrdnja nekih analiti aranaše zbilje, da su u 21. stolje u mogu i sukobive ih razmjera zbog vode, ima svoje uporište.

života na Planeti.Nema nijednog živog bića, biljke ili životinje utijelu kojeg nema vode. U tijelima nekih živihbića ona čini i više od 90%, što svjedoči o vodikao uzroku, uvjetu postanka i opstanka života naZemlji. Nazivaju je “matricom života” jer jenastala prije života na Zemlji i prema njoj i u njojsu nastajala sva živa bića. Njena snaga ogleda seu reljefu, klimi, životnim i kemijskim procesima,ona uvjetuje rast i razvoj živih bića na nekompodručju. Voda je izvor života, ona razara ali istvara, ona je i život i smrt.

Okružuju nas oceani i mora, rijeke, jezera ipodzemne vode, te vječni snijeg i led. No, iakočak 70% površine Zemlje zauzima voda, samo2,5% otpada na slatku vodu, bez koje nemaživota na našoj planeti. Uz to, veći dio tih slatkihvoda u zamrznutom je stanju u polarnom ledu iledenjacima, zarobljen i nepristupačan u velikimdubinama, ili se javlja u obliku vlage u tlu iatmosferi, a samo manji dio, otprilike jednatrećina obnovljive slatke vode teče Zemljomnadzemnim rijekama i potocima te podzemnimvodotocima. č

č

č ć č

sv

ć ž ćč

ć ćć

Postoje alternative za naftu, ali nema zamjene zavodu.


Hrvatska se opredijelila upravljati vodama naprincipima koji se odnosi naracionalno upravljanje prirodnim re

enoga gospodarskog rasta iosiguranje integracije u globalno društvo, uzzadržavanje vlastita identiteta.

Za ostvarenje Eu standarda i provedbu Direktive

avna vodoopskrba oko 13 milijardi kn

zaštita od poplava i štetnog djelovanja za:

održivog razvojasursima, očuvanje

ekoloških sustava, otklanjanje nejednakosti,ostvarenje predviđ

Zdravlje ljudi, očuvani okoliš i sigurnost života i imovinesu temeljna prava i načela ustava RH, a upravljanjevodama je osnovna sastavnica razvoja RH. Ovi principisadržani su u planskim dokumentima koji su doneseni,a odnose se na Strategiju upravljanja vodama i Zakonuo vodama, koji su uveli promjene i unaprijeđenjeupravljanja vodama temeljem Okvirne direktive ovodama, što je znatan doprinos i napredak u zaštiti iočuvanju vodnih resursa RH te društvenog,ekonomskog i ekološkog napretka na principimaodrživog razvoja.

uHrvatskoj, procijenjena su slijedeća ulaganja:

jodvodnja i pročišćavanje komunalnih otpadnihvoda oko 20 milijardi kn

- Sanaciju i rekonstrukciju postojećih sustavazaštite oko 7,7 milijardi kn, od čega na susatvvoda I. Reda 4,5 mlr, a za II. Reda 3,2 mlr

- Razvojne projekte oko 3,1 mlr kn, od čega zasustav I. Reda 1,3 mlr a II. Reda 1,8 mlr

- Dovođenje detaljne kanalske mreže u funkcijuoko 1,4 mlr

�

�

�

UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj je sustav upravljanja star 134 godine.Dosadašnji pristup i organizacija vodnog gospodarstvapokazali su svoju svrhu, no ulaskom u EU dolazi

, te poboljšanja sustavaup

a za njihovo ostvarenja za identificirane vodenecjeline.

a

i dopromjena i prilagođavanja

ravljanja. Okvirna direktiva o vodama kao temeljnidokumenta EU kojim se određuje politika održivogupravljanja vodama, propisuje određene rokovečlanicama EU za postizanje ciljeva i zadataka.

Za postizanje dobrog stanja voda određen je rok do2015. godine kojim će se postići standardi, dobrokemijsko i ekološko stanje površinskih voda, tekemijsko i količinsko stanje podzemnih voda, kao ipostići suglasnosti sa svim standardima i ciljevima zazaštićena područja. Ona osim toga propisuje imonitoring stanja svih voda i zaštićenih područja, a kaotemeljna planska jedinica za za upravljanje vodamautvrđuje se vodno područje, za koja se propisuje izradaPlanova upravljanja do 2009. godine za članice EU.Svaki Plan ima određene ciljeve zaštite voda i programmjer

Okvirnom direktivom uvodi se i trajni i transparentniproces planiranja, koji će se provoditi u redovitim 6-godišnjim ciklusima uz aktivno sudjelovanje svihdionika i javnosti i redovito izvještavanje Eurospkekomisije o rezultatima provedbe. Prethodne aktivnostikoje slijede prije donošenja Planova su analize značajkivodnih područja (određivanje vodenih cjelina izaštićenih područja), analiza utjecaja ljudskedjelatnosti i ekonomsku analizu korištenja voda,uspostavljanje nacionalne klasifikacije „ekološkogstanja“, određivanje registra zaštićenih područja iprilagodba sustava monitoringa. Radi sprječavanja ikontrole onečišćenja u cilju zaštite voda temelji se nakombiniranom pristupu, kontroli onečišćenja na izvoruuz primjenu graničnih vrijednosti emisija i standardaokoliša i politikom „onečišćivač plaća“.

Za ostvarenje ovih ciljeva i zadaća osim ove Direktive zavodno gospodarstvo znač jna su usklađenja i saostalim vodnim direktivama (komunalne vode,poljoprivredu, poplave, opasnim tvarima, podzemnimvodama, vodama za piće, vodi za kupanje, standardimakakvoće i nadzora voda za ljudsku potrošnju, zaškoljkaše i ribe) , a posebno onima koje se odnose nazaštitu okoliša i prirode vezane uz zaštitu ptica, staništa,korištenja mulja, sredstvima za zaštitu bilja,onečišćenja i velikih nesreća s opasnim tvarima.

Za upravljanje vodama i provedbu direktiva i zakonskihobveza vrlo su važne i tzv. Horizontalne direktivevezane za planiranje i provedbu projekata i programa aodnose se na procjene utjecaja na okoliš, pristupuinformacijama i sudjelovanje javnosti u izradi planova iprograma.


- Redovito održavanje postojeć

Stručni poslovi praćenja stanja, istražni radovi,izrada planova, uspostava informacijskog sustava,izrada idejnih rješenja i studija, znanstveni projekti,međunarodna suradnja oko 270 milijuna kngodišnje ili 10% ukupnih go

Zaštita ljudskog zdravlja polazi od priključenosti najavni vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje.Ulaskom hrvatske u EU ističe se problem nedovoljnepriključenosti stanovništva na oba sustava, tepos

Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnihsustava u RH iznosi 80% ili oko 3,62 mil stanovnika. Većaje opskrbljenost na jadranskom slivu (91%) u odnosu nacrnomorski (77%). Velik problem u sustavima čine igubici koji se procjenjuju na oko 40% u javnimvodoopskrbnim sustavima, što čini znatan gubitakkvalitetne vode za piće. Sustavima odvodnje otpadnihvoda obuhvaćeno je 43% domaćinstava, dok jepročišćavanjem samo 28%.

tijekom sljedećih 15 godina (do2023.), izgraditi i rekonstruirati sustave javne odvodnjei pročišćavanja otpadnih voda za:

sve sustave javne odvodnje veće od 15.000 E.S.,oko 75% sustava javne odvodnje veličine između10.000 i 15.000 Eoko 70% sustava javne odvodnje veličine između2.000 i 10.000 E.Spovećati priključenost na sustav javne odovdnje naoko 60% sa sadašnjih 43%

đenja i poboljšanja zdravljaljudi Hrvatske vode provode sljedeće projekte:

– zaštita onečišćenja priobalnih vodaod otpadnih voda, koji obuhvaća gradnju, obnovu iproširenje sustava prikupljanja i odvodnje,te pročišćavanja otpadnih voda duž cijele jadranskeobale. Financiran je sredstvima Svjetske bankete sa sredstvima državnog proračuna, Hrvatskih voda ilokalnih jedinica, kao i darovnicom GEF-a ukupno iznosi284 mil. Eura i provodi se u fazama do 2014. godine.

ih sustava oko 915milijuna kn

dišnjih ulaganja.

tizanja standarda EU.

U skladu sa Strategijom upravljanja vodama (NN91/2008) planirano je

.S.,

poticati smanjenje ispuštanja opasnih tvari izindustrija za 50% do kraja 2010.

U okviru postizanja unaprije

�

�

�

�

�

�

NACIONALNI STRATEŠKI PROJEKTI

Jadranski projekt

Marija Vizner, dipl.ing.agr.

Unutarnje vode

Proje

–

Sustavimonitoringa te ins

Ovi projekti dokazuju da su H v vrlo svjesnepresud

zaštiteprirode, te predstavljaju temelj integriranoggospodarenja vodama za održiv razvoja RH .

razvija sustave zaštite od poplava,javne vodoopskrbe, te odvodnje i pročišćavanjakomunalnih otpadnih voda na području Save, Drave iDunava, i sufinanciran je sredstvima Svjetske banke uiznosu od oko 100 mil. Eura u periodu od 2008.-2012.godine.

– od 2004. godine odobreno je 22razvojna programa vodoopskrbe i zaštite voda napodručju 15 županija u iznosu od 2,44 milijarde kn.

Ciljevi projekata usklađeni su sa Stategijom upravljanjavodama koja predviđa znatnija ulaganja uvodnokomunalne sustave i sustave zaštite od štetnogdjelovanja voda, kako bi se povećao standard i sigurnostljudi i održalo dobro stanje voda i o vodi ovisnihekosustava te omogućio razvoj gospodarstva.

titucionalno i tehničko jačanjeinstitucija koje provode kontrolu i praćenje stanja voda uokviru ovih projekata znatno će pridonijeti bržem ikvalitetnijem postizanju EU standarda propisanihDirektivom.

rvatske odene uloge postizanja dobrog stanja voda sukladno

Direktivi, poboljšanju zdravlja ljudi, zaštiti i očuvanjuokoliša, te očuvanja vodenih ekosustava i vlažnihstaništa i vrsta koji su ugroženi temeljem zakonskihpropisa RH i međunarodnih direktiva s područja

epublikervatske

S obzirom na trenutačno stanje u Republici Hrvatskoj,procjenjuje se da gradnja, rekonstrukcija ili dovršenjejavne odvodnje otpadnih voda i sustava za pročišćavanjepredstavlja zadatak visokog prioriteta.

kti vodoopskrbe i odvodnje iz zaključaka VladeRepublike Hrvatske


Ideja o potrebi cjelovite zaštite voda na područjuIstarskog poluotoka potječe još iz perioda početkagradnje

esetih godina prošlog stoljeća. Već iranije,

uočene su specifičnosti istarskogpoluotoka koje nameću potrebu cjelovitog upravljanjavodoopskrbom i odvodnjom radi zaštite ograničenihvodnih resu .

izvori vode za piće: Sv.Ivan, Gradole,Bulaž, Rako

uz pojavu zamućenja i onečišćenja, doveoma ograničene količine vode tijekom sušne sezone,

.

plan prihvata ipročišćavanja otpadnih voda na cijelom području, jer suone, ukoliko nekontrolirano dospijevaju u podzemlje,najveći faktor rizika onečišćenja podzemnih voda, a timputem i izvorišta vodoopskrbe.

Vodoopskrbnog sustava Istre – VodovodaButoniga, osamd

ali posebno kod tada novog projekta zavodoopskrbu,

rsa

Svi glavni kaptiraninek, Kokoti, Fonte Gaia i drugi, smješteni su u

dolinama rijeka u unutrašnjosti Istre. Izvori su krškoguzlaznog tipa, velikog raspona izdašnosti, od obilja vode ukišnim sezonama

što ukazuje da podliježu velikom utjecaju slivnih ioborinskih voda

Radi konfiguracije terena i pretežito krškog sastava tla,podzemlje Istre predstavlja jedinstveni vodonosnik za svaizvorišta pitke vode, te je potrebno donijeti

Problem rješavanja odvodnje otpadnih voda prepoznat jeupravo kod malih naselja u unutrašnjosti Istre, koja

Osnovni podaci o projektu zaštite voda

nemaju svoja komunalna društva, nemaju osposobljeneljude koji bi mogli voditi investiciju i upravljanjesustavom, a troškovi investicije i održavanje sustava suveliki. Stoga je Istarska županije, uz sufinanciranjeHrvatskih voda,

, 2000.g.

ekvivalentnih stanovnika (ES) do najviše 1.500 Edvojenih

kolektorskih sustava,

malogvoda, a iz istog razloga

Za uspješnu realizaciju zahtjevnog projekta

naručila izradu studije: Organizacija,izgradnja i održavanje sustava odvodnje i pročišćavanjaotpadnih voda za mala naselja u obuhvatu vodozaštitnihpodručja u istarskoj županiji, izrađivača: TEH-PROJEKTHIDRO d.o.o. Rijeka

Studija je obuhvatila 173 naselja u zonama sanitarnezaštite izvorišta vode za piće na području Istre, u kojimaživi oko 38 tisuća stanovnika. Potrebno je sagraditi oko550 kilometra gravitacijskih kolektora, 22 kilometratlačnih kolektora, 190 crpnih stanica i 166 uređaja zapročišćavanje otpadnih voda kapaciteta od najmanje 100

S, zaukupno 45.400 ES. Projekt predviđa veliki broj o

svaki sa pripadajućim malimuređajem za pročišćavanje. Takav je pristup prihvaćenzbog ekonomske opravdanosti, jer cijena kilometrakolektora često nadmašuje cijenu jednog uređajaza pročišćavanje otpadnihpredviđena je centralizacija kontrole, upravljanja iodržavanja sustava.

čiji puni nazivglasi „Sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnihvoda za mala naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta

Trgovačko društvo za realizaciju projekta

IVS – ISTARSKI VODOZAŠTITNI SUSTAVSustav javne odvodnje i zaštite voda

Istarske županije


vode za piće Istarske županije potrebno oformitizasebno poduzeće koje će biti nositelj posla i investitor.

trgovačkodruštv

održana konstituirajuća Skupština,imenovan Nadzorni odbor i Uprava društva. lasničk

- gradovi i općine

Temelj za projekt je Zakon o vodama (NN 107/95 i150/05) i Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštiteizvorišta (NN 55/02) koji su obvezali jedinice lokalnesamouprave na definiranje vodozaštitn Iako suveć prije zaštitepojedinačnih izvora vode namijenjenih vodoopskrbi,

Odluku o zonama sanitarnezaštite izvorišta vode za piće u

kojim će se omogućitiOdluku o uvođenju posebne

naknade za sufinanciranje izgra

redstva od posebne naknade sunamjenska, isključivo za financiranje Programa

, aprikupljaju se putem tri Vodovoda koji djeluju u Istarskojžupaniji, te se uplaćuju na račun poduzeća IVS

zaštite izvorištavode za piće, što obuhvaća

Predviđeni izvori financiranja su:proračuni gradova i općina,

Uvođenjem posebne naknade u visini 1 kn po misporučene vode u vodoopskrbi na području cijeležupanije osiguravaju se vlastita financijska sredstva kojačine oko 25% i koja ujednoomogućavaju apliciranj

“, bilo jeU

Pazinu je 23.09.2004. godine ustanovljenoo: IVS – Istarski vodozaštitni sustav d.o.o., sa

sjedištem u Buzetu,V a

struktura je: 51% Istarske županije, 26%- Hrvatske vode i 23% - Istarska županija.

ih zona.u Istri postojale odluke o zonama

Županijska skupština Istarske županije 01.08.2005. g.donijela je jedinstvenu

Istarskoj županiji, kojavrijedi za teritorij cijelog poluotoka.

Županijska skupština Istarske županije donijela je krajem2006.g. važan dokumentrealizacija ovog projekta:

dnje Sustava javneodvodnje i zaštite voda Istarske županije. Posebnanaknada iznosi jednu kunu po svakom metru kubnomutrošene vode u Istri. S

investicijskih ulaganja izgradnje sustava javne odvodnje izaštite voda, prihod su jedinica lokalne samouprave

- Istarskivodozaštitni sustav d.o.o.

Realizacija projekta podijeljena je u dvije faze: u prvoj fazisu sustavi koji se nalaze u II, III i IV zoni

prvih 86 naselja, a u drugoj fazisustavi u nedovoljno istraženim zonama i van zonazaštite. Procjena vrijednosti ukupnih ulaganja premastudiji iz 2000.g. je oko 147.500.000 €, od toga u prvoj fazioko 75.000.000 €.

posebna naknada,naknada za zaštitu voda,cijena komunalne usluge, krediti i fondovi, te ostali izvori.

3

ukupne vrijednosti projektae za sredstva fondova Europske

Zakonski okvir za projekt

Način financiranja projekta

unije. Dio prve faze ovog projekta (41 naselje) jena indikativnoj listi Hrvatskih voda

za sredstva iz pristupnih fondova 2012-2014.

Program investicijskih ulaganja izgradnje sustava javneodvodnje i zaštite voda za prvih 86 naselja (I faza)izgradnje, kojeg je donijela skupština IVS-a u travnju2006.

ES),

, za prvih 26 naselja.

većprijavljen i prihvaćen

g. je izrađen prema ključu prioriteta u kojem glavnuulogu imaju: veličina naselje (kao opterećenje u brojute blizina i veličina izvorišta (II, III ili IV vodozaštitna zona).Tako je dobiven redoslijed za projektiranje koje jezapočelo krajem 2007.godine

Tehnologija pročišćavanja otpadnih voda

Pri izradi projektnih zadataka bila je uvjetovanasuglasnost Hrvatskih voda,

a: 98% uklanjanje KPK i BPK5 u IIzoni zaštite, te 95% uklanjanje KPK i BPK5 u III zoni zaštite.

(bioreaktor sa uronjenimmembranama)

,

, zbog efikasnog uklanjanjadušika i fosfora

U, uvjetno ,

(sekvencionirani šaržni reaktor).

a oni su postavili standard zaefikasnost pročišćavanj

Kako stupanj pročišćavanja od 98% može zadovoljitijedino uređaj tipa MBR

, takav je uređaj odabran za sva naselja u IIzoni zaštite izvorišta. Nadalje za dio naselja ne postojivodotok za prihvat pročišćene otpadne vode, već jepredviđeno njeno ispuštanje u podzemlje što opetzahtjeva najveću sigurnost kvalitete efluenta, dakle MBRuređaj.

Osim toga, zbog sprječavanja daljnje eutrofikacijeakumulacije Butoniga, u njenom slivu također suodabrani uređaji tipa MBR

. Isti uređaji su odabrani i za naselja ukojima dolazi do intenzivnog širenja urbanih zona, te zanaselja u kojima postoji određena industrijskaproizvodnja. Isti princip je primijenjen i na narednih 15naselja čije projektiranje treba početi tijekom ove godine.

rečeno manje osjetljivim područjimaodabrani su klasični biološki uređaji BIO-TIP, a zanajmanje sustave i kompaktni uređaj i SBR


Takvim pristupom došlo se do slijedećeg odabira uređajaza prvih 41 naselje, sa ukupno 33 predviđena uređaja:

U ovoj fazi projekta riješiti će seukupno 12900 ES.

Što se tiče problema zbrinjavanja mulja sa predviđenihuređaja, od početka se razmišlja o cjelovitom rješenju.

stavom budeobjedinjen, te da cijelim sustavom upravlja jedan subjekt,iako postoje i razmišljanja da se nakon izgradnje pojedinisustavi odvodnje sa pripadajućim uređajem predajulokalnom komunalnom poduzeću.poduzeće održavanje sustavom,što bi sa aspekta sigurnosti dobrog rada, a i troškova bilonajbolje rješenje, trebat će pronaći i jedinstveno rješenjeza zbrinjavanje mulja. Neka od razmatranih tehnološkihrješenja su rješavanje na postojećim uređajima u Istri,izg uređaj

Svako od ovih predloženih rješenja ima svojihprednosti i nedostataka, koji moraju biti detaljnovrednovani prije konačne odluke.projekta na uređajima čija je gradnja prioritetna, a svi sutipa MBR, predviđeno je samostalno rješavanjedehidracije mulja sistemom uvrećavanja. Tehnologija jevrlo jednostavna: prethodno ugušćeni mulj puni se umale vreće

se vraća u sustavpročišćavanja, a nakon toga se vreće

izvidjeti mogućnost korištenja takvognusprodukta u poljoprivredi.

zaštita izvorišta vode zapiće od onečišćenja, ali popratni efekt je i zaštita okoliša uširem smislu, uključujući i zaštitu mora. Trenutno su nasnazi dva potpuno različita stanja veza

zonama sanitarne zaštite Istarske županije propisuje dastambeni objekti u III i IV zoni zaštite izvorišta morajuimati septičku jamu ili tipski biološki uređaj, dok u II zonizaštite izvorišta, te u II i III zoni zaštite akumulacije morajuimati nepropus

Stvarno stanje je da septičke jame u velikoj većinislučajeva nisu nepropusne, te se nepročišćena vodaslijeva ili procjeđuje u teren, ne postoji kontrola redovnogpražnjenja septičkih jama i odvoženja njihovog sadržajana adekvatnu obradu, a na području Istre ni nemadovoljno opremljenih uređaja za prihvat sadržajaseptičkih jama.

14MBR, 15 BIO-TIP i 4 SBR.

Planirano je da upravljanje i nadzor nad su

Ukoliko IVS kaopreuzme upravljanje i

radnja vlastitog fiksnog ili nabava mobilnog a zadehidraciju.

U ovoj ranoj fazi

(25-50 l) od poroznog materijala iz kojih seprirodno ocijedi voda koja

dodatno suše nazraku. Potrebno je

Primarna svrha ovog projekta je

no uz dispozicijuotpadnih voda: propisano i stvarno stanje. Odluka o

nu sabirnu jamu s kontrolom pražnjenjaputem ovlaštenih institucija.

Očekivani pozitivni efekti sustava javne odvodnje ipročišćavanja

Posljedice takvog stanja predstavljaju opasnost zasigurnost vodoopskrbe jer je:

potreba za više kemikalija i skupljim postupcima uprocesu kondicioniranja,

zahtjevnije pročišćavanje u procesu dobivanjavode za piće,

veća nesigurnost vodoopskrbnog sustava dokonačne ugroženosti zdravstvene ispravnostivode za piće.

�

�

�

Značajne su i negativne posljedice za okoliš jer rastekoncentracija mikroorganizama (od kojih mnogi mogubiti patogeni) u površinskoj i podzemnoj vodi, te rastekoncentracija dušika i fosfora u akumulaciji i obalnommoru, što uzrokuje bujanje algi i drugih nepoželjnihorganizama i u konačnici do

Izgradnjom nepropusnih kolektora za odvodnju otpadnihvoda te efikasnih uređaja za treći stupanj pročišćavanjespriječiti će se:

onečišćenje površinskih i podzemnih tokova vo

onečišćenje akumulacije i obalnog mora dušikom ifosforom te njihova dugoročna degradacija ipropadanje,

Otvoriti će se mogućnost ponovnog korištenja pročišćenevode za tehnološke potrebe ili zalijevanje, što je posebnoznačajno za Istru koja ima ograničene vodne resurse uljetnom periodu.

Ciljevi i izazovi IVS – Istarskog vodozaštitnog sustava su:izgradnja i gospodarenje vodozaštitnim sustavom Istre,izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavan

vodi do degradacije kvalitetepovršinske vode ili mora.

depatogenim mikroorganizmima,

estetsko narušavanje stanja okoliša.

jeotpadnih voda malih naselja prema najvišimstandardima, te održavanje sustava u projektiranomstanju uz visoku uslugu korisnicima.

�

�

�


RED.BR.

NASEL JESLIV

IZVORIŠTAUREĐAJ

ESSTUPANJPROČIŠĆ.

TIP UPOV/STUP .PROČ.

ISPUST ZONA LOK. UREĐAJA

0 1 2 3 4 5 6 7

1 ROČ-STANICA ROČ SVETI IVAN 2*500 98% M BR VODOTOK III

2 PRHATI RAKONEK 2*200 98% M BR VODOTOK III

3 RUDANI RAKONEK 2*150 98% M BR PODZEM LJE II

4 TOPIT FONTE GAJA 2*150 98% M BR VODOTOK II

5 KAŠĆERG A BUTONIGA 150 95% BIO-TIP VODOTOK III

6 MARČENEG LA BUTONIGA 100 98% M BR VODOTOK III

7 VRH BUTONIGA 2*150 95% BIO-TIP VODOTOK III

8 GRDOSELO BUTONIGA 100 95% SBR VODOTOK III

9 ŠĆU LCI-PALAD INI BUTONIGA 100 95% BIO-TIP VODOTOK III

10 DRAGUĆ BUTONIGA 100 95% BIO-TIP VODOTOK III

11 CESARI-BAŠIĆIBUTONIGA 100 98% M BR VODOTOK III

12 ŠAJKOVIĆI-TONČ IĆI

13 PODM EJA

BUTONIGA 100 95% BIO-TIP VODOTOK III14 CERJE

15 GRIMALDA

16 BRAJKOVIĆI-TRVIŽ GRADOLE 2*500 98% M BR PODZEM LJE III

17 CRKL ADA-FERENCI GRADOLE 2*400 98% M BR PODZEM LJE II

18 MARČANA JADREŠKI 2*750 98% M BR PODZEM LJE III

19 RITOŠIN BRIG GRADOLE 150 95% BIO-TIP PODZEM LJE III

20 RAPAVEL GRADOLE 250 95% BIO-TIP PODZEM LJE III

21 NEDEŠĆ INA FONTE GAJA - -NA UREĐ AJ GRADA LABINA

22 STRM AC FONTE GAJA - -

23 LINDAR RAKONEK 500 95% BIO-TIP VODOTOK III

24 LOBORIKA JADREŠKI 2*500 98% M BR PODZEM LJE III

25 ZAREČJ E RAKONEK 400 95% BIO-TIP VODOTOK II

26 ROČKO POL JE SVETI IVAN - - NA UREĐ AJ ROČ

27 VICANI FONTE GAJA 300 95% BIO-TIP PODZEM LJE IV

28 MANDALENČ IĆI RAKONEK 250 95% BIO-TIP PODZEM LJE III

29 CEROVLJ E RAKONEK 250 98% M BR VODOTOK II

30 BAZG ALJ I RAKONEK 200 95% BIO-TIP PODZEM LJE III

31 PAZINSKI NOVAKI RAKONEK 200 98% M BR VODOTOK II

32 MILOTSKI BRIG RAKONEK 150 95% SBR PODZEM LJE III

33 PLOM IN LUK A PLOMIN - POSTOJEĆI M ORE

34 BATLUG RAKONEK 150 95% SBR PODZEM LJE III

35 BORUT RAKONEK 200 98% M BR VODOTOK II

36 PAMIĆ I RAKONEK 150 95% SBR PODZEM LJE IV

37 GOL JI-M ARKOČ I MUTVIC A 250 95% BIO-TIP PODZEM LJE III

38 ŽU PANIĆ I MUTVIC A 200 95% BIO-TIP PODZEM LJE III

39 MARTINSK I MUTVIC A 250 95% BIO-TIP VODOTOK IV

40 MARCELJ ANI FONTE GAJA - - NA UREĐAJ GRADA LABINA

41 PAGUBICE BUTONIGA 100 95% M BR VODOTOK III

Mr.sc. Bojana HIVS d.o.o., Sv.Ivan 8, Buzet, [email protected]

ajduk Černeha dipl.ing.bioteh.

Podaci o izvorištu, zonama, karakteristikama uređaja i mjestu ispustaza 41 naselje



ELEKTROLITSKI HIPOKLORIT NOVO SREDSTVO ZA DEZINFEKCIJU VODE–

SAŽETAK

1. UVOD

2. KLOR I KLOR DIOKSID DEZINFEKCIJ VODE

Elektrolitski hipoklorit je sredstvo za dezinfekciju vode koja objedinjava pozitivne karakteristike plinovitogklora i klordioksida i to:djelotvornost, sigurnosne mjere rada i troškovi eksploatacije. Proizvodi se namjestu potrošnje, elektrolizom otopine kuhinjske soli NaCl. Elektroliza ne zahtijeva posebne mjerezaštite, a djelotvornost nastalog hipoklorita je jednaka ili bolja od djelotvornosti plinovitog klora. Premakalkulacijama produkt je jeftiniji od plinovitog klora. Može se koristiti u sustavima javne vodoopskrbe,bazenima za rekreaciju, te za industrijske potrebe.

dezinfekcija vode, elektrolitski hipoklorit

Dezinfekcija vode je osnovni proces obrade vode, kojim se patogeni mikroorganizmi uništavaju iliinaktiviraju.

oja se koristemogu se podijeliti prema aktivnim funkcionalnim grupama i to:

a) Sredstva na bazi klora: plinoviti klor, kalcij hipoklorit, natrij hipoklorit, klor dioksid kloraminib) Sredstva na bazi kisika: ozon, vodikov peroksid ili njihova kombinacijac)

1. Efikasnost sredstava za dezinfekciju prem mikroorganizmima2. Stvaranje što manje nusprodukata.3. Ostvarivanje rezidualne koncentracije zbog zaštite od ponovne kontaminacije4.5 Sigurnosne mjere korištenja6. Financijski pokazatelji

fekciju vode su na bazi klora i to: plinoviti klor i u novije vrijeme klordioksid.

klorom ili klor dioksidom dolazi do kemijskih reakcija tzv. dvostrukogdjelovanja. Pozitivni efek

Ključne riječi:

U I

Proces dezinfekcije treba razlikovati od procesa sterilizacije, kojima se potpuno uništavaju svimikroorganizmi uključujući bakterije, amebe,alge, spore i viruse. Sredstva za dezinfekciju k

,

Energija zračenja: ultravioletne zrake (UV), ili kombinacija UV + ozon, UV + vodikov peroksid

Postoji nekoliko općih kriterija za procjenu podobnosti različitih sredstava za dezinfekciju vode i to:

a

Mogućnost proizvodnje

Najčešće korištena sredstva za dezin

Kod dezinfekcije vode za pićet zbog kojeg se dezinfekcija provodi, je uništavanje mikroorganizama, posebno

patogenih, što dovodi i održava kvalitetu vode unutar zakonodavnih normi. Negativni učinci se iskazuju ustvaranju dezinfekcijskih nusprodukata od kojih neki mogu imati izražena karcinogena, mutagena ilitoksična djelovanja na živu stanicu.

2.1. PREDNOSTI I NEDOSTACI DEZINFEKCIJE SA Cl i ClO

a) Prednosti dezinfekcije plinovitim klorom

b) Nedostaci

c) Prednosti dezinfekcije klor dioksidom

d) Nedostaci

2 2

- efikasan za umjereno bakteriološki opterećenu vodu

klor je toksičan

monijakom stvara kloramine koji daju karakteristični miris i smanjuju efekt dezinfekcije

rezidualna svojstva ograničena su na 48 – 72 sata

kvaliteta isporučenog klora ovisi od šarže do šarže,

u količinama potrebnim za dezinfekciju

dezinfekcijsko svojstvo je dvostruko veće od klor

djeluje u niskim koncentracijama i u širokom pH području (5,5 – 10,0)

toksičan plin

je razina koncentracije veća od 300 [g/m

eksplozivan u vodi u koncentraciji većoj od 30 [g/L]

u slučaju akcidenta kada se direktno pomiješaju reaktanti natrij klorit i solna kiselina dolazi do

nekontrolirane eksplozije,

ije razgrađuje se na nepoželjne spojeve klorite i .

kod koncentracija većih od 0,25 [mg/L] dolazi u toploj vodi do isplinjavanja klor dioksida i do

pojave intenzivnog oštrog mirisa, te iritacije očiju i dišnih puteva

kod rezidualnih koncentracija većih od 0,25 [mg/L], ovisno o kvaliteti vode za piće, dokazuju se

vrijednosti za klorit iznad zakonski dozvoljenih koncentracija od 0,2 [mg/L]. Time je

onemogućen

- ;

-

- niska cijena klora

-

- sa fenolima i krezolima stvara spojeve koji vodi daju neugodan miris

- sa prisutnom organskom tvari stvara trihalometane od kojih su neki i kancerogeni

- sa bromidima stvara bromirane spojeve, koji su štetni kao i klorirani

- sa a

-

- u niskim koncentracijama ne djeluje na viruse i spore

- kod viših pH vrijednosti smanjuje se dezificijenski potencijal

- kod rada s klorom (otrov II skupine) potrebne su skupe i opsežne mjere zaštite i specijalne

dozvole kod uvoza, prijevoza, skladištenja i korištenja

- ne proizvodi se u Hrvatskoj

- proizvodi se na mjestu potrošnje

- dobiva se reakcijom natrij klorita i solne kiseline (HCl) koje spadaju u otrove III skupine

- a

-

- ne stvara kloramine, trihalometane ili bromirane spojeve, ima dugotrajniji rezidual nego klor

- skuplji je od klora

-

- eksplozivan na zraku ako ],

-

-

- u toku reakcija dezinfekc klorate Klorit ion u

stanicama oksidira hemoglobin u methemoglobin i izaziva hemolitsku ameniju

-

-

o korištenje više djelotvornih koncentracija

ne primjenjuje se u vodi koja sadrži željezo i mangan, jer se stvaraju talozi i nusprodukt klorit ion

reagens natrijev klorit ne proizvodi se u Hrvatskoj

3


3. ELEKTROLITSKI HIPOKLORIT – ALTERNATIVA KLORU I KLORDIOKSIDU

3.1. ELEKTROLITSKI HIPOKLORIT – proizvodnja na mjestu korištenja

Svako sredstvo za dezinfekciju

jnih svojstava. To saznanje je uvjetovalo razvoj novog elektrokemijskog

postupka kojim se pokušalo dobiti novo sredstvo za dezinfekciju tzv.elektrolitski hipoklorit . Objedinio je

najbolje karakteristike klora i klordioksida, a to su: djelotvornost, proizvodnja na mjestu korištenja (in

situ), sigurnosne mjere rada i niska cijena proizvodnje.

Proizvodnja na mjestu korištenja tj. na izvorištima, u tehnološkim procesima i sl. predstavlja najjeft

ima svoje korisničke limite koji se mogu grupno nazvati: zdrastveni,

sigurnosni i financijski. Tako i najčešće korišteni dezinficijensi klor i klor dioksid uz pozitivno djelovanje

imaju i veliki broj nepožel

iniju,

pouzdanu i sigurnu alternativu postojećim sredstvima za dezinfekciju.

Slika 1. Glavni dijelovi postrojenja

Osnovne prednosti su:

NaCl, voda i električna energijav

rad uređaja ne ovisi o nabavci specijalnih kemikalijamoguća nadgradnja uređaja prema potrebi korisnika

-

- siguran u radu za ljude u proizvodnji i za okoliš- smanjeni troškovi proizvodnje- sirovine za proizvodnju su:- zadovoljava sve uvjete zdra stvenog i sigurnosnog zakonodavstva- poboljšava kvalitetu vode- smanjeni broj dezinfekcijskih nusprodukata- garancija na funkcionalnost- proizvodnja el.hipoklorita prema potrebama korisnika--- jednostavno održavanje

garancija na elektrode 7 godina


Princip rada uređaja:

Proizvodnja elektrolitskog hipoklorita je jednostava

roz elektro

), koja se ispuštakontinuirano u atmosferu. Nastali el.hipoklorit se skladišti u u spremniku koji može imati volumen za višednevnokorištenje. Koncentrirana otopina sadrži 8000 [mg/L

0,5 [mg/L].

n i siguran proces. Započinje postupkom omekšavanja vodekoja se uzima iz vodovodne mreže. Omekšana voda distribuira se u spremnik s natrij kloridom (NaCl). Miješanjemvode i soli dobiva se 30 [%]-tna slana otopina, koja se razrijedi u omjeru 1: 10 kako bi se dobila 3 [%]-tna radnaotopina. Pomoću dozirne pumpe slana otopina prolazi k litičku ćeliju. Pod utjecajem istosmjerneelektrične energije niskog napona dolazi do oksido-redukcijskih procesa koji na izlazu iz uređaja proizvedu 0,8 [%]natrijev hipoklorit (NaOCl). Nusprodukt kod redoks reakcije je mala količina vodika (H

] aktivnog hipoklorita, koja se pomoću dozirnih pumpiinjektira u vodu koju treba dezifincirati. Ukoliko se dezinfekcija provodi na vodoopskrbom sustavu, s jednomlitrom koncentrirane otopine može se u 16000 litara vode postići koncentracija od

2

Slika 2. Shema tehnološkog procesa

Kemizam reakcije:

22HNaOCl2eOHNaCl ��

�

Količina reaktanata potrebna za dobivanje 1 kg klora:Sol (NaCl) = 2,8 [kg]El.energija = 4,0 [kWh]Voda = 125 [L]


Orijentaciona cij

].

/dan]. Za orijentaciju, izvorkapaciteta od 4,5 [kg/Cl /dan]

ena dobivanja 1 [kg] klora iznosi cca. 7 kuna. Uz pretpostavku da se dezinfekcija vodeprovodi uz maksimalnu dozu od 0,5 [mg/L], moguća je primjena za 2000 [m ] vode, što daje jediničnucijenu koštanja od 0,0035 [kn/m

Uređaji su dimenzionirani tako da mogu zadovoljiti najrazličitije potrebe korisnika. Proizvodnjaelektrolitskog hipoklorita koja se može dobiti kreće se od 3,0 – 1300 [kg/danu], što je dovoljno zakapacitete crpilišta veće od 2,000.000 [m ište od 100 [L/s] uz dozu od 0,5[mg/L] može koristiti uređaj

3

3

3

Kapacitet uređaja:

2

4.0. ZAKLJUČAK

Elektrolitski hipoklorit po svojim karakteristikama može biti bolja alternativa sredstvima za dezinfekcijuna bazi klora ili klor dioksida.

sigurnosnih mjera i niska cijena troškova proizvodnje predstavljajuosnovne elemente koji mogu prevladati kod odabira dezinfekcijskog sredstva.

Podaci sa nterneta i dostu

Mogućnost proizvodnje „na licu mjesta“ djelotvornost na patogenemikroorganizme, niski stupanj

Svaku novu tehnologiju pa tako i ovu poželjno je provjeriti preko pilot uređaja u područjima primjenekao što su: vode za piće, bazeni za rekreaciju, preradi otpadnih voda, sustavima za hlađenje i sl.

I pna literatura proizvođača uređajaLiteratura:

Slika 3. Elektrolitski uređaj u radu

Mr.sc. Dubravko Dragojević, dipl.ing.kem.tehn.ZAGREBAČKI HOLDING

Podružnica Vodoopskrba i odvodnjaSektor vodoopskrbe

Sektor kontrole kvalitete vode i higijensko sanitarne zaštite


Ljudska duša je poput vode:Spušta se sa neba, i opet se na nebo diže,

Ponovo se na zemlju mora vratiti,S

Johann Wolfgang von Goethe

talno se mijenjajući.

JERKO BAUER, dipl.ing.građevinarstva

SJEĆANJE

Rođen je 21. travnja 1908. u Bedenici, Sv.Ivan Zelina. Kao malo dijete došao je s roditeljima u Zagreb, gdje jenakon osnovnog i srednjeg obrazovanja 1931. godine završio Građevno-inženjerski odjel Tehničkog fakultetaSveučilišta u Zagrebu. Nakon jednogodišnjeg stažiranja zaposlio se u Vodograđevnom uredu u Sisku, gdje je radiood 1933. do 1944. godine. Od 1946. do 1953. godine radio je u Slavonskom Brodu, Doboju i Zenici, a zatim uZagrebu do 1975. kada je otišao u mirovinu.

Najveći dio svog radnog vijeka Ing. Bauer proveo je u vodogradnji – najprije u Sisku, a posljednjih desetak godina uInstitutu za slatkovodno ribarstvo, na poslovima projektiranja ribnjaka, što mu je bio posebni interes još iz dobastudiranja.

Načinio je oko 800 samostalnih projekata, od kojih je većina realizirana. Objavio je 70-tak stručnih radova,pretežno u domaćim časopisima kao i referata na stručnim skupovima. Iz stranih stručnih časopisa prevodio je ilinačinio sažetke zanimljivih radova s pet stranih jezika.

mro je 22. ožujka 2010. u Kliničkoj bolnici Jordanovac od upale pluća, u 102. godini života.

upućujemo izraze sućuti njegovoj obitelji, te što su nam omogućili da se odsvog člana objavljivanjem njegovog posljednjeg članka, kojeg je u 101.godini napisao i objavio u časopisu

Za svoj je rad dobio zlatnu medalju slatkovodnog ribarstva.

Gospodin Jerko Bauer u

Ovom prilikom izražavamo zahvalnostdobrog, vrijednog i vjernog oprostimo

„Ribarstvo“, br. 4, 2009. godine.

Hrvatsko društvo za zaštitu voda

RAZMIŠLJANJA O TOPLIM RIBNJACIMADipl.ing. Jerko BAUER

Časopis „Ribarstvo“ objavio je u br. 1/2008 moja sjećanja na sudjelovanja u projektiranjunavršio već 101 godinu života, počeo sam razmišljati o

toplim ribnjacima, koliko znam, za sada nepostojećim u nas.

su ribnjaci bili oštećeni ili uništeni, što dobro znaju oni koji su tada bili aktivni. Nijemi poznato, koliko su te štete na ribnjacima popravljene, ali znam da nije bio projektiran niti izgrađen nijedan novi ribnjak.

Topli ribnjaci mogli bi postići ubrzani razvoj ribe i to bi se kod nas moglo provesti gradnjom na više načina.

ome utjecalo je sjećanje na davni doživljaj iz 1920. godine (u mojoj 13-oj godini). Na putu izmeđuJastrebarskog i Sv. Jane vidio sam toplo vrelo ne prevelike izdašnosti, uz koje je nastalo jezero s mlakom vodom. Jezero je bilo uudubini i nije se moglo dalje širiti zbog strmih rubova, nego je zbog visoke razine vode ulazilo daleko u vrelo. Ostalo mi je to usjećanju iako više nikada nisam bio tamo. Sjećam se toga sada upravo kada sam počeo razmišljati o toplim ribnjacima.

radi topli ribnjak došao je, pedeset godina kasnije, tehničar imenom Drobina, koji je radiona ribnjacima ondašnjega Agrokombinata. Pozdravio sam tu ideju, ali nisam dobio narudžbu za projektiranje jer on nije dobiosredstva za izgradnju tog ribnjaka. Tako

U prvoj polovici 1975. g. bio sam na ekskurziji građevinskih inženjera u gradovima Hannover i Hamburg. Prije puta, direktorCentra za slatkovodno ribarstvo, ing. M. Turk mi je rekao amburga. IzInstituta za ribarstvu u Hamburgu odvezli su me na taj ribnjak, koji je bio izgrađen kao staklene zgrade, građene od staklenihploča veličine 10 m . U njima su bili betonski bazeni s grijanom vodom u kojoj su bile nasađene ribe meni nepoznate v

U ribnjacima se voda zagađuje izmetom ribe, ali se u ovim bazenima topla voda nije izbacivala nego se pročišćavalakompresorom. Izumitelj tog uređaja dobio je za to posebno priznanje. Saznao sam još jednu neobičnost: riba uzgajana

aka vidio sam jednog posjetitelja, crnca, koji nije došao u kratki posjet poput mene, nego jedošao proučiti projekt toga ribnjaka kako bi se isti takav sagradio negdje u Africi. Kod nas tada to nije bilo moguće. Mojeizvješće o tom ribnjaku blizu Hamburga

moguće, a i korisno. Po mojem mišljenjupostoji za to više načina.

Možda se može pronaći neko vruće vrelo – popout onoga za toplice, ili pak bušotinom, oko kojega bi se na oko 5 hektarazemljišta moglo sagraditi ribnjak s toplom vodom i sa svim potrebnim objektima. Pri tome se može zbog štednje prenijetihladne matičnjak

Postoji i druga mogućnost – da se voda u hladnim ribnjacima, ili u njihovim dijelovima, zagrijava solarnim elementima. Uzimskom periodu mogla bi se dodatno zagrijavati u kotlovnici. Tako se ne

U toplim krajevima, recimo u Dalmaciji, može se izgraditi ribnjake s manjom količinom solarnih elemenata, primjerice naCetini. U te se ribnjake može prenijeti oplođena ikra iz hladnih ribnjaka. Smatram da bi to bilo korisno i za turizam.

Sva ova moja razmišljanja voljan sam detaljno raspraviti s eventualno zainteresiranim uzgajivačima ribe i o tome neću ovdjedalje pi

raviti pogrešno mišljenje da riba živi od vode. Riba živi od hrane koju nađe u vodi i ne da se prevariti.

i gradnji ribnjaka. U svojem radnomvijeku projektirao sam jako veliki broj ribnjaka. Zadnje vrijeme, iako sam

U nametnutom ratu na tlu Hrvatske mnogi

Na moja razmišljanja o t

Na misao da se na tome mjestu sag

je ta ideja propala.

da usput pogledam topli ribnjak 15 km sjeverno od H

2 rste.Saznao sam da su te ribe nakon jedne godine uzgoja postizale težinu od 2 kg, dakle mnogo više nego u otvorenim ribnjacima shladnom vodom.

u timribnjacima bila je selekcionirana da ima što manje kosti, ali nisam saznao kako je to postizavano.

U poslovnom zgradi toga ribnj

objavljeno je u „Ribarstvu“ još iste, 1975. godine. Nije mi poznato, postoji li taj ribnjakjoš i sada.

Razmišljam o projektiranju toplih ribnjaka u Hrvatskoj sada i mislim da bi to bilo

e iz hladnih ribnjaka da se dalje uzgajaju u toplom ribnjaku.

ki ribnjaci ne bi morali posve isprazniti i ponovnopuniti. Možda to ne bi bilo skuplje od izgradnje toplih ribnjaka na izvoru tople vode.

sati.

Želim na kraju samo isp


NA KORNATIMA DOK JOŠ NIJE BILO MARINA

N Kornatima sam prije mnogo godina proveo punihnekoliko mjeseci, prohodavši ih kao mladi geolog i obišavšiih čamcem više puta. Uz to sam ih i zaustavio na

istočnoj Agfi!),ali snimao sam i crno-bijele snimke radi dokumentacije zanaš stručni izvještaj uz izradu Osnovne geološke karte.

vapnenačkog

spomenik, koji je svakako zavrijedio da bude zaštićen kaonaš jedinstveni nacionalni park.

Kada sam prije 45 godina bio član geološke ekipe koja jeizrađivala dio geološke karte što je obuhvaćala i Kornatskeotoke, vodio nas je stariji kolega, inženjer Pajo Mamužić,dobrodušni iz ravnog Srijema, ali već tada vrstangeolog. On je dobro

ostoru krša Like iDalmacije. Čini se da je njegovo zadnje zadarsko

(stari hrvatski naziv!) bilo presudno, pa jepolazak na Kornate bio iz Tribunja pokraj Vodica s leutomiskusnoga barbe Stipaničeva. S njim je naš Pajo pozornorazradio plan za višemjesečno ljetno istraživanje, vodeći računa o vremenskim prilikama, ciklonama ianticiklonama, te o pomicanju naše baze od južne strane prema sjeverozapadnom dijelu otočja. Iskusni

znao je ćudi mora, prednosti zaklona i uvala, a naš je vođa procijenio mogućnosti rada ekipe inapredovanje u obavljanju dosta složenog zadatka.

a

nekolikodijapozitiv filmova u boji (istina, na tadašnjoj

Svakom ljubitelju prirode oni otkrivaju zanimljivostkamena prekrivenoga morem. Snagom

valova, vjetra, žarkog sunca i oštre zime oblikovan je ovdje

lalaispekao svoj zanat kartiranja na

kvarnerskim i zadarskim otocima, te na pr

geologiziranje

morski vuk

Kornatski otoci neiscprna su tema za pisca.

ernard Shaw(B )

Kako je bilo toplo, nismo imali mnogo osobnih stvari; spavali smo – uz rub mora, pod maslinom ili borom –na zračnim jastucima revetu, potrebna je bila samo deka i čuturicaza vodu, jedaći pribor i šalica za vodu te higijenske potrepštine. Najvažniji dio opreme bile su pak čvrsteterenske cipele, za glavu, remen za nošenje kompasa i čekića, čvršći blok za našu kartu ibilježnicu, te omanja torbica za skupljanje uzoraka. Barba će kuhati na plinskom kuhalu; u zalihama su bilivoda i domaće vino za , tjestenina, riža, sol, šećer, meso će biti – riba, za pečenje i kuhanjedomaće maslinovo ulje, a ponijeli smo i nešto svježih jaja za prve dane otočnog samovanja.

(luftmadracima!) i pokojem poljskom k

pokrivalo

bevandu


Iz Tribunja smo krenuli u ranu zoru, još pod zvijezdama, pa smo dio sna nadoknadili pod palubom uzjednoličnu buku motora i .

– kako je izgovarao barba – zbio se u toplini prijepodneva, pod sjajnom nebeskomzvizdom, pa su kemene stijene bile još svjetlije i blistavije kada smo pristajali u uvalu na otoku Smokvici,gdje je trebala biti naša prva baza. Bacili smo sidro i poče

teći krčka tjestenina, a barba je već na obali raspirivao vatru pod nakojima su ubrzo zamirisale prve srdelice. Dok smo od broda do kamene kuće barbinih rođaka prenašalislužbenu opremu i tehničke stvari za naše kartiranje, dobrodošlicu su nam priredili brojni cvrčci svojomjednoličnom pjesmom, skriveni od naših pogleda pod krošnjama stare masline i obližnjih borova. Čistoplavo more lagano je lelujalo oplakujući obalu i mameći nas da se rashladimo prije prvoga otočnog ručka.Za upoznavanje

mlataranje valova te privikavanje na mirise naše nove drvene postojbine

Susret s Kurnatima

li prenašati stvari; odjednom ugledasmo kako naplinskom kuhalu u velikoj gradelama

kamenja uronjenog u nj preostali su još brojni dani ...

Danas mi se vraća sjećanje na one dane smirujuće osamljenos

Kretali smo na posao rano izjutra, obuveni u čvrste terenske cipele, u kratkim hlačama i majci bez rukava, sčekićem i kartom u ruci, kompasom na opasaču i torbicom na ramenu. Jedan po jedan stao bi na provučamca i pričekao dok se ne približi čvrstom kamenu uz obalu pa skok na otok, uzvik pozdrava i brod seudaljavao noseći sljedećega prema njegovu odredištu. Barba je uz kormilo povlačio parangal ili udicu itako prikupljao ribe za ručak ili večeru, a brod bi nestajao i ja bih ostaj Kretao bih se prema drugojobali otoka, mjerio i zapisivao pružanje i pad slojeva, tražio presjeke ili tragove fosila, fotografirao iliuzimao uzorke i polagano se spuštao na drugu stranu, tražeći najpovoljnije mjesto da me u povratku barbaprihvati i što vještije uskočim u čamac. Ako je na otoku bila neka jama s vodom ili otvor neke špilje, moj jezadatak bio da i to registriram, izmjerim i snimim i tek bi se tada zaputio na dogovoreno mjesto za susret snašim čamcem.

neviđeno: sunčani sat naotoku Lavsi, nekoliko hobotnica razapetih na drvene grančice kako se suše za zimski obrok, raspolovljeneribe na kamenu, mreža sa smokvama što se suše, ostaci crkvice na otoku Piškeripartizanska bolnica, zanimljiv red suhozida, lokva vode u sjeni drevnoga hrasta, ostaci stare cisterne, ostaci

ti i zaokupljenosti našim poslom, kadanismo sretali ni jedan brod, ni jednu jedrilicu ...

ao sam.

Nikada nije bilo dosadno, uvijek se vidjelo i doživjelo nešto do tada za nas žabare

, koja je nekada bila


Boravak na Kornatima naučio me što je stalnonastanjenima na otoku Murteru značilo to njihovo kamenootočje, ta njihova djedovina razdijeljena dugim zidovima iogradama. Saznao sam što je sve njihov brod morao imati

kada se s obiteljskom posadom prekomora u najpovoljnije vrijeme, na ruke ili na jedra – jer tadamotora još nije bilo! Polazilo se uz zazivanje pomoći svetaca,Vele Gospe i u znaku križa, jer modernih kompasa itakođer nije bilo – nad brodom samo nebo, vjetar, more, teveli ili mali valovi i potreba da se na svoje otočno polje,u masline, smokve i ostalo bogatstvo na udaljenim

.

Žena je ovdje bila i te kako cijenjena, bila je nužna potrebačije su ruke znale pokretati i veslo i kormilo, dizati jedro ipridržati što se naginjalo u košari, smiriti uplašeno janje iza bonace plesti vunu i pomusti ovcu-hraniteljicu. Ona jetrebala oplijeviti vinograd, obrati masline i smokve, iskopatikrumpir, u moru oprati i raditi stotinjak poslova, bezkojih ne bi mogao opstati od svoga kućnog praga doovog prostora na morem zarobljenim otocima. Brod i obiteljbili su jedinstvo, koje samo strpljivim zajedništvom,iskustvom, mudrošću i snagom može svladati ćudi vjetrova,opasnosti valova, nalete oluja i ćudljivost morskih struja.Samo udružene ruke oca, majke, kćeri i sina, s vjerom u svojusnagu – uzdajući se u zaštitu nebesa pronalazile su najkraćiput između dviju točaka na čvrstome kamenom tlu do kog sedolazilo valjajući se vodenim prostranstvom.

Kurnatarima

na

sebi i u sebi partilo

đi-pi-esa

brodi

Kurnatima

dite

robu

Kurnatar

Jer, je prvo bio pastir, dva puta težak, pa ribar samo usput, radi potrebne hrane; dan , vještekućanice i kuharice, trajao je pak , uz brigu za dijete i skrb za starca, uz rad na polju, uz kamenukuću i uz brod. Smjenjivali su se motika i branje maslina, smokava, povrća u polju, briga za ovce, magare – trebaloje vremena i za sirenje i sušenje plodova, za donošenje vode i za radosti življenja. To je bio njihov svagdašnji životna koji su navikli.

Kurnatar Kurnatarke

od zvizde do zvizde

Cvijet čežnje

Priroda sve je, sve što je znalanajljepše niti, u tebi tkala

sunčevu pređu u krošnje boraboje dragulja, u pjenu mora,

a čovjeku tvome što s tobom živiu trenutku svakom da ti se divi

svu raskoš je dala

Kad se nad tobom rastvara nebooluja bjesni, a more harapriroda nove utkiva niti,

čudesnih boja, smjelih šarai teško će znati tko tu ne živi

da čovjek još možei kada pati da tebi se divi

Dalmacija, ko blistavi cvijetčaroban, lijep, ti sav si moj svijet!

Drago Britvić

Tekst i fotografije: dr.sc. Srećko Božičević

rimskih vila, urušena kamena bunja – sve tragovi čovjeka koji ničim nije narušavao sklad toga otočnogprostora – čuvao ga je i pazio, da ga pri sljedećem posjetu nađe opet istoga.

Smokvica više nije onakva kakvu sam je zapamtio, a tako je i s mnogim drugim otocimana kojima su se pojavila zdanja kojih nekada nije bilo. Mnoge stare, jednostavno građene kuće

, restorani s crvenim crijepovima na nekada kamenim krovovima, a ponegdje se vide isive salonitne ploče. U prošlosti tek svjetlo punog mjeseca, sada je zamijenjeno svjetiljkama napajanimbučnim agregatima, a nestvarno izgledaju i šarolike žaruljice na brodskim jarbolima. Blejanje janjadi nije odonog stada što je nekada kao divlje lutalo otocima, već je ovamo odnekud dovezeno za sutrašnje pečenje –slijedi nedjeljni posjet turista, što će u velikom broju doći iz Murtera, Ši

A koliko će oni zapravo od Kornata i vidjeti – to samo zvijezde znaju ...

Znadem da danas nipostale su

konobe, grill lokacije

tebnika, Zadra... brodovima nakojima piše: Posjetite Kornate!

Iz prošlosti kornatske tišine ...


Malena mjesta srca moga...IMOTSKA JEZERA


Koliko god često sanjali o putovanjima dalekim zemljama i egzotičnim krajevima, u pravilu zaboravljamokako mnoge ljepote i oku ugodne detalje možemo pronaći u našoj neposrednoj blizini. Istina, za doći dotih ljepota nekada smo morali prelaziti sedam gora i sedam dola, ali eto, na našu sreću, danas su namudaljeni možda sat-dva vožnje od našeg grada. Potrebno je samo malo dobre volje i poznavanjaosnovnih zakona fizike pa koristeći početni impuls sile i onu narodnu inačicu Newtonovog zakona kojakaže „mala moja dajem ti na znanje, sila masi daje ubrzanje“ krenuti na put, makar i na jednodnevniizlet.

Eto, ne mogu ni sam shvatiti kako je moguće da u svojih četiri banke plus nešto sića godina nikad nisambio u Imotskome!? I to ne samo u gradu Imotskome nego nisam bio niti u jednom od sela imotskekrajine. Sramota baš!

Hmm, a čak mi je dio familije porijeklom iz Imotskoga. I to kako bi oni rekli - iz Imotskoga! Jer kad godbi se povela neka rasprava na temu "Imoćani vakvi, Imoćani nakvi", odmah bi se ovi moji pobunili da sene može sve i svakoga svrstavat u Imoćane. Imoćani su, kažu oni, samo iz Imotskoga, a svi ostali mogu bitiz Lovreća, Runovića, Zmijavaca, Medova Doca, Ciste jedne druge treće, Prološca i tako dalje i takobliže...Uostalom, to je sasvim u redu, samo šta smo mi obično prelijeni za neke stvari, pa smo sklonipojednostavljivanju i uopćavanju. Pa su nam tako i u Splitu gradu, osim onih otprilike nula pet promila

baš

«fetivih» Splićana, svi ostali ili Imoćani iliBračani. Zamantan raznoraznim pričama oosebujnom karakteru ljudi, teškom životu ivišestoljetnom iseljavanju, moja predodžba oovom kraju, uglavnom je sadržavala ljuti krš,bodljikavu draču, nepregledni kamenjar,svakojake zviri, vukove, guje i poskoke. Tek tu itamo da se pojavi poneka vila uz brkatoghajduka. Bez Torcide naravno...

Stoga je konačno došlo vrijeme za ispravljanjestarih zabluda, a najbolji način za tako nešto jeotići na lice mjesta pa se uvjeriti što je pravaistina. Imotska jezera pokazala su se kaoidealna tema za rješavanje dilema tipa štogdje kamo i kako.

U skladu s planinarskim duhom, nismo ni pomišljali zadovoljiti se tek usputnim turističko-dokoličarskim razgledavanjem samo onih najčuvenijih jezera, Modrog i Crvenog.


Manje je poznato da se u neposrednoj blizini nalazi još nekoliko jezera, istina, skromnijih dimenzija,ali ne manje lijepih i zanimljivih. Uostalom, čitav je ovaj kraj geološko i reljefno izuzetno atraktivan,štoviše, čini mi se da je upravo ovdje nastao neobičan izraz "zemljo profundaj se", jer tumarajućiokolicom čak i nije tako neobično da propadnete u zemlju, onako iz čista mira.

Našu današnju "jezersku obilaznicu" započeli smo u Lokvičićima. Za ovo selo sam prvi put čuo prijenekoliko godina kad me je jedna gospođa u najboljim godinama koju sam sreo u čekaonici nekogdržavnog ureda uporno uvjeravala da izgledam isto (pljunuto!) kao jedan njezin poznati iz Lokvičića.Niti moj naglasak, niti moje uvjeravanje da sa Lokvičićima nemam nikakve veze, nisu je uspjevali uvjeritida ja nisam taj njezin. Čak mi se i nabacivala da mogu li je kasnije "bacit" autom do njezinog sela kad sebudem vraća doma. U Lokvičiće, naravno. A đe me nađe...

I eto me danas, u mojim nesuđenim Lokvičićima, ali iskreno, sad mi se baš i ne mili tražiti svogadvojnika, jer me i bez njega očekuje dosta zanimljivih stvari.

U sjeverozapadnom kantunu prostranog i zelenog Imotskog polja smjestilo se prilično veliko jezero, none baš osobito atraktivnog naziva – . Veličina ovog jezera značajno oscilira, ovisno ogodišnjem dobu i količini oborina. Tu je i stanište velikog broja ptica močvarica, a iz daljine smo ugledali inekoliko brodića sa ljudskom posadom, dakle vjerojatno ima i nekih ribica unutra.

Prološko blato


U brdima iznad Prološkog blata"otkrili" smo tri nova jezera.

te , koji suveć na prvi pogled potpuno različiti odmočvarnog blata. Između visokih liticakoje se gotovo okomito obrušavaju dopovršine jezera, gotovo da nalikuju nag r o t l a v u l k a n a . S t r u č n j a c ipretpostavljaju kako su ova jezeranastala urušavanjem stropovaogromnih pećina. Uh, mora da je biloveselo kad se sve to urušavalo...Široj su javnosti ova jezera gotovonepoznata. Prava šteta, jer su jezerasama za sebe, kao i čitava priroda okonjih prepuna izuzetno zanimljivihprizora. Ipak, staze oko jezera još uvijek nisu označene, a nije niti malo razumno prilaziti preblizuliticama, jer se stijene baš i ne odlikuju pretjeranom stabilnošću. Nakon što smo napojili dušufenomenalnim pogledima, valjalo je na isti način ugodit i tijelu.

Mamića iKnezovića jezero Galipovac

Zamantani lipanjskim suncem kao i neočekivanomžegom i sparinom, htjeli smo izbjeći pretvorbu u usijaneglave, pa smo spas pokušali pronaći u debeloj hladovini.Takozvana spiza iz ruksaka, oliti švedski stol naplaninarski način slađi je od bilo kojeg ručka u otmjenimrestoranima. Jezerska obilaznica nas je odvela daljeprema Ričicama, još jednom jezeru koje, za razliku odostalih nije prirodno već umjetno. Priče o ovom jezerupamtim još iz jedriličarskih dana, jer se svake godine zablagdan svetog Ivana ovdje organizirala jedriličarskaregata za male Optimistiće. Ta regata nije nikad imalaveliku natjecateljsku važnost, ali je bila omiljena zbognekih drugih razloga. Gastronomskih dakako...

Za sam kraj izleta ostavili smo najveća i najpoznatija kao šlag na torti. Crveno jezero, koje se nalazisvega kilometar udaljeno od grada i Modro, tik ispod tvrđave Topane koja dominira čitavimImotskim, istinske su prirodne atrakcije. Koliko god su slična, oba su posebna na svoj način.

Tradicija je da se s vidikovca koji se nalazi uz cestu pokuša dobaciti kamenom u Crveno jezero. Ako touspijete, kaže legenda, spremni ste za ženidbu. Na prvi pogled izgleda kao da ne postoji ništa lakše. Ipak,nije tako jednostavno. Šteta što niste mogli vidjeti taj prizor kako su kod muškog dijela izletnika proradilesirove strasti i uzavrela krv pradjedova. Sa kakvim smo se žarom pokušavali «itnit stinama» u jezero,neupućeni bi rekli da smo svi ludi za odlaskom pred oltar.

Ne znam u čemu je stvar, ali legende koje govore da stijene Crvenog jezera nekakvom začudnommagnetskom privlačnošću privlače to kamenje katapultirano iz ruku gordih hrvatskih mužjaka, pokazalesu se točnima. Za divno čudo, na koncu je jednome čak i uspjelo i to zamislite – najstarijem među namabacačima!


Tekst i fotografije:Darko Veršić, ing. brodogradnje

Naravno, moja malenkost, opijenaljepotama oko sebe, nije moglaodolit da se ne bućne u modrujezersku čaroliju.

Iako je nazočna publika naspecifičan način komentirala nastrojicu „ludaša“ koji smo seodvažili skočiti u ne baš pretoplevode jezera, kupanje mi je odličnodoš lo nakon cje lodnevnogpreznojavanja.

Imotska jezera koja smo danasobišli imaju sve preduvjete dapostanu prava atrakcija.

Za Crveno i Modro svi manje-više znamo, ako nismo bili na njima, sigurno smo čuli osnovne stvari, ali niova ostala jezera nisu ništa manje impresivna.

Netaknuta priroda oko jezera zasigurno takva mora i ostati, a ulaganja u dobro uređene staze, brzo bi seisplatila.

Više od četiri desetljeća mi je trebalo da dođem i vidim ove ljepote. Siguran sam da će do slijedećeg putaproći znatno manje vrimena. I naravno, moram još otkriti onog svog „dvojnika“, iz Lokvičića...


Ali skopčali smo mi u čemu je štos! Vremešnijunačina, očito pun iskustva u ovakvimnadmetanjima, koristio je posebnu tehnikubacanja.

Koju? E, to ću vam reć neki drugi put :)

I na samom kraju – Modro jezero. Spustili smo sepješačkom stazom, po serpentinama sve do obale,bolje reći jedne plaže.

Darko Veršić, inženjer brodogradnje, zaposlen u trogirskom brodogradilištu, zaljubljenik u more i brodove voli za sebeironično reći kako je multi-anti-talentiran, a mi sa sigurnošću odbacujemo ono “anti”, jer jedan inženjer koji je do sadabio sportaš, nogometaš, rukometaš, jedriličar, trener jedrenja, kuhar, pjevač, pisac, fotograf, planinar i još štošta drugo,može biti jedino - “multi”! :)


FOTO KUTAK: DARKO VERŠIĆ

Iako je danas izvan svijeta jedrenja, rado će se prisjetiti dana kada je odgajao nove generacije mladih jedriličara u klasiOptimist, nastojeći im potaknuti sportski duh, ali prije svega ljubav prema moru, vjetru i jedrima. Jedan, gotovoslučajan posjet planinarskom društvu “Mosor” iz Splita, otvorio mu je nova prostranstva, ovoga puta planinarska pa jenaposljetku dobitnoj kombinaciji mora i planina pridodao i pisanje bloga “Brod u boci” u kojem je počeo zapisivatiutiske sa svojih putovanja. Uz prirodu i dobro društvo, kako sam kaže, mnogo se lakše vratiti

A kako smo mi došli do Darka? Vjerovali ili ne, preko Googlea, tražeći fotografije imotskih jezera. Samo što tada nismoimali pojma tko je autor, a još manje da ćemo jednog dana upravo ta jezera uvrstiti u Glasnik. Jednostavno, svidjela namse slika Galipovca. I ostala u sjećanju. Tri godine poslije, razmišljajući o temama za ovaj ljetni broj, a poštujući autorskirad, konačno smo pronašli i njezinog svestranog autora!

svakodnevnimobavezama.

Krajem svibnja Hrvatskog društva za zaštitu voda odradili su terensku nastavu u sklopu edukacije djece

osnovno-školskog uzrasta, te su gosti 4. razreda Osnovne škole “Vladimir

Nazor”

i.

A mi smo bili u naselju

heh, da nam je sad i kako

to izgovarate:), koje odgovara današnjem imenu.

Danas su

u

smješteni crkva,

trgovine, tržnica, likovna galerija - i

članovi

24. svibnja 2010., kao predavači bili

u Feričancima. Za one koji to možda ne

znaju, Feričanci su općina u Osječko-baranjskoj

županiji koju čine četiri naselja: Feričanci, Gazije,

Valenovac i Vučjak Feričanačk

Feričanci, čije ime seže još

iz 13. stoljeća, kada se u jednoj listini spominje,

među naseljima motičanskog vlastelinstva,

naselje Fereczfalwa ( čut

Feričanci moderno uređeno naselje

koje ima gotovo sva obilježja gradića, a glavnina

događaja odvija se na Trgu Matije Gupca. Tu s

općinska uprava, pošta,

ambulanta, ljekarna, vrtić, benzinska postaja, vatrogasni dom, naš domaćin,

osnovna škola “Vladimir Nazor”.

Edukativna radionica OŠ "Vladimir Nazor"Feričanci, 24. svibnja 2010.Edukativna radionica OŠ "Vladimir Nazor"Feričanci, 24. svibnja 2010.

UPOZNAJMO NAŠE VODE!UPOZNAJMO NAŠE VODE!


Edukaciju su proveli mr.sc. Bojan Zmaić, te Sonja Jelić, Josipa Gašpar, Petra Kutleša i Iva Vidaković, biologinje saPrirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. da različiteživotinjske vrste žive u zagađenim, tj. u čistim potocima, kao i to da je znatno veći broj vrsta prisutan u čistimpotocima.

Cilj održavanja terenske nastave bio je ukazati

Program je započeo uvodnim predavanjem na kojem suučenici upoznatikoji pomoću raznih indikatorskih organizama određujkakvoću vode i opće stanje vodotoka Djeci jeobjašnjeno što stručnjaci pri dolaskuna terenpromatraju

e zagađenja, živi svijet i sl.), a zatim je

sa životom u rijekama i poslom biologau

.

(prirodnost potoka, prisutnost / odsutnostotpada, izvor

slijedio obilazak potoka u blizini škole, od kojih jejedan bio čist, a drugi onečišćen. čenicisu zainteresirano prativađenje uzoraka makrozoobentosa iz onečišćenogpotoka te sudjelovali u uzorkovanju mrežama načistom potoku.

Na terenu, uli fizikalno kemijska mjerenja,


Oduševljenje programom bilo je...

Educiranjem mladih naraštaja možese promjeniti percepcija voda, i to odonih najnižeg ranga – potoka, dorijeka.

asntako educiraju svoje sumještane.

obostrano, a naučena znanja učenici su samoinicijativno odlučili iskušati većnarednog vikenda

Ovakvom jednodnevnomedukacijom učenika, upravo je njima(učenicima) data mogućnost danastave monitoring voda u svojojblizini, te zabilježe sve anomalije kojeuoče, te da ih redovito objavljuju naogl im pločama ispred svojih škola i

Ovim putem zahvaljujemo svima naizuzetnoj suradnji I gostoprimstvukoje će nam ostati u najljepšemsjećanju.

Djeca nisu krila oduševljenje novostečenimznanjem, a druženje je završilo porukom da jebudućnost zaštite voda u njihovim rukama.

pripremili gostoljubivi domaćini.

Ovajlijepi dan završili smo uz ukusan grah koji su nam naotvorenom

Sonja, Josipa, Petra i Iva


Cilj Maratona lađa je očuvanje i otrgnuće od zaborava i propadanja stare izvorne neretvanske lađe Za neupućene,utrci lađa, tradicionalnih autohtonih plovila u dolini Neretve.

Po gledanosti, Maraton lađa jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i prava atrakcija.Uživo ga gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja na cijeloj ruti. Svakako najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak jestart u Metkoviću. Tada 330 veslača u 33 lađe, gusto zbijenih, i tutnjavu bubnjeva nezadrživo kreće prema dalekomcilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve ekipe zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te uistom ritmu voze cijelom rutom.

Start Maratona lađa je kod mosta u Metkoviću, zatim se vozi nizvodno rijekom Neretvom pored Opuzena do Ploča.Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja, dozvoljena je zamjena (do) 6 novihveslača u Opuzenu, tako da ekipa broji minimalno 12 a maksimalno 18 natjecatelja. Mogu učestvovati svi koji žele(muškarci, žene, djeca).

.je amatersko sportsko natjecanje u

na relaciji dugoj 22.500 metara, pod visokimpokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske.

MARATON LAĐA

Održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu,

DESETI NA NERETVI14. kolovoza 2010. u 17:00 sati

MARATON LAĐA

Ono što je sinjska za Cetinsku krajinu,za Veneciju, to je za eretvane.

alkagondola

to je Maraton lađa za dolinu Neretve,ono što je Nlađa

FOTO: Darko Veršić, ing. brodogradnje


Kako bi se osigurali isti uvjeti za sve natjecatelje prionulo se izgradnji novih istih lađa što je završeno 2007. godine ina tom 10.jubilarnom maratonu nastupile su po prvi put 33 identične lađe. Najviše je na maratonu sudjelovalo 40ekipa, 2005.godine. Optimalan broj lađa za sudjelovanje je 33 koliko ima identičnih lađa u vlasništvu Udruge lađara.Za sudjelovanje na maratonu Udruga lađara osigurava lađu (dok vesla, parić i sjedalice ekipe same osiguravaju)svakoj ekipi. Za vježbanje za maraton, ekipe same trebaju osigurati lađu (sagraditi ili iznajmiti kod drugih ekipa).

Pravo sudjelovanja na maratonu ima 20 prvoplasiranih ekipa sa prethodnog maratona, dok ostale uključujući inovoprijavljene ekipe sudjeluju u kvalifikacijskoj utrci (minimaraton) od Opuzena do Metkovića (10 km) za popunupreostalih 12-13 mjesta (organizator zadržava pravo nekoj od prijavljenih ekipa dodijeliti poseban VIP status zasudjelovanje na maratonu bez kvalifikacija). Ukoliko se prijavi manje ili točno 33 ekipe, kvalifikacije se neće održativeć svi stječu pravo nastupa. Datum kvalifikacijske utrke odrediti će organizator, a ista je načelno do 7 dana prijemaratona. Po prijedlogu novog pravilnika kvalifikacije bi se trebale održati prve subote u kolovozu a utrka za startnepozicije 4 dana uoči maratona (srijeda) u Opuzenu. Ukoliko ne bude kvalifikacijske utrke, datum brzinske utrke bi sepomjerio na taj termin (prva subota u kolovozu).

Skica neretvanske lađe

O neretvanskoj lađi

Lađa mora biti tradicionalnog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom sa točno utvrđenim brojem idimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drveta, sa točno određenom debljinom dask

i izgleda lađe sa nazivima glavnih dijelova.

e.

Radi boljeg razum jevanja, možete pogledati skicu


Vesla su tradicionalnog oblika, od drveta kao i parić (kormilo) koje je oblika dužeg vesla. Veslači sjede raspoređenina rubu obje strane lađe, s tim da im noga ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu ili u lađi).Zamjene se vrše na za to predviđenom mjestu kod rive u Opuzenu. Bubnjar, se nalazi na provi ili sredini lađe i možezamijeniti bilo kojeg veslača po potrebi tijekom utrke. Tijekom utrke dozvoljena je međusobna zamjena u lađi, alimaksimalno 10 vesala mora biti u vodi.

Izvor: www.maraton-ladja.hr


Pobjednička ekipa dobiva zlatne medalje, prijelaznipobjednički štit kneza Domagoja težak 27 kilograma,autora Nikole Vučkovića-Nidže i manji štit u trajnovlasništvo te novčanu nagradu. Drugoplasirana itrećeplasirana ekipa dobivaju medalje, te manještitove u trajno vlasništvo kao i novčane nagrade. Onagradnom fondu za ostale ekipe odluku donosiorganizator.

Iako je prvotna ideja bila da na Maratonu lađa mogusudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini

(čiji su preci iz Neretve) kojanastupa od 2002.godine.Reportaža sa Maratona lađa 2001.

Maraton lađa na Neretvi" koji je na TVprikazan 2007.godine

Ipak, sve to ne može zamijeniti doživljaj koji ćeteponijeti u

. Zato dođite i pridružite namanju uz Neretvu, od Metkovića preko

do cilja u Pločama.

Neretve tepotomci naših iseljenika iz ovih krajeva, radipopularizacije ovog velikog natjecanja, naknadno jedozvoljen nastup i ekipama iz drugih mjesta i država.Do sada su nastupile dvije posade Hrvata izinozemstva: potomci naših iseljenika iz Australije(2000. i 2001.g.) te ekipa hrvatske manjine u Italiji izpokrajine Molise

godine bila jeprikazana na EUROSPORTU 2003. godine. 2006.godine. HTV je snimila dokumentarni film "Rivalstvošto nas veže -

, a u prodaji je bio i DVD saistoimenim filmom.

srcima nakon navijanja na ovoj utrci snage,volje i duha se 14.kolovoza u navijOpuzena

Iz tiska je izašla bogato ilustrirana monografija

Kroz slike objavljene u monografiji

,

r rijeke Cetine, te s u cisterni kaojedinog izvora pitke vode u prostranoj bezvodicikrša.

šnih profesora vidljivo jeda radi o knjipopularizaciji znamladi zaljubljenici u pri

dr.Srećka Božičevića, dipl. ing. geologije,hidrogeologa i speleologa iz Zagreba, koji u njojprikazuje riječju i slikom samo neke od rezultatarada svog više od četrdesetogodišnjeg druženja smedijem kamena i vode kao djelatnik Instituta zageološka istraživanja u Zagrebu. Kao aktivanučesnik izvedbe brojnih gradevinskih ihidrotehničkih zahvata na podrućju našeg krša,autor je dokumentirao mnoge promjene nastalepri čovjekovom zahvatu u naš prostor.

možeteupoznati dijelove naše Hrvatske, kao npr.:kamenolom u Moslavačkoj gori iz kog je vadenkamen za postolje spomenika Bana Jelačićabrojne zanimljivosti sve od tunela kroz planinuUčku s njenim tajanstvenim šupljinama, prekoplanina Velebita, Dinare i Biokova do izvoraOmble i kamenih zidina Dubrovnika do ostatkahrvatskog pletera uzidanog u podnožje crkve uzizvo raznolikošć

Iz recenzije triju sveučilizi u svakom slučaju usmjerenoj

nstvenih istraživanja i koju ćerodu s interesom čitati i

praktično učiti o samoj zaštiti okoliša. Pojedinapoglavlja su vrhunsko pustolovno štivo ipodsjećaju čitatelje na davno pročitani roman"Put u središte zemlje", ali nisu plod mašte negovlastita iskustva i doživljaja. Iz njh je jasna i velikaodvažnost autora i ekipa koje je vodio, jer je u nasjoš sada malen broj onih koji se dragovoljnospuštaju u mračne dubine podzemlja.

Sam autor kroz tekst potvrđuje svoju životnu,stručnu i istraživačku filozofiju u prezentaciji

zapažanja suživota kamena i vode u prošlosti isadašnjosti - otkrivajući nam i njihovu dušu.Kamen kao građevni materijal oblikovan rukomnašeg čovjeka vjekovima potvrduje našuopstojnost na ovim krškim prostorima.

Autor je vrsni publicista i dobitnik republičkenagrade za popularizaciju znanosti pa je njegovtekst svakako zanimljiv za sve ge

knjiga tiskana i na engleskom jezikuona je ujedno dobro došla kao propaganda našekrajobrazne turističke vrijednosti, domol

Vjerujemo, da će ova dvojezična knjiga svojimsadržajem biti prava promocija jedinstvenostikrša naših Dinarida širom svijeta.

neracije. Sobzirom da je

jubanprikaz naših vrijednosti, te prigodan poklonbrojnim inozemnim gostima koji nedovoljnopoznaju mnoge detalje o našoj domovini.

VRIJEDNE KNJIGE REPORUKA- P

Dr. Srećko Božičević

KAMEN I VODA - ROCK AND WATER

Ovu korisnu i vrijednu monografiju možete naručitikod izdavača:

ili putem faxa na broj 01/ 6222-162mtg-topgraf d.o.o., p.p. 30, 40310

Velika Gorica


Ova knjiga, kao doprinos boljem i lakšemrazumijevanju problematike, omogućujegospodarstvenim stručnjacima iz područjapročišćavanja otpadnih voda obnovu stečenih kao iprihvaćanje novih znanja. Nastavnicima koji predajupredmetne kolegije koristan je izvor potrebnihpodataka, a studentima na sveučilištima iveleučilištima otvorit će nove spoznaje i lakši ulazaku svijet pročišćavanja otpadnih voda.

Knjige ovakva sadržaja pisane popularnim ipristupačnim stilom kako za stručnjake predmetnogpodručja tako i za sve ostale koje ova problematikainteresira, kod nas su još uvijek rijetke. Stoga ovodjelo prof.dr.sc. Božene Tušar predstavlja značajnupomoć u provođenju aktivnosti vezanih uzpročišćavanje komunalnih otpadnih voda teispunjavanju europskih zahtjeva glede njihovazbrinjavanja

Knjiga ima ukupno 409 stranica i podijeljena je udevet tematskih cjelina.

Prvo poglavlje knjige govori o prirodnim vodnimsredinama, koje su prijamnici otpadnih voda, čestonepročišćenih ili nedovoljno pročišćenih, paugrožavaju kakvoću vode, potiču proceseutrofizacije i postaju neupotrebljive za mnogenamjene.

U drugom poglavlju obrađene su vrste otpadnihvoda, kanalizacijski sustavi i ispusti vode u prirodniokoliš.

Treće poglavlje je najopširnije i u njemu se obrađujufizikalni, fizikalno-kemijski i biološki procesiupravljanja kakvoćom vode kojima se postižuodgovarajući stupnjevi pročišćavanja. Naime,uklanjanjem onečišćujućih tvari pojedinačnimprocesima ili njihovom kombinacijom vrednuje seučinak obrade otpadnih voda i njihova kakvoća naispustu iz uređaja.

U sljedećim poglavljima (četvrtom, petom i šestom)opisani su objekti i oprema za prvi, drugi i treći

stupanj pročišćavanja. Obrađen je primjerdimenzioniranja uređaja za naselje veličine 4500stanovnika.

U sedmom poglavlju obrađuju se problemi obrade iuklanjanja mulja s uređaja za pročišćavanjeotpadnih voda. Takav se mulj svrstava u skupinuopasnog otpada, a u radu uređaja stvara veliketeškoće i uzrokuje velike troškove.

U osmom poglavlju opisano je ustanovljivanjekoličine i sastava otpadnih voda, kao i kakvoća vodeprijamnika na mjestu gdje se ispuštaju otpadnevode. U navedenom poglavlju opisani su procesiuzorkovanja, spremanja i dopreme uzoraka ulaboratorij, te analiza pojedinih pokazatelja bitnih zarad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Deveto poglavlje je pojmovnik u kojem seabecednim redom obrađuju pojedini pojmovi bitniza praćenje teksta, ali i neki širi pojmovi u vezi sasanitarnim i ekološkim područjem.

Na kraju knjige je prilog u kojem su obrađeni/opisaniuređaji za pročišćavanje u našim najvećimgradovima – Zagrebu i Splitu.

Prof.dr.sc. Božena Tušar

PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Ovu vrijednu i korisnu knjigu možete nabavitikontaktirajući autoricu, prof.dr.sc. Boženu Tušar putemmaila na adresu: [email protected]


VRIJEDNE KNJIGE REPORUKA- P

5. lipnjaSVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA

Radno mjesto je naš drug

u uredske prostore,te je primi

i dom i gdje je to mogućepotrebno ga je urediti da maksimalno odgovararadniku.

U zemljama s razvijenom svijesti o utjecaju okoliša naradne sposobnosti, kao npr. Nizozemska, Norveška,Velika Britanija i Australija, već su provedeni programiimplementacije biljaka lončanica

jećeno smanjenje simptoma bolesti: 15% zairitacije oka pa čak do 38% za kašljanje uslijed suhogzraka i 45% za glavobolje. I tvrtke su uštedjele jer suzaposlenici smanjili bolovanja za od 5% do 15%, a unekim tvrtkama su smanjili i račune za grijanje za 20%.

Nizozemski institut za promociju zdravlja kreirao jeplan u sedam koraka kako poboljšati radni okolišuvođenjem biljaka lončanica, a projekt je financijskipotpomognut od strane Evropske Unije. U dobapotrage za profitom s jedne strane i odgovornošćuprema radniku s druge strane, kompanije su spremneuložiti u inovativne projekte koji pridonose boljemzdravstvenom stanju radnika, a time i većojproduktivnosti. Velike kompanije imaju razrađenesmjernice, a one koje se tiču upravljanja zdravljem

Svjetski dan zaštite okoliša obilježavase svake godine 5. lipnja nagodišnjicu održavanja KonferencijeUjedinjenih naroda u Stockholmu(1972.)

Tema obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša2010. glasi

('Many Species. One Planet. One Future').

Od procijenjenih 5 pa d

.

Za više informacija posjetitehttp://www.unep.org/wed/2010/english/theme.a p

posvećene okolišu, a na kojojje usvojen Program zaštite okolišaUjedinjenih naroda (UNEP).

Svjetskim danom zaštite okoliša želi se potaknuti ljudeda postanu aktivni dionici održivog i ravnomjernograzvitka te da preuzmu odgovornost za očuvanjeplaneta poimajući da je uloga lokalnih zajednicaključna za razumijevanje važnosti pitanja zaštiteokoliša i ostvarenja sigurnije i prosperitetnijebudućnosti za sve.

S obzirom da su Ujedinjeni narodi 2010. godinuproglasili Međunarodnom godinom zaštitebioraznolikosti, izbor teme posvećene njezinomočuvanju nameće se kao jedini logičan izbor.

o čak 100 milijuna vrsta kojenastanjuju naš planet, njih 17.291 je na rubuizumiranja. Nažalost, ta brojka predstavlja samo vrhledenog brijega, jer mnoge vrste nestaju i prije negošto ih znanstvenici uspiju otkriti i opisati, a stopaizumiranja svake se godine još više povećava.

Glavni uzrok je, naravno, djelovanje čovjeka. Krčenjevelikih šumskih površina, isušivanje močvara,ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu samo suneke od aktivnosti kojima nepovratno uništavamoraznolikost života na Zemlji

Neophodno je neprestano ponavljati i svakomprilikom isticati da svijetu bez biološke raznolikostiprijeti crna budućnost. Zato je svatko od nas pozvansvojim osobnim angažmanom doprinijeti očuvanjuprirodnih staništa i tako pomoći u otklanjanjuopasnosti da zauvijek izgubimo još veći broj vrsta.

:s

'Brojne vrste. Jedan planet. Jednabudućnost'

Biljke koje najbolje pročišćavaju uredski zrak


održavanja, otpornost na nametnike, efikasnost uodstranjivanju kemijskih spojeva u atmosferi, itranspracijski koeficijent. Svaka biljka lončanica seposebno analizirala za svaku kategoriju, a one snajvišim skorom su rangirane kao prve, ako su dvijebiljke imale isti skor, na listi je bila u predno

1. Areka palma ili leptir palmaili žuta palma jedna odnajpopularnijih palmi, lijepa,oslobađa vlagu u atmosferu, odstranjuje kemijske

2. Lepezasta palma ima lišće kao lepeze, lako seuzgaja i otporna je na većinu nametnika, spororaste ali dobro pročišćava zrak.

3. Bambus palma, jedna od biljaka s najboljimtranspiracijskim koeficijentom, a odličnoodstr

4. Fikus gumijevac preživljava uvijete slabog svjetla iniske temperature, odlično odstranjujeformaldehid

7. Patuljasta datulja palma dugoživuća biljka, vrloprilagodljiva izvrsno odstranjuje xylen.

ne smeta mu sunce i otporan je nanametnike, dobro pročišćava atmosferu.

9. Kovrčava paprat ili nefrolepis zahtjeva mnogozalijevanja i sje

sti ona sboljim performansama odstranjivanja kemijskih tvariiz atmosfere.

spojeve i ne zahtjeva mnogo svjetla.

anjuje benzen, trikloretilen i formaldehid.

5. Drvo života podvrsta 'Janet Graig' izvrsnoodstranjuje trikloretilen

6. Bršljan (hedera helix) lagan za uzgoj i pogodna zaatrije

8. Fikus,

novito mjesto, ali zato izuzetnodobro vlaži zrak, dobro odstranjuje formaldehid,ne cvjeta.

10. Jedarce ili spatifilum prelijepi cvijet u obliku kaleoplemenjuje prostor, ima visoki transpiracijskikoeficijent i dobro odstranjuje alkohole, acetone,trikloretilen, benzen i formaldehid, zahtjeva pažnjupri uzgoju.

Top 10 biljaka pogodnih zauredske prostore

sadrže i projekte implementacije biljaka lončanica uuredske prostore.

ego oni kojirade u biološki sterilnom uredu bez cvijeća i zelenila.

Naime znanstvenici su utvrdili da biljke u uredimapoboljšavaju kvalitetu zraka jer apsorbiraju plinovekoje emitiraju plastični proizvodi. Tim znanstvenikapotvrdio je da je razina stresa niža u uredima u kojimaima sobnih biljaka. Također su utvrdili da je u uredimabez prozora krvni tlak djelatnika koji su imali cvijeće uprostoriji bio manji nego kod one skupine ispitanikakoja nije imala biljke u uredu. Djelatnici "cvjetnogureda" imali su i 12 posto brže reakcije nego njihovikolege u "dosadnom uredu"Zna se da su različiti tipovi biljaka dobri za različiteuvijete u uredskim prostorima.

Palma sreće ili kamaedora, Kentia plama ili hoveja,Fikus, Bršljan, Bostonska paprat ili kovrčava paprat ilinefrolepis, Filadendr

Bostonska paprat ili kovrčava paprat ili nefrolepis,Sobna lipa, Ciperus ili oštrica ili šilj, Klorofitum ilikitnjasti klorofitum, Bambus palma, Spatifilum ilijedarce.

Aglanema ili kozlac (može biti malajski, filipinski,kineski), razne vrste Dracena koje se kod nas svepopularno zovu drvo života ima ih mnogo podvrstanpr. zmajevac, pjegavi zmajevac, obrubljeni zmajevacitd., Epipremnum ili đavolji bršljan, Spatifilum ilijedarce, Palma sreće ili kamaedora.Provedena je i analiza te rangiranje top 10 biljakapogodnih za uredske prostore, prema njihovomekološkom doprinosu. Testirala se lakoća rasta i

Uredski radnici koji sjede u prostorus biljkama imaju niži krvni tlak, brže reagiraju pri radu,manje su pod stresom i udišu bolji zrak n

Ured bez biljaka možda je jednostavnije održavati, nosasvim sigurno nije najpametniji potez jer onepozitivno djeluju na radnu atmosferu.

.

on, Spatifilium, Sanseveria ilisvekrvin jezik.

Biljke koje pročišćavaju zrak

Biljke koje vlaže zrak

Biljke koje trebaju malo svjetla

Izvor:The Netherlands Institute for health promotion

www.nigz.nlwww.healthygreenatwork.org


U posjeti baptističkoj crkvi u Zagrebu Za taj obred grade bazen dovolj

ju tom prilikom krsti. Taj mini bazen

naziva se „bapti

02.05.2010.

u 18 sati posjetili smo

prigodna misa.

Posjet je bio slobodan, i svi drugi s

kojima smo razgovarali bili su veoma susretljivi, pa

im se i ovom zgodom zahvaljujemo.

Baptisterij j

vodu i time je krštenje

obavljeno.

Sam bazen koristi jednom do dva puta godišnje,

odnosno kada se skupi dovoljno krštenika, a puni

se toplom vodom iz sustava centralnog grijanja.

Po završetku obreda bazen se isprazni, posuši i

pokrije

Vjerujem da

a to prvi puta u mom vijeku doživio (80

godina mi je tek).

no velik i dubok da

u njega stanu dvije odrasle osobe i to svećenik, te

osoba ko

sterij“ i služi isključivo za obred

krštenja.

Kako bi to čitateljstvu zorno predočili,

baptističku crkvu u Zagrebu

u Radićevoj 30, u kojoj se održavao obred krštenja

i

a svećenik kao

e u neku ruku zamjena za rijeku

Jordan, te se prilikom obreda krštenik na trenutak

posve zaroni u vodu. Nakon toga svećenik, koji

također stoji u vodi, ispita sve što takav obred

zahtijeva i kada se krštenik izjasni, svećenik mu na

trenutak potopi glavu u

se

, te se niti ne zamjećuje, budući da je

pokrov bazena ujedno i pod crkve.

će ovo zanimati čitateljstvo, budući

da sam i j

Prilikom obreda krštenik je bosonog i obučen u

bijelu halju, a nakon izlaska iz bazena krštenika

dočekuju na stubama, te mu suše kosu i čestitaju.

Da je voda sveprisutna suvišno je ponavljati, kao i

da je njeno korištenje praktično svuda ne

bred krštenja u rimokatoličkoj crkvi koristi se

veoma malo vode i to na način da svećenik izlije

Međutim kod malo drugačije,

budući je bitna značajka baptista, kako od njihovih

samih početaka, tako i danas, odbijanje krštenja

djece, koje po njihovom shvaćanju nije u skladu s

Biblijom.

ami odlučivati i

tada to ne čine samo odrasli, već i adolescenti.

Stoga baptisti govore radije o krštenju po vjeri

nego o krštenju odraslih. Dakle, za razliku od

drugih religija gdje se dijete krsti u najranijoj dobi

bez mogućnosti da samo odluči želi li se krstiti ili

ne, kod baptista je praksa da se za taj obred čovjek

odlučuje i priprema sam.

Za krštenje postoji u većini baptističkih crkava

krstionica. Mnoge crkve rado vrše krštenje i u

rijekama, jezerima i morima.

izbježno.

No rijetko se govori o korištenju voda u religijama

za vjerske obrede. Radi toga smo posjetili jedan

takav obred, pri kojemu se koristi dosta vode (oko

3 m ) i to zagrijane na oko 35 C.

Za o

vodu na glavu djeteta tj. osobe koja se krsti.

baptista* to ide

Umjesto toga baptisti pristupaju krštenju u

svjesnoj dobi, kada su sposobni s

,

3 0

Rade Karleuša „ penzić“_____________________________________*Riječ baptist dolazi od grčke riječi "baptizein" ili "baptizo" koja

znači "uroniti" ili "uronjenje" iz čega se izvodi značenje "krstiti".


VODA KROZ RELIGIJU I FILOZOFIJU

�

�

�

�

�

�

�

ije mitzvau judizmu.U indijanskom plemenu Shinto voda koristi se

ukatolicizmu, bunar Zamzam u Islamu i rijekuGanges u hinduizmu.

snovnu materijusvemira.

tradicionalnoj kineskoj filozofiji voda smatranajednom od 5 elemenata, zajedno sa zemljom,vatrom, drvom i metalom.

gr ki filozof Tales izMileta u svojim propovjedima govorio je da "Vodasve održava."Nijedan žvi organizam ne može živjeti bez vode ubilo kojoj od njenih formi. Razlog je jednostavan:naše želije, sva živa bi a, uklju uju i nas same, živeu vodenom okruženju. Prema tome, postoje stalnekemijske razmjenee kroz membrane naših

nja koje se sastoji od krvi iunutar koja se sastoji od raznihsupstanci rastvorenih u vodi. Živa bi a suprvenstveno i uglavnom na injena od vode sobzirom da voda postoji unutar i izvan njihovihstanica." (Claude Villeneuve, Eau secours)

“Ne znamo vrijednost vode sve dok izvorne presuši.“

Većina vjerovanja sa ritualnim čišćenjemorganizma vezuje se za kršćanstvo, Islam,hinduizam i judizam. Krštenje vodom je centralnaceremonija kršćanstva, a dio je i ceremon

ugotovo svim ritualima za čišćenje duše ili tijela, kaošto je to recimo ritual misogi.Mnoge religije također smatraju izvore ili pojavevode svetima, a takvi primjeri uključuju Lourdes

Grčki filozof Empedocle propovijedao je da jevoda, pored vatre, zemlje i zraka, jedan od 4 bitnaelementa, te da predstavlja o

U

Prema riječima Leonarda da Vincia „Voda jepokretač prirode“, dok je č

ć č ć

stanicaizmeđu vanjskog okruže

stanične tekućineć

č

U nadi da će netko od čitatelja nastaviti niz, ovajkratki pregled završavamo riječima ThomasaFullera, koji je o vrijednosti vode 1732. godinenapisao

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

U Bibliji nalazimo sliku krštenja gdje Mojsije izvodi

Isusovo krštenje (zabilježeno u Mt 4,19; Mk 1,9; Lk3,21; Iv 1,32) svjedo i za istinu da je Duh Svetipovezan sa krsnom vodom. U svakom zapisu,zabilježeno je kako Duh Sveti silazi tek po izlasku izkrsne vode.

ojima se pojavljuju izvori.Prema njihovoj mitologiji, prvi bogovi potekli su izslane vode (Tiamat) i slatke vode (Apsu).

a je u moru.

sna.“Rimski filozof Seneca rekao je„Tamo gdje nastaje izvor ili vodenitok, tu valja graditi oltar i položiti

U Kini, voda se smatra kao posebnoprebivalište zmajeva, iz razloga štosvaki život polazi iz vode. Naosnovi spisa Wang Cha u Kini

pos

U Islam

u Ezekijelu upućuje na pročišćujuću moć krsnevode.

č

Babilonska boginjaMjeseca, Ishtar, bilaje povezana sa svetimizvorima, pa je tako injezin hram smještenu prirodnim pećinama u k

Priče starih Egipćana pripovijedale su da bog SuncaAtum (Ra) počiva u prvobitnom moru (Nun).Afrodita, grčka boginja ljubavi, rođenU svetoj knjizi Islama, Kur'anu stoje riječi: „Iz vodemožemo stvoriti svako živo biće.“U svojoj religioznoj odi Suncu, St. Francis slavi Bogavode: „O slavljen bio ti, o Gospode, za sestru vodukoja je vrlo korisna, skromna, dragocjena i ča

žrtvu."

toji vjerovanje da voda sa fontane Pon Lai nudi„tisuću života onima koji je piju“.U keltskoj mitologiji, Sulis je bila boginja termalnihizvora, dok je u hinduizmu Ganges oličenjeboginje.U grčkoj i rimskoj mitologiji Peneus je bio bogrijeka.

u se ne smatra da voda daje samo život, većda je svaka živa stvar na zemlji načinjena od vode.Također, u većini slučajeva pristupanje dnevnimmolitvama obavlja se nakon pranja određenihdijelova tijela čistom vodom.U većini religija voda se smatra svetom tekućinomkoja čisti tijelo od grijehova.

• Levitski svećenici prije ulaska u Šator sastanka očišćenisu pranjem u vodama krštenja.Sirijski vojskovođa Naaman ozdravio je po krštenjusedmerostrukim uranjanjem u vodama rijeke Jordana.

•


PODVODNI NEBODER - RJEŠENJE ZA PODIZANJE RAZINE MORA?

Podvodni neboder, Water-Scraper, koristio bi obnovljive izvore energije, kao i moderne tehnike poljo

erojatnu novonastalu situaciju.

privrede,uključujući akvakulturu i hidroponske metode, kako bi sam uzgajao hranu pod vodom.

Klimatske promjene i s njima povezano podizanje razine mora u cijelomsvijetu potaknuli su znanstvenike, arhitekte i građevinare da pokušajuiznaći rješenja za vj

Kako prenosi arhitektonski časopis eVolo, malezijski dizajner Sarly AdreBin Sarkum osmislio je podvodni neboder – Water-Scraper, koji jeopremljen najnovijim tehnologijama, te sam za potrebe svojih stanaraproizvodi električnu energiju i grijanje iz obnovljivih izvora energije –vjetra, valova i sunca.

Vododer ili dubinoder koristio bi moderne tehnike poljoprivrede,uključujući akvakulturu i hidroponske metode, kako bi sam uzgajaohranu pod vodom. Sustav balasta i ticala koja nalikuju na ona kod lignje, ikoja generiraju kinetičku energiju, održavaju strukturu čvrstom iuspravnom.

Budući da je 71 % Zemljine površine prekriveno vodom, i voda još rastezbog klimatskih promjena, podvodni neboderi i gradovi čine se kaologičan prostor za širenje stanovništva Zemlje.

PAMETNI “VODODER”


U

za one koji si to mogu priuštiti.

obliku apstraktnog cvijeta, gotovo nevidljivana zemlji, iz zraka pruža nevjerojatan pogled, apod zemljom skriva moderno uređen dom upotpuno prirodnom okruženju. Budućnostživljenja

U gotovo deset tisuća četvornih metara,podzemnu eko kuću dizajnirao je

Zamišljena je kao eko kuća, prva koja nećeispuštati ugljični monoksid i dioksid, a kadabude sagrađena bit će prva u Velikoj Britaniji.

MakeArchitects za nogometaša Gary Nevillea, apredstavlja arhitektonsko vrlo odvažan projekt.

Lokalni materijali i tradicionalne tehnikekonstrukcije će smanjiti transportni i tehnološkiotpad dok će geotermalna toplina, krovnisolarni paneli i zračne turbine generiratidovoljno energije na jednom mjestu.

Ukratko: Ova je kuća koliko može biti, i tona svim stranama, iznutra i izvana. Ovo jemožda i najhrabriji, najveći i najmoderniji planjedne podzemne kuće do danas.

zelena

Izvor: net.hr

NOGOMETNA EKOLOGIJA ...

PRVA PODZEMNA EKO KUĆA U VELIKOJ BRITANIJI


PROČIŠĆIVAČ VODE KOJI STANE U DŽEP

U

Time bi se smanjilo zagađenje okoliša do kojegdovodi proizvodnja flaširane vode.

, brzi pročišćivač vode, bocu koja bi trebalabiti svojevrsna prijenosna

suradnji s tvrtkom Move Collective dizajner KarimRashid osmislio je prijenosnu bocu za filtriranjevode.

Flaširanje vode štetno je za okoliš, primjerice, samose u SAD-u godišnje potroši približno 1,5 milijunabarela nafte za proizvodnju potrebne ambalaže. Ipremda je recikliranje tih boca sve raširenije, znatanbroj ipak završi u oceanima, na ulici ili u prirodi.Amerikanci svake godine potroše nevjerojatnih 17milijardi dolara za kupovinu flaširane vode. Kako bismanjili tu potrošnju, dizajner Karim Rashid iinicijatori ideje iz Move Collectiva osmislili su WaterBobble

Brita.

ZA SUNCE... ... I HLAD :-)

Na čepu se nalazi filtar koji uklanja kamenac, klor iostale suvišne sastojke vode iz slavine, čineći jeukusnijom i zdravijom.Ovu bočicu možete naručiti putem Interneta nastranici www.waterbobble.com

POVIJEST SVIJETA U 6 ČAŠA

Neka su pića tijekom povijesti bila mnogoviše od tekućine za gašenje žeđi. Kako

,šest pića nevjerojatno je snažnoutjecalo na tijek povijesti u važnimrazdobljima i prekretnicama – oduvođenja poljoprivrede i procvatagradova do suvremene globalizacije.Knjiga Povijest svijeta u šest čaša

alna je i temeljito potkrijepljena vizijasvjetske povijesti. Priču o čovječanstvu, od kamenogdoba do 21. stoljeća, pripovijeda kroz povijest piva,vina, žestokih pića, kave, čaja i Coca-Cole.Za putovanje kroz povijest na koje vas vodi Standagepotrebni su vam samo knjiga i čaša ili šalica vašegaomiljenog pića. Predlažemo da počnete čitati upopodnevnim satima kako bi vam dobro sjeo početakknjige. Na početku se, naime, govori o pivu koje jebilo posebno važno u prvim civilizacijamaMezopotamije i Egipta i u njemu su se čak isplaćivale inadnice. Zlatno doba antičke Grčke bilo je doba vina,koje je postalo glavni izvozni proizvod golemeprekomorske grčke trgovine. Žestoka alkoholna pićakao što su konjak i rum davala su snagu pomorcimana dugim putovanjima u doba velikih zemljopisnihotkrića i podržavala su okrutnu trgovinu robljem.Kava, iako potječe iz arapskih zemalja, potaknula jere v o l u c i o n a r n e i d e j e u E u ro p i t i j e ko mprosvjetiteljstva, kada su kavane postale središtimaintelektualne rasprave. Nekoliko stotina godinanakon što su ga počeli piti Kinezi, čaj je postao takopopularan u Velikoj Britaniji da je, na vrhuncuBritanskog carstva, diktirao vanjsku politiku.Gazirana pića izumljena su u Europi u kasnome 18.stoljeću, a postala su popularna u 20. stoljeću, pričemu je Coca-Cola postala vodeći simbolglobalizacije.Kako nam u svojoj knjizi pokazuje Tom Standage,svako od tih pića bilo je pokretač kulturnog napretka ikroz njihov nastanak i uporabu moguće je objasnitisloženu interakciju različitih civilizacija. Ova pametnaknjiga povijest približava na posve nov način, aujedno poziva da se dublje zagledamo u čašu svogaomiljenog pića - nakon čitanja ove knjige o njemućemo zasigurno razmišljati na drugačiji način.

uvjerljivo i zabavno piše Tom Standage

origin

www.superknjizara.hr

Boca s filtrom Tom Standage



IFAT 2010Postoji mnogo sajmova, no IFAT je samo jedan!

16. međunarodni sajam o vodoopskrbi, odvodnji,

otpadu i recikliranju

13.-17. rujna 2010.

New Munich Trade Fair Centre

IFAT je najvažniji svjetskisajam o vodoopskrbi,o d v o d n j i , o t p a d u irecikliranju. Nudi niziz ložbi koje nemaju

premca, kao i najraznovrsnija inovativna rješenja i

i nikako ne smijetepropustiti.

informiranje.

:h

voda

zbrinjavanje i recikliranje otpada

d e ko n t a m i n i r a n j e s t a r i h o d l a g a l i š t aotpada/obrada tlamjerna, kontrolna laboratorijska tehnologija

inova i ekstrakcijazrakasmanjivanje/ublažavanje buketehnologija zasipanja odlagalištaproizvodnja energije iz otpadnih materijalazaštita obale/kontrola poplava

ukupan broj izlaga .

ukupno 119.476 posjetite392, ostali: 40.084)

Širok raspon posjetitelja:

usluge visoke tehnologije koje ispunjavaju najvišemeđunarodne kriterije. Kad se svemu tome dodaopsežan program događanja koji postavlja novestandarde, IFAT je sajam koj

Na IFAT-u se predstavlja suvremena tehnologija. Kaovodeći sajam za rješenja iz zaštite okoliša izbrinjavanja otpada, jedinstvena je platforma zapredstavljanje i

Predviđena su Izlaganja iz sljedećih područjaobrada vode za piće i pročišćavanje otpadni

čišćenje, održavanje i sanacija kanalizacije

čišćenje ulica i zimska služba

pročišćavanje dimovodnih pl

•

Visok postotak međunarodnih izlagača:ča: 2.605 iz 41 zemlje (1 765

izlagača iz Njemačke, 840 izlagača iz drugihzemalja)

IFAT - događaj s najvećim brojem posjetitelja:lja iz 163 zemlje

(Njemačka: 79.

•

••••

••

•

••

•

•

•

lokalni dobavljačitrgovačka udruženja, instituti, sveučilišta/visokeškole

Veći izložbeni prostor nego na bilo kojem drugomsajmu o tehnologiji za

i čišćenje ulica

Prvoklasna događanja vezana uz aktualne teme:

forumi za prezentacije izlagača

suradnja sa sveučilištima i predstavnicimaindustrijeprostor za istraživanje i edukaciju - zajedničkaizložba za međunarodna sveučilišta

605 izlagača iz 41 zemlje, odčega i 4 iz Hrvatske.

ministarstva, državne agencije/organizacijeindustrijski/proizvodni sektor

pružatelji usluga, trgovci na veliko/malo

štite okoliša:ukupan izložbeni prostor: 195.200 mprostor u halama: 168.400 mprostor na otvorenom: 26.800 m

Razne demonstracije uživo na otvorenom:vozila za sakupljanje otpadastrojevi za drobljenje i obradu

konferencije, simpoziji, radionice

Umrežavanje:

Sajam se održava svake dvije godine i naposljednjem je bilo 2.

Više o ovom sajmu potražite na www.ifat.de

•••

•

•••

••

••

•

•

2

2

2

Na 16. međunarodnomIFAT

ENTSORGA, koji će se odr ati od 13. do 17. rujna uMünchenu, nastupit ć 5 hrvatskih proizvođača.Na sajmu o zaštiti okoliša izlagat će tvrtke

sajmu gospodarenjavodom, otpadom, sirovinama i recikliranja

že i

RASCO,TEHNIX, VARGON, MIV i OMV-Indoil.

NA SAJMU IFAT ENTSORGA5 IZ HRVATSKEIZLAGAČA

Ovim putem obavještavamobesplatnih

ulaznicana sajam.

članove da Društvoraspolaže s određenim brojem

za cjelodnevni posjet IFAT-u, koje ćemorado ustupi-ti onima koji idu Obziromda je broj ovih ulaznica ograničen, molimo da nasšto prije kontaktirate, kako biste na vrijeme dobilisvoje ulaznice.

OBAVIJEST ČLANOVIMA


Documents

Zagreb, 2010. Godinsrpanj 1a 6 - Broj 2hdzv.hr/wp-content/uploads/2019/06/Glasnik... · IZDAVAČ HRVATSKO DRUŠTVO ZA ZAŠTITU VODA Ulica grada Vukovara 220 10000 Zagreb Telefon 01