(Zagreb) - bib.irb.hr · tempo rasta, stupanj uhranjenosti kao i moguće razlike između djece različitih demografskih područja u Slavoniji. Uzorak ispitanika činilo je 801 učenik

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

UČITELJSKI FAKULTET

ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE

(Zagreb)

PREDMET: KINEZIOLOŠKA METODIKA

DIPLOMSKI RAD

Ime i prezime pristupnika: Renata Marić

TEMA DIPLOMSKOG RADA: Pretilost učenika u primarnom

obrazovanju

MENTOR: Prof. dr.sc. Ivan Prskalo

SUMENTOR: Srna Jenko Miholić, viši predavač

Zagreb, rujan 2017.

2

SADRŽAJ

Sažetak ........................................................................................................................ 4

Summary .................................................................................................................... 5

1. UVOD ..................................................................................................................... 6

2. PREKOMJERNA TJELESNA MASA I PRETILOST ..................................... 7

2.1. Opasnosti pretilosti ...................................................................................... 8

2.2. Indeks tjelesne mase .................................................................................... 8

3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA ...................................................................... 10

4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA .............................................................. 14

4.1. Cilj ............................................................................................................. 14

4.2. Hipoteze .................................................................................................... 14

4.3. Uzorak ispitanika ....................................................................................... 15

4.4. Uzorak varijabli ......................................................................................... 15

4.5. Anketni upitnik ......................................................................................... 16

4.6. Postupak prikupljanja podataka ................................................................. 17

4.7. Metode obrade podataka ............................................................................ 17

5. REZULTATI I RASPRAVA .............................................................................. 18

5.1. Razlika između ITM-a učenika prvog razreda urbanog i ruralnog

područja ........................................................................................................... 18

5.1.1. Rezultati anketnog upitnika u 1. razredu ........................................ 23

5.2. Razlika između ITM-a učenika drugog razreda urbanog i ruralnog

područja ........................................................................................................... 30


5.3. Razlika između ITM-a učenika trećeg razreda urbanog i ruralnog

područja ........................................................................................................... 42

3

5.3.1. Rezultati anketnog upitnika u 3. razredu ...................................... 47

5.4. Razlika između ITM-a učenika četvrtog razreda urbanog i ruralnog

područja ........................................................................................................... 54


6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................... 67

LITERATURA ........................................................................................................ 69

PRILOZI ................................................................................................................. 72

Kratka biografska bilješka ..................................................................................... 75

4

SAŽETAK:

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postoji li statistički značajna razlika u

indeksu tjelesne mase između učenika ruralnog i urbanog područja u periodu od prvog

do četvrtog razreda primarnog obrazovanja.

Za potrebe ovog istraživanja prikupljen je uzorak od 127 učenika. Uzorak varijabli

sastojao se od tjelesne visine i tjelesne mase pomoću kojih je izračunat indeks tjelesne

mase, a informacije o prehrambenim navikama i tjelesnoj aktivnosti prikupljene su

putem anketnog upitnika. Statističkom obradom podataka prikazani su osnovni

deskriptivni parametri te je

korišten T-test za utvrđivanje razlika između skupina.

Rezultati su pokazali razlike u indeksu tjelesne mase između učenika četvrtog razreda

ruralnog i urbanog područja. U prvim, drugim i trećim razredima nije bilo statistički

značajnih razlika.

Ključne riječi: indeks tjelesne mase, ruralno područje, urbano područje, osnovna

škola, pretilost

5

Obesity of students in primary education

SUMMARY:

The aim of this study was to determine whether there is a statistically significant

difference in the body mass index between the rural and urban students in the period

from the first to the fourth grade of primary education.

A sample of 127 students was collected for the purpose of this study. The sample of

variables consisted of body height and body weight by which the body mass index was

calculated and information on nutritional habits and physical activity was collected

through a questionnaire. Statistical analysis of data shown the basic descriptive

parameters and T-test was used to determine statistical significance of differences.

The results showed differences in the body mass index in the age of fourth grade

between rural and urban students. There were no statistically significant differences in

the first, second and third grades.

Key words: body mass index, rural area, urban area, primary school, obesity

6

1. UVOD

Pojam pretilosti definira se kao pojava prekomjernog nagomilavanja masti u

organizmu koja se javlja kad je energetski unos u obliku hrane mnogo veći od

energetske potrošnje (Završnik, 2004). Radi se o kroničnoj bolesti koja nije praćena

značajnim smetnjama, ali koja postupno i neprimjetno kroz dulji niz godina uzrokuje

razvoj brojnih komplikacija i skraćuje trajanje života. Prekomjerna tjelesna težina i

pretilost povezani su s više smrtnih slučajeva u svijetu od pothranjenosti. Ona je glavni

faktor rizika za nezarazne bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes,

mišićno – koštane poremećaje pa i neke vrsta raka (uključujući rak dojke, jajnika,

prostate, jetre, žuči, bubrega i debelog crijeva). Populacija razvijenih zemalja pokazuje

sve učestaliju tendenciju znatnijeg porasta tjelesne mase iznad idealne težine (Košuta

i sur., 1998). Pandemija debljine počela je u SAD-u sredinom 20. stoljeća, a ubrzo se

proširila na Europu, pa na cijeli svijet. Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako

se pretilost na svjetskoj razini više nego udvostručila od 1980. godine (Jelčić, 2014).

Procijenjuje se kako je 100 milijuna klinički pretilih ljudi na svijetu (Đorđević i sur.,

2001). Posebno zabrinjava podatak o značajnom porastu pretilosti među djecom

(Pokrajac – Bulian, 2011). U Hrvatskoj se u periodu od 2000. – 2005. godine u odnosu

na period od 1997. – 2000. godine u dobnoj skupini od 7 do 14 godina učestalost

prekomjerne tjelesne težine povećala sa 10,6% na 11,9%, a učestalost pretilosti sa

3,5% na 6,9% (Jelčić, 2014). Budući da su pretila djeca kandidati i za pretilost u

odrasloj dobi i da je pretilost dokazani rizični čimbenik za nekoliko kroničnih

nezaraznih bolesti, važno je na vrijeme otkriti djecu koja imaju povećanu tjelesnu

masu ili su već pretila. Prevencija debljine trebala bi početi još u ranom djetinjstvu,

fokusiranjem na zdravu prehranu i fizičku aktivnost (Antonić – Degač i sur., 2004).

7

2. PREKOMJERNA TJELESNA MASA I PRETILOST

Temeljnim uzrokom pretilosti i prekomjerne tjelesne težine smatra se

energetska neravnoteža između konzumiranih i potrošenih kalorija. Normalni rast

masnog tkiva u ljudi odvija se povećanjem veličine i broja masnih stanica. Povećanje

veličine masnih stanica nazivamo hipertrofija, a povećanje broja masnih stanica

hiperplazija. Masno se tkivo povećava ili hipertrofijom ili hiperplazijom ili pak

kombinacijom obojega. Hipertrofija masnih stanica može nastati u bilo koje vrijeme

života, a hiperplazija nastaje u dječjoj i adolescentskoj dobi, malokad u odrasloj dobi,

i to samo kada je kapacitet veličine masnih stanica zasićen mašću. Tako hiperplastična

pretilost nastaje u prvih 20 godina života. Gubitak tjelesne mase teže je postići u

hiperplastičnoj pretilosti, bez obzira na to kada se povećao broj masnih stanca, nego li

u hipertrofičnoj pretilosti. Može se zaključiti da je pretilost nastala u ranijoj životnoj

dobi znakovit izvor i rezervoar pretilosti u odrasloj dobi (Košuta i sur., 1998). Smatra

se da je oko 30% pretilih odraslih osoba bilo pretilo i u dječjoj dobi, s tim da je u tih

osoba pretilost obično težeg stupnja nego u onih koji u djetinjstvu nisu bili pretili

(Dumić i sur., 2004).

Obično se razmatra pitanje u kojoj mjeri debljina djece uvjetuje debljinu

odraslih. Međutim, zanimljivo je i pitanje u kojoj mjeri debeli roditelji determiniraju

debljinu djece. Dijete debelih roditelja u velikoj će mjeri imati njihov obrazac razvoja

debljine. Neke studije pokazuju da je obiteljska povezanost debljine posljedica

određenih obrazaca ponašanja u jednoj obitelji, gdje zajedničke prehrambene navike

ili fizičke aktivnosti određuju i stanje uhranjenosti njihovih članova (Grgurić, 2001).

Analiza prehrambenih navika školske djece u Hrvatskoj upućuje na to da djeca

neredovito uzimaju obroke, sve manji broj ih se hrani u školskim kuhinjama, a gotovo

polovica anketirane djece koja imaju nastavu u jutarnjoj smjeni ne jede prije polaska

u školu (Antonić – Degač i sur., 2004).

8

2.1. Opasnosti pretilosti

Debljina se smatra jednim od najznačajnijih javnozdravstvenih problema i

prema procjeni je drugi po učestalosti uzrok smrti koji je moguće uspješno prevenirati

(Dumić i sur., 2004).

Općenito, dječjim se poremečajima hranjenja ne posvećuje dovoljno

pozornosti. Potreba da se više pozornosti posveti dječjoj pretilosti proizlazi iz činjenice

da pretilost u dječjoj dobi ugrožava djetetovo zdravlje (Košuta i sur., 1998).

Zdravstveni problemi koji su povezani s prekomjernom težinom u djetinjstvu

su zadihanost, apneja, astma i drugi problemi s disanjem, povišeni krvni tlak, dijabetes

tipa 2, problemi s koljenima i kukovima, neredovite mjesečnice, povišena razina

kolesterola, bolesti jetre, žučni kamenci i bolesti žuči (Gavin, 2007). Valja napomenuti

da debljina može izazvati neke abnormalnosti u fiziologiji endokrinih žlijezda, kao što

su niske koncentracije hormona rasta i visoke koncentracije prijenosnih bjelančevina

za hormon rasta, uz normalne vrijednosti čimbenika rasta sličnih inzulinu (Cvijović,

2004). Tu su i negativni psihološki učinci dječje pretilosti, od kojih se najčešće

spominju nedostatak samopouzdanja, osjećaj odbačenosti od sredine te osrednja

postignuća u školovanju (Montignac, 2005).

2.2. Indeks tjelesne mase

Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (engl: Center for disease control

and prevention, CDC) danas se kao najjednostavniji pokazatelj prekomjerne tjelesne

mase i pretilosti, ali i rizika razvoja bolesti povezanih s debljinom, najčešće koristi

indeks tjelesne mase – ITM, (engl. Body Mass Index – BMI). Indeks tjelesne mase

(ITM) je antropometrijski indeks težine i visine koja se definira kao tjelesna težina u

kilogramima podijeljena s visinom u metrima na kvadrat (ITM= masa (kg) / visina²

(m²). Prema vrijednosti tog indeksa postavljeni su standardi statusa uhranjenosti u

odraslih osoba, pri čemu vrijednosti ITM<18,5 upućuju na pothranjenost, 18,5 – 24,9

na normalnu uhranjenost, 25,0 – 29,9 na prekomjernu tjelesnu masu, a više od 30,0 na

pretilost (Mišigoj – Duraković i sur., 2014).

9

Vrijednost indeksa tjelesne mase u djece tumači se na drugačiji način od tumačenja

kod odraslih. Indeks tjelesne mase kod djece ovisan je o spolu i dobi, pa apsolutan

ITM kod djece i mladih nije dobar parametar za klasifikaciju prekomjerne tjelesne

mase i debljine. Dok je kod odraslih, bez obzira na dob i spol, prekomjerna tjelesna

masa i pretilost definirana fiksnim vrijednostima ITM-a, kod djece i adolescenata se

on mijenja s dobi i tjelesnim razvojem (Grgurić, 2001). Kod djece je formula za

izračunavanje ITM-a drugačija, a ona glasi: ((TT:TV):TV) x 1000

(www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=bmi+children+obesity). Dobivena vrijednost

ITM-a se usporedi s tabličnim vrijednostima te se očita u koju grupaciju pripada

izmjerena osoba s obzirom na spol i kronološku dob (Slika 1.). Učenici do 5. centila

svrstani su u grupu pothranjene djece, od 5. do 85. centila u grupu normalno uhranjene

djece, od 85. do 95. centila u grupu prekomjerno teške djece, a učenici iznad 95. centila

svrstani su u grupu pretilih.

Slika 1. Dijagram ITM-a za djevojčice i dječake 5-20 godina starosti

(http://web4health.info/en/answers/ed-dia-weight-bmi-calc.htm)

Legenda:BMI-indeks tjelesne mase, age-dob, underweight-pothranjenost, normal-normalna

uhranjenost, overweight-prekomjerna tjelesna masa, obesity-pretlost

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=bmi+children+obesity

http://web4health.info/en/answers/ed-dia-weight-bmi-calc.htm

10

3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA

Antonić – Degač, Kaić – Rak, Mesaroš – Kanjski, Petrović i Capak (2004)

proveli su transverzalno istraživanje u razdoblju od 1997. – 2002. godine. U

istraživanju je sudjelovalo 4924 učenika oba spola u dobi od 7 do 15 godina iz deset

županija s područja slavonske, sjeverozapadne, primorske i dalmatinske regije. Stanje

uhranjenosti ocijenjeno je na temelju tjelesne visine i tjelesne mase pomoću kojih je

izračunat indeks tjelesne mase prema dobi i spolu. Na poduzorku od 648 učenika

obavljeno je i ispitivanje o prehrambenim navikama metodom intervjua o potrošnji

hrane u protekla 24 sata i učestalosti konzumacije pojedinih vrsta namirnica. Rezultati

su pokazali da je samo 0,9% djece bilo pothranjeno, povećanu tjelesnu masu imalo je

11% djece, a 5,2% djece bilo je pretilo. Rezultati ispitivanja prehrambenih navika

pokazali su kako samo 56% ispitane djece doručkuje, a čak 84% djece tijekom dana

jede neku vrstu grickalica i slatkiša.

Leskošek, Strel i Kovač (2010) u svom su istraživanju proučili udio pretilih i

prekomjerno teških učenica u Sloveniji u dobi od 7 do 18 godina. Istraživanje je trajalo

od 1991. do 2006. godine, a baziralo se na temelju indeksa tjelesne mase. Rezultati su

pokazali kako je u tom razdoblju udio prekomjerno teških učenica porastao za gotovo

30% (s 13,5% na 18,8%), dok je udio pretilih učenica bio udvostručen (s 2,3% na

4,6%).

Tomac, Šumanović i Prskalo (2012) u svom su istraživanju nastojali utvrditi

tempo rasta, stupanj uhranjenosti kao i moguće razlike između djece različitih

demografskih područja u Slavoniji. Uzorak ispitanika činilo je 801 učenik od 1. do 4.

razreda osnovnih škola u Slavoniji. Uzorak varijabli činile su tjelesna visina i tjelesna

masa, te je izračunat indeks tjelesne mase. Uočili su kako nema značajne razlike u

promatranim antropometrijskim karakteristikama između djece urbanih i ruralnih

sredina. Kod oba spola bio je primjetan rast tjelesne visine i tjelesne mase. Vrijednosti

indeksa tjelesne mase također su pokazale negativan trend porasta kod oba spola, kao

i povećanje broja djece koja se nalaze u zoni rizika od pretilosti. Značajne razlike

primjećene su samo između spolova u 1. i 2. razredu pri čemu su dječaci bili

dominantniji u tjelesnoj visini i tjelesnoj masi.

11

Kunješić je 2015. utvrdila trend pokazatelja stanja uhranjenosti i razinu tjelesne

aktivnosti učenika i učenica u primarnoj edukaciji kroz četiri godine. U istraživanju su

sudjelovali učenici iz dvije osnovne škole u Zagrebu, ukupno 107 učenika. Uzorak

varijabli sastojao se od osam varijabli iz anketnog upitnika za procjenu razine tjelesne

aktivnosti. Razina tjelesne aktivnosti bila je procijenjena Felsovim upitnikom za djecu

od 7 – 19 godina, a za procjenu pokazatelja stanja uhranjenosti izmjereni su visina

tijela, tjelesna masa i potkožno masno tkivo (kožni nabor leđa i kožni nabor

nadlaktice), te opseg nadlaktice i opseg podlaktice. Rezultati su pokazali značajan

utjecaj vremena na pojedine pokazatelje stanja uhranjenosti i indekse pojedinih

komponenti tjelesne aktivnosti. Između dječaka i djevojčica nije postojala značajna

razlika u indeksima tjelesne aktivnosti i energetskoj potrošnji, dok je u tjelesnoj visini

i opsegu podlaktice postojala u korist dječaka. Povezanost između pokazatelja stanja

uhranjenosti i varijabli za procjenu razine tjelesne aktivnosti potvrdila se kod

djevojčica, ali ne i kod dječaka.

Prskalo, Badrić i Kunješić (2015) su u svom istraživanju provedenom u dvije

osnovne škole u Zagrebu potvrdili postojanje razlika u razvoju motoričkih sposobnosti

kod djece s normalnom tjelesnom težinom u odnosu na djecu koja imaju prekomjernu

tjelesnu težinu ili su pretila. U istraživanju je sudjelovalo 333 učenika. Motoričke

sposobnosti ispitane su testovima taping rukom, pretklon na klupi, poligon natraške,

skok u dalj, skok u vis, izdržaj u visu i podizanje trupa. Stanje uhranjenosti

procijenjeno je mjerenjem visine tijela, tjelesne mase i potkožnog masnog tkiva. Djeca

s normalnom težinom imala su bolje rezultate u testu koordinacije, eksplozivnosti i

jakosne izdržljivosti u odnosu na pretilu djecu i djecu s prekomjernom tjelesnom

težinom. Tim činjenicama dokazali su da prekomjerna tjelesna težina ima negativne

posljedice na motoričke sposobnosti.

Olaya i sur. (2015) proveli su istraživanje u sedam europskih zemalja: Italiji,

Njemačkoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Litvi i Turskoj. Uzorak sudionika

sastojao se od 5,206 djece u dobi od 6 do 11 godina. Informacije o visini, težini i

životnom stilu djece izvijestile su majke, a status uhranjenosti djece izračunat je

pomoću indeksa tjelesne mase. Rezultati su pokazali prevalinciju prekomjerne težine

za 15,6%, te 4,9% za pretilost. Također pokazalo se kako su rumunjska djeca imala

najveći postotak prevalencije, a talijanska najniži.

12

U Bosni i Hercegovini Salihefendić, Zildžić i Jašić (2016) proveli su

istraživanje kod djece uzrasta 6 – 14 godina u dvije osnovne škole na uzorku od 1200

učenika. Antropometrijska mjerenja su provedena na uzorku od 1200 ispitanika, dok

je na uzorku od 300 ispitanika napravljen i ultrazvučni pregled abdomena radi

prisutnosti steatoze jetre. Također, analiziran je program nastave tjelesne i zdravstvene

kulture, školska kuhinja te mogućnosti za sportske i druge rekreativne programe.

Rezultati istraživanja indeksa tjelesne mase pokazali su da je 12% djece imalo

prekomjernu tjelesnu masu, a 5% djece bilo je pretilo. Na osnovu ultrazvučnog nalaza

abdomena 7% ispitanika ima steatozu jetre, a samo 20% ispitanika bilo je umjereno

fizički aktivno. Također, uočeno je kako školske kuhinje nisu primjenjivale standarde

zdravog načina prehrane djece tog uzrasta.

Stanje uhranjenosti djece u dobi od 9 do 12 godina na grčkom otoku Lemnos

istražili su Tsiliou, Rigopoulos i Koutelidakis (2016). U istraživanju je sudjelovalo 130

učenika četvrtog, petog i šestog razreda iz tri osnovne škole, ispitivanje se baziralo na

izračunu indeksa tjelesne mase. Rezultati su pokazali prevalenciju prekomjerno teške

i pretile djece za 8,2%, odnosno 16,4%. Normalnu težinu imalo je 72,4% učenika, dok

je njih 3% bilo pothranjeno. Također, istraživanje je pokazalo da su dječaci

konzumirali doručak češće u odnosu na djevojčice i tjelesno su bili aktivniji.

U Rumunjskoj su Banu, Şerban, C., Şerban, D. i Vlaicu (2016) proveli

istraživanje sa 123 učenika prvih razreda osnovne škole. Prvo mjerenje je počelo u

studenome 2011. i trajalo do svibnja 2013. Drugo mjerenje počelo je u siječnju 2015.

i trajalo do svibnja 2015. godine. Kao uzorak varijabli koristile su se tjelesna visina i

tjelesna masa, te je izračunat indeks tjelesne mase. Tijekom praćenja u oba spola bila

je uočena prevalencija prekomjerne težine i pretilosti. Rezultati su pokazali kako djeca

koja pripadaju u skupinu prekomjerno teških ili pretilih imaju povećani rizik od

pretilosti u odrasloj dobi.

Cilj istraživanja Murer, Saarsalu, Zimmermann i Herter Aeberli (2016) bio je

utvrditi čimbenike rizika za prekomjernu težinu i pretilost kod djece. Istraživanje je

provedeno u Švicarskoj, a broj sudionika iznosio je 2724 djece u dobi od 6 do 12

godina. Sudionicima je bila izmjerena tjelesna visina i tjelesna težina za izračun

indeksa tjelesne mase, a podatci o tjelesnoj aktivnosti, prehrambenim i životnim

navikama prikupljeni su putem ankete. Rezultati su pokazali kako je među dječacima

13

njih 11,8% imalo prekomjernu težinu, a 7,5% je bilo pretilo, dok je među djevojčicama

njih 11,9% imalo prekomjernu težinu, a 5,7% je bilo pretilo. Također, istraživanje je

pokazalo kako su određene životne i prehrambene navike, kao i tjelesna aktivnost,

povezane sa stupnjem statusa uhranjenosti.

Kesztyüs, D., Traub, Lauer, Kesztyüs, T. i Steinacker (2017) kao cilj svog

istraživanja ispitali su čimbenike vezane uz preskakanje doručka u osnovnoj školi kako

bi se razvile ciljane preventivne mjere. Ispitivanje je provedeno u osnovnoj školi u

Njemačkoj u državi Baden-Württemberg, a sudjelovalo je 1943 učenika prosječne dobi

od 7,1 ± 0.6 godina. Antropometrijske mjere provedene su prema Međunarodnom

standardu za antropometrijsku procjenu od strane osposobljenog osoblja, a informacije

o zdravstvenim i životnim navikama djece i njihovih roditelja procjenjene su anketom.

Zaključak je kako se ciljana prevencija treba usmjeriti na zdravstveno ponašanje koje

prati naviku preskakanja doručka. Kako bi bile uspješne, intervencije trebaju uključiti

i roditelje te poticati zdravlje djece, a škole bi trebale ponuditi redoviti doručak na

početku školskog dana kako bi se izbjeglo njegovo preskakanje.

Kao i u većini zemalja, i u Hrvatskoj se zapaža trend promjene načina prehrane

i životnog stila. Dosadašnja istraživanja upućuju na trend povećanja broja pretile

školske djece tijekom godina. Također, visoka je i učestalost prekomjerne tjelesne

mase i pretilosti. Zapažen je i trend neuravnotežene i nekvalitetne prehrane što se

odražava se na povećanje broja pretile djece.

14

4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

4.1. Cilj

Temeljni cilj ovog rada je utvrditi razlike između indeksa tjelesne mase učenika

primarnog obrazovanja, te ispitati postoje li razlike u tim karakteristikama s obzirom

na mjesto stanovanja.

1. Cilj: Utvrditi postoji li razlika između ITM-a učenika prvog razreda urbanog i

ruralnog područja.

2. Cilj: Utvrditi postoji li razlika između ITM-a učenika drugog razreda urbanog

i ruralnog područja.

3. Cilj: Utvrditi postoji li razlika između ITM-a učenika trećeg razreda urbanog i

ruralnog područja.

4. Cilj: Utvrditi postoji li razlika između ITM-a učenika četvrtog razreda urbanog

i ruralnog područja.

4.2. Hipoteze

1. Hipoteza1: Postoji razlika između ITM-a učenika prvog razreda urbanog i

ruralnog područja

2. Hipoteza1: Postoji razlika između ITM-a učenika drugog razreda urbanog i

ruralnog područja

3. Hipoteza1: Postoji razlika između ITM-a učenika trećeg razreda urbanog i

ruralnog područja

4. Hipoteza1: Postoji razlika između ITM-a učenika četvrtog razreda urbanog i

ruralnog područja

15

4.3. Uzorak ispitanika

Istraživanje je provedeno u nižim razredima Osnovne škole Špansko Oranice

u Zagrebu 21.3.2017. godine, te u nižim razredima Osnovne škole Ante Kovačića u

Mariji Gorici 29.3.2017. godine. U istraživanju je sudjelovalo 127 učenika (N=127).

Od ukupnog broja sudionika 59 učenika je polaznika urbane škole (OŠ Oranice), a 68

učenika je polaznika ruralne škole (OŠ Ante Kovačić).

Utvrđivanje povezanosti prehrambenih navika i statusa uhranjenosti te

utvrđivanje razlika u prehrambenim navikama i statusa uhranjenosti, provedeno je na

poduzorcima sudionika temeljem sljedećih kriterija podjele:

Podijela prema dobi (7 – 10 god)

• 1. razred (23 učenika – 13 učenica i 10 učenika)

• 2. razred (40 učenika – 19 učenica i 21 učenik)

• 3. razred (33 učenika – 16 učenica i 17 učenika)

• 4. razred (31 učenik – 15 učenica i 16 učenika)

Podjela prema mjestu stanovanja

• Ruralna sredina (68 učenika – 32 učenica i 36 učenika)

• Urbana sredina (59 učenika – 31 učenica i 28 učenika)

4.4. Uzorak varijabli

Antropometrijske varijable koje su korištene za izračun pokazatelja stanja

uhranjenosti su visina tijela i tjelesna masa. Na temelju omjera tjelesne mase i tjelesne

visine izračunat je indeks tjelesne mase prema kojem je određen stupanj uhranjenosti.

Indeks tjelesne mase kod djece ovisan je o spolu i dobi te se s njima i mijenja (Grgurić,

2001). Formula za izračunavanje ITM-a kod djece je ((TT:TV):TV) x 1000. Dobivena

se vrijednost ITM-a usporedi s tabličnim vrijednostima te se očita u koju grupaciju

16

pripada izmjerena osoba s obzirom na spol i kronološku dob. Učenici do 5. centila

svrstani su u grupu pothranjene djece, od 5. do 85. centila u grupu normalno uhranjene

djece, od 85. do 95. centila u grupu prekomjerno teške djece, a učenici iznad 95. centila

svrstani su u grupu pretilih.

4.5. Anketni upitnik

Putem anonimnog anketnog upitnika (Prilog 1.) prikupljeni su podatci o

prehrambenim navikama i razini tjelesne aktivnosti. Ispitanici su samostalno

ispunjavali anketni upitnik u učionicama uz razjašnjenje dodatnih pitanja, ako ih je

bilo. Anketni upitnik je osim općih podataka sadržavao i trinaest pitanja koja možemo

podijeliti u dva dijela. Prvih devet pitanja odnosi se na prehrambene navike učenika, a

ostalih četiri na njihovu tjelesnu aktivnost.

Sadržaji čestica primijenjenog upitnika:

1. Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna?

2. Imaš li naviku doručkovanja vikendom?

3. Koliko često jedeš voće?

4. Koliko često jedeš povrće?

5. Koliko često jedeš kolače, kekse ili druge slatkiše?

6. Piješ li većinom vodu ili sokove i dr.?

7. Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi,CocaColu, Sprite...)?

8. Koliko često jedeš brzu hranu (npr. čevape, burek, hamburger, hot-

dog....)?

9. Kako se hraniš u školi?

10. Baviš li se kojom od sljedećih aktivnosti?

11. Koliko puta tjedno se baviš nekom tjelesnom aktivnošću?

12. Koliko često si aktivan/aktivna tijekom sata tjelesne i zdravstvene

kulture?

13. Što uglavnom radiš za vrijeme odmora u školi?

17

4.6. Postupak prikupljanja podataka

Prije početka istraživanja, detaljno je opisana svrha i ciljevi istraživanja te sam

postupak. Također, roditelji/skrbnici su pismenim putem informirani o postupku

istraživanja te je zatražen potpis od roditelja/skrbnika kojim potvrđuju da dijete može

biti uključeno u istraživanje. Mjerenja su se odvijala u školskoj dvorani za vrijeme

jednog školskog sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture. U svakoj su školi bila

obuhvaćena samo ona djeca za koju su prikupljene suglasnosti roditelja, a istraživanje

je bilo provedeno u skladu s Etičkim kodeksom za istraživanja s djecom (Dulčić,

2003).

4.7. Metode obrade podataka

Rezultati istraživanja obrađeni su u programu IBM SPSS Statistics 23.

Deskriptivnim statističkim metodama izračunati su aritmetička sredina (AS),

minimalan (Min) i maksimalan (Max) rezultat, standardna devijacija (SD), koeficijent

asimetrije (Skew), te koeficijent zakrivljenosti (Kurt). Normalnost distribucije

testirana je Kolmogorov-Smirnovljevim testom, a za testiranje razlika između skupina

na nivou značajnosti od 95% (p < 0,05) napravljen je Studentov „T“ test. Odgovori

ispitanika u anketnom upitniku prikazani su vodoravnim stupičastim dijagramima.

18

5. REZULTATI I RASPRAVA

Rezultati istraživanja su prikazani u skladu s postavljenim hipotezama

istraživanja.

5.1. Razlika između ITM-a učenika prvog razreda urbanog i ruralnog područja

U tablicama 1. i 2. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike prvog

razreda ruralnog i urbanog područja.

Tablica 1. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 1. razreda ruralnog

područja

Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna

vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max

D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test

N AS Min Max SD Skew Kurt Max

D

K-S

test

TJELESNA

MASA 13 28,81 23,00 40,00 4,71 1,17 1,46 0,17 p > .20

TJELESNA

VISINA 13 1,31 1,23 1,40 0,05 0,03 -0,67 0,09 p > .20

INDEKS

TJELESNE

MASE

13 16,64 14,57 21,47 2,01 1,39 1,79 0,20 p > .20

19

Tablica 2. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 1. razreda urbanog

područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 10 25,55 21,00 32,00 3,50 0,70 -0,30 0,17 p > .20

TJELESNA

VISINA 10 1,28 1,20 1,37 0,06 0,42 -1,40 0,17 p > .20

INDEKS

TJELESNE

MASE

10 15,63 14,08 17,09 1,07 0,00 -1,36 0,14 p > .20




Učenici u prvom razredu na ruralnom području prosječno su teški 28,81 ± 1,17

kg i visoki 131 cm ± 0,05 cm. Status indeksa tjelesne mase (ITM) odgovara prosječnoj

vrijednosti 16,64 ± 2,01, pa se može zaključiti da učenici prvoga razreda u ruralnom

području pripadaju u prosjeku u skupinu normalno uhranjene djece. Međutim,

maksimalna vrijednost ITM-a ukazuje da ima učenika koji se nalaze u skupini pretilih.

Učenici prvoga razreda u urbanom području prosječno su teški 25,55 ± 3,50 kg,

a visoki 128 ± 0,06 cm. Prosiječna vrijednost ITM-a iznosi 15,63 ± 1,07 i svrstava

učenike prvog razreda urbanog područja u skupinu normalno uhranjene djece. Za

razliku od učenika prvog razreda ruralnog područja, s obzirom na rezultate

maksimalne vrijednosti i standardne devijacije za ITM, među učenicima prvog razreda

urbanog područja nema djece koja se nalaze u skupini pretilih.


razreda ruralnog područja koji se odnose na spol.

20


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 6 29,50 25,00 35,00 3,62 0,23 -0,21 0,22 p > .20

TJELESNA

VISINA 6 1,33 1,23 1,40 0,06 -0,75 -0,32 0,24 p > .20

INDEKS

TJELESNE

MASE

6 16,73 15,82 19,64 1,46 2,18 4,95 0,37 p > .20




Tablica 4. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 1. razreda ruralnog područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 7 28,21 23,00 40,00 5,70 1,78 3,59 0,23 p > .20

TJELESNA

VISINA 7 1,30 1,25 1,37 0,04 0,30 -0,01 0,19 p > .20

INDEKS

TJELESNE

MASE

7 16,55 14,57 21,47 2,51 1,46 2,00 0,23 p > .20




U prvom razredu u ruralnom području dječaci su u prosjeku teški 29,50 ± 3,62

kg i visoki 133 ±0,06 cm, dok su djevojčice u prosjeku teške 28,21 ± 5,70 kg i visoke

130 ± 0,04 cm. Rezultati prosječne vrijednosti ITM-a oba spola svrstavaju u skupinu

normalno uhranjene djece. Međutim rezultati maksimalne vrijednosti koji iznose 19,64

21

kod dječaka i 21,47 kod djevojčica ukazuju da ima učenika koji pripadaju skupini

prekomjerno teške, odnosno pretile djece.


razreda urbanog područja koji se odnose na spol.

Tablica 5. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 1. razreda urbanog područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 4 26,25 21,00 32,00 5,56 0,08 -5,21 0,28 p > .20

TJELESNA

VISINA 4 1,30 1,20 1,37 0,08 -0,29 -4,22 0,28 p > .20

INDEKS

TJELESNE

MASE

4 15,48 14,08 17,05 1,39 0,19 -3,75 0,24 p > .20




Tablica 6. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 1. razreda urbanog područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 6 25,08 23,50 28,00 1,68 1,19 0,87 0,24 p > .20

TJELESNA

VISINA 6 1,26 1,21 1,34 0,05 0,64 -0,63 0,25 p > .20

INDEKS

TJELESNE

MASE

6 15,73 14,48 17,09 0,94 0,18 -0,57 0,11 p > .20




U urbanom području dječaci u prvom razredu su prosječno teški 26,25 ± 5,56

kg i visoki 130 ± 0,08 cm. Prosječna vrijednost ITM-a iznosi 15,48, a maksimalna

22

17,05 iz čega je vidljivo da svi dječaci pripadaju skupini normalno uhranjene djece.

Djevojčice su u prosjeku teške 25,08 ± 1,68 kg i visoke 126 ± 0,05 cm, a prosječna

vrijednost ITM-a iznosi 15,73 što djevojčice svrstava u skupinu normalno uhranjene

djece. Kao i kod dječaka, maksimalna vrijednost ITM-a kod djevojčica ukazuje kako

sve djevojčice prvog razreda urbanog područja pripadaju skupini normalno uhranjane

djece.

U tablici 7. Prikazani su rezultati T-testa učenika prvih razreda ruralnog i

urbanog područja

Tablica 7. Utvrđivanje razlike između ruralnih i urbanih područja T – testom na

nivou značajnosti od 95% (p < 0,05).

Aritme

tička

sredina

(ruraln

o)

Aritmetička

sredina

(urbano)

t-

vrijednost

kritična

vrijedno

st (p)

TJELESNA

MASA

M 29,50 25,25 1,13 0,29

Ž 28,21 25,08 1,29 0,22

M i Ž 28,81 25,55 1,83 0,08

TJELESNA

VISINA

M 1,32 1,29 0,72 0,48

Ž 1,30 1,26 1,59 0,13

M i Ž 1,31 1,28 1,60 0,12

INDEKS

TJELESNE

MASE

M 16,73 15,48 1,35 0,21

Ž 16,55 15,72 0,75 0,46

M i Ž 16,64 15,63 1,43 0,16

Iz tablice 7 vidljivo je kako u prvom razredu nema značajnih razlika između

ITM-a učenika ruralnog i urbanog područja: tjelesna masa p<0,08, tjelesna visina

p<0,12 i indeks tjelesne mase p<0,16. Ni među spolovima nema statistički značajne

razlike. Među dječacima je tjelesna masa p<0,29, tjelesna visina p<0,48, ITM p<0,21,

a među djevojčicama je tjelesna masa p<0,22, tjelesna visina p<0,13 i indeks tjelesne

mase p<0,46.

23

5.1.1. Rezulatati anketnog upitnika u 1. razredu

Rezultati anketnog upitnika prikazani su grafičkim prikazima od 1. do 13.


Graf 1. Grafički prikaz odgovora na 1. pitanje

Na prvo pitanje imaju li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna 61,53%

učenika ruralnog područja odgovorilo je kako doručkuje svaki dan, a 38,46%

doručkuje ponekad. U urbanoj sredini 90% učenika doručkuje svaki dan, a 10%

ponekad. Nitko od učenika ne preskače doručak tokom školskog tjedna.



Sljedeće pitanje u anketnom upitniku odnosi se na naviku doručkovanja

vikendom. U ruralnoj sredini 76,92% učenika doručuje vikendom, dok njih 23,07%

doručkuje samo jedan dan. Učenici urbane sredine izjasnili su se kako njih 100%

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANOC - NE (nikad)

B - DA (ponekad)

A - DA (svaki dan)

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO

C - NE (nikad)

B - DA (samo jedan dan)

A - DA (oba dana)

24

doručkuje svaki dan vikendom. Nitko od učenika ne preskače doručak vikendom oba

dana.


Graf 3. Grafički prikaz odgovra na 3. pitanje

Na pitanje koliko često jedu voće 46,15% učenika ruralne sredine odgovorilo

je kako voće jede svaki dan, njih 53,84% ga jede ponekad. U urbanoj sredini 60%

učenika jede voće svaki dan, dok njih 40% voće jede ponekad. Nitko od učenika nije

odgovorio kako ne jede voće.



U sljedećem pitanju koliko često jedu povrće u ruralnoj sredini 23,07% učenika

povrće jede svaki dan, 69,23% ga jede ponekad, a njih 7,69% ne jede povrće. U

urbanoj sredini 40% učenika odgovorilo je kako jede povrće svaki dan, a 60% povrće

jede ponekad. Nitko se od učenika iz urbane sredine nije izjasnio kako ne jede povrće.

0 10 20 30 40 50 60 70

RURALNO

URBANO

ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

0 10 20 30 40 50 60 70 80

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

25



Na pitanje koliko često jedu kolače, kekse ili druge slatkiše?“ u ruralnoj sredini

23,07% učenika jede kolače, kekse ili druge slatkiše svaki dan, 76,92% učenika je

odgovorilo kako kolače, kekse ili druge slatkiše jede ponekad, dok u urbanoj sredini

čak 70% učenika kolače, kekse ili druge slatkiše jede svaki dan, a 30% samo ponekad.

Nitko od učenika nije odgovorio kako ne jede kolače, kekse ili druge slatkiše.



U šestom pitanju „Piješ li većinom vodu ili sokove i dr.?“ učenici ruralnog

područja izjasnili su se kako njih 46,15% pije samo vodu, 30,76% njih večinom pije

vodu, a njih 23,07% većinom pije sokove i dr. Učenici urbanog područja odgovorili

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

0 20 40 60 80

RURALNO

URBANOD - većinom sokove i dr

C - većinom vodu

B - samo sokove i dr.

A - samo vodu

26

su kako njih 20% pije samo vodu, 70% njih pije većinom vodu i 10% ih pije većinom

sokove i dr.

7. Koliko često piješ gazirane sokove ( Pepsi, CocaColu, Sprite...)?


Na pitanje koliko često piju gazirane sokove u ruralnom području 7,69%

učenika odgovorilo je kako pije gazirane sokove svaki dan, 84,61% ponekad pije

gazirane sokove, a 7,69% ne pije gazirane sokove. U urbanom području 40% učenika

gazirane sokove pije ponekad, a 60% ih ne pije. Nitko od učenika iz urbanog područja

nije odgovorio kako gazirane sokove pije svaki dan.

8. Koliko često jedeš brzu hranu (npr. ćevape, burek, hamburger, hot-dog...)?


0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - ne pijem

B - ponekad

A - svaki dan

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

27

Na osmo pitanje koliko često jedu brzu hranu 23,07% učenika ruralne sredine

odgovorilo je kako brzu hranu jede svaki dan, a njih 76,92% ju jede ponekad. Učenici

urbane sredine odgovorili su kako njih 100% brzu hranu jede samo ponekad.



Učenici ruralne sredine izjasnili su se kako se njih 92,30% hrani u školskoj

kuhinji, a 7,69% učenika ne jede ništa, dok se u urbanom području 100% učenika hrani

u školskoj kuhinji.



U desetom pitanju „Baviš li se kojom od sljedećih aktivnosti?“ od učenika se

tražilo da od ponuđenih aktivnosti zaokruže onu kojom se bave ili ju nadopišu ako ona

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO

D - ne jedem ništa

C - kupim si sendvič, pecivo...

B - nosim si hranu od kuće

A - u školskoj kuhinji

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

ne bavi se tjelesnom aktivnošću

bavi se tjelesnom aktivnošću

28

već nije ponuđena. Među učenicima ruralne sredine 84,61% ih se bavi nekom

tjelesnom aktivnošću, dok se njih 15,38% ne bavi nikakvom tjesnom aktivnošću. U

urbanom području 90% učenika se bavi nekom tjelesnom aktivnošću, a 10% se ne bavi

nikakvom tjelenom aktivnošču.



Jedanaesto pitanje glasi „Koliko puta tjedno se baviš nekom tjelesnom

aktivnošću?“. U ruralnoj sredini učenici su odgovorili da se njih 15,38% tjelesnom

aktivnošću bavi svaki dan, a 84,61% 2 – 3 puta tjedno. Kod učenika urbanog područja

njih se 30% tjelesnom aktivnošću bavi svaki dan, a 70% 2 – 3 puta tjedno.

12. Koliko često si aktivan/aktivna tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture?


0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - 1 put tjedno

B - 2 - 3 puta tjedno

A - svaki dan

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO

C - ne radim tjelesni

B - ponekad

A - svaki put

29

Na predzadnje pitanje koliko često su aktivni tijekom sata tjelesne i

zdravstvene kulture, u ruralnoj se sredini 53,84% učenika izjasnilo kako je tjelesno

aktivno svaki put, a njih 46,15% je aktivno ponekad. U urbanoj sredini 100% učenika

je svaki put aktivno na satu tjelesne i zdravstvene kulture.



Zadnje pitanje anketnog upitnika glasi „Što uglavnom radiš za vrijeme odmora

u školi?“. Učenici ruralne sredine odgovorili su kako njih 7,69% sjedi, 15,38% stoji,

30,76% ih šeta, a 46,15% trči. Učenici urbane sredine odgovorili su kako njih 10%

stoji, 70% ih šeta, a 20% ih trči. Nitko od učenika urbane sredine nije odgovorio kako

sjedi za vrijeme odmora u školi.

Prema dobivenim rezultatima odbacuje se prva postavljena hipoteza da postoje

statistističke značajne razlike u ITM-u učenika prvog razreda ruralnog područja u

odnosu na prvi razred urbanog područja. Razlog rezultata može ležati u činjenici da ne

postoje ni statistički značajne razlike među djevojčicama ruralnog i urbanog područja,

kao ni među dječacima. Također, anketni upitnik koji su učenici rješavali ukazuje kako

učenici obje sredine ne preskaću doručak, jedu voće i povrće, ponekad jedu brzu hranu

i piju gazirana pića, hrane se u školskoj kuhinji, bave se nekom vrstom tjelesne

aktivnosti i to redovito, aktivni su na satu tjelesne i zdravstvene kulture te su aktivni i

za vrijeme školskog odmora.

0 10 20 30 40 50 60 70 80

RURALNO

URBANOD - trčim

C - šetam

B - stojim

A - sjedim

30

5.2. Razlika između ITM-a učenika drugog razreda urbanog i ruralnog područja

U tablicama 8. i 9. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike drugog

razreda ruralnog i urbanog područja.


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 19 36,79 23,00 61,00 9,96 1,02 1,02 0,21

p >

.20

TJELESNA

VISINA 19 1,41 1,27 1,56 0,09 -0,05 -1,26 0,15

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

19 18,42 12,63 26,59 3,74 0,73 -,160 0,17 p >

.20





područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 21 32,38 22,00 50,00 6,32 1,01 1,87 0,16

p >

.20

TJELESNA

VISINA 21 1,39 1,27 1,50 0,06 -0,11 -0,55 0,10

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

21 16,72 12,25 25,51 2,90 1,40 3,19 0,21 p >

.20

31




Učenici drugog razreda ruralnog područja u prosjeku su teški 36,79 ± 9,96 kg

i visoki 141 ± 0,09 cm, a učenici drugog razreda urbanog područja u prosjeku su teški

32,38 ± 6,32 kg i visoki 139 ± 0,06 cm. Može se zaključiti kako su učenici drugog

razreda ruralnog područja prosječno 4,41 kg teži i 2 cm viši od svojih vršnjaka u

urbanom području. Prosječna vrijednost ITM-a svrstava učenike oba područja u

skupinu normalno uhranjene djece, no maksimalne vrijednosti pokazuju kako ima

djece koja pripadaju skupini pretilih.

U tablicama 10. i 11. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike

drugog razreda ruralnog područja koji se odnose na spol.


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 10 36,90 23,00 56,00 10,32 0,43 -0,07 0,18

p >

.20

TJELESNA

VISINA 10 1,37 1,27 1,50 0,08 -0,01 -1,22 0,18

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

10 19,21 14,37 24,88 3,37 0,26 -0,68 0,11 p >

.20




32

Tablica 11. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 2. razreda ruralnog

područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 9 36,67 27,00 61,00 10,16 1,95 4,60 0,26

p >

.20

TJELESNA

VISINA 9 1,44 1,31 1,56 0,09 -0,54 -1,31 0,19

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

9 17,55 12,63 26,58 4,14 1,51 2,35 0,31 p >

.20




Dječaci su u drugom razredu ruralnog područja u prosjeku teški 36,90 ± 10,32

kg i visoki 137 ± 0,08 cm, dok su djevojčice u prosjeku teške 36,67 ± 10,16 kg i visoke

144 ± 0,09 cm. Može se primjetiti kako su djevojčice u prosjeku 7 cm više od dječaka,

a tjelesna masa im je podjednaka. Rezultat maksimalne vrijednosti ITM-a kod dječaka

iznosi 19,21 što ih svrstava u skupinu prekomjerno teške djece. Kod djevojčica je

prosječna vrijednost ITM-a 17,55 pa možemo zaključiti kako djevojčice pripadaju

skupini normalno uhranjene djece. No, maksimalna vrijednost ITM-a djevojčica iznosi

26,58 što ukazuje da među njima ima i onih koje pripadaju skupini pretilih.


drugog razreda urbanog područja koji se odnose na spol.

33


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 11 32,55 22,00 50,00 7,63 1,11 1,85 0,19

p >

.20

TJELESNA

VISINA 11 1,38 1,27 1,50 0,07 0,40 0,11 0,18

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

11 17,10 12,25 25,51 3,49 1,39 2,86 0,19 p >

.20




Tablica 13. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 2. razreda urbanog

područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 10 32,20 25,00 42,00 4,89 0,49 0,67 0,16

p >

.20

TJELESNA

VISINA 10 1,40 1,31 1,46 0,05 -0,72 -0,53 0,19

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

10 16,29 13,14 20,25 2,18 0,59 0,34 0,28 p >

.20




Dječaci drugog razreda urbanog područja u prosjeku su teški 32,55 ± 7,63 kg i

visoki 138 ± 0,07 cm. Prosjek tjelesne mase djevojčica je 32,20 ± 4,89 kg, a tjelesne

visine 140 ± 0,05. Vidljivo je kako su djevojčice u prosjeku 2 cm više od dječaka dok

je tjelesna masa podjednaka. Dječaci imaju prosječnu vrijednost ITM-a 17,10 što ih

svrstava u skupinu normalno uhranjene djece. Međutim maksimalna vrijednost ITM-

34

a koja iznosi 25,51 ukazuje kako među njima ima onih koji pripadaju u skupinu

pretilih. Prosječna vrijednost ITM-a djevojčica iznosi 16,29 te se može zaključiti kako

djevojčice pripadaju skupini normalno uhranjene djece, dok maksimalna vrijednost od

20,25 ukazuje na pojedince koji se nalaze u skupini prekomjerno teških.

U tablici 14. Prikazani su rezultati T-testa učenika drugih razreda ruralnog i

urbanog područja

Tablica 14. Utvrđivanje razlike između ruralnih i urbanih područja T – testom

na nivou značajnosti od 95% (p < 0,05).

Aritmetička

sredina

(ruralno)

Aritmetička

sredina

(urbano)

t-vrijednost

kritična

vrijednost

(p)

TJELESNA

MASA

M 36,90 32,54 1,10 0,28

Ž 36,66 32,20 1,24 0,23

M i Ž 36,79 32,38 1,69 0,10

TJELESNA

VISINA

M 1,37 1,38 -0,07 0,94

Ž 1,44 1,40 1,18 0,25

M i Ž 1,41 1,39 0,74 0,47

INDEKS

TJELESNE

MASE

M 19,21 17,10 1,40 0,17

Ž 17,55 16,29 0,84 0,41

M i Ž 18,42 16,72 1,62 0,11

Iz tablice 14 može se zaključiti kako među dječacima drugog razreda ruralnog

i urbanog područja nema statistički značajnih razlika: tjelesna masa p<0,28, tjelesna

visina p<0,94, indeks tjelesne mase p<0,17. Ni među djevojčicama ne postoji

statistički značajna razlika: tjelesna masa p<0,23, tjelesna visina p<0,25, indeks

tjelesne mase p<0,41. Kako nema statistički značajnih razlika među spolovima, nema

je ni na ukupnom uzorku učenika drugih razreda ruralnog i urbanog područja: tjelesna

masa p<0,10, tjelesna visina p<0,47, indeks tjelesne mase p<0,11.

35

5.2.1. Rezultati anketnog upitnika u 2. razredu




Na prvo pitanje anketnog upitnika učenici drugog razreda ruralnog područja

odgovorili su kako njih 57,89% doručkuje svaki dan, 36,85% ponekad doručkuje, dok

ih 5,26% nema naviku doručkovanja. Učenici drugog razreda urbanog područja

izjasnili su se kako njih 90,47% ima naviku doručkovanja svaki dan, a 9,52% ih

doručkuje ponekad. Ni jedan učenik drugog razreda u urbanom području nije

odgovorio kako nema naviku doručkovanja.



0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - NE (nikad)

B - DA (ponekad)

A - Da (svaki dan)

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO

C - NE (nikad)


A - (oba dana)

36

U ruralnoj sredini 89,47% učenika drugog razreda ima naviku doručkovanja

oba dana vikendom, 5,26% ih doručkuje samo jedan dan vikendom. Također ih 5,25%

nema naviku doručkovanja vikendom. U urbanoj sredini 100% učenika vikendom

doručkuje oba dana.



Na sljedeće pitanje „Koliko često jedeš voće?“ 42,10% učenika u ruralnom

području odgovorilo je da ga jede svaki dan, 52,63% ga jede ponekad, a samo 5,25%

ne jede voće. U urbanoj sredini 42,85% učenika jede voće svaki dan, 52,38% ponekad,

a 4,76% učenika ne jede voće.



0 10 20 30 40 50 60

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

0 10 20 30 40 50 60 70 80

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

37

U ruralnoj sredini, na pitanje koliko često jedu povrće, 42,10% učenika

odgovorilo je kako povrće jede svaki dan, 52,63% ponekad, a 5,26% ga ne jede.

Učenici urbane sredine odgovorili su kako njih 71,42% jede povrće svaki dan, a

28,57% ga jede ponekad.



Sljedeće pitanje odnosi se na učestalost konzumiranja kolača, keksa ili drugih

slatkiša. U ruralnom području 5,26% učenika kolače, kekse ili druge slatkiše jede svaki

dan, 68,42% ih ponekad jede, a 26,31% ih ne jede. U urbanom području kolače, kekse

ili druge slatkiše svaki dan jede 33,33% učenika, dok ih 66,66% jede ponekad.



0 10 20 30 40 50 60 70 80

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANOD - većinom sokove i dr.

C - većinom vodu


A - samo vodu

38

Na pitanje piju li većinom vodu ili sokove i dr., 21,05% učenika ruralnog

područja pije samo vodu, 5,26% pije samo sokove i dr., 52,63% većinom pije vodu, a

21,05% pije većinom sokove i dr. Učenici urbanog područja većinom piju vodu, i to

njih 80,95%, dok ih 19,04% pije samo vodu.

7. Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi, CocaColu, Sprite...)?


Gazirane sokove ponekad pije 63,15% učenika drugog razreda ruralne sredine,

a 36,84% ih ne pije. U urbanoj sredini 66,66% učenika drugog razreda gazirane sokove

pije ponekad, dok ih 33,33% učenika ne pije.



0 10 20 30 40 50 60 70

RURALNO

URBANO

C - ne pijem

B - ponekad

A - svaki dan

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

39

Na pitanje koliko često jedu brzu hranu, u ruralnoj se sredini 94,73% učenika

izjasnilo kako ju jede ponekad, dok 5,26% ju ne jede. Učenici urbane sredine

odgovorili su kako njih 85,71% jede brzu hranu ponekad, a 14,28% ne jede brzu hranu.



U ruralnom području 84,21% učenika se hrani u školskoj kuhinji, 5,26%

učenika nosi hranu od kuće i 5,26% ne jede ništa u školi. U urbanom se području 100%

učenika hrani u školskoj kuhinji.



U desetom se pitanju od učenika tražilo da, ukoliko se bave nekom tjelesnom

aktivnošću, zaokruže onu kojom se bave ili ju nadopišu ukoliko ona nije ponuđena kao

odgovor. U ruralnoj se sredini 84,21% učenika drugog razreda bavi nekom tjelesnom

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANOD - ne jedem ništa

C - kupim si sendvič, pecivo



0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

B - ne bavi se tjelesnomaktivnošću

A - bavi se tjelesnom aktivnošću

40

aktivnošću, a 15,78% učenika se ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću. U urbanoj

sredini 95,23% učenika drugog razreda bavi se nekom tjelesnom aktivnošću, dok ih se

samo 4,76% ne bavi.



Na pitanje koliko se često bave nekom tjelesnom aktivnošću, 21,05% učenika

u ruralnom području nekom aktivnošću se bavi svaki dan, 63,15% se nekom

aktivnošću bavi 2 – 3 puta tjedno, a 10,52% jednom tjedno. U urbanom području

38,09% se učenika nekom aktivnošću bavi svaki dan, 52,38% 2 – 3 puta tjedno, a

9,52% jednom tjedno.



0 10 20 30 40 50 60 70

RURALNO

URBANO

1 put tjedno


A - svaki dan

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO


B - ponekad

A - svaki put

41

U ruralnom području učenici su odgovorili kako je njih 73,68% aktivno svaki

put tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture, 21,05% je ponekad aktivno, 5,26%

učenika ne radi tjelesni. U urbanom području 100% učenika je odgovorilo kako je

aktivno svaki put tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture.



Za vrijeme odmora 5,26% učenika ruralnog područja sjedi, 84,21% ih šeta, a

10,52% trči. U urbanom području 9,52% učenika za vrijeme odmora sjedi, 4,76% ih

stoji, 66,66% šeta, a 19,04% trči.

Primjenom „T“ testa u drugom razredu uočava se kako ne postoji statistički

značajna razlika između učenika ruralnog i urbanog područja ni u jednoj kategoriji. Iz

rezultata anketnog upitnika vidljivo je da učenici drugih razreda ruralnog i urbanog

područja imaju slične prehrambene navike i tjelesnu aktivnost. Većina učenika obje

skupine redovito doručkuje tokom tjedna i vikendom, jede voće i povrće, ali isto tako

ponekad konzumira brzu hranu i gazirane sokove. Većinom piju vodu i hrane se u

školskoj kuhinji. Također, većina učenika se bavi nekom tjelesnom aktivnošću 2 – 3

puta tjedno, redovno su aktivni tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture, a za vrijeme

školskog odmora uglavnom šetaju. Dakle, odbacuje se druga postavljena hipoteza koja

govori o postojanju razlika u ITM-u između učenika ruralnog i urbanog područja u

drugom razredu primarnog obrazovanja.

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

RURALNO

URBANOD - trčim

C - šetam

B - stojim

A - sjedim

42

5.3. Razlika između ITM-a učenika trećeg razreda urbanog i ruralnog područja


trećeg razreda ruralnog i urbanog područja.


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 22 41,38 25,50 59,00 9,40 0,10 -0,84 0,10

p >

.20

TJELESNA

VISINA 22 1,46 1,32 1,58 0,06 -0,23 -0,15 0,07

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

22 19,28 13,23 26,43 3,35 0,35 -0,31 0,09 p >

.20





područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 11 36,03 24,00 55,00 11,16 0,90 -0,81 0,28

p >

.20

TJELESNA

VISINA 11 1,39 1,28 1,52 0,07 0,09 -0,63 0,14

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

11 18,22 13,98 25,62 4,18 0,91 -0,86 0,26 p >

.20

43




U trećem razredu u ruralnom području prosječna tjelesna masa učenika je 41,38 ±

9,40kg, a tjelesna visina je 146 ± 0,06 cm. Učenici trećega razreda urbanog područja

su u prosjeku teški 36,03 ± 11,16 kg i visoki 139 ± 0,07 cm. Vidljivo je da su učenici

ruralnog područja u prosjeku 5,35 kg teži i 7 cm viši od učenika urbanog područja.

Vrijednosti ITM-a učenike urbanog područja svrstavaju u kategoriju normalno

uhranjene djece, dok se učenici ruralnog područja nalaze na samoj granici skupine

prekomjerno teške djece. S obzirom na visoke rezultate maksimalnih vrijednosti u oba

područja može se zaključiti da u trećem razredu i ruralnog i urbanog područja ima

pojedinaca koji pripadaju u grupu prekomjerno teške, odnosno pretile djece.


trećeg razreda ruralnog područja koji se odnose na spol.


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 12 40,90 31,80 54,50 8,00 0,51 -1,05 0,15

p >

.20

TJELESNA

VISINA 12 1,48 1,39 1,58 0,06 0,09 -1,62 0,20

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

12 18,45 15,93 23,43 2,30 1,12 0,74 0,16 p >

.20




44


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 10 42,00 25,50 59,00 11,28 -0,17 -0,92 0,15

p >

.20

TJELESNA

VISINA 10 1,43 1,32 1,50 0,06 -0,95 -0,41 0,23

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

10 20,27 13,23 26.43 4,21 -0,38 -0,52 0,20 p >

.20




Učenici trećeg razreda ruralnog područja u prosjeku su teški 40,90 ± 8 kg i visoki 148

± 0,06 cm. Prosječna vrijednost ITM-a iznosi 18,45 što ih stavlja na samu granicu

između skupine normalno uhranjene i skupine prekomjerno teške djece. Maksimalna

vrijednost ITM-a ukazuje kako među njima ima i pretilih pojedinaca. Učenice trećeg

razreda ruralnog područja u prosjeku su teške 42 ± 11,28 kg i visoke 143 ± 0,06. Za

razliku od drugog razreda, u trećem su razredu dječaci u prosjeku 5 cm viši od

djevojčica, dok su djevojčice u prosjeku 1,1 kg teže od dječaka. Kod djevojčica

prosječna vrijednost ITM-a iznosi 20,27 što ih svrstava u skupinu prekomjerno teške

djece.


trećeg razreda urbanog područja koji se odnose na spol.

45


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 5 35,66 29,00 47,00 7,74 0,93 -0,99 0,28 p > .20

TJELESNA

VISINA 5 1,39 1,32 1,45 0,05 -0,39 -0,86 0,18 p > .20

INDEKS

TJELESNE

MASE

5 18,36 15,68 23,98 3,44 1,45 1,79 0,24 p > .20





područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 6 36,33 24,00 55,00 14,18 0,90 -1,84 0,36

p >

.20

TJELESNA

VISINA 6 1,39 1,28 1,52 0,09 0,03 -1,37 0,18

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

6 18,10 13,98 25,62 5,04 0,99 -1,37 0,34 p >

.20




U trećem razredu urbanog područja težina i visina dječaka i djevojčica je

podjednaka. Dječaci su u prosjeku teški 35,66 ± 7,74 kg i visoki 139 ± 0,05 cm, a

djevojčice su u prosjeku teške 36,33 ± 14,18 i visoke 139 ± 0,09 cm. Dječacima je

prosječna vrijednost ITM-a 18,36, a djevojčicama 18,10 te se može zaključiti kako oba

46

spola pripadaju skupini normalno uhranjene djece. Maksimalna vrijednost ITM-a kod

dječaka iznosi 23,98, a kod djevojčica 25,62 što ukazuje kako među oba spola ima

onih koji pripadaju skupini pretilih.

U tablici 21. prikazani su rezultati T-testa učenika trećih razreda ruralnog i

urbanog područja



Aritmetička

sredina

(ruralno)

Aritmetička

sredina

(urbano)

t-vrijednost

kritična

vrijednost

(p)

TJELESNA

MASA

M 40,90 35,66 1,24 0,23

Ž 41,95 36,33 0,87 0,39

M i Ž 41,38 36,03 1,45 0,16

TJELESNA

VISINA

M 1,48 1,39 2,77 0,01

Ž 1,42 1,39 0,76 0,45

M i Ž 1,46 1,39 2,43 0,02

INDEKS

TJELESNE

MASE

M 18,45 18,35 0,06 0,94

Ž 20,26 18,09 0,92 0,36

M i Ž 19,28 18,22 0,79 0,43

T- test ukazuje na statističke razlike u tjelesnoj visini dječaka trećih razreda ruralnog i

urbanog područja, ali ne i u ostalim kategorijama: tjelesna masa p<023, ITM p<043,

dok je tjelesna visina p<0,01. Među djevojčicama ne postoje statistički značajne

razlike: tjelesna masa p<0,39, tjelesna visina p<0,45, ITM p<0,36. Budući da ima

statističkih razlika među dječacima one su vidljive i na ukupnom uzorku, tako je

tjelesna masa p<0,16, tjelesna visina p<0,02, ITM p<0,43.

47





Na pitanje o navici doručkovanja tokom školskog tjedna većina učenika trećih

razreda razreda je odgovorilo kako doručkuje svaki dan, njih 68,18% iz ruralnog

područja, 81,81% iz urbanog područja. Ponekad doručkuje 18,18% učenika ruralnog

područja i 18,18% urbanog područja. U ruralnom području 13,63% učenika nema

naviku doručkovanja.



0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - NE (nikad)

B - DA (ponekad)

A - DA (svaki dan)

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO

C - NE (nikad)


A - (oba dana)

48

Na drugo pitanje o navici doručkovanja vikendom, 95,45% učenika ruralnog

područja je odgovorilo kako doručkuje oba dana vikendom, a 4,54% ih ne doručkuje.

U urbanom području 90,90% učenika doručkuje oba dana vikendom, a 9,09% ih

doručkuje samo jedan dan u vikendu.



Učenici ruralnog područja su odgovorili kako njih 40,90% voće jede svaki dan,

59,09 ga jede ponekad. Učenici urbanog područja izjasnili su se kako njih 54,54% jede

voće svaki dan, 36,36% ponekad, a 9,09% ne jede voće.



Četvrto pitanje odnosi se na učestalost konzumiranja povrća. Učenici ruralnog

područja izjasnili su se kako njih 36,36% svaki dan jede povrće, 59,09% ga jede

0 10 20 30 40 50 60 70

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

0 10 20 30 40 50 60 70

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

49

ponekad, a 4,54% ne jede povrće. U urbanom području 45,45% učenika povrće jede

svaki dan, 54,54% ga jede ponekad.



Na pitanje koliko često jedu kolače, kekse ili druge slatkiše, učenici ruralne

sredine odgovorili su da ih 86,36% njih ponekad jede, a 13,63% ne jede. Za razliku od

svojih vršnjaka, 72,72% učenika urbane sredine kolače, kekse ili druge slatkiše jede

svaki dan, a 27,27% ih jede ponekad.



Na pitanje piju li većinom vodu ili sokove i dr., 18,18% učenika ruralnog

područja odgovorilo je da pije samo vodu, 4,54% pije samo sokove, a 77,27% većinom

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

0 20 40 60 80 100

RURALNO


C - većinom vodu


A - samo vodu

50

pije vodu. Učenici urbanog područja isto većinom piju vodu i to njih 72,72%, 18,18%

pije samo vodu, a 9,09% pije većinom sokove i dr.



Gazirane sokove ponekad pije 86,36% učenika ruralne sredine i 54,54%

učenika urbane sredine, dok 13,63% učenika ruralne sredine i 45,45% učenika urbane

sredine ne pije gazirane sokove.



Brzu hranu ne jede 81,81% učenika ruralnog područja, a 18,18% ju jede

ponekad. U urbanom području učenici su odgovorili nešto drugačije, njih 81,81%

ponekad jede brzu hranu, a 18,18% ju ne jede.

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - ne pijem

B - ponekad

A - svaki dan

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

51



Na pitanje kako se hrane u školi, učenici ruralnog područja izjasnili su se kako

njih 90,90% jede u školskoj kuhinji, 4,54% si kupi sendvič, pecivo i 4,54% ne jede

ništa. U urbanom području 72,72% učenika hrani se u školskoj kuhinji, njih 18,18%

nosi si hranu od kuće, a 9,09% ne jede ništa.



U desetom pitanju učenici su trebali zaokružiti tjelesnu aktivnost kojom se bave

ili ju nadopisati ukoliko ona nije ponuđena. U ruralnoj sredini 90,90% učenika se bavi

nekom tjelesnom aktivnošću, a 9,09% se ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću. U

urbanoj sredini 100% učenika se bavi nekom tjelesnom aktivnošću.

0 20 40 60 80 100

RURALNO





0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANOB - ne bavi se tjelesnomaktivnošću

A - bavi se tjelesnom aktivnošču

52



Sljedeće pitanje odnosi se na učestalost bavljenja nekom tjelesnom aktivnošću.

Učenici ruralnog područja odgovorili su kako se njih 50% tjelesnom aktivnošću bavi

svaki dan i 50% se bavi 2 – 3 puta tjedno. Učenici urbanog područja izjasnili su se

kako se njih 27,27% tjelesnom aktivnošću bavi svaki dan, a 72,72% 2 – 3 puta tjedno.



U ruralnoj sredini 86,36% učenika je svaki put aktivno tijekom sata tjelesne i

zdravstvene kulture, a 13,63% je ponekad aktivno. U urbanoj sredini 90,90% je svaki

put aktivno, a 9,09% je ponekad aktivno.

0 10 20 30 40 50 60 70 80

RURALNO

URBANO

C - 1 put tjedno

B - 2 - 3 puta tjeno

A - svaki dan

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO


B - ponekad

A - svaki put

53



Na posljednje pitanje 4,54% učenika ruralnog područja je odgovorilo kako

sjedi za vrijeme odmora u školi, 4,54% ih stoji, 59,09% šeta, a 31,81% trči. U urbanom

području 18,18% učenika sjedi, 9,09% stoji, a 72,72% šeta za vrijeme odmora u školi.

Statističkom obradom podataka tjelesne mase, tjelesne visine i indeksa tjelesne mase

u trećem razredu ruralnog i urbanog područja, dobiveni rezultati pokazuju postojanje

statističke razlike u tjelesnoj visini dječaka (p<0,001) i tjelesnoj visini ukupnog uzorka

(p<0,02). U ostalim varijablama ne pokazuje se statistička značajna razlika: tjelesna

masa dječaka (p<0,23), ITM dječaka (p<0,94), tjelesna masa djevojčica (p<0,39),

tjelesna visina djevojčica (p<0,45), ITM djevojčica (p<0,36), tjelesna masa ukupnog

uzorka (p<0,16), ITM ukupnog uzorka (p<0,43).

Prema rezultatima anketnog upitnika, učenici trećeg razreda ruralnog i urbanog

područja redovito doručkuju, jedu povrće, preferiraju vodu, većinom se hrane u

školskoj kuhinji, redovno se bave nekom tjelesnom aktivnošću, aktivni su tijekom

nastave tjelesne i zdravstvene kulture, a za vrijeme odmora u školi većina učenika šeta.

Učenici urbanog područja jedu manje voća od učenika ruralnog područja, ali zato jedu

puno više kolača, keksa i ostalih slatkiša i piju više gaziranih sokova. Razlike u

prehrambenim navikama između učenika trećeg razreda ruralnog i urbanog područja

postoje, ali su male. Stoga treću postavljenu hipotezu također odbacujemo, jer iako

postoji razlika u tjelesnoj visini između učenika ruralnog i urbanog područja, ona ne

stvara statistički značajnu razliku u indeksu tjelesne mase.

0 10 20 30 40 50 60 70 80

RURALNO

URBANOD - trčim

C - šetam

B - stojim

A - sjedim

54

5.4. Razlika između ITM-a učenika četvrtog razreda urbanog i ruralnog

područja


četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja.


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 14 47,26 29,50 87,00 14,50 1,54 3,75 0,20

p >

.20

TJELESNA

VISINA 14 1,48 1,36 1,65 0,09 0,52 -0,65 0,18

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

14 21,22 15,05 31,95 4,70 0,70 0,57 0,14 p >

.20




55


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 17 39,89 30,00 58,00 7,19 0,09 0,96 0,18

p >

.20

TJELESNA

VISINA 17 1,48 1,35 1,63 0,07 -0,18 0,14 0,12

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

17 18,07 15,11 23,59 2,59 0,80 -0,44 0,17 p >

.20




U četvrtom razredu ruralnog područja prosječna težina iznosi 47,26 ± 14,50 kg,

a prosječna visina 148 ± 0,09 cm. Prosječna vrijednost ITM-a iznosi 21,22 što učenike

četvrtog razreda ruralnog područja svrstava u skupinu prekomjerno teške djece.

Učenici četvrtog razreda urbanog područja u prosjeku su teški 39,89 ± 7,19 kg i visoki

148 ± 0,07 cm. Može se primjetiti kako su učenici ruralnog područja u prosjeku 7,37

kg teži dok je tjelesna visina podjednaka. Prosječna vrijednost ITM-a za učenike u

urbanom području iznosi 18,07 što ih svrstava u skupinu normalno uhranjene djece,

međutim visok rezultat maksimalne vrijednosti ukazuje na učenike koji pripadaju

skupini pretilih.


četvrtog razreda ruralnog područja koji se odnose na spol.

56


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 8 45,66 29,50 61,00 10,87 -0,40 -0,88 0,23

p >

.20

TJELESNA

VISINA 8 1,47 1,40 1,51 0,05 -0,60 -1,91 0,26

p >

.20

INDEKS

TJELESNE

MASE

8 21,00 15,05 26,75 4,14 -0,33 -1,17 0,22 p >

.20





područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 6 49,40 32,00 87,00 19,3 1,96 4,40 0,33 p > .20

TJELESNA

VISINA 6 1,50 1,36 1,65 0,13 0,06 -2,88 0,28 p > .20

INDEKS

TJELESNE

MASE

6 21,54 16,32 31,95 5,78 0,84 1,99 0,25 p > .20




Učenici četvrtog razreda ruralnog područja prosječno su teški 45,66 ± 10,87 kg, dok

su učenice u prosjeku teške 49,40 ± 19,3 kg što pokazuje da su djevojčice 3,74 kg teže

od dječaka. Prosječna visina učenika iznosi 147 ± 0,05 cm, a prosječna visina učenica

je 150 ± 0,06 cm te možemo vidjeti kako su učenice u prosjeku 3 cm više od učenika.

57

Prosječna vrijednost ITM-a u oba spola pokazuje kako i dječaci i djevojčice četvrtog

razreda ruralnog područja pripadaju skupini prekomjerno teške djece.


četvrtog razreda urbanog područja koji se odnose na spol.


područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 8 39,12 32,00 49,00 5,46 0,65 0,52 0,22 p > .20

TJELESNA

VISINA 8 1,47 1,35 1,54 0,06 -1,19 0,78 0,28 p > .20

INDEKS

TJELESNE

MASE

8 18,07 15,15 23,59 3,03 1,18 0,13 0,25 p > .20





područja


D

K-S

test

TJELESNA

MASA 9 40,57 30,00 58,00 8,73 0,85 0,02 0,18 p > .20

TJELESNA

VISINA 9 1,49 1,35 1,63 0,08 0,03 -0,04 0,12 p > .20

INDEKS

TJELESNE

MASE

9 18,06 15,11 21,69 2,32 0,31 -1,31 0,20 p > .20

58




U četvrtom razredu urbanog područja prosječna težina dječaka je 39,12 ± 5,46

kg, a prosječna visina je 147 ± 0,06 cm. Prosječna vrijednost ITM-a iznosi 18,07 prema

čemu dječaci pripadaju skupini normalno uhranjene djece. No maksimalna vrijednost

ITM-a iznosi 23,59 iz čega je vidljivo kako među njima ima onih koji pripadaju

skupini prekomjerno teških i pretilih. Djevojčice su u prosjeku teške 40,57 ± 8,73 kg i

visoke 149 ± 0,08 cm, dok prosječna vrijednost iznosi 18,06 što ih svrstava u skupini

normalno uhranjene djece. Kao i kod dječaka, maksimalna vrijednost ITM-a koja

iznosi 21,69 neke djevojčice svrstava u skupinu prekomjerno teških.

U tablici 28. Prikazani su rezultati T-testa učenika četvrtih razreda ruralnog i

urbanog područja



Aritmetička

sredina

(ruralno)

Aritmetička

sredina

(urbano)

t-vrijednost

kritična

vrijednost

(p)

TJELESNA

MASA

M 45,66 39,12 1,52 0,15

Ž 49,38 40,56 1,21 0,24

M i Ž 47,26 39,89 1,84 0,08

TJELESNA

VISINA

M 1,46 1,47 -0,26 0,79

Ž 1,49 1,49 0,13 0,89

M i Ž 1,48 1,48 -0,1 0,92

INDEKS

TJELESNE

MASE

M 20,97 18,06 1,60 0,13

Ž 21,54 18,06 1,64 0,12

M i Ž 21,22 18,07 2,36 0,02

59

U tablici 28. može se uvidjeti statistička razlika između ITM – a učenika

četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja (p<0,02). Međutim, statistički značajnih

razlika u ostalim varijablama nema: tjelesna masa dječaka (p<0,15), tjelesna visina

dječaka (p<0,79), ITM dječaka (0,13), tjelesna masa djevojčica (p<0,24), tjelesna

visina djevojčica (p<0,89), ITM djevojčica (p<0,12), tjelesna masa ukupnog uzorka

(p<0,08), tjelesna visina ukupnog uzorka (p<0,12).

60





Na prvo pitanje imaju li naviku doručkovanja tokom školskog tjedna, 85,71%

učenika četvrtog razreda ruralnog područja odgovorilo je da doručkuje svaki dan, a

14,28% ih doručkuje ponekad. Učenici četvrtog razreda urbane sredine odgovorili su

da njih 76,47% doručkuje svaki dan tokom školskog tjedna, a 23,52% ponekad.



0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - NE (nikad)

B - DA (ponekad)

A - DA (svaki dan)

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO

C - NE (nikad)


A - DA (oba dana)

61

U ruralnoj sredini 100% učenika izjasnilo se kako doručkuje oba dana u vikendu, dok

u urbanoj sredini oba dana doručkuje njih 94,11%, a 5,88% ih doručkuje samo jedan

dan vikendom.



Svaki dan voće jede 35,71% učenika ruralnog područja, 57,14% ga jede ponekad, a

7,14% ne jede voće.U urbanom području 52,94% učenika jede voće svaki dan, a

47,05% ponekad.



Sljedeće pitanje odnosi se na učestalost konzumiranja povrća. Učenici ruralne sredine

izjasnili su se kako njih 42,85% povrće jede svaki dan, također ih 42,85% povrće jede

0 10 20 30 40 50 60

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

0 10 20 30 40 50 60 70 80

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

62

ponekad, a 14,28% ne jede povrće. U urbanoj sredini učenici su odgovorili da njih

29,41% svaki dan jede povrće, a 70,58% ga jede ponekad.

5. Koliko često jedeš kolače, kekse i druge slatkiše?


Na peto pitanje učenici ruralne sredine odgovorili su kako njih 14,28% kolače, kekse

i druge slatkiše jede svaki dan, a 85,71% ponekad. Učenici urbane sredine odgovorili

su da njih 47,05% svaki dan jede kolače, kekse i druge slatkiše, 52,94% ih jede

ponekad.



Na pitanje piju li većinom vodu ili sokove i dr., učenici ruralnog područja odgovorili

su da njih 21,42% pije samo vodu, 71,42% većinom vodu, a 7,14% većinom sokove

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

0 20 40 60 80

RURALNO


C - većinom vodu


A - samo vodu

63

i dr. Učenici urbanog područja odgovorili su da njih 11,76% pije samo vodu, 64,70%

većinom vodu, a 23,52% većinom sokove i dr.



Gazirane sokove ponekad pije 78,57% učenika ruralnog područja i 88,23% učenika

urbanog područja, dok ih 21,42% učenika ruralnog i 11,76% učenika urbanog područja

uopće ne pije.

8. Koliko često jedeš brzu hranu (npr. čevape, burek, hamburger, hot-dog...)?


Brzu hranu svaki dan jede 7,14% učenika ruralne sredine, 64,28% ju jede ponekad, a

28,57% ne jede, dok u urbanoj sredini 100% učenika brzu hranu jede samo ponekad.

0 20 40 60 80 100

RURALNO

URBANO

C - ne pijem

B - ponekad

A - svaki dan

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO

C - ne jedem

B - ponekad

A - svaki dan

64



Većina se učenika četvrtog razreda hrani u školskoj kuhinji i to 85,71% u ruralnom i

88,23% u urbanom području. Od kuće si hranu nosi 14,28% učenika u ruralnom i

5,88% učenika u urbanom području, a 5,88% učenika u urbanom području ne jede

ništa.



U desetom pitanju u kojem su učenici trebali zaokružiti tjelesnu aktivnost kojom se

bave ili ju nadopisati ako ona nije ponuđena, 100% učenika i ruralne i urbane sredine

je odgovorilo kako se bavi nekom tjelesnom aktivnošću.

0 20 40 60 80 100

RURALNO





0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO

B - ne bavi se tjelesnomaktivnošću

A - bavi se tjelesnom aktivnošću

65



Na pitanje koliko se često bave tjelesnom aktivnošću, u ruralnom području je 57,14%

učenika odgovorilo da se svaki dan bavi tjelesnom aktivnošću, 35,71% 2 – 3 puta

tjedno, a 7,14% jednom tjedno. U urbanom području se 29,41% učenika tjelesnom

aktivnošću bavi svaki dan, a 70,58% 2 – 3 puta tjedno.



Predzadnje pitanje odnosi se na aktivnost za vrijeme sata tijelesne i zdravstvene

kulture. Učenici i ruralnog i urbanog područja odgovorili su kako je njih 100% svaki

put aktivno tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture.

0 10 20 30 40 50 60 70 80

RURALNO

URBANO

C - 1 put tjedno


A - svaki dan

0 20 40 60 80 100 120

RURALNO

URBANO


B - ponekad

A - svaki put

66



Za vrijeme odmora u školi 78,57% učenika ruralnog područja šeta, a 21,42% ih trči.

U urbanom području 5,88% učenika stoji za vrijeme odmora u školi, 64,70% ih šeta,

dok ih 29,41% trči.

Testiranjem učenika četvrtog razreda uočena je razlika između ITM – a učenika

ruralnog i urbanog područja (p<0,02), ali u ostalim varijablama te razlike nema:

tjelesna masa dječaka (p<0,15), tjelesna visina dječaka (p<0,79), ITM dječaka (0,13),

tjelesna masa djevojčica (p<0,24), tjelesna visina djevojčica (p<0,89), ITM djevojčica

(p<0,12), tjelesna masa ukupnog uzorka (p<0,08), tjelesna visina ukupnog uzorka

(p<0,12). Odgovori u anketnom upitniku nisu pokazali velike razlike u prehrambenim

navikama i tjelesnoj aktivnosti između učenika ruralnog i urbanog područja. Većina

učenika ima naviku doručkovanja, jedu povrće, većinom piju vodu, ponekad piju

gazirane sokove i jedu brzu hranu. U četvrtom razredu se većina njih hrani u školskoj

kuhinji, svi se bave nekom tjelesnom aktivnošću, učenici ruralnog područja češće od

učenika urbanog područja. Svi učenici su aktivni tijekom nastave tjelesne i zdravstvene

kulture, a većina ih za vrijeme odmora u školi šeta. Učenici četvtog razreda urbane

sredine jedu više voća od svojih vršnjaka iz ruralne sredine, ali jedu i više kolača, keksa

i ostalih slatkiša. Budući da postavljena hipoteza glasi da ima razlike u ITM-u među

učenicima četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja, četvrta hipoteza se prihvaća.

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

RURALNO

URBANOD - trčim

C - šetam

B - stojim

A - sjedim

67

6. ZAKLJUČAK

Cilj rada bio je utvrditi razlike između indeksa tjelesne mase učenika primarnog

obrazovanja, te ispitati postoje li razlike u tim karakteristikama s obzirom na mjesto

stanovanja.

Na temelju prikupljenih podataka o tjelesnoj masi, tjelesnoj visini i indeksu

tjelesne mase te odgovorima učenika na pitanja u anketnom upitniku može se reći da

bi za donošenje konačnog zaključka o razlikama u ITM-u između učenika ruralnog i

urbanog područja trebalo provoditi daljnja istraživanja na većim i reprezentativnijim

uzorcima.

Prva hipoteza koja govori kako postoje razlike u ITM-u učenika prvog razreda

ruralnog područja u odnosu na prvi razred urbanog područja se odbacuje.

Obzirom na dobivene rezultate i nepostojanje razlika u ITM-u između učenika

drugog razreda ruralnog i urbanog područja odbacuje se i druga postavljena hipoteza.

Treća postavljena hipoteza o postojanju razlike u ITM-u između učenika

trećega razreda ruralnog i urbanog područja se odbacuje. Iako postoji statistički

značajna razlika u tjelesnoj visini između učenika ruralnog i urbanog područja, ona ne

postoji u indeksu tjelesne mase.

Uzimajući u obzir dobivene rezultate i postojanje razlike u ITM-u između

učenika četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja četvrta hipoteza se prihvaća.

Budući da pretilost općenito postaje sve značajniji javnozdravstveni problem,

rješavanju pitanja pretilosti u djece treba posvetiti osobitu pažnju. Praćenje prehrane i

stanja uhranjenosti djece i mladeži je važno jer su te ugrožene skupine u razdoblju

najbržeg rasta i razvoja, pa su ujedno i dobar pokazatelj prehrambenog stanja u

lokalnoj zajednici (Antonić – Degač i sur., 2004). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi

postoji li statistički značajna razlika u indeksu tjelesne mase između učenika ruralnog

i urbanog područja u periodu od prvog do četvrtog razreda primarnog obrazovanja.

Rezultati istraživanja pokazali su kako statistički značajna razlika između učenika

ruralnog i urbanog područja postoji tek u četvrtom razredu. Prosječna vrijednost ITM-

a kod učenika četvrtog razreda ruralnog područja iznosi 21,22 što ih svrstava u skupinu

prekomjerno teške djece, dok je prosječna vrijednost ITM-a njihovih vršnjaka iz

urbanog područja 18,07 te oni pripadaju u skupinu normalno uhranjene djece. Razlike

između dječaka i djevojčica u ruralnom području nema, te oboje pripadaju skupini

68

prekomjerno teške djece. Također, nema razlike u ITM-u ni između djevojčica i

dječaka urbanog područja što ih oboje svrstava u skupinu normalno uhranjene djece.

Takvih statistički značajnih razlika u prvim, drugim i trećim razredima nema, jer

prosiječne vrijednosti ITM-a učenika svrštavaju u skupinu normalno uhranjene djece.

Prema rezultatima anketnog upitnika u sva četiri razreda nisu vidljive značajnije

razlike u prehrambenim navikama i tjelesnoj aktivnosti. Dakle, prehrambene navike i

tjelesna aktivnost nisu razlog statistički značajne razlike u ITM-u između učenika

četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja. Budući da postoji mnogo uzroka

prekomjerne tjelesne težine i pretilosti trebalo bi provesti daljnja istraživanja kako bi

se utvrdilo zašto dolazi do statistički značajne razlike u ITM-u između učenika

četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja.

69

LITERATURA

Antonić-Degač, K., Kaić-Rak, A., Mesaroš-Kanjski, E., Petrović, Z., & Capak, K.

(2004). Stanje uhranjenosti i prehrambene navike školske djece u Hrvatskoj.

Paediatria Croatica; 48 (1). URL: http://www.paedcro.com/hr/245-245

Banu, A., Şerban, C., Şerban, D., Vlaicu, B. (2016). Insight into the overweight and

obesity risk in primary school children: A pilot study. Palestrica of the third

millennium – Civilization and Sport; 17(4), 269–273

Centers for Disease Control and Prevention. URL:

https://www.cdc.gov/healthyweight/assessing/bmi/childrens_bmi/about_childre

ns_bmi.html

Cvijović, K. (2004). Patološki uzroci debljine. Paediatria Croatica. 48(1), 23-24.

URL: http://www.paedcro.com/hr/244-244

Dulčić, A. (2003). Etički kodeks istraživanja s djecom. URL:

http://www.ufzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2013/12/Eticki-kodeks-

istrazivanja-s-djecom.pdf

Dumić, M. (2004). Debelo dijete. Paediatria Croatica. 48(1),3-8. URL:

http://www.paedcro.com/hr/242-242

Đorđević, V., Jovanović, Ž., Gošev, M., Nagy, Lj. (2001). The Efficiency of the

‘Healthy Weight Reduction Program’ in the Treatment of Obesity. Acta clinica

Croatica, 40(2), 93-98.

Gavin, M.L. (2007). Dijete u formi : praktičan vodič za odgoj zdrave i aktivne djece -

od novorođenčeta do tinejdžera. Zagreb : Mozaik knjiga.

Grgurić, J. (2004). Prevencija debljine počinje u djetinjstvu. Paediatria Croatica.

48(1), 35-39. URL: http://www.paedcro.com/hr/241-241

Jelčić, J. (2014). Debljina: bolest stila života. Zagreb : Algoritam.

Kesztyüs, D., Traub, M., Lauer, R., Kesztyüs, T., Steinacker, J. M. (2017). Skipping

breakfast is determinal for primary school children: cross – sectional analysis of


https://www.cdc.gov/healthyweight/assessing/bmi/childrens_bmi/about_childrens_bmi.html

https://www.cdc.gov/healthyweight/assessing/bmi/childrens_bmi/about_childrens_bmi.html


http://www.ufzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2013/12/Eticki-kodeks-istrazivanja-s-djecom.pdf

http://www.ufzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2013/12/Eticki-kodeks-istrazivanja-s-djecom.pdf



http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=30&sort=0&spid0=30&spv0=pretilost+-+priru%c4%8dnici&selectedId=995000139

70

determinants for targeted prevention. BMC Public health. URL:

https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/articles/%2010.1186/s12889-017

Košuta, D. et al. (1998). Pretilost i liječenje. Zagreb : Art Studio Azinović.

Kunješić, M. (2015). Dinamika pokazatelja stanja uhranjenosti i tjelesne aktivnosti

učenica i učenika u primarnoj edukaciji. Doktorska disertacija. URL:

https://dr.nsk.hr/islandora/object/kif%3A198/datastream/PDF/view

Leskošek, B., Strel, J., Kovač, M. (2010). Overweight and Obesity in Slovenian

Schoolgirls, 1991–2006. Collegium antropologicum, 34(4), 1303-1308. URL:

http://hrcak.srce.hr/62828

Montignac, M. (2005). Dječja pretilost : Montignacovom metodom protiv

prekomjerne tjelesne težine djece i mladeži. Zagreb : Naklada Zadro.

Murer, S ,Saarsalu, S., Zimmermann, J., Herter-Aeberli, I. (2016). Risk factors for

overweight and obesity in Swiss primary school children: results from a

representative national survey. European Journal of Nutrition. 55(2), 621–

629

Olaya, B. et al. (2015). Country – level and individual correlates of overweight and

obesity among primary school children: a cross – sectional study in seven

European countries. BMC Public health. URL:

https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12889-015-1809-

z

Pokrajac-Bulian, A. (ur) (2011). Pretilost - spremnost za promjenu načina življenja.

Jastrebarsko : Naklada Slap.

Prskalo, I., Badrić, M., Kunješić, M. (2015). The Percentage of Body Fat in Children

and the Level of their Motor Skills. Collegium antropologicum, 39(1), 21-28.

URL: http://hrcak.srce.hr/147592

Salihefendić, N., Zildžić, M., Jašić, M. (2016). Promocija zdravih stilova života

školske djece: uloga lokalne zajednice (Pregled rezultata Projekta „Vratimo

djecu u sportske sale“). Hrana u zdravlju i bolesti : znanstveno-stručni časopis

za nutricionizam i dijetetiku, 2. Sp iz, 8-9.



https://dr.nsk.hr/islandora/object/kif%3A198/datastream/PDF/view


https://link.springer.com/journal/394

https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12889-015-1809-z

https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12889-015-1809-z


71

Tomac, Z., Sumanovic, M., Prskalo, I. (2012). Morfološka obilježja i pokazatelji

pretilosti djece mlađe školske dobi u Slavoniji. Croatian Journal of Education :

Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 14(3), 657-680. URL:


Tsiliou S., Rigopoulos N., Koutelidakis A.E. (2016). Dietary patterns, overweight and

obesity rates in children aged 9-12 in primary schools of Greek island Lemnos.

Progress in Health Sciences, 6(2), 51-58. URL:

http://progress.umb.edu.pl/node/276

Završnik, J. (2004). Značenje tjelesne aktivnosti u prevenciji debljine. Paediatria

Croatica. 48(1), 53-56. URL: http://www.paedcro.com/hr/235-235


http://progress.umb.edu.pl/node/276


Documents

(Zagreb) - bib.irb.hr · tempo rasta, stupanj uhranjenosti kao i moguće razlike između djece različitih demografskih područja u Slavoniji. Uzorak ispitanika činilo je 801 učenik