„BEXA“ d.o.o. SARAJEVO

ZAHTIJEVZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE

POGONA ZA PROIZVODNJU GORIVA OD BIOMASE„PELET“

BEXA D.O.O.Trebevića 50a

SarajevoID broj 4202237400000

Mobtel: 062 213 549

Sarajevo,april 2017 god.

Sadržaj:

· UVOD

1. Izvod predmetne lokacije i šireg područja sa namjenom iz prostornog plana općine Ilidža (naknadno će se dostaviti);

2. Lokacija pogona i postrojenja;2.1 Opis pogona, postrojenja i aktivnosti;2.2 Opis osnovnih i pomoćnih sirovina i ostalih supstanci i energije koju koristi i koju proizvodni pogona;

2.3 Izvori emisija iz pogona i postrojenja;

2.4 Stanje lokacije pogona i postrojenja;

2.5 Prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikacija značajnih utjecaja na okoliš ;

2.6 Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje emisije u okoliš iz pogona;

2.7 Mjere za sprječavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje;

2.8. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obvezama operatora nakon zatvaranja postrojenja;

2.9 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja djelovanja;

3. Prilozi i kopije dobivenih drugih dopuštenja i dokumenata;

4. Netehnički rezime

5. Plan upravljanja otpadom

UVOD

Preduće „BEXA“d.o.o. Sarajevo, sa sjedištem u ulici Trebevića 50a, u općini Novo Sarajevo,osnovana 2016. godine sa osnovnom privrednom djelatnosću proizvodnja goriva od biomase- pelet.

Preduzeće na predmetnoj lokaciji zbog naselja u kojem se nalazi nije u mogučnostiorganizovati privrednu djelatnost te iz tih razloga pronalazi lokaciju na adresi Put Famosa 38u krugu bivšeg preduzeća Famos na adresi Put Famosa 38 u Hrasnici.

Na predmetnoj lokaciji izgrađeni su slijedeći objekti:

- Proizvodna hala bačvanskog svoda dimenzija 33,85x13,00 m + 6,60x1,20 m; upisana uZK ulošku 5385 ukupne površine 448,00 m2. Označena kao „zgrada“.

- Ekonomsko dvorište površine 887 m2. ; upisano u z.k. uložak br.5385 K.O. Hrasnica ;Označeno kao ekonomsko dvorište.

Za navedene objekte poduzeće posjeduje slijedeća dokumenta:

-Urbanističke suglasnosti, -Odobrenja za upotrebu.

Nadležnost izdavanja okolinske dozvole proizlazi iz kapaciteta prerade oblovine, koje jedefinirano „Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja naokoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imajuokolišno dopuštenje“). -Granične vrijednosti proizvodni kapaciteta ili rezultati rezanja, definirane su člankom 8. podtočkom d) Celuloza i papir, drvo i tekstil, pod brojem 27. Pilane i pogoni za preradu drveta,proizvodnju furnira i šperploča sa proizvodnim kapacitetom većim od 15.000 m3/god.

Instalirani kapacitet pogona u za proizvodnju goriva od biomase iznosi 1.250 tona peleta oddrvene biomase na godišnjem nivou , iz čega proizlazi da Ministarstvo prostornog uređenja,građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo nadležnost izdavanja Okolišne dozvole.

„BEXA“ d.o.o. SARAJEVO

1. IZVOD PREDMETNE LOKACIJE I ŠIREG PODRUČJA SA NAMJENOM IZ PROSTORNOG PLANA OPĆINE ILIDŽA Dana 17.04.2017. godine od nadležne službe općine tražili smo Izvod iz planskog akta. Po dobijanjuisti će mo dostaviti.

Mapa poduzeća.

SLIKA 1.

2. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

SLIKA 2.

2.1 Opis pogona, postrojenja i aktivnosti

2.1.1 Opis pogona

Industrijski pogon poduzeća „BEXA“d.o.o. Sarajevo, lociran je u naselju Hrasnica – krug preduzećaFamos, koje pripada općini Ilidža.

Lokacija industrijskog kruga je na zemljištu označenom kp. br.324/1 k.o. 5385, koje je u vlasništvuAvdović Armana (kupvina izvršena u 2017. Godini).

Površina kompleksa iznosi 1.335 m2, te su na istom izgrađeni slijedeći objekti:

- Proizvodna hala bačvanskog svoda dimenzija 33,85x13,00 m + 6,60x1,20 m; upisana u ZKulošku 5385 ukupne površine 448,00 m2. Označena kao „zgrada“.

- Ekonomsko dvorište površine 887 m2. ; upisano u z.k. uložak br.5385 K.O. Hrasnica ; Označenokao ekonomsko dvorište.

Proizvodna hala ( proizvodno - skladišni ),

Lokacija objekta je na zemljištu označena u ZK ulošku 5385 ukupne površine 448,00 m 2. Označena kao„zgrada“.

Predmetni objekt predstavalja zatvorenu proizvodnu halu.

Objekt je okrenut u smjeru sjever jug. Ulaz u objekt je sa sjeverjne strane. Ispred objekta je plato-komunikacija za vozila i uposlenike.

Objekt je prizemni, gabaritne dimenzije objekta su 13,20x33,94 m, sa neto površinom 448 m2.

Pristup objektu je sa postojećeg pristupnog puta (u krugu fabrike). Objekat je stalnog karaktera.Slobodnostojeći a položaj mu je određen lokacijom broj 03-23-1911/04 od 05.11.2004. godine.Gabarit objekta je 13,20x33,94m. Spratnost – prizemlje. Sam objekta je zakrivljenog (ovalnog) oblikau presjeku, tako da je konstrukcija urađena od zakrivljenih drvenih nosača sa drvenom oblogom nakoju je postavljen pocinčani ravni lim kao pokrov.

U objektu su izvedene elektripčne instalacije i gromobrani, dovod vode.

Sanitarni blok sa garderobom

Sanitarni blok sa garderobom je prizemni.

Objekt se zagrijava sa peći na kruto gorivo-pelet.

Alatnica/radionica/skladište rezervni dijelova i repromaterijala

Alatnica, radionica, skladište rezervni dijelova i repromaterijala nalazi se u sklopu proizvodnogpogona. Skladište sirovine-sječka – dio cjeline

Skladište- dio cjeline kao objekt služi za skladištenje sječke. Unutrašnji prostor predstavlja dio cjeline,te se sječka do istog transportira putem radnog stroja - utovarivača.

Ovaj dio cjeline posjeduje el. instalacije-rasvjeta.

Skladište sirovine-otvoreni depo

Skladište sirovine ( trupci, drveni otpad, i dr.), locirano je sjevernom dijelu industrijskog kruga, gdje suza isti osigurane unutarnji komunikacijski pristup. Izuzimanje sirovine vrši se mehanizirano,utovarivač-viličar.

Prijavnica-kontejner

Prijavnica je smještena na ulazu u industrijski krug, i ista predstavlja standardni metalni kontejner.Kontejner je postavljen na betonsku podlogu.

Kontejner ima priključak na el. mrežu.

- INFRASTRUKTURNI PRIKLJUČCI

Električna energija

Za rad instaliranih tehnološki linija i strojeva, električna energija osigurana je direktnim priključkom nakablovski vod 10(20) kV.

Razvod električne energije do potrošača osiguran je putem razvodni ormara sa odgovarajućomzaštitom.

Ukupna potrošnja električne enrgije iznosi 27,6 kw.

-Voda

Za opskrbu vodom industrijskog kruga, koristi se javni vodovod, a ista se koristi kao protiv požarnavoda i za sanitarne potrebe. Vodovodom gospodari KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo, koja putembrojila evidentira potrošnju i ispostavlja račune.

-Kanalizacija

Vode koje nastaju na industrijskom kompleksu predstavljaju sanitarne i oborinske površinske vode.Iste se odvode putem izgrađenog kanalizacijskog sistema na razini industrijske zone.

2.1.2 Opis postrojenja

Postrojenje za proizvodnju goriva od biomase-pelet, instalirano je u objekti a za smještaj sirovineobezbjeđeno je otvoreno i zatvoreno skladište.

U objektu vrši se priprema sirovine za peletiranje, odnosno priprema piljevine, koja podrazumijevaprovođenje slijedeći faza obrade sirovine, odnosno instalirane su linije za:

-pripremu i sušenje pilote.

Linija pripreme i sušenja pilte sastavljena je iz više podsklopova, kako slijedi:

· vibraciono sito za izdvajanje premalenih i prevelikih jedinica materijala,· prijemna rampa · transportni sistem do bubnja za sušenje, · transportni sistem do kontejnera goriva za peć, · peć . na pilotu sa izlazom u bubanj za sušenje, · bubanj za sušenje, · drop out box i ciklon za izvlačenje osušenog materijala, · ventilator, · povratna cijev u peć, . čekičastog mlina· transportni sistem do peletirki, · peletiranje sirovine, · transportni sistem peleta do silosa i izdvajanje prašine, · transportni sistem do pakiranje · pakiranje peleta.

U slijedećem pregledu dati su podaci za osnovne strojeve instalirane u objektu, odnosno utehnološkoj liniji proizvodnje goriva od biomase-peleta:

- Naziv stroja: Pelet presa 18 kW, (presovanje bio mase),- Mlin čekičar 11 kW, (mljevenje sječke u piljevinu),

- Mješaona piljevine 5,5 kW, (mješanje piljevine , tvrdo,meko)- Traka za pilotu 0,3 kW, (transport sječke u mlin),- Traka za pelet 0,2 kW, (transport peleta sa vibrosita u spremnik),- Peć za piljevinu 111 kW, (proizvodi temperaturu do 4000 C za sušenje piljevine),- Vibro sito 0,1 kW, ( prosijavanje peleta iz prese),- Spremnik za pelet sa ventilatorom za hlađenje, - Sušara rotaciona, (cijev kroz koju prolazi piljevina i suši se),- Ciklon (od suhe pilote razdvaja vodenu paru9.

Za potrebe održavanja opreme i čuvanje pomoćnih materijala, koristi se postojeći objekt, gdje suinstalirani neophodni strojevi i osigurani alati, za praćenje rada održavanje instalirani tehnološki linija.

U odjeljenju radionica osiguran neophodni alat.

2.1.3 Opis aktivnosti – tehnologija proizvodnje goriva od biomase „pelet“

Instalirano postrojenje predstavlja jednu liniju za proizvodnju peleta, gdje je proizvodnja organiziranau jednom objektu. U prvom djelu objekta se cvrši priprema sirovine-suhe piljevine, a u drugom dijelu objekta vrši sepeletiranje i pakiranje finalnog proizvoda – peleta.

Proizvodnja peleta odvija se u slijedećim fazama:

M - priprema sječke,M - sušenje sječke,M - mljevenje sječke u piljevinu,M - peletiranje piljevine i M - pakiranje piljevine.

Priprema sječke

Drvena biomasa se stavlja na sjekiro stroj, gdje se krupni drveni komadi mehaničkim putem drobe-sjeku u sječju. Dobivena sječka se otprema u boksove za sječku.

SLIKA 3.

Sušenje sječke

Sušenjem sječke vrši se prolaskom iste kroz sušaru „bubanj“, odakle se ista otprema na suhu deponijusječke. Sušenje se vrši toplim zrakom, a zagrijavanje zraka se vrši sa peći na čvrsto gorivo. (ogrijev –sječka).

SLIKA 4.

Mljevenje sječke u piljevinu

Mljevenje sječke u piljevinu, vrši se na mlinu, odakle se transportnim sistemom doprema do silosasuhe piljevine za peleterenje.

SLIKA 5.

SLIKA 6.

Peletiranje piljevine

Peletiranje piljevinezapočinje izvlačenjem suhe piljevine iz silosa. Materijal za peletiranje se putem dozatora transportujeu peletirku, gdje proizvedeni pelet ispada. Gotov pelet se odvozi do odjeljka sa hlađenje gdje seputem ventilatora izbacuje prašina. Poslije toga se transportira do odjeljka za finalni proizvod-pelet.

SLIKA 7.

SLIKA 8.

Pakiranje peleta

Pakiranje peleta vrši se prema zahtijevu tržišta. Obično se vrši pakiranjeu vreće od 15 kg.

Stroj za pakiranje peleta u vrećice od 15 kg, na transportne palete

SLIKA 9.

Instalirani kapacitet pogona za proizvodnju goriva od biomase-PELETA, u preduzeću „BEXA“d.o.o.iznosi 1.250 tona peleta/godišnje.

Za opsluživanje proizvodne linije u jednoj smjeni angažirano je 3 radnika.

-Pomoćni procesi

Pomoćni procesi u poduzeću predstavljaju: a) održavanje strojeva i oštrenje alata, b) unutrašnji transport, c) zagrijavanje uredski prostora i pomoćne prostorije radnika,

a) Održavanje strojeva i oštrenje alata_

Održavanje instalirani postrojenja podrazumijeva zamjenu određeni dijelova/ alata, kao potrošnimaterijala, te otklanjanje kvarova. Kao posljedica za okoliš od navedenih radnji nastaju otpadnimaterijali, opasni i neopasni otpad. Zbrinjavanje isti propisano je Planom upravljanja otpadom. Održavanje strojeva i oštrenje alata, nemaju utjecaj povišenje okolišnog opterećenja odnosnozagađenje sastavnica okoliša ( voda, zrak, tlo) .

b) Unutrašnji transport_

Za unutarnji transport koriste se viličari, utovarivači, koje pokreću klasični motori sa unutarnjimsagorijevanjem, te koriste naftu kao pogonsko gorivo. Nafta se nabavlja na javnim benzinskimcrpkama, sa propisanom kvalitetom. Tehničko održavanje transportnih sredstava, osigurava dakoličina štetnih materija u ispušnim plinovi iz transportni sredstava koji nastaju sagorijevanjem gorivau pogonskim motorima, budu u graničnim vrijednostima.

c) Zagrijavanje uredski prostora i pomoćne prostorije radnika_

Za zagrijavanje uredski i pomoćni prostorija instalirane su dvije peći, koje koriste pelet kao ogrjev, asnaga istih je na kućnoj razini. Pelet kao ogrjev i kao osnovni proizvod poduzeća, prepoznat je kaoekološki ogrjev, sa visokim stupnjem iskorištenja i sa zanemarivom proizvodnjom otpada-pepela, te sazanemarivim utjecajem na zagađenje sastavnica okoliša.

2.2 Opis osnovnih i pomoćnih sirovina i ostalih supstanci i energije koju koristi i koju proizvodipogon

2.2.1 Sirovine

Kako je drvo osnovna sirovina kojom se manipulira u industrijskom kompleksu, dat ćemo osnovnekarakteristike drveta, kako bi se mogao sagledati eventualni nepoželjni utjecaj na okoliš .

Drvo

U prirodno-znanstvenom smislu, drvom se naziva svaka vlaknasta tvar biljnog porijekla koja seprvenstveno sastoji od celuloze, hemiceluloze , a odrvenjela je obložena ligninom. U biološkom smisluriječ “drvo”, upotrebljava se i kao sinonim za stablo. -Hemijski sastav drva Veći dio drvne tvari sastavljen je od hemijskih spojeva visoke molekularne težine. Separacija i izolacijatih spojeva bez njihove znatnije modifikacije vrlo je teško.

Sastojci drvne tvari:

• Ugljikohidrati, uglavnom polisaharidi; ukupna njihova količina doseže 3 težine suhe drvne tvari. Tosu celuloza, hemiceluloza, skrob, pektinske tvari i u vodi topljivi polisaharidi. Celuloza je najvažnijakomponenta drvne tvari i dostiže u prosjeku 1 težine suhe tvari.

• Fenolne tvari, aromatske supstance s karakterističnim fenolnim hidroksilnim skupinama i njihova sekoličine kreću od 20 do 30 % težine suhe tvari. Veći dio tih fenolnih tvari čini sistem poznat podnazivom lignin, visokomolekularne težine i netopljiv u običnim otapalima. • Terpeni i njihovi srodni sastojci, sastoje se od isparljivih tvari i smolnih kiselina; po količini dostižu do5% težine suhe tvari četinjača, a listače ih po pravilu ne sadrže ili ih sadrže u neznatnim količinama. • Alifatske kiseline, nalaze se u drvu svih vrsta, većinom kao esteri masnih kiselina velike molekularnetežine. • Alkoholi, i to alifatski alkoholi i steroli. • Proteini; tvore znatan dio tkiva u razvoju, a u zrelom drvu njihovo učešće procijenjeno po sadržajudušika, dostiže do 1% težine suhe drvne tvari. • Anorganske tvari; njih ima manje od 0.5% u većini vrsta drva umjerene zone, dok neke tropske vrstedrveta sadrže anorganske tvari (pepela) od 1% do 5% težine suhe drvne tvari. U drvu se nalaze osimnavedenih mnoge organske tvari (ciklični alkoholi, aldehidi, ugljikovodici, alkaloidi i dr.), ali u vrlomalim količinama. Dvobazne kiseline su česta pojava u drvu, obično kao soli kalcijuma (karbonat ioksalat).

-Elementarni sastav suhe drvne tvari

Sastav je gotovo jednak za sve vrste drveta: suha drvna tvar sadrži u prosjeku 49.6% ugljika, 5.9%vodika, 44.0% kisika, 0.9% dušika i 0.3% pepela.

Drvo listača i četinara po sadržaju celuloze je jednako (50%), drvo četinjača ima manje hemiceluloze(27%) a više lignina (27%) nego drvo listača (26% odnosno 24%). Voda se u drvu nalazi dijelom u slobodnom dijelom u vezanom stanju. Slobodna ili kapilarna vodanalazi se u šupljinama (lumenima) drvnih stanica, vezana ili higroskopna voda u stjenkama stanica.

Sadržaj vode u drvu u sirovom stanju kreće se u širokim granicama. S obzirom na sadržaj voderazlikuje se: sirovo drvo (v-40%), provelo drvo (v=22-40%), prosušeno drvo (v=8-22%) i posve suhodrvo (v=0%). Prosušeno dijeli se na brodosuvo (v=18-22%), zrakosuvo (v=12-18%) i sobnosuvo (v=8-10%).

-Fizička svojstva drva

Drvo je porozno tijelo izgrađeno od čvrstih stijenki stanica i fine mreže pora. Specifična masa drvnetvari kreće se u vrlo uskim granicama i za sve vrste drva iznosi u prosjeku 1.5 kg/lit.

Obrada drveta je mehanička, te vrši se termička obrada na temperaturi, cca 560C.

2.2.2 Pomoćni materijali

Od pomoćni materijala u industrijskom krugu poduzeća „BEXA“ D.O.O. , za potrebe proizvodnje peletakoristi:

-folija za omotavanje paleta peleta, -nafta,-mast za podmazivanje el. strojeva.

Folija služi za omotavanje paleta peleta.

Nafta se koristi za pogon mobilni sredstava rada za unutrašnji transport.

Za tekuće održavanje postrojenja koristi se mast za podmazivanje.

U dijelu alatnici-radionici koriste se slijedeće:

-rezne i brusne ploče, -elektrode, -metalni profili, ploče i sl.

Folija Folija kao industrijski proizvod doprema se u skladište, odakle se izuzima za potrebe omotavanjaupakiranog peleta ( vreće 15 kg) na paleti. Pri korištenju folije ista ne mijenja svojstva, i korištenjetakve u proizvodnom procesu ne utiče na sastavnice okoliša, niti na stvaranje opasnog otpada.

MastMast za podmazivanje ima slične karakteristike vezano za djelovanje na rukovaoce, okoliš, kao i nafta.Otpadna ambalaža od masti tretira se kao opasni otpad. Ostale pomoćni materijali koji se koriste u industrijskom kompleksu, kada postanu otpad uglavnom setretiraju kao neopasni otpad koji se zbrinjava klasično-putem komunalnog poduzeća ili postanusekundarna sirovina. Pri čuvanju i skladištenju istih nema bitnih opasnosti za rukovaoce i sastavnice okoliša.

2.2.3 Energija koju koristi pogon i proizvodi

Za rad industrijskog kompleksa koriste se slijedeći energenti:

-električna energija, - pelet

-Električna energijaZa rad instaliranih tehnološki linija i strojeva, koristi se električna energija i osigurana je putemtransformatorske postaje, koja se napaja SN kablovskim vodom 10(20) kV.

Razvod električne energije do potrošača osiguran je putem razvodni ormara sa odgovarajućomzaštitom.

-PeletPelet kao osnovni proizvod industrijskog kruga predstavlja ogrijev, i služi za proizvodnju toplinskeenergije. Sastav peleta odražava sastav drveta od kojeg se proizvodi, odnosno isti predstavlja prirodni materijal.Izgaranje peleta karakterizira nizak stupanj nastajanja pepela. Proizvodnja peleta predstavlja ekološki projekt, na način da se kompletan drveni otpad nastao udrugim industrijskim pogonima drvne industrije prerađuje u pelet, koji se koristi kao gorivo za peći nakruto gorivo. .

2.3 Izvori emisija iz pogona i postrojenja

Pri proizvodnju peleta na instaliranim procesima odvijaju se mehanički i termički procesi. Red.br Faza rada Vrsta procesa Vrsta emisije Recipijent/zbrinjavanje1. Proizvodnja sječke Mehanički2. Sušenje sječke Termički Ispuštanje ispušnih

plinova pri sagorjevanjusječke u peći

Atmosfera

3. Mljevenje sječke Mehaničkiproces

Drvena prašina Ventilator-prašina sevrača u proizvodnju

4. Linija peletiranja-pakiranja Mehaničkiproces

Drvena prašina Ventilator-prašina sevrača u proizvodnju

5. Boravak radnika u industr. Trošenje Otpadne fekalne vode U javnu kanalizacionu

Krugu vode usanitarnesvrhe

mrežu

6. Održavanje postrojenja Stavaranje otpadnihmaterijala

Zbrinjavanje putemovlaštenih preduzeća

7

2.4 Stanje lokacije pogona i postrojenja

Opis područja:

Lokacija gdje je instalisan pogon za proizvodnju peleta nalazi se u industrijskoj zoni.

Vodotok rijeke Željeznice svojim tokom ne ugrožava predmetni lokalitet u smislu plavljenja.

Kompletan krug poduzeća-pogona za proizvodnju goriva od biomase „peleta“, lociran je u bivšemkrugu preduzeća Famos, čija je djelatnost bila namjenska industrija, te nakon završetka rata nalokalitetu su formirana slijedeća poduzeća:

- Sinkro d.o.o.,- Bohen d.o.o.,- Arka-pres d.o.o.,- A-dizajn d.o.o.,- StolarijaSadiković O.R.,- Alternativa d.o.o.,- Dobra knjiga d.o.o. i sl.

Navedena poduzeća, kao i predmetno poduzeće sa instaliranim proizvodnim kapacitetima nalaze se ukrug bivšeg preduzeća Famos.

Pristupni put ostvaren je na dijelu puta Hrasnica_lukavica.

Krug je opremljen je svom neophodnom infrastrukturom.

Samo postrojenje odnosno instalirana tehnologija ne emitiraju bitne štetne emisije u sastavniceokoliša. Instalirano postrojenje za proizvodnju peleta od biomase je automatsko, te su većina procesa odvijajuu zatvorenim sistemima.

Kapaciteti koji su instalirani osiguravaju preradu drvenog otpada koji nastaje na prostorima KantonaSarajevo..

Za sušenje sječke u instaliranom postrojenju, također se koristi sječka , tako da je eliminiranokorištenje nekog drugog goriva, koje bi opteretilo proizvodnju i stvorilo nepovoljno okolišnoopterećenje u vidu štetnih emisija u okoliš

2.5 Prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao iidentifikacija značajnih utjecaja na okoliš

Emisija u atmosferu

Analizirajući instaliranu tehnologiju proizvodnje goriva od biomase, potencijalno štetnu emisijupredstavlja ispuštanje ispušnih plinova iz peć-kotla, koji kao ogrjev koristi drvenu sječku.

S obzirom na gorivo koju koristi peć, ne očekuje se emisija štetnih materija u ispušnim plinovimaiznad propisani granični vrijednosti. Ispušni plinovi iz peći-kotla, predmet su monitoringa, te će analizaispušnih plinova pokazati kvalitetu i kvantitetu istih.

Emisija u vode

Otpadne vode koje nastaju na industrijskom kompleksu predstavljaju oborinske i sanitarne otpadne. Odvodnja iz industrijskog kruga poduzeća, riješena je na razini industrijske zone, gdje se vodesistemom kanalizacije odvode u sistem gradske kanalizacije i ista predstavlja recipijent. Količinaotpadni sanitarni voda koje nastaju radom industrijskog pogona, mogu se procijeniti po potrošnjivode, koja na mjesečnoj razini iznosi 15 m3 , iz čega proizlazi da je dnevna potrošnja cca 500 litara, tei količina koja se ispušta.

Emisija u tlo

Manipulativni putovi u krugu pogona su uglavnom asfaltirani, i vode nastale na istim odvode seputem kanalizacijske mreže.

Deponija drvenog otpada predstavlja otvorenu zemljanu površinu, te oborinske vode koje nastaju naistom, odlaze u tlo. Kako se radi o prirodnom materijalu-drvo, vode koje otječu u tlo nastale na depobitno ne zagađuju tlo kao produkt spiranja sa drvenog otpada koji služi kao sirovina za proizvodnjupeleta.

Produkcija otpadnih materijala

Izrađeni „Plan upravljanja otpadom“ identificirani su otpadni materijali koji nastaju kao posljedicarada pogona, te je predviđeno ustrojavanje evidencija o stvaranju otpada u pogonu.

2.6 Opis predloženih-primijenjenih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje emisije uokoliš iz pogona

Instalirano postrojenje za proizvodnju peleta od biomase, predstavlja postrojenje koje osiguravaodrživu proizvodnju, u smislu da za sirovinu koristi otpadno drvo i ne tehničko drvo. Imajući u vidunavedeno instalirano postrojenje može se smatrati ekološkim postrojenjem.

Proizvedena sječka u pogonu većim dijelom se koristi za daljnju obradu, kako bi se dobio finalniproizvod-pelet, a drugim dijelom kao gorivo za peć. Emisije u okoliš ( zrak, voda, tlo) koje proizvodipostrojenje za proizvodnju peleta, odnosi se na emisiju ispušnih plinova iz peći koja proizvodi toplizrak za sušenje sječke. Primijenjene mjere koje se provode u tehnološkom procesu, a koje su ujedno ufunkciji i zaštite okoliša, odnose se na slijedeće:

- rad postrojenja je najvećim dijelom automatiziran, - za otprašivanje instaliranog postrojenja instalirana su dva filtarska uređaja, koji drvenu

prašinu usisavaju i ponovno vračaju proces proizvodnje, - opasnost od požara je pokrivena pravilno raspoređenim aparatima za gašenje a sve u

skladu sa Protivpožarnim pravilnikom i funkcionalnom organizacijom ljudstva za gašenja, - transport sirovine u fazi rada odvija se u zatvorenim sistemu, tako da je osigurana emisija

drvene prašine izvan kruga pogona, - sistemv održavanja postrojenja organiziran je prema tehničkoj dokumentaciji, - vrši se kontinuirana edukacija uposlenika vezano za rad postrojenja, te iz područja zaštite

na radu i zaštite od požara.

-Tretman otpadnih sanitarni voda

Vode koja nastaju na industrijskom kompleksu, predstavljaju vode od održavanje higijene upomoćnim prostorijama, te fekalne vode iz sanitarni čvorova. Iste se putem razvijene kanalizacijskemreže ispuštaju u gradsku kanalizaciju.

-Mjere za sprječavanje nastanka i zbrinjavanje otpada

Nastanak, sakupljanje, odlaganje i zbrinjavanje otpada, kao i evidencije, definirani su putem„Pravilnika o upravljanju otpadom“, koji je izrađen na razini rada industrijskog kruga.

Otpad koji nastaje u industrijskom krugu može se podijeliti na:

• otpad nastao u proizvodnji, • otpad nastao održavanjem sredstava rada i opreme, instalacija.

a) Otpad koji nastaje u proizvodnji u vidu drvene prašine, ponovno se vraćau proizvodnju. Zasakupljanje odnosno otprašivanje postrojenja instaliran je cijevni razvod sa ventilatorom i filtrima, naliniji mljevenja, peletianja i pakiranja.

b) Otpad nastao održavanjem sredstava rada i opreme, instalacija. U cilju smanjenja proizvodnje otpada i štetnih utjecaja otpada koji nastaje održavanjem postrojenja,poduzeti slijedeće mjere:

• čuvati otpadnu opasnu ambalažu u za to predviđenom kontejneru, • voditi evidencije o selektivno sakupljenom i predanom–zbrinutom otpadu, • koristiti pomoćne materijale koji produciraju najmanju količinu otpada i stvaraju najmanje štetnihutjecaja po okoliš, • nakon analize o potrošnji pojedini pomoćni materijala, zamjenjivati materijalima koji uzroče manjirizik kad postanu otpadom, • pomoćne materijale trošiti u optimalnoj mjeri-prema uputi proizvođača za svaki pomoćni materijalponaosob.

Aktivnosti i mjere koje osiguravaju unaprjeđenje zaštite okoline

Analizom rada industrijskog kruga ima se usvojiti provođenje slijedeći aktivnosti i mjera:

• napraviti program edukacije uposlenika iz područja zaštite okoliša, • izvršiti edukaciju uposlenika iz područja zaštite okoliša, te upoznati iste o poduzetim

aktivnostima u poduzeću na temu zaštite okoliša, • vršiti monitoring koji ima biti propisan putem Okolišne dozvole, • izvršiti obuku uposlenika iz područja ZNR i ZOP-a, • osigurati ormare-tacne za čuvanje pomoćni materijala ( gorivo, ulje i dr.), • nabaviti kante za čuvanje opasnog otpada, • vršiti zbrinjavanje otpada prema Planu upravljanja otpada, • vršiti pregled PP opreme, • izraditi Procjenu ugroženosti od požara i Plan zaštite od požara , • vršiti periodične preglede sredstava rada/instalacija.

2.7 Mjere za sprječavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkujepostrojenje

U tehnološkom procesu osnovna sirovina predstavlja otpadno ne tehničko drvo. Od otpada koji nastaje u procesu proizvodnje, u pojedinim fazama rada ugrađeni su ventilatori zaizdvajanje drvene prašine. Izdvojena drvena prašina ponovno se vrača u proces proizvodnje, tako dase ista ponovno koristi u proizvodnji.

Tako da imamo, količina ulazne materije u proizvodnji, odgovara masi izlaznog proizvoda, gledamo nasuhu materiju ( eliminira se dio vlage iz sirovine), te se može govoriti o maksimalnom iskorištenjusirovine.

U proizvodnji nastaju kao otpad određeni ambalažni materijali, te se isti selektivnim skupljanjemprodaju na tržištu, odnosno osigurano je ponovno reciklažno korištenje isti.

Pri održavanju postrojenja nastaju određene količine otpadnih materijala, u vidu otpadnih ulja,baterija, filtra, otpada iz elektroničke opreme, fluorescentne cijevi.

Poduzeće će poduzeti mjere u smislu analize kvantitativni pokazatelje stvaranja otpada, te izraditimjere koje podrazumijevaju:

• mogućnost zamjene pojedinih pomoćni materijala koji nakon uporabe ne predstavljaju opasniotpad, • korištenje kvalitetniji materijala koji će imati duži radni vijek, čime se smanjuje kvantiteta otpada, • analiza postojeći procesa u održavanju postrojenja koja proizvode otpadne materijale.

2.8. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obvezama operatora nakon zatvaranjapostrojenja

Rad pogona za proizvodnju goriva od biomase, predstavlja ekološki prihvatljiv proizvod , te se pogonne namjerava, niti planira zatvoriti, s obzirom da su na području lokacije prisutni značajni kapacitetidrvne industrije, koji proizvode drveni otpad, čime je osigurana sirovina za rad instaliranogpostrojenja.

Kako je osnovna sirovina drvo izvorno prirodni materijal, i kao takvo se mehaničkim putem pretvara udrugi oblik i koristi kao ogrjev, od istog na lokaciji pogona pri normalnom radu pogona ništa nezaostaje što bi predstavljalo okolišno opterećenje. Imajući u vidu navedeno, nije potrebno provoditi kontinuirane mjera kako bi se spriječilo zaostajanještetnih materija na lokalitetu, vezano za tehnologiju rada, a nakon eventualnog zatvaranja pogona .

U slučaju zatvaranja pogona, objekti se mogu prilagoditi drugoj namjeni ili ukloniti sa predmetnoglokaliteta bez zaostajanja štetnih materija i isti predstavlja klasični građevni otpad.

Instalirana postrojenja u slučaju prestanka rada pogona za proizvodnju goriva od biomase, mogu seukloniti sa lokacije i iskoristiti kao sekundarne sirovine, ili dijelom promijeniti namjenu.

Analiza naprijed navedenog ukazuje, da pri korištenja instaliranih postrojenja i objekata napredmetnoj lokaciji za vrijeme redovne proizvodnje, nije potrebno poduzimati kontinuirano mjere,koje bi u slučaju prestanka rada spriječilo zaostajanje materija koje bi mogle štetno djelovati na okoliši nakon prestanka korištenja instaliranih postrojenja i objekta.

2.9 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja djelovanja

Identifikacijom okolišni djelovanja u industrijskom krugu i provođenjem propisanih mjera uproizvodnji, kao i provođenjem kontinuiranog monitoringa, izvještavanja, i analize podataka,osigurava se pravovremena indikacija potencijalni štetnih djelovanja proizvodnje peleta na sastavniceokoliša, na lokaciji zahvata.

Na temelju analizirane tehnologije rada, monitoring štetnih emisija podrazumijeva:

· mjerenje štetnih materija u ispušnim plinovima iz peći, · mjerenje razine buke, · stvaranja i zbrinjavanja otpadnih materijala.

Izvještaj o mjerenju štetnih materija u ispušnim plinovima i mjerenjima razine buke redovitodostavljati Federalnom ministarstvu okoliša i turizma odnosno organu koji izdaje Okolišnodopuštenje..

Za upravljanje otpadom imenovati odgovornu osobu, kojom će se kroz opis poslova i radni zadatakadefinirati obveze koje proizlaze iz Zakona o upravljanju otpadom. O nastajanju i zbrinjavanju otpadnihmaterijala na razini industrijskog kruga, odgovorna osoba će najmanje jednom godišnje slati izvješće nadležnom organu, te vršiti ažuriranje Plana prema zakonskim odredbama.

Prijedlog monitoringa plana:

Red.br.Vrstadjelovanja naokoliš

Izvor emisije Predmetmonitoringa

Učestalostmjerenja Zakonska osnova

1. Zagađenjezraka

Peć Ispušni plinovi Jednomgodišnje

Pravilnik omonitoringu zagađujućih materijau zrak ( Sl.novine FBiH br. 12/05; čl.8)

2. Zagađenjebukom

Instarlirana postrojenjai oprema/transportnasredstva Razina buke:

a. U okolišub. U radnomporostporu

Trogodišnje -Zakon o zaštiti buke ( Sl.novine SBK/ŽSBbr.11/00; čl..7) -Pravilnik o općimmjerama i normativima zaštitena radu od buke u radnimprostorijama ( Sl.list SFRJ, br.29/1971) -Zakon o zaštitiokoliša ( Sl.novine F BiH br.33/03; čl.89)

3. Stvaranjeotpada

Otpadni materijalinastali radomindustrijskogkompleksa

Plan upravljanjaotpadom

Izvješćedostavljatigodišnje

Zakon o upravljanjuotpadom ( Sl.novine F BiH br.33/03, čl.19)

Organizacijsko-tehničke mjere sigurnosti

Pored navedenog monitoringa, pri radu industrijskog kruga nužno je provođenje mjera u smislupreventivnog djelovanje provođenja mjera sigurnosti, kako ne bi došlo do pojave požara ili eksplozije,čiji produkti sagorijevanja i posljedice mogu lokalno zagaditi djelove okoliša.

a) Mjere sigurnosti koje se odnose na uposlenike:

-svi uposlenici moraju imati odgovarajuće liječničko uvjerenje; -svi uposlenici moraju biti obučeni iz područja zaštite na radu i zaštite od požara ; -svi uposlenici moraju zadužiti i nositi propisana osobna zaštitna sredstva.

b) Tekuće tehničke mjere sigurnosti:

• periodično kontrolirati objekte s građevinskog aspekta ( vrši poduzeće i vodi evidenciju okontroli, uočenim nedostatcima i otklonjenim nedostatcima);

• postaviti table upozorenja/opasnosti kako je predviđeno tehničkom dokumentacijom; • na radnim mjestima postaviti upute za rad sa mjerama sigurnosti; • vršiti redovne periodične preglede sredstava rada ( svake tri godine); • sva oprema i instalacije koje su predviđene za predmetni projekt moraju biti atestirani,

ugrađeni i održavani prema uputama proizvođača, suglasno Zakonima, tehničkimpropisima i normama;

• redovno vrši kontrolu mjerno-regulacione tehnike; • vršiti redovno atestiranje električni instalacija ( mjerenje otpora izolacije -svaki 5 godina,

mjerenje električnog otpora podova i zidova -jednom godišnje, mjerenje otporauzemljivača i specifičnog otpora zemljišta – dva puta godišnje, mjerenje impedanse petljekvara –jednom godišnje);

• redovno vršiti periodične preglede PP opreme (PP aparati -jedan put godišnje); • voditi dnevnik održavanja opreme i instalacija;

c) Mjere sigurnosti s aspekta uvjeta radne sredine

-mjerenje mikroklimatski uvjeta radne sredine i kemijski štetnosti ( svake treće godine -zimski i ljetniperiod)

3. PRILOZI DOBIVENIH DRUGIH DOPUŠTENJA

• Mapa kruga • Rješenje o registraciji poduzeća „BEXA“ d.o.o. • Kopija katastarskog plana

Za Poslovni objekt

· Rješenje o odobrenju za upotrebu · Rješenje o odobrenje za građenje

4. NETEHNIČKI SAŽETAK Poduzeće „BEXA“d.o.o., locirano je u krugu fabrike Famos , u općini Ilidža. Pristupni put industrijskomkrugu je na puta Hrasnica - Lukavica.

U tehnološkom smislu, u proizvodnji ne nastaju nus proizvodi, vezano za korištenje sirovine, a istapredstavlja drveni otpad iz drugi drvoprerađivačkih poduzeća, i drvo koje se ne može iskoristiti utehničke svrhe.

Za sušenje sječke instalirana je peć-kotao snage 110 kW, koja također kao ogrjev koristi vlastituproizvedenu sječku od drvenog otpada. Sječka koja se koristi u kotlovnici kao ogrjev je prirodnimaterijal i prihvatljiva je sa aspekta emisije štetnih tvari u ispušnim plinovima. Emisija štetnih tvari uispušnim plinovima bit će predmet monitoringa, kako je to predviđeno Zakonom o zaštiti zraka ipravilnicima donesenim na temelju istog. Otpadne vode koje nastaju na lokaciji industrijskog pogona predstavljaju sanitarne otpadne vode,koje se ispuštaju u kanalizacijski sustav industrijske zone.

Procjena je, da rad pogona za proizvodnju peleta, neće imati bitnog štetnog djelovanja na ljude,sastavnice okoliša, materijalna dobra, i povećanja okolišnog opterećenja na predmetnoj lokaciji.Smatramo da se predmetni pogon kao projekt može tretirati kao ekološki prihvatljiv i opravdan, sobzirom da mu je osnovna sirovina drveni otpad iz drugi drvoprerađivački industrija, kao i drvo kojese ne može iskoristiti kao tehničko drvo.

5. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

5.1 Definiranje nastajanja otpada

5.1.1 Proizvodnja goriva od biomase

-Manipuliranje drvenim materijalima ( sitni drveni elementi, trupci i sl.)

Doprema drveni materijal-biomase vrši se kamionskim putem, i lageruje se na otvorenoj namjenskojpovršini i u zatvorenom prostoru, na lokaciji koja osigurava najjednostavniji transport z u proizvodniprostor.

Za manipuliranje biomasom koristi se utovarivač-viličar.

-Linija za pripremu-proizvodnju sječke

Prema vrsti drvene mase-biomase, ista se nabacuje na sjekiro stroj, pri čemu sitni drveni otpad ( netehničko drvo) prerađuje u sječku.

Dobivena sječka se putem transportnog sustava odlaže u boksove za sječku.

SLIKA 10.

-Linija za sušenje

Dobivena sječka se putem transportnog sustava transportira do bubnja za sušenje, gdje se izdvajavlaga do zadane vrijednosti. Za sušenje se koristi topli zrak, koji se proizvodi u peći. Peć kao gorivokoristi suhu sječku.

SLIKE 11., 12. I 13.

-Linija mljevenja

Osušena sječka se transportnim sistemom se otprema na deponiju za suhu sječku, odakle setransportnim sistemom dozira u mlin, gdje se dobiva piljevina za proizvodnju „PELETA“.

-Linija peletiranja i pakiranja

Peletiranje proizvedene piljevine vrši u istom objektu. Osušena piljevina se transportujedo dozatorakoji hrane instalirane strojeve za proizvodnju peleta . Proizvedeni pelet se hladi i transportira na sito,gdje se izdvaja drvena prašina.

Pakiranje i otprema proizvedenog pelate ovisi od zahtjeva kupaca, a isti se može pakirati i otpremati:

• kaminskim putem -rifuza,

• big bag vreće, mase 1000 kg i, • pakiranje u vrećice na automatskom postrojenju koje ujedno vrši i paletiranje vrećica peleta na Europaletu.

-Skladištenje i otprema peleta

Proizvedeni pelet u vrećama ( 1000 kg) skladišti se u zatvorenom prostoru, dok se pelet proizveden iupakiran na euro paleti skladišti u zatvorenom i na otvorenom prostoru do otpreme. Otprema peletavrši se kamionskim putem.

Održavanje postrojenja

Za potrebe održavanja strojeva i oštrenja alata u radionici se izvode klasične bravarske operacije( brušenje, rezanje, varenje i ls.).

Čuvanje pomoćni materijala

Za rad pogona neophodni su određeni pomoćni materijali ( gorivo, maziva, sredstvo za podmazivanje isl.), te su isti čuvaju u sklopu objekta.

-Boravak radnika u industrijskom kompleksu

Za potrebe radnika u industrijskom kompleksu izvedene pomoćne prostorije za konzumiranje hrane,garderoba i WC.

Svaka od navedenih tehnoloških operacija ima svoje propisane radnje kako u tehničkom, tako i usigurnosnom smislu. Sigurnost tehnoloških procesa provodi se putem zaštite na radu i zaštite od požara, što direktnoosigurava zaštitu ljudi, materijalni dobara i okoliša.

5.1.2 Nastanak i identificiranje otpadnih materijala po fazama rada

Red.br.

Vrsta procesa Vrsta otpada Mjestonastanka

Manipuliranje sitnim drvenimotpadom, piljevinom,trupcima

Plastična traka od vezanja drvenog otpada Lagersirovine

Linija za proizvodnju sječke Sitna drvena prašina ObjekatLinija za sušenje Pepeo, šljaka, sitna drvena prašina ObjekatLinija mljevenja Sitna drvena prašina ObjekatLinija paletiranja i pakiranja Najlonski otpad

Kartonski otpadSitna drvena prašina Objekat

Održavanje objekta,postrojenja

Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje ipodmazivanje,Otpadna hidraulična uljaAmbalaža koja sadrži ostatke opasnihmaterijalaMetaliPrašina i čestice koje sadrže željezoIstrošene jedinice i materijhal za vbrušenjeOtpad nastao čiščenjem kanalizacoijeFluoroscentne cijevi

Objekat

Apsorbensi, filtarski materijal, materijali za

Boravak ljudi u industrijskomkompleksu

upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnimtvarimaStaklena ambalažaBioragradivi otpadKartonska ambalaža-papirKomunalni otpad

Objekat

Obavljanje administrativnihposlova

Ambalaža od papira i kartonaOtpad iz električne i elektronske opremeBaterijeFluorescentne cijeviKomunalni otpa

Uredskiprostor

Identifikacija otpada izvršena je na temelju djelatnosti odnosno tehnološki faza rada u industrijskomkompleksu, a koristeći kao referentnu listu otpada iz „Pravilnika o kategorijama otpada sa listama“.Ako se u toku eksploatacije kompleksa, pojavi otpad za koji nije siguran sadržaj, pristupit će sedetaljnom ispitivanju i provođenju hemijske analize u cilju utvrđivanja karakteristika otpada. Do utvrđivanja karakteristika otpada, isti se tretira kao opasni otpad.

5. 1.3 Obilježavanje otpada, sastav, i količina

Za opasni otpad koji nastane u toku procesa proizvodnje obilježavat će se prema sljedećimkarakteristika:

1) eksplozivan, 2) oksidirajući, 3) veoma zapaljiv, 4) nadražujući, 5) štetan, 6) toksičan, 7) kancerogen, 8) toksičan za reprodukciju, 9) korozivan, 10)mutageni, 11)ekotoksičan.

Ambalaža će se obilježava nazivima opasnih supstanci koje prvenstveno čine otpad opasnim kao iodgovarajućim međunarodno priznatim simbolima i opisima opasnog otpada i standardnim frazamaza obilježavanje rizika i sigurnosti (R i S fraze) koje se koriste u državama Evropske unije. Ako se pri radu pojavi da je sastav opasnog otpada nepoznat i ne može se sa sigurnošću utvrditi,ambalaža treba da sadrži naljepnicu ''Opasan otpad, sastav nepoznat''. U tom slučaju, upozoravajućanaljepnica mora sadržati simbole za opasni otpad ''T'' (toksičan) i ''F'' (lako zapaljiv) i R frazu R11-R23,R24, R25 kao i S frazu S1-S3, S7, S9-S36, S37, S39. Sva obilježja (etikete) na ambalaži moraju biti izražena na jednom od jezika u službenoj upotrebi uBosni i Hercegovini, iste trebaju biti vodootporna i otporna na vanjske uvjete i utjecaje, trebaju dapruže odgovarajuće informacije o količini, sastavu i opasnim karakteristikama otpada, o mjeramapredostrožnosti tokom tretmana otpada i o mjerama koje je neophodno poduzeti u slučaju nezgode.

Obilježje se stavlja na jednu ili više stranica ambalaže bilo to direktno na ambalažu ili na posebnuoznaku izrađenu za ove svrhe na način da bude horizontalno čitljivo ako je ambalaža u normalnompoložaju. Obilježje se stavlja na zajedničku ambalažu kada je potrebno na naljepnici navesti broj upakiranihjedinica u zajedničkom paketu. U slučaju da nije moguće nalijepiti naljepnicu direktno na ambalažu zbog njene veličine ili oblika,moguće je na ili uz ambalažu priložiti posebnu etiketu ili obilježavajuću pločicu.

Spisak opasnog otpada koji nastaje na industrijskom kompleksu

Red. Br.

Vrsta otpada Ključni broj Kvantitativnipokazatelj

Napomena

1. Otpadna hidraulička ulja 13.012. Otpadna ulja za motore,

pogonske uređaje ipodmazivanje

13.02

3. Ambalaža koja sadržiostatke opasnih materija 15 01 10*

4. Apsorbensi, filtarskimaterijali, materijali zaupijanje i zaštitna odjećaonečišćena opasnim tvarima

15 02 02*

5. Baterije i akumulatori 16 066. Otpad iz električne i

elektronske opreme16 02

7. Fluorescentne cijevi 20 01 21*

Spisak ne opasnog otpada :

Red.Br.

Vrsta otpada Ključni broj Kvantitativnipokazatelj

Napomena

1. Piljevina, strugotina, otpadciod drveta

03 01 05

2. Metali 20 01 403. Prašina i čestice koje sadrže

željezo12 01 02

4. Istrošene jedinice materijala zabrušenje koji nisu navedenipod 12 01 20

12 01 01

5. Biorazgradivi otpad iz kuhinje 20 01 086. Ambalaža od papira i kartona 15 01 017. Ambalaža od plastike-najlona 20 01 398. Staklena ambalaža 15 01 079. Otpad nastao čišćenje

kanalizacije20 03 06

10. Komunalni otpad 2011. Šlajka sa ležišta ložišta, šljaka i

prašina iz kotla.10 01 01

Količine otpada koje nastaju na razini industrijskog kompleksa, objektivno će se moći dati nakonodređenog vremenskog perioda (1 godina), o čemu će se voditi evidencija.

5. 2. MJERE ZA SPRJEČAVANJA PROIZVODNJE OTPADA

5.2.1. Preventivne mjere za sprječavanje nastanka otpada

Mjere koje će se provoditi u industrijskom kompleksu, radi sprječavanja proizvodnje otpada odnosnominimiziranja zagađenja okoliša, podrazumijevaju provođenje slijedećeg:

• izraditi „Proceduru“ o načinu izbora nabave pomoćnih materijala, postrojenjauređaja, sa aspektazaštite životne okoline, • sklopiti ugovor sa ovlaštenim poduzećima za zbrinjavanje otpada prema urađenoj klasifikaciji ( zaopasni otpad, komunalni otpad, sekundarne sirovine ), • nabaviti odgovarajuće kontejnere za selektivno privremeno odlaganje otpada, • voditi evidencija o vrstama i količini nastajanja otpadnih materijala, • usavršavanje tehnika / tehnologije proizvodnje peleta, • zamjena pojedinih strojeva – postrojenja, sa tehnološki naprednijim, • zamjena pomoćnih materijala sa ekološki prihvatljivijim, • korištenje kvalitetnijih osobnih zaštitnih sredstava, • korištenje ambalažnih materijala ponovno, • korištenje ambalažnih i drugih materijala koji imaju mogućnost recikliranja.

5.2.2. Mjere za kvantitativno smanjenje nastanka otpada

Nakon utvrđivanja količina otpada, ima se izradit analizu zamjene pojedinih pomoćnih materijala uindustrijskom kompleksu, u smislu postupnog minimiziranja stvaranja otpada, kao i sagledavanjemogućnosti recikliranja istog, ako isti nemaju bitnog djelovanja na funkcioniranje pogona zaproizvodnju peleta. Analiza će se uraditi po fazama rada, nakon praćenja jednogodišnjeg rada pogona,od dana ishođenja okolišne dozvole t.j. usvajanja predmetnog Plana upravljanja otpadom.

5. 3. ZBRINJAVANJE OTPADA

5. 3.1 Prikupljanje i odlaganje otpada

Obvezu o propisanom prikupljanju i odlaganju otpada imaju svi uposlenici industrijskog kompleksa. Zapotrebe odlaganja pojedinih otpadnih materijala osigurat će se odgovarajući skladišni prostoriodnosno kontejneri / spremnici.

Svi uposlenici industrijskog kompleksa, odnosno pogona za proizvodnju goriva od biomase, obveznose upoznaju sa Planom upravljanja otpadom. Poseban dio edukacije odnosi se na upoznavanje savrstama otpada koja nastaju na pojedinim radnim mjestima, i mjestom odlaganja istih, te načinomkonačnog zbrinjavanja.

5. 3.2 Razdvajanje otpada

U skladu sa zakonskim odredbama koje tretiraju zaštitu okoliša, odnosno zbrinjavanje otpadnihmaterijala, obvezna je odredba selektivnog prikupljanja i zbrinjavanja otpada. Ova mjera ima za ciljmaksimalni povrat otpadnih materijala u proizvodnju odnosno upotrebu. Ovim planom identificirane su sve vrste otpada, i isti će biti selektivno prikupljani i prema vrstizbrinjavani. Od otpada koji nastaju radom pogona, nastajat će otpad koji se može ponovo koristiti kao„sekundarne sirovine“, opasni otpad koji se mora zbrinut od ovlaštenog poduzeća, i komunalni otpad.

5.3.3 Otpadni materijali za ponovnu uporabu

Otpadni materijali koji se ponovno upotrebljavaju, kao sirovina-sekundarna sirovina:

Red.br. Vrsta otpada Ključni broj Lokacija Napomena1. Piljevina, strugotina, otpadci od

drveta03 01 05 Obejkat Povrat u

proizvodnjupeleta

2. Metali 20 01 40 Objekat –poseban odjeljak

3. Plastika 20 01 39 Kontejner4. Ambalaža od papira i kartona 15 01 01 Kontejner5. Staklena ambalaža 15 01 07 Kontejner6.

5.3.4 Komunalni otpad

Za neselektirani neopasni otpad, odnosno otpad koji se ne može komercijalno prodati, zbrinjava seprivremeno u kontejner-kantu, u krugu industrijskog kompleksa, koji se nakon punjenja odvozi odstrane komunalnog poduzeća.

Red. Br.Vrsta otpada Ključni broj Lokacija

privremenogodlaganja

Način konačnogzbrinjavanja

1. Komunalni otpad 20 Krug pogona -kontejner

Komunalnopreduzeće

2. Biorazgradivi otpad iz kuhinje 20 01 08 Krug pogona -kontejner

Komunalnopreduzeće

3. Prađina i čestice koje sadržeželjezo

12 01 02 Krug pogona -kontejner

Komunalnopreduzeće

4. Istrošene jedinice i materijal zabrušenje koji nisu navedenipod 12 01 20

12 01 21 Krug pogona -kontejner

Komunalnopreduzeće

5. Otpad nastao čišćenjemkanalizacije

20 03 06 Komunalnopreduzeće

5.3.5 Opasni otpad

Opasni otpad, odnosno otpad koji se ne može komercijalno prodati, zbrinjava se privremeno u krugupogona. Otpad se zbrinjava putem ovlaštenih poduzeća.

Spisak otpadnih materijala koji se zbrinjavaju putem ovlaštenih poduzeća: Red. Vrsta otpada Ključni broj Lokacija Način konačnog

Br. privremenogodlaganja

zbrinjavanja

1. Apsorbensi, filtarskimaterijali, materijali zaupijanje i zaštitna odjećaonečišćena opasnim tvarima

15 02 02* Eko spremnik -kontejner

Ovlaštenopreduzeće

2. Otpadna ulja za motore,pogonske uređaje ipodmazivanje

13 02 Eko spremnik -kontejner

Ovlaštenopreduzeće

3. Ambalaža koja sadrži ostatkeopasnih materijala

15 01 10* Eko spremnik -kontejner

Ovlaštenopreduzeće

4. Otpadna hidraulična ulja 13 01 Eko spremnik -kontejner

Ovlaštenopreduzeće

5. Baterije i akumulatori 16 06 Eko spremnik -kontejner

Ovlaštenopreduzeće

6. Fluorescentne cijevi 20 01 21* Eko spremnik -kontejner

Ovlaštenopreduzeće

5.4 PRIVREMENO ODLAGANJE OTPADA U INDUSTRIJSKOM KOMPLEKSU

Otpadni materijali koji se privremeno skladište u industrijskom kompleksu, na za to uređenomprostoru/prostoriji, prije njegovog prijenosa, transporta, povrata, skladištit će se po potrebi i pakiratiprema sljedećim principima:

• otpad se ne smije prosuti ili rasuti kao rezultat tretiranja otpada ili prirodnih pojava; • otpad mora biti osiguran od vandalizma, krađe, manipulacije od strane neovlaštenih ljudi i

životinja ili bilo koje druge vrste neprilika; • tečni otpad i procjedne vode se ne smiju ispuštati u odvode, vodene tokove ili okolno

zemljište; • otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okolinu, niti smije biti uzrok uznemiravanja

uslijed razvoja neprijatnih mirisa ili narušavanja estetskih karakteristika krajolika.

Otpadni materijal mora biti sigurno skladišten u odgovarajućim kontejnerima / ekoposudama. Opasnitečni otpad, odnosno iskorištenu tekućinu ( ulje i sl.) vraćati u originalnu ambalažu opasne tekućine iiste odlagati u propisani ormar odnosno na posudu. Mjesta odlaganja pojedinih otpadnih materijala bit će prikazani na grafičkom planu, a isti će bitiistaknut u radnim i pomoćnim prostorijama, kao i „Upustvo o prikupljanju i odlaganju otpada“, štoima biti izrađeno od strane odgovorne osobe za upravljanje otpadom na razini poduzeća.

5.5 METODE TRETMANA I / ILI ODLAGANJA OTPADA

U ovisnosti od vrste otpada, isti se selektivno prikuplja i odlaže na za to definirano mjesto. Sviproizvedeni otpadni materijali koji nastaju radom industrijskog kompleksa predaju se operatorima zazbrinjavanje, bez prethodnog tretmana ( samo pakiranje i obilježavanje), sa kojima se imaju sklopitiugovori o preuzimanju i zbrinjavanju.

Za odlaganje pojedinih opasnih otpadnih materijal, izvršit će se nabavka spremnika, koji su odobreni izadovoljavaju sve ekološke kriterije.

Pakiranje otpada za transport

Otpad koji se transportira do druge ovlaštene osobe, a zahtijeva pakiranje u kontejner ili u posebnuambalažu, prethodno se transport dogovara sa prijevoznikom, uzimajući u obzir vrstu vozila iliprijevoznog sredstva i ambalažu, kako bi otpadni materijal bio siguran tijekom prijevoza. Opasni otpad koji se transportira do druge ovlaštene osobe pakira se u sigurnu zatvorenu ambalažukoja može da izdrži opterećenje svakodnevne upotrebe i umjerene uvjete skladištenja i koja sprječavada otpad dođe i kontakt sa okolinom, u skladu sa posebnim propisima o transportu opasnih roba. Ambalaža i naljepnice moraju biti izrađene od materijala koji ne reagiraju na opasni otpad na način nakoji bi predstavljali opasnost po ljudsko zdravlje i okolinu.

5. 6. EVIDENCIJA O NASTANKU I ZBRINJAVANJU OTPADA

Zakon obuhvaća sve sudionike u sistemu zbrinjavanja opasnog otpada:

- proizvođača opasnog otpada, - skupljača opasnog otpada, - obrađivača opasnog otpada.

Obaveze pri radu industrijskog kompleksa, vezano za upravljanje otpadom, su slijedeće :

- voditi evidenciju o nabavljenim količinama materijala, koji u procesima postaju otpadnimaterijali ili stvaraju neki drugi materijal,

- voditi evidencije o količinama prikupljenih otpadnih materijala u skladu s obaveznimfaktorom povrata,

- odvojeno skuplja otpadne materijale različitih kategorija.

Odgovorna osoba za poslove zaštite okoliša/upravljanja otpadom u poduzeću, vodi potrebneevidencije o proizvodnji i zbrinjavanju otpada, a iste se odnose na slijedeće:

-evidencije o vrstama i količinama opasnog otpada, -evidencije o vrstama i količinama neopasnog otpada, -evidenciji o vrstama i količinama predanog komunalnog otpada, -evidenciji o vrstama i količinama otpada kao sekundarni sirovina.

Datum: 20.04.2017. godine Podnositelj zahtjeva za „BEXA“ d.o.o. sARAJEVO Elmedina Avdović -direktor

M.P. ____________________

-Kontakt telefoni: 063 895 925 – Geko Selver i 062 213 549 – Avdović Arman