ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE STAMBENO ... · značajke proizvodnog procesa) na okoliš, te za svaki identificirani negativni utjecaj predlažu mjere za njegovo ublažavanje

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE STAMBENO - POSLOVNOG

KOMPLEKSA SA OPĆOM BOLNICOM ZA PODZEMNU GARAŽU

Sarajevo, februar 2018.

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole stambeno – poslovnog kompleksa sa općom bolnicom za podzemnu garažu

2

Obrađivač: ENOVA d.o.o. Sarajevo

OPĆI PODACI

Dokument Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole stambeno – poslovnog kompleksa sa općom bolnicom za podzemnu garažu

Vlasnik Pogona i naručitelj dokumenta

ASA GRADNJA d.o.o. Sarajevo Ulica Džemala Bijedića br. 127 71000 Sarajevo

Konsultant na izradi Zahtjeva

ENOVA d.o.o. Sarajevo Ul. Podgaj 14 71 000 Sarajevo, BiH Tel.: + 387 33 279 100 Fax: + 387 33 279 108 Web: www.enova.ba

Šifra projekta 004/18

Vrijeme izrade Februar, 2018.

Obrađivači Mr Melina Džajić – Valjevac, dipl. inž.hem

Tehnička obrada Adnan Hodžić


3


SADRŽAJ

1. UVOD ........................................................................................................................................ 8

1.1 Pozadina projekta .............................................................................................................. 8

1.2 Zakonska osnova ............................................................................................................... 9

2. Ime i adresa operatora/investitora ......................................................................................... 10

3. Izvod iz planskog akta odnosno područja s ucrtanom legendom o namjeni površina šireg

područja i namjenama površine predmetne lokacije ..................................................................... 11

4. Lokacija pogona i postrojenja................................................................................................. 13

5. Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada) ........................................... 14

5.1 Prostorni raspored i namjena pogona i postrojenja .......................................................... 14

5.2 Mašinske, elektro i hidro instalacije ................................................................................. 19

6. Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju

proizvodi pogon i postrojenje......................................................................................................... 22

7. Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja ............................................................................ 23

7.1 Emisije u zrak ................................................................................................................... 23

7.2 Emisije u vodu.................................................................................................................. 23

7.3 Buka ................................................................................................................................ 23

7.4 Čvrsti otpad ..................................................................................................................... 23

8. Opis stanja lokacije pogona i postrojenja............................................................................... 24

8.1 Klima ............................................................................................................................... 24

8.2 Geologija ......................................................................................................................... 25

8.3 Kvalitet voda.................................................................................................................... 25

8.4 Kvalitet zraka ................................................................................................................... 26

8.5 Buka ................................................................................................................................ 27

8.6 Flora i fauna ..................................................................................................................... 27

8.7 Pejzaž .............................................................................................................................. 27

9. Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda,

buka i otpad) kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš ...................................................... 28

9.1 Utjecaj na zrak ................................................................................................................. 28

9.2 Utjecaj na vode i tlo ......................................................................................................... 29

9.3 Utjecaj na nivo buke ........................................................................................................ 29

9.4 Utjecaj od produkcije otpada ........................................................................................... 29

10. Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije

moguće, smanjenje emisija iz postrojenja ..................................................................................... 30

10.1 Opće mjere za uređenje gradilišta.................................................................................... 30

10.2 Mjere sprečavanja emisija u zrak...................................................................................... 31

10.3 Mjere za sprečavanje i smanjenje čvrstog otpada ............................................................ 31

10.4 Mjere prečišćavanja otpadnih voda i zaštite kanalizacije.................................................. 31


4


10.5 Mjere smanjenje i kontrolu potrošnje vode ..................................................................... 33

10.6 Mjere sprečavanja nastanke buke i zaštite od buke .......................................................... 33

10.7 Mjere za očuvanje energije .............................................................................................. 33

10.8 Mjere sprečavanja utjecaja na promet ............................................................................. 33

10.9 Ostale mjere za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš ................................................. 34

11. Opis mjera za sprječavanje produkcije i povrat korisnog materijala iz otpada ..................... 35

12. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama investitora, posebno mjera

nakon zatvaranja postrojenja ........................................................................................................ 36

13. Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj .................. 37

13.1 Mjerenje emisija u zrak .................................................................................................... 37

13.2 Ispitivanja otpadnih voda ................................................................................................. 37

13.3 Praćenje razine buke ........................................................................................................ 38

13.4 Monitoring generiranja otpada ........................................................................................ 39

13.5 Prijedlog plana monitoringa ............................................................................................ 39

14. ALTERNATIVNA RJEŠENJA ................................................................................................... 40

15. Kopija zahtjeva za dobijanje drugih dozvola koje će biti izdane zajedno s okolišnom

dozvolom ........................................................................................................................................ 41

16. Plan upravljanja otpadom ...................................................................................................... 42

17. Netehnički rezime ................................................................................................................... 43

17.1 UVOD .............................................................................................................................. 43

17.2 Izvod iz planskog akta odnosno područja s ucrtanom legendom o namjeni površina šireg

područja i namjenama površine predmetne lokacije .................................................................... 43

17.3 Lokacija pogona i postrojenja .......................................................................................... 45

17.4 Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada) ....................................... 45

17.4.1 Sirovine (osnovne i pomoćne) .................................................................................. 46

17.5 Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja ...................................................................... 47

17.6 Opis stanja lokacije pogona i postrojenja ......................................................................... 47

17.7 Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda,

buka i otpad) kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš ....................................................... 48

17.8 Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije

moguće, smanjenje emisija iz postrojenja ................................................................................... 49

17.8.1 Opće mjere za uređenje gradilišta ............................................................................ 49

17.8.2 Mjere sprječavanja emisije u zrak ............................................................................. 49

17.9 Mjere za sprečavanje i smanjenje čvrstog otpada ............................................................ 49

17.10 Mjere prečišćavanja otpadnih voda i zaštite kanalizacije.................................................. 49

17.11 Mjere smanjenje i kontrolu potrošnje vode ..................................................................... 50

17.12 Mjere sprečavanja nastanke buke i zaštite od buke .......................................................... 50

17.13 Mjere za očuvanje energije .............................................................................................. 50

17.14 Mjere sprečavanja utjecaja na promet ............................................................................. 50

17.15 Opis mjera za sprječavanje produkcije i povrat korisnog materijala iz otpada .................. 50


5


17.16 Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora, posebno mjera

nakon zatvaranja postrojenja ...................................................................................................... 50

17.17 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj ............... 51

17.18 Opis predviđenih alternativnih rješenja............................................................................ 51

17.19 Kopija zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje će biti izdane zajedno s okolišnom

dozvolom .................................................................................................................................... 51

17.20 Plan upravljanja otpadom ................................................................................................ 51

18. Korištena legislativa i dokumentacija .................................................................................... 52

19. Prilozi ...................................................................................................................................... 53

Prilog 1.Izvod iz sudskog registra ................................................................................................... 54

Prilog 2.Urbanistička saglasnost .................................................................................................... 55

Prilog 3. Kopija katastarskog plana ............................................................................................... 56

Prilog 4: ZK izvadak ....................................................................................................................... 57

Prilog 5. Detaljan pregled površine i namjene prostorija i objekata unutar podzemne garaže ... 58

Prilog 6. Saglasnost KJKP „ Vodovod i Kanalizacija“; ................................................................... 65

Prilog 7. Saglasnosti i rješenja javnih preduzeća koje posjeduju podzemne instalacije

(telefonska, gasna i elektroenergetska)na lokaciji građenja podzemne garaže i SPK. ................ 66

Prilog 8. Načelna energetska suglasnost – za priključenje na toplifikacioni sistem KJKP Toplane

Sarajevo .......................................................................................................................................... 67


6


POPIS SLIKA

Slika 1. Izvod iz regulacionog plana Alipašin most VII – zona C (područje izgradnje predmetnog

objekta) .......................................................................................................................................... 11

Slika 2. Prikaz lokacije pogona - Izvod iz Urbanističkog plana Grada Sarajeva................................. 12

Slika 3. Situacija sa prikazom stambeno-poslovnog kompleksa sa općom bolnicom ....................... 13

Slika 4. Prikaz lokacije gdje je započeta izgradnja stambeno poslovnog kompleksa ....................... 13

Slika 5 . Situacija nadzemnih objekata SPK (lijevo) i skica prostornih cjelina - Objekata 1, 2 ,3 i 4

podzemne garaže (desno) ............................................................................................................... 14

Slika 6. Prikaz trenutnog stanja izgrađenosti podzemne garaže SPK sa općom bolnicom ............... 14

Slika 7. Nacrt etaže -3 podzemne garaže SPK sa općom bolnicom .................................................. 16

Slika 8. Nacrt etaže -2 podzemne garaže SPK sa općom bolnicom ................................................. 17

Slika 9. Nacrt etaže -1 podzemne garaže SPK sa općom bolnicom .................................................. 18

Slika 10. Vrijednosti padavina i temperaturnih prilika za Grad Sarajevo .......................................... 24

Slika 11. Prikaz kretanja koncentracije polutanata tokom 2016. godine praćenih automatskom

stanicom Otoka .............................................................................................................................. 26


7


POPIS TABELA

Tabela 1: Površina i namjena prostora podzemne garaže SPK sa općom bolnicom ......................... 15

Tabela 2. Granične vrijednosti za ispuštanje otpadnih oda u sistem javne kanalizacije opremljenog

sa postrojenjem za tretman otpadnih voda ..................................................................................... 38

Tabela 3. Prijedlog plana monitoringa emisija ................................................................................. 39


8


1. UVOD

1.1 Pozadina projekta

Asa Gradnja je društvo za inžinjering, građevinarstvo i promet nekretninama osnovano 2008.godine.

(Prilog1 – Rješenje o registraciji)

Investitor ASA Gradnja d.o.o. namjerava graditi stambeno-poslovni kompleks (SPK) sa općom

bolnicom na lokaciji Džemala Bijedića broj 127, općina Novi Grad Sarajevo – Otoka. Kompleks se

sastoji iz 4 objekta, koja sadrže 265 stambenih jedinica/stanova, 404 garažnih mjesta u podzemnim

garažama ispod objekta, te 56 vanjskih parking mjesta i opću bolnicu.

Ispod cjelokupnog kompleksa se nalaze podzemne parking garaže u 3 podzemna nivoa. Investitor je

2009. godine inicijalno započeo projekat izgradnje kompleksa i do 2012. godine završio izgradnju

podzemne garaže u tri nivoa. Zbog neplaniranih problema došlo je do obustave građenja. Tokom

2017. godine Investitor je pristupio izradi nove projektne dokumentacije, te procedure ishodovanja

potrebnih dozvola u cilju izgradnje i stavljanje u funkciju objekata SPK-a.

Za cjelokupan SPK i opću bolnicu izrađen je Idejni projekat. Izgradnja SPK sa općom bolnicom se

planira fazno. U prvoj fazi izgradnje Investitor planira graditi SPK, te je pristupio izradi Glavnog

projekta radi podnošenja zahtjeva za građenja navedenog dijela kompleksa. U drugoj fazi izgradnje

planira se izgradnja dijela kompleksa u kojem će biti smještena opća bolnica. Za ovu fazu Investitor

prethodno mora proći kroz dopunu regulacionog plana.

U oktobru 2017 godine ishodovana je Urbanistička saglasnost, br.05-23-8175/12-1 (Prilog 2

Urbanistička saglasnost) kojom se zahtjeva pribavljanje Okolišne dozvole prije podnošenja zahtjeva

za odobrenje građenja.

Izdavanje okolinske dozvole za objekte SPK je u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja,

građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

U skladu sa Pravilnikom o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako

imaju okolinsku dozvolu (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 08/11), izgradnja predmetnog SPK-a

zahtjeva ishodovanje Okolišne dozvole u pogledu izgradnje podzemne garaže sa 404 parking mjesta

(Član 3 , dio (e – Infrastrukturni projekti, stav 7. Podzemne garaže sa vještačkom ventilacijom sa više

od 250 parking mjesta). Ostali objekti SPK zauzimaju manje od 2,5 ha, tako da nisu obuhvaćeni

drugim odredbama pomenutog Pravilnika, pa tako ni potrebom za pristupanje proceduri izdavanja

okolišne dozvole.

Bolnica također nije obuhvaćena pomenutom zakonskom legislativom, pa tako ni procedurom izrade

Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole sa planom upravljanja. Osnivanje, rad i ispunjavanje

tehničkih normi za zdravstvene objekte je regulisano kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti , Sl novine

Federacija BiH, broj 46/10 i 75/13, Pravilnik i Pravilnik o dopuni pravilnika o bližim uvjetima prostora,

opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama (Sl

novine Federacije BiH, br 26/12 i 23/13). Zdravstvena ustanova može obavljati zdravstvenu

djelatnost, ako nadležno Ministarstvo zdravstva rješenjem utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani

zakonom za obavljanje zdravstvene djelatnosti, u okviru kojih je potrebno izraditi i Plan upravljanja

medicinskim otpadom. Investitor će tako Plan upravljanja medicinskim otpadom (PUMO) izraditi u

postupku ishodovanja rješenja za osnivanje i obavljanja zdravstvene djelatnosti. PUMO će se tako


9


dostaviti Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo nakon

izgradnje objekta, sa čijim odobrenjem će se ispuniti jedan od uvjeta ishodovanja rješenja i potrebnih

dozvola za vršenje zdravstvene djelatnosti od strane Ministarstva zdravstva KS.

Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole, popraćen Planom upravljanja otpadom, je temeljni

dokument u proceduri izdavanja okolišne dozvole na temelju ocjene Ministarstva prostornog

uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, čiji je sadržaj definiran članom 54.a Zakona o zaštiti

okoliša.

Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole (u daljnjem tekstu Zahtjev) je sistematičan proces kojim se

prepoznaju, opisuju i ocjenjuju mogući izravni i neizravni utjecaji predloženog projekta (uključujući

značajke proizvodnog procesa) na okoliš, te za svaki identificirani negativni utjecaj predlažu mjere za

njegovo ublažavanje ili potpuno uklanjanje (gdje je to moguće).

Za izradu Zahtjeva za okolinsku dozvolu korišten je idejni projekat SPK sa općom bolnicom, u izradi

projektantske kuće Hadžiabdić, te tehničke informacije o planiranom projektu od strane Investitora.

U toku je izrada Glavnog projekta pomenutog kompleksa radi pribavljanja građevinske dozvole, iz

kojeg su korišteni aktualni nacrti i tehnički podaci.

1.2 Zakonska osnova

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole popraćen Planom upravljanja otpadom za podzemnu garažu

SPK sa bolnicom se podnosi prema nadležnom Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša

Kantona Sarajevo. Spomenuta dokumentacija je izrađena u skladu sa članovima 54a., 68 i 71. Zakona

o zaštiti okoliša („Sl. novine F BiH“, br. 33/03 i 38/09), čl. 3., tačka a), stav 1. Pravilnika o pogonima i

postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu („Sl. novine

KS“, br. 12/11), čl. 3. stav 5. Pravilnika o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske

dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti

okoliša (“Sl.novine FBiH”, broj 45/09 i 43/10), kao odredbama Zakona o upravljanju otpadom

(„Sl.novine FBiH“, broj 33/03 i 72/09).

Osim pomenutih zakonskih odredbi, sljedeći pravni okvir u oblasti zaštite okoliša je prepoznat kao

relevantan za izradu predmetne dokumentacije:

� Zakon o zaštiti zraka ("Sl. novine FBiH", broj 33/03 i 04/10)

� Zakon o vodama ("Sl. novine FBiH", broj 70/06)

� Zakon o zaštiti od buke ("Sl. novine FBiH", broj 110/12)

� Zakon o zaštiti od buke ("Sl. novine KS", broj 23/16)

� Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu

dozvolu („Sl. novine FBiH“, broj 19/04)

� Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje ("Službene

novine Federacije BiH", 12/05)

� Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak („Sl. novine FBiH“, br. 12/05)

� Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo ("Sl. novine KS", br. 1/13)

� Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima („Sl. novine FBiH“, broj 82/07)

� Pravilnik o kategorijama otpada sa listama ("Sl. novine FBiH", broj 09/05)

� Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sistem javne kanalizacije („Sl. novine

FBiH“, broj 101/15 i 01/16)


10


2. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA

Naziv preduzeća ASA Gradnja d.o.o. Sarajevo

Pravni oblik Društvo sa ograničenom odgovornosti

Adresa predzeća Džemala Bijedića br. 127.

71000 Sarajevo

Telefon +387 33/770 953

Fax +387 33/770 975

Web www. asa.ba

Ovlašteno lice Selma Mašnić, direktor društva,

ID broj 4201317130007

PDV broj 4201317130007

Broj i datum aktualnog izvoda iz

sudskog registra 065-0-Reg-17-000761, 06.03.2017.god.

Kontakt osobe Selma Mašnić, telefon: +387 062 343 883

[email protected]


11


3. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNO PODRUČJA S UCRTANOM

LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA

POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE

Izgradnja SPK sa općom bolnicom, čiji je sastavni dio podzemna garaža na tri nivoa, se nalazi na

zemljištu označenom kaok.č. br. 3531/2, 3531/1, 3531/6, 3531/7, 3531/8, 3531/9, 3531/10,

3531/14, 3530/6, 3530/7, KO NOVO SARAJEVO IV (novi premjer), PL/KKU 43.

Urbanističko-tehnički uslovi prema važećem regulacionom planu (Slika 1) za predmetnu parcelu su:

- Površina građevinske parcele iznosi 8.842 m2.

- Maksimalna bruto građevinska površina (BGP), nadzemnih etaža, prema važećem regulacionom

planu za ovu parcelu iznosi 43.369 m2.

- Dozvoljena ukupna tlocrtna površina objekta 4.115m2

- U podzemnim etažama se planiraju garaže i servisni sadržaji

- Na parceli pored izgrađenog dijela se nalaze uređene zelene površine

Slika 1. Izvod iz regulacionog plana Alipašin most VII – zona C (područje izgradnje predmetnog objekta)


12


Urbanističkim planom Grada Sarajeva 1986 – 2015 god., lokacija planiranih objekata nalaze se u zoni

koja je okarakterisana kao područje namijenjeno za privredne zone i mala preduzeća.

Slika 2. Prikaz lokacije pogona - Izvod iz Urbanističkog plana Grada Sarajeva

Investitor je za predmetni objekat dobio Urbanističku saglasnost broj 05-23-8175/12-1 od

02.10.2017.godine (Prilog 2), Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona

Sarajevo.

Kopija katastarskog plana i ZK izvatka nalazi se u prilogu 3 i 4.


13


4. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

Izgrađena podzemna garaža SPK sa općom bolnicom nalazi se između Doma zdravlja Novi Grad sa

jedne strane i ulice Džemala Bijedića sa druge strane, kako je prikazano na slici u nastavku. Garaža je

izvedena kao podzemna, dakle do nulte kote terena. Sastavni dio građevinske parcele Investitora je

postojeći objekat, nekadašnja fabrika sapuna i deterdženata, kao zaštićeni spomenik kulturne

baštine, međutim ovaj objekat neće biti zahvaćen ovim projektom.

Slika 3. Situacija sa prikazom stambeno-poslovnog kompleksa sa općom bolnicom1

Slika 4. Prikaz lokacije gdje je započeta izgradnja stambeno poslovnog kompleksa2

1

Izvod iz regulacionog plana Alipašin most VII – zona C


14


5. OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI (PLAN, TEHNIČKI OPIS RADA)

5.1 Prostorni raspored i namjena pogona i postrojenja

Podzemna garaža SPK sa općom bolnicom je prostorno i infrastrukturno usklađena sa potrebama

četiri zgrade /objekata kompleksa. Shodno tome, podzemna garaža je osim podjele u smislu

spratnosti, podijeljena i na 4 cjeline koje će prostorno i infrastrukturno da prate nadzemne objekte

(Slika 5). U nastavku teksta pomenute prostorne cjeline podzemne garaže će se nazivati objektima 1,

2, 3 i 4, kako je to učinjeno u sklopu Idejnog projekta koji je služio kao podloga izradi Zahtjeva za

izdavanje okolinske dozvole.

Slika 5 . Situacija nadzemnih objekata SPK (lijevo) i skica prostornih cjelina - Objekata 1, 2 ,3 i 4 podzemne

garaže (desno)

Investitor je 2009. godine započeo projekat izgradnje kompleksa i do 2012.godine potpuno završio

fazu iskopa i postavljanje armirano – betonske konstrukcije objekta. Iste godine obustavljana je

izgradnja cjelokupnog SPK, pa tako i radova na prilazu, okolnim saobraćajnicama, energetskim,

mašinskim i hidrotehničkim instalacijama, te unutrašnjem uređenju podzemne garaže. Tokom

2017.godine Investitor ponovo pokreće projekat i pristupa izradi nove projektne dokumentacije. Na

narednim fotografijama dat je prikaz sadašnjeg stanja izgrađenosti podzemne parking garaže.

Slika 6. Prikaz trenutnog stanja izgrađenosti podzemne garaže SPK sa općom bolnicom

Prostorne cjeline/objekti podzemne garaže ispunjavaju više funkcija kao što su:

2

https://www.google.ba/maps


15


- parking mjesta (nivo-1,-2,-3)

- ostave i tehnički prostori za instalacije nivo (nivo -1)

- sklonište osnovne zaštite za objekat opće bolnice (nivo - 3)

Ukupan broj parking mjesta u podzemnoj garaži iznosi 404, dok je na otvorenim površinama

planirano dodatnih 56 parking mjesta. Podzemna garaža se gradi na tri etaže, pri čemu je etaža -3

izgrađena na koti 9.80 m (gornja kota armiranmo- betonske međuspratne konstrukcije), etaža -2 na

koti -6.60 mi etaža -1 na koti -3.40 m u odnosu na nultu kotu terena. Planirani garažni prostor

projektovan je tako da omogući nesmetanu cirkulaciju vozila, siguran prolaz i evakuaciju pješaka, te

nesmetanu evakuaciju ljudi i vozila u slučaju nesreće.

U objekat se ulazi i izlazi kontrolirano, preko kontrolne rampe putem jednog glavnog ulaza ispod

objekta 3. Za izlaz iz objekta projektovana je jedna glavna ulazno-izlazna rampa te jedna rezervni

izlaz na suprotnim stranama.

Osim parking prostora sa saobraćajnicama na svakoj od tri etaže planirana je izgradnja prostorija i

objekata sa više namjena (skloništa, ostava za hranu i vodu za potrebe bolnice (etaža -3), servisne

prostorije, prostor za održavanje instalacija), kao i liftovi i stepeništa kojima se vrši pristup pješaka

ispod svakog od četiri opomenuta objekta. Površina i namjena svake od pojedinačnih prostorija data

je u prilogu 5, dok je u narednoj tabeli prikazan sažetak sa osnovnim informacijama u vezi podzemne

garaže SPK sa općom bolnicom sa posebnim naglaskom na parking prostore sa saobraćajnicama.

Tabela 1: Površina i namjena prostora podzemne garaže SPK sa općom bolnicom

Etaž

a Namjena Ukupna

površina etaže

Površina parking prostora sa saobraćajnicama m2/broj parking mjesta

Objekat 1 Objekat 2 Objekat 3 Objekat 4

-3 Garažni prostor i saobraćajnice, sprinkler stanica i sprinkler bazen, namjensko sklonište za potrebe dijela kompleksa koji pripada zdravstvenoj ustanovi – opća bolnica, ostave, prostor oko stepeništa i liftova, rampa (ispod objekta 3)

4901,2 1037,2/

37

999,6/

43

891,6/

26

985,35/

28

Ukupan broj parking mjesta: 134

-2 Garažni prostori, ostave, prostor oko stepeništa i liftova, rampa (ispod objekta 3)

4824,8 1336,1/

42

1020,6/

43

891,6/

27

985,4/

25


- 1 Garažni prostori, prostorije za mašinske instalacije, prostor oko stepeništa i liftova, rampa (ispod objekta 3).

4824,8

1336,1/

43

1020,6/

43

891,6/

27

985,4/

25


Ukupno 14550,7 12381,00/ 404 parking mjesta

U okviru slika 5, 6 i 7 prikazan je prostorni raspored namjenskih prostorija i objekata unutar

predmetne podzemne garaže, posebno za svaku etažu.


16


Slika 7. Nacrt etaže -3 podzemne garaže SPK sa općom bolnicom

Sklonište

bolnice nije

obuhvaćeno

zahtjevom za

izdavabnje

okolinske

dozvole


17




18




19


5.2 Mašinske, elektro i hidro instalacije

U objektu podzemne garaže planiran o je izvođenje standardne instalacije koje podrazumijeva ovaj

tip objekta kao što su: instalacije vodovoda i kanalizacije sa hidrantskom mrežom, elektroinstalacije,

mašinske instalacije (sistem ventilacije i odimljavanja, sistem sprinklera za automatsko gašenje

požara, vatrodojavu – sistem detekcije CO2).

Mašinske instalacije

Kada su u pitanju mašinske instalacije projektom je predviđena ugradnja sistema ventilacije i

odimljavanja, sistema presurizacije i provjetravanja predprostora stepeništa i liftova te toplotna

stanica.

Sistem ventilacije i odimljavanja će biti projektovan na principu mlaznih (indukcionih, inline)

ventilatora. Kako su etaže podzemne garaže podijeljene u tri dimna (požarna) sektora, sistem

ventilacije i odimljavanja je podijeljen na 3 vertikale svježeg zraka i 3 vertikale otpadnog zraka koje

obezbjeđuju ventilaciju i odimljavanje pripadajućih dimnih/požarnih sektora na 3 podzemne etaže.

Na nivou prizemlja, na zelenim površinama, nalaze se odisni ventilatori.

Ukupna količina zraka za ventilaciju i odimljavanje je odabrana na osnovu zahtjeva iz tehničkih

standarda VDI 2053 i BS 7346-7 da je za odimljavanje potrebno obezbijediti minimalno 10 izmjena

zraka na sat. Za svaku vertikalu otpadnog zraka su projektovana po 3 ventilatora, koji obezbjeđuju po

50% odgovarajuće količine zraka za datu vertikalu, čime su ispunjeni zahtjevi iz navedenih standarda

o potrebnom broju ventilatora i rezervi koju je potrebno obezbijediti u slučaju kvara jednog od

ventilatora. Rad sistema u režimu odimljavanja je automatizovan, i njime upravljaju detektori dima

(požara) koji su ravnomjerno raspoređeni u svim dimnim (požarnim) sektorima.

Saglasno važećim tehničkim standardima o zaštiti od požara primijenjeno na objekte podzemne

garaže predviđena je i formiranje natpritiska (minimalno 20Pa, maksimalno 80Pa), te unutrašnje

provjetravanje pretprostora stepeništa i liftova nadpritiskom zraka.

Na nivou -1 je predviđena izgradnja toplotne podstanice za čitav stambeno poslovni kompleks, snage

cca. 1,5MW. Podstanica se snabdijeva energijom iz gradske kotlovnice KJKP Toplane Sarajevo.

Investitor posjeduje Načelnu energetsku saglasnost KJKP „Toplane Sarajevo“ a za priključenje

kompleksa na buduću gradsku kotlovnicu na lokaciji u blizini Investitora Prilog 8.

Elektroinstalacije

Trafostanica za čitav stambeno poslovni kompleks je predviđena na nivou prizemlja u sklopu objekta.

Za slučaj prekida redovnim snabdijevanjem električnom energijom predviđen je dizel agregat sa

integriranim spremnikom za gorivo, snage cca. 500kVA. Agregat će biti postavljen na nivou prizemlja.

Za podzemne nivoe, projektom će biti obuhvaćena opšta i nužna rasvjeta, distributivne razvodne

baterije, instalacije za: utičnice, tehnološke potrošače, mašinske, hidrotehničke i sprinkler instalacije,

kao i primarni kablovski razvod.

Investitor je u postupku ishodovanja elektroenergetske saglasnosti za cjelokupan SPK.


20


U okviru elektro instalacija predviđeni su i sigurnosno komunikacioni sistemu vatrodojave i detekcije

CO te njihova veza sa ostalim instalacijama i kontrolnom sobom smještene na nivou prizemlja

objekta.

Hidrotehničke instalacije

Na svim podzemnim nivoima predviđena je hidrantska instalacija. Objekat će se snabdijevati vodom

sa gradskog sistema vodosnadbijevanja, a sve prema saglasnosti KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.

Sarajevo (Prilog 6).

Procijenjene količine vode za nesmetano funkcionisanje cjelokupnog kompleksa su:

- Za sanitarnu potrošnju Q=11,0 l/s

- Za hidrantsku mrežu Q=12,5 l/s

Nisu poznate planirane količine za podzemni garažu.

Mjerenje utroška vode predviđeno je za svaku stambenu jedinicu, poslovni prostor a predviđeni su i

centralni vodomjeri za požarne i sanitarne potrebe odvojeno stambeni i poslovni dio.

Predviđa se zajednički dovod vode za sanitarne i protupožarne potrebe Ø 100 m kao i Ø 150 mm za

sprinkler instalaciju do vodomjernog okna, nakon kojeg se dijele na dovod sanitarne vode i dovod

hidrantske vode, za stambeno-poslovni dio, dok će objekat bolnice imati odvojen priključak DN 100

mm.

Hidrantska mreža u objektu je podijeljena u dvije zone: zonu gravitacionog snabdijevanja i zonu gdje

se vrši povišenje pritiska. Zaštita objekta je predviđena ugradnjom zidnih požarnih hidranata Ø 50

mm a koji su montirani u ormarićima crvene boje sa velikim slovom H. Hidranti su smješteni na svim

etažama objekta na propisnoj udaljenosti.

Za direktno i indirektno gašenje požara sa okolnog prostora oko građevine predviđena je

odgovarajuća vanjska hidrantska mreža ukopana u zemlju i priključena PE-HD cijevima DN 110 mm

NP 10 bara. Ova mreža je predviđena po sistemu prstena oko građevine i na njoj je predviđeno

instaliranje standardnih podzemnih hidranata f 80 mm sa predpristiskom min 2,5 bara na izljevu.

Odvodnja zauljenih voda sa podzemnih nivoa će se skupljati sistemom slivnika i odvode se na nivo -3

te prikupljaju temeljnom mrežom u sabirni šaht i prepumpavaju se na nivo prizemlja gdje se

gravitaciono spajaju preko tipskog separatora na oborinsku kanalizaciju. Zauljene otpadne vode sa

prostora oko objekta i u objektu se prikupljaju sa odgovarajućim brojem slivnika te se sekundarnom

zauljenom mrežom vode do separatora naftnih derivata. Nakon separatora predviđa se šaht za

kontrolu kvaliteta vode, a nakon njega je predviđen ispust u novoprojektovanu mrežu oborinske

kanalizacije. Odvodnja sanitarno-fekalnih voda iz objekta će se vršiti preko dovoljnog broja

kanalizacionih vertikala spojenih u revizione šahtove. Vanjskim vodom – sekundarnom

kanalizacionom mrežom fekalna kanalizacija planiranog objekta se vodi do priključka na

novoprojektovanu mrežu DN 300 m koja se priključuje na glavni gradski kolektor DN 1200 mm.

U okviru objekta podzemne garaže nije predviđeno nastajanje fekalnih otpadnih voda. Investitor

posjeduje saglasnost na lokaciju JKP „Vodovod i Kanalizacija“.

Podzemni nivoi objekta će imati sprinkler sistem za gašenje požara. Sistem je koncipiran na principu

mokrog sprinkler sistema, pri kojem su sprinkler mlaznice spojene na sprinkler bazen. Sprinkler

bazen je zapravo spremnik vode sa pratećim pumpama i ventilima smještenih na etaži -3. Osnovni


21


elementi sprinkler sistema su : sprinkler mlaznice, cjevovod, sprinkler ventil i sprinkler

bazen/spremnik. Pri požaru dolazi do naglog povećanja temperature okoline. Kod mlaznice koja je

najbliža izvoru toplote dolazi do pucanja ampule, koja mlaznicu čini zatvorenom, te istovremeno

dolazi do raspršivanja vode u širokom krugu. Kod aktiviranja mlaznice, u sprinkler stanici će doći do

otvaranja sprinkler ventila i voda će iz sprinkler bazena poteći cjevovodom do aktivirane mlaznice.

Dio vode će sporednim cjevovodom aktivirati alarm kojim će se nadzorni sistem ili osoba obavijestiti

o izbivanju požara.


22


6. OPIS OSNOVNIH I POMOĆNIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJE

KOJA SE KORISTI ILI KOJU PROIZVODI POGON I POSTROJENJE

Obzirom da se radi o objektu podzemne garaže nema prisutnih osnovnih i pomoćnih tvari

namijenjenih proizvodnji. Pri funkcionisanju ovog objekta sa aspekta utjecaja na okoliš i potrošnje

prirodnih resursa značajno je spomenuti samo potrošnju energenata i vode.

Električna energija je osnovni oblik energije koji se koristi za funkcionisanje predmetnog objekta i to

za potrebe osvjetljenja prostora, rada sistema ventilacije i odimljavanja, sprinkler sistema i rada

liftova. Investitor će u nastavku postupka gradnje pribaviti i potrebnu elektroenergetsku saglanost

od nadležnog tijela.

Snabdijevanje vodom se osigurava iz gradskog vodovoda. Investitor je dobio saglasnost na lokaciju

objekta od JKP Vodovod i kanalizacija sa tehničkim uslovima koje mora ispuniti u Glavnom projektu

ove faze (Prilog 6)

Objekt će u sklopu protivpožarne zaštite imati sprinkler sistem sa mlaznicama. Pumpna stanica

sistema će biti smještena na nivou – 3. Sistem će biti priključen na vatrodojavnu centralu.

Priključci na vodovodnu mrežu su zasebni za sanitarnu, požarnu mrežu i sprinkler instalacije sa

posebnim vodomjerima.

Sistem snabdijevanja vodom treba da bude dimenzioniran prema slijedećim potrebama:

- Za požarne potrebe;

- Za potrebe održavanja čistoće garaže;

- Za potrebe kontrolnog objekta.


23


7. OPIS IZVORA EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA

7.1 Emisije u zrak

Emisije u zrak će se javiti u fazi građenja i fazi korištenja objekta.

Planirani radovi prilikom građenja garaže obuhvataju:

- Radove sanacije : armirano-betonskim i betonskim radove

- Instalaterske radove

- Zidarske radove

- Bravarske radove

- Molerske radove

- Keramičarske radove

Izvori emisija u toku građenja tako predstavljaju građevinske mašine i vozila.

U fazi korištenja objekta emisije u zrak nastaju isključivo kao posljedica provjetravanja podzemne

garaže, tj na ventilacionim ispustima.

7.2 Emisije u vodu

Otpadne vode koje nastaju tokom rada podzemne garaže nastaju isključivo kao posljedica čišćenja

parking prostora i saobraćajnica, te u slučaju aktiviranja sprinkler sistema, tj. u slučaju detekcije dima

i vatre. Nije predviđen nastanak fekalnih otpadnih voda u podzemnoj garaži. Projektom je

predviđena izgradnja separatnog kanalizacionog sistema, odnosno odvojeno prikupljanje i ispuštanje

oborinskih i fekalnih otpadnih voda za cijeli kompleks. Otpadne vode podzemne garaže će se tako

ispuštati u kolektor predviđen za oborinsku kanalizaciju.

7.3 Buka

Buka nastaje u fazi izvođenja građevinskih radova te u fazi korištenja objekta.

U fazi izvođenja radova buka će nastati korištenjem uređaja, građevinskih mašina i prijevoznih

sredstava.

Izvori buke u fazi korištenja objekta su:

- Buka unutar objekta:: vozila u prostoru, rad dizel agregata u slučaju prekida napajanja

električnom energijom;

- Buka od rada drugih mašinskih instalacija: sistem ventilacije i odimljavanja, sprinkler sistem;

Projektanti objekta će predvidjeti mjere zaštite od buke koje mimimiziraju stvaranje buke.

Potrebno je naglasiti da je veći dio građevinskih radova na izgradnji podzemne garaže završen 2012

godine. Ostali objekti, koji nisu predmet ove studije, će se graditi u narednom periodu, za što će biti

predviđene sve potrebne mjere sprječavanja buke koje se poduzimaju na gradilištu.

7.4 Čvrsti otpad

Otpad u garažnom objektu se može svrstati u otpad koji će se proizvesti u fazi izvođenja radova i u

fazi korištenja objekta.

Detaljan opis svih vrsta otpada i preporučeni način upravljanja otpadom se nalazi u Planu upravljanja

otpadom.


24


8. OPIS STANJA LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA

8.1 Klima

Područje Sarajeva nalazi se pod utjecajem srednje-evropske kontinentalne klime sa sjevera i

mediteranske klime sa juga. Pomenuti uticaji, kao i raznovrsnost reljefa daju ovom području odlike

umjereno kontinentalne klime.

Godišnji hod temperature vazduha ima dosta uravnotežen porast od januara do jula i izražen pad

prema decembru. Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom od -1.3°C i jedini ima

negativnu srednju mjesečnu vrijednost. Temperaturne promjene u zimskim mjesecima sa izraženom

pojavom dugotrajnih magli i temperaturnih inverzija, uvjetuje greben euroazijskog anticiklona koji se

u to doba proširi na BiH. S tim u vezi je i duže trajanje mraznog perioda (kada je minimalna

temperatura ispod 0°C) i česta pojava takozvanih ledenih dana (maksimalna dnevna temperatura

ispod 0°C).

Najtopliji mjesec je juli sa srednjom temperaturom od 19.1 °C. Prosječna godišnja temperatura u

Sarajevu iznosi 9.5 °C. Godišnja amplituda je 20.4°C i to je veličina temperaturnog intervala unutar

koga se nalaze vrijednosti srednjih mjesečnih temperatura vazduha svih mjeseci. Relativno visoka

kolebanja temperature vazduha ukazuju da Sarajevo ima odlike i kontinentalne klime. Ljeta su topla,

a relativno hladne zime. Međutim, zbog izraženijeg termičkog uticaja Jadranskog mora, jesen je

toplija od proljeća.

Na narednoj slici prikazane su vrijednosti srednjih padavina, temperatura srednjih dnevnih

maksimuma i minimuma u Sarajevu.

Slika 10. Vrijednosti padavina i temperaturnih prilika za Grad Sarajevo3

U pogledu oblačnosti, čiji godišnji hod je u obrnutom odnosu sa temperaturom vazduha i trajanjem

sijanja Sunca, Sarajevo spada u umjereno oblačna mjesta sa prosječnom godišnjom vrijednosti od

59%. Najoblačniji je decembar sa 75%, a najvedriji august sa 37%. Suprotno ovome, najsunčaniji

mjesec je august sa 270 sati trajanja sijanja Sunca, dok u decembru ono iznosi u prosjeku samo 41

sat. Prema godišnjem prosjeku, koji iznosi 1830 sati, Sarajevo se svrstava u srednje sunčane gradove.

3 https://www.meteoblue.com/en/weather/forecast/modelclimate/sarajevo_bosnia-and-herzegovina_3191281


25


Vazdušna strujanja u Sarajevu su uslovljena složenim reljefom i kao direktna posljedica toga je

njihova velika modifikovanost, kako po pravcu, tako i po brzini. Dominantni pravci vjetra su

jugoistočnog i zapadnog kvadranta.

Padavina u Sarajevu ima u svim godišnjim dobima i svim mjesecima i u prosječnoj godišnjoj

raspodjeli su dosta ravnomjerno raspoređene. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 919 l/m2.

Najveća je u junu i iznosi 92 l/m2 (glavni maksimum padavina), te u oktobru 91 l/m2 (sekundarni

maksimum). Najmanje padavina ima februar 64 l/m2 i januar 66 l/m24

8.2 Geologija

U okviru izrade izvještaja o inžinjersko-geološkim i geotehničkim uslovima za fundiranje predmetnog

objekta, izrađenog od strane društva Geosonda d.o.o. Zenica, izvršeno je ukupno jedanaest istražnih

bušotina (B-1 do B-11), dubine 17,5 do 30,00 metara. U građi terena učestvuju površinski pokrivači i

geološki substrat. Površinski pokrivači se dijele na tehnogeni pokrivač i fluvijalno-akumulacioni

pokrivač.

Tehnogeni pokrivač je nastao kao rezultat građevinske aktivnosti i čine ga brojni otpadni materijali,

gdje se može izdvojiti asfalt-beton sa tamponom. Debljina ovog pokrivača se kreće od 0,1 do 3,5 m.

Fluvijalno-akumulacioni pokrivač je nastao tokom akumulacije šljunkovito-pjeskovitih materijala

rijeke Miljacke. U građi ovog pokrivača učestvuju:

- Ilovača, u sloju 1,3 m do 2,9 m debljine;

- Šljunak sa slojevima pijeska, u sloju 2,6m do 4,1 m debljine;

Ukupna debljina površinskog pokrivača se kreće od 4,2m do 5,00 m, a na lokaciji pojedinih bušotina

debljina ovih materijala 5,6 do 6,90 m.

Geološki supstrat predstavlja horizont alternirajuće serije lapora i pješčara, koji je konstatovan u

svim istražnim radovima i kome su završeni svi istražni radovi. Ovaj horizont je konstatovan na

dubinama 4,2 m do 6,9 m ispod površine terena.

Pojava vode je registrovana u svim istražnim radovima i to na dubinama od 1,5m do 2,00 m ispod

površine terena. Dinamika i režim podzemnih voda uglavnom su vezani za nivo vode u rijeci Miljacki.

Teren na lokaciji je ravan i stabilan, pa sa aspekta opšte stabilnosti ne predstavlja nikakva posebna

ograničenja za izgradnju objekta.

8.3 Kvalitet voda

Hidrološka mreža područja općine Novi Grad okarakterisana je sa dva dominantna površinska

vodotoka Miljacka i Bosna, a od veće važnosti su i vodotoci Dobrinja i Rječica, te potoci koji se

spuštaju u pravcu juga i zapada eksponiranim padinama, kao što su Buća potok i Lepenica.5

Pomenuti površinski vodotoci su opterećeni prisustvom organskih materija i nutrijenata, kao i

mikrobiološkim zagađenjem uslijed uticaja neriješene odvodnje otpadnih voda u slivu.

4 Službena stranica Grada Sarajeva: http://sarajevo.ba/klima/ 5 LEAP – općina Novi Grad Sarajevo, april 2005


26


Na lokaciji nije konstatovano značajno prisustvo izvora površinske vode. Manjim dijelom građevinske

parcele vlasnika prolazi potok koji ne ulazi unutar predmetnog građevinskog zahvata. Pojava

podzemne vode je registrovana na dubini do 2,00 m i nema utjecaj na podzemne izvore

vodosnadbijevanja.6

8.4 Kvalitet zraka

Monitoring kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo se vrši u skladu sa zahtjevima Pravilnika o vršenju

monitoring kvalitata zraka i definiranja vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih

standarda kvalitata zraka (Službene novine FBiH, br 1/12). Kvalitet zraka u ovoj Općini se vrši

očitavanjem vrijednosti indikatora automatske stanice na lokaciji Otoka, koja se nalazi u blizini doma

zdravlja Kumrovec, uz obalu rijeke Miljacke. Mjerenja kvaliteta zraka koja se vrše na predmetnoj

lokaciji obuhvataju mjerenje meteoroloških i ambijentalnih parametara kvaliteta zraka.

Na slici u nastavku dat je prikaz koncentracije polutanata zabilježen tokom 2016 godine mjerenjima

poluautomatske stanice Otoka.

Slika 11. Prikaz kretanja koncentracije polutanata tokom 2016. godine praćenih automatskom stanicom Otoka

Prosječna godišnja koncentracija sumpordioksida na području Otoke, tokom 2015 godine iznosila i

20 mikrograma po metru kubnom. Nisu zabilježena prekoračenja satnih tolerantnih vrijednosti,

međutim dnevna tolerantna vrijednost je prekoračena jednom tokom 2016 godine (dozvoljeno 3

puta u toku kalendarske godine). Koncentracije čestica u formi PM 10 su nešto niže u odnosu na

prethodne godine. Najveće koncentracije polutanata su zabilježene u mjesecima decembar i januar

kada vrijednosti dostižu maksimum opasan po zdravlje stanovništva. Zabilježena su prekoračenja

satnih vrijednosti za azot dioksid na Otoci. Osim toga dostignut je i maksimalni broj prekoračenja

dnevnih vrijednosti za ovaj polutan za posljednje tri godine.

Tokom godina praćenja može se zaključiti da značajan utjecaj na kvalitet zraka na lokaciji Otoka ima

saobraćaj , kao i procesi grijanja zimi. 7

Poredeći generalno broj prekoračenja tokom 2016. godine sa prethodnim godinama primjetno je da

osim prekoračenja koncentracija prašine PM 10 svi ostali polutani nemaju veliki broj prekoračenja.

6 Izvještaj o inžinjersko-geološkim i geotehničkim uslovima za fundiranje SPK, Geosonda d.o.o. Zenica 7 JU Zavod za javno zdravstvo kantona Sarajevo, Izvještaj o monitoringu kvaliteta zraka Kantona Sarajevo 2016 godine, maj 2017


27


8.5 Buka

Sarajevo nije izradilo karte buke niti postoje mjerenja vanjske buke za predmetni lokalitet.

Izvor vanjske buke koji doprinosi razini buke u okruženju je buke koja potječe od prometa okolnim

gradskim prometnicama, kao i prometnicama oko objekta na lokaciji. Ovu činjenicu je potrebno uzeti

u obzir kada je u pitanju određivanje monitoringa programa za ovaj objekat.

8.6 Flora i fauna

Objekat podzemne garaže je smješten u urbanoj zoni stoga se ne može govoriti o prisutnosti flore i

faune na koju ovaj objekat može imati utjecaja.

8.7 Pejzaž

Objekat podzemne garaže, kao dio stameno-poslovnog kompleksa sa općom bolnicom, je smješten u

urbanom području gdje dominiraju višespratni stambeni objekti i poslovno-administrativni objekti.

SPK je projektovan kao moderan kompleks sa tipičnom stambenom arhitekturom karakterističnom

za stambene višespratnice sa jedne strane, dok je objekat Opće bolnice smješten sa druge strane

kompleksa, prema Domu zdravlja Kumrovec. Pristup arhitektonskom oblikovanju buduće

zdravstvene ustanove će naglasiti moderni pristup medicini i stvoriti udobnu konekciju između

pacijenta i ustanove.

Objekat je u obliku slova L i sastoji iz četiri povezane cjeline oko kojih se razvija plato: za pristup

vozila podzemnim garažama i parking mjestima, za kretanje pješaka sa uređenim zelenim prostorom.

Prizemlje objekta čine komercijalni sadržaji različite namjene. Ispod kompleksa se nalaze podzemne

parking garaže u 3 nivoa.

Kompleks će kroz moderno arhitektonsko oblikovanje i vanjsko uređenje zelenih površina i

saobraćajnica unaprijediti kvalitet urbanog pejzaža.


28


9. OPIS PRIRODE I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZ POGONA I

POSTROJENJA U OKOLIŠ (ZRAK, VODA, BUKA I OTPAD) KAO I

IDENTIFIKACIJU ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Podzemna garaža SPK sa općom bolnicom u normalnim uslovima rada (bez akcidentnih situacija) ne

utiče negativno na okolinu, obzirom da rad ne podrazumijeva proizvodni proces, dok se potrošnja

energenata se svodi na male potrošače (osvjetljenje, napajanje kontrolnih soba, ventilatori), a vode

na postupke čišćenja i u slučaju akcidentnih situacija.

U nastavku je predstavljena elaboracija uticaja na zrak, vode i tlo, buku, produkciju otpada u periodu

izgradnje i rada predmetne podzemne garaže.

9.1 Utjecaj na zrak

U fazi izgradnje očekuje se negativan utjecaj na kvalitet zraka u području kao posljedica podizanja

prašine zbog izvođenja zemljanih i armirano-betonskih radova, kao i rada građevinskih mašina. Ovi

utjecaji su lokalnog karaktera i ograničenog djelovanja tako da nemaju značajno posljedice na

kvalitet zraka u okolnom području. Potrebno je naglasiti da je većina građevinskih radova na izgradnji

podzemne garaže završena tokom 2012 godine.

Emisije u zraku u podzemnoj garaži u fazi korištenja su emisije nastale kao produkt sagorijevanja

goriva iz automobila koji koriste garažu (342 parking mjesta). Prilikom sagorijevanja automobilskog

goriva za očekivati je emisije voalitlnih organskih kompoenti (VOC), ugljen- monoksida (CO),

nitrogenoksida (NOx), te emisiju čvrstih čestica, gdje se izdvaja utjecaj i količina ugljen-monoksida.

CO – ugljen-monoksid je plin kojeg pri udisanju hemoglobin lako absorbira i stvara

karboksihemoglobin (HbCO) gdje CO sprječava dostavljanje kisika stanicama tijela i može dovesti do

značajnih posljedica po ljudski organizam, od glavobolja od smrti. Obično znaci trovanja ugljen-

monoksidom počinju kada HbCO zašićenje u krvi dostigne nivo od 20%, dok se nesvjestica javlja pri

zasićenju od 60%. Najozbiljnije posljedice udisanja CO mogu imati osobe osjetljive na nedostatak

kisika uključujući ljude sa anemijom, hroničnim plućnim ili srčanim oboljenjima.

NOx – Azotni oksidi izazivaju iritaciju očiju i nosa, plućni edem i bronhitis, a može dovesti do plućne

pneumonijskefibroze i efizema pluća.

VOC – Isparljivi organski spojevi sadrže organske kiseline, ugljikovodike, aldehide i ketone. Neki od

ovih spojeva su kancerogeni i opasni za ljudsko zdravlje.

Nekoliko parametara utiče na volumen emisije navedenih polutanata iz motornih vozila:

- Karakteristike vozila poput klasa auta (veličina motora, težina, itd.), godina modela, pređena

kilometraža, sistem dobave goriva, sistem kontrole emisije, istorija inspekcije i održavanja;

- Radni uslovi vozila, prosječna brzina vozila, opterećenje i ponašanje vozača;

- Osobine goriva, npr: vrsta goriva, sadržaj, isparljivost goriva, sadržaj benzena, olova i metala

- Radna okolina vozila – vlažnost, okolna temperatura, itd


29


9.2 Utjecaj na vode i tlo

Uticaj na vode je minimalan, obzirom da otpadne vode nastaju isključivo za vrijeme čišćenja površina

i u slučaju akcidentnih situacija.

Uticaj otpadnih voda na kvalitet voda u okolišu je minimiziran primjenom separatora masti i ulja.

Zauljene otpadne vode sa prostora oko objekta i u objektu se prikupljaju sa odgovarajućim brojem

slivnika te se sekundarnom zauljenom mrežom vode do separatora . Nakon separatora predviđa se

šaht za kontrolu kvaliteta vode, a nakon njega je predviđen ispust u novoprojektovanu mrežu

oborinske kanalizacije.

9.3 Utjecaj na nivo buke

Obzirom na vrstu i položaj objekta, način korištenja , ne očekuje se prekoračenje dozvoljene razine

buke, u fazi građenja i fazi korištenja objekta. Prema Zakonu o zaštiti buke (Službene novina

Federacije FBIH br. 110/12) pravne i fizičke osobe koje otvaraju gradilište dužne su u plan uređenja

gradilišta predvidjeti i primjeniti mjere za sprečavanje širenja buke sa gradilišta iznad dozvoljene

razine.

9.4 Utjecaj od produkcije otpada

Vrste i količine otpada, kao i identifikacija emisije polutanata određene su na osnovu ulaznih

podatka i postojeće dokumentacije koju je Investitor stavio na raspolaganje u svrhu izrade ovog

dokumenta, kao i iskustvenih pretpostavki Konsultanta, sadržani su u Planu upravljanja otpadom.


30


10. OPIS PREDLOŽENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA

SPRJEČAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUĆE, SMANJENJE EMISIJA IZ

POSTROJENJA

Operator infrastrukturnog objekta/dijela kompleksa će primjenjivati mjere prevencije emisija

otpadnih materija, te potencijalnih negativnih utjecaja na okoliš u postupku građenja i rada

podzemne garaže.

10.1 Opće mjere za uređenje gradilišta

Prije no započne građenje Izvođač je dužan uraditi Plan upravljanja gradilištem, prema Uredbi o

uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenju (Službene novine

FBiH 48/09, 75/09,93/12,74/13,89/14,99/14 i 53/15

Sastavni dio ovog plana je Elaborat zaštite okoliša, u koji je Izvođač dužan da uključi slijedeće mjere

zaštite okoliša kada su u pitanju opći zahtjevi zaštite okoliša:

- Izvođači građevinskih radova će biti ugovorno obavezani da slijede prakse dobrog

upravljanja okolišem u procesu građenja i da na minimum svedu štetu na vegetaciju,

zemljište, podzemnim i površinskim vodama, pejzažu te uznemiravanju naselja i lokalnih

komunikacija;

- Primjena mjera zaštite okoliša i ublažavanja negativnih efekata te monitoring će se odvijati

paralelno sa fizičkim aktivnostima. Predmetne mjere će početi sa početkom ulaska

građevinske opreme i ljudi na gradilište, i završiti kada oprema i radnici napuste gradilište;

- Mjere koje mora primjeniti Izvođač radova odnose se na strogo pridržavanje reda, discipline

i profesionalne odgovornosti svih zaposlenih na gradilištu; rad i zadržavanje isključivo unutar

zone izvođenja radova te izbjegavanje povređivanje posjeda i imovine drugih vlasnika

zemljišta i objekata. Potrebno je na nivou generalnog izvođača ostvariti kontakt sa

predstavnicima lokalnog stanovništa i drugih pravnih subjekata u široj zoni građenja, a sa

ciljem razmjene informacija ili rješavanja eventualnih sporova.

Opće mjere koje se odnose na završetak radova:

- Uređenje zone izvođenja radova – izvršenje svih predviđenih radova, uz dodatno uklanjanje

preostalih građevina odnosno otpada te svih drugih tragova izvođenja radova;

- Uređenja posebnih lokacija koje su korištene kao gradilišta odnosno radilišta sa uklanjanjem

svih privremenih objekata i njihovih temelja; vađenje/demontaža svih privremenih

instalacija i opreme, uklanjanje svih privremenih saobraćajnica i platoa, skidanje ograde,

obavještenja i znakova, prikupljanje preostalog otpada, hortikulturalno uređenje

oslobođenih površina – prema Projektu.

Opće mjere koje se odnose na promet:

- Izvođač je dužan provoditi mjere organizacije privremenog režima prometa, mjere sigurnosti

i stalnu kontrolu za vrijeme trajanja ugovora. Mjere moraju podlijegati prethodnoj

saglasnosti Nadzornog inžinjera i nadležnog organa koji upravljaju prometnicama. Mjere

upravljanja sigurnošću prometa trebaju uključivati horizontalnu i vertikalnu signalizaciju za

vrijeme izvođenja radova;

- Treba imenovati stalno zaposleno osoblje Izvođača koje bi se bavilo prometnom sigurnošću i

bilo bi odgovorno za provođenje mjera sigurnosti prometa i za provedbu prometnih mjera

kao što je propisano u zakonima;


31


10.2 Mjere sprečavanja emisija u zrak

Emisije sa gradilišta

U Elaborat zaštite okoliša Izvođač je dužan uključiti slijedeće mjere zaštite okoliša kod minimiziranja

emisija sa gradilišta:

- Izvođač je dužan transport šljunka, kamenog i zemljanog i drugih materijala vršiti ceradom

pokirenim kamionima. Transport kamena i šljunka se vrši u vlažnom stanju. Brzina kretanja

transportnih vozila ne treba da prelazi 30km/h.

- Izvođač radova je dužan da osigura da je sva građevinska oprema licencirana i odobrena u

skladu sa domaćim propisima.

- Izvođač radova je dužan koristiti savremene strojeve i vozila koja ispunjavaju okoliše

standarde u pogledu emisije šetnih gasova, upotrebu filtera za smanjenje emisije čestica

čađi, nabavku i upotrebu goriva koje ima povoljan hemijski sastav te efikasno i sigurno

pretankavanje.

- Izvođač će specificirati i slijediti mjere za kontrolu sve prašine nastale rukovanjem opremom

tijekom građevinskih i sanacijskih radova. Izvođač će predati plan u kojem su navedeni

predloženi putevi za prijevoz materijala i dat će izjave o predloženoj metodi kontrolne

prašine tamo gdje se prijevoz kroz naselja ne može izbjeći. Izvođač je dužan da u toku

izgradnje puta stalno vrši prskanje nepokrivenih površina, koristi pokrivače za pokrivanje

suhog materijala.

Emisije u toku rada

U cilju kontrole emisija iz garaže te sprečavanja utjecaja na ljudsko zdravlje kao tehničko rješenje

sistema ventilacije i odimljavanja odabran je :

- Inline sistema kanala podijeljen u tri dimne zone S1, S2 i S3 kroz sva tri nivoa

- Kontrolne kućice sa ventilatorima su smještene na površini +0'00 u blizini objekta

- Ulazni i odvodni betonski kanali zraka

Količina vazduha za ventilaciju izračunata je na osnovu preporučenog specifičnog toka koji iznosi

13,8 m3/h/m3 korisne površine garaže. Za odimljavanje usvojen je iznos od 10 izmjena vazduha u

jednom satu.

Sistemom ventilacije garaže upravljaju uređaji koji će obezbijediti rad sistema u režimu ventilacije i

režimu odmiljavanja u slučaju požara. U okviru režima ventilacije garaže razlikuju se tri stanja i to:

- Normalno stanje koje podrazumijeva da je u prostoru garaže koncetracija otrovnih gasova,

posebno ugljen monokisa (CO), u dozvoljenim granicama odnosno ispod 30 ppm;

- Predalarmno stanje nastaje kad koncentracija CO u bilo kojoj zoni premaši vrijednost od

približno 30 ppm;

- Alarmno stanje je stanje pri kojem je koncentracija CO oko 80 ppm

10.3 Mjere za sprečavanje i smanjenje čvrstog otpada

U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša izrađen je Plan upravljanja otpadom.

10.4 Mjere prečišćavanja otpadnih voda i zaštite kanalizacije

Prema uslovima iz saglanosti KJKP Vodovod i kanalizacija (Prilog 6) za priključenje objekta na

kanalizacionu mrežu potrebno je izraditi Glavni projekat i dati ga na usvajanje istoimenom javnom

preduzeću. Pri izradi dokumentacije Projektant mora voditi računa o uslovima iz saglasnosti a koji se

odnose na ove instalacije.


32


U oborinsku kanalizaciju spada drenažni sistem postavljen okolo objekta koji je dizajniran za

odvodnju procjednih procjednih i podzemnih voda sa padine. Odvodnja oborinskih voda objekta

riješena je putem krovnih slivnika sa grijačima.

Fekalna kanalizacija SPK sa općom bolnicom će povezivati objekte WC na gradski kanalizacioni sistem

putem sistema fekalnih cijevi. Fekalna kanalizacije je posebno odvojena i vode fekalnih i oborinskih

kanalizacija se ne miješaju. Potrebno je naglasiti da podzemna garaža SPK neće imati izvedenu

fekalnu kanalizaciju, obzirom da se ne planira izgradnja sanitarnih čvorova.

U oborinsku zauljenu kanalizaciju se upuštaju oborinske vode koje nastaju od eventualnog rada

hidrantske instalacije ili od pranja prostora u garažama, a koje se ne mogu gravitacionim putem

izvesti iz objekta. Dovoljan broj slivnika će biti raspoređen na podzemnim etažama i vertikalama

zauljene kanalizacije voda se vodi do separatora gdje se nakon obrade prečišćena voda ispušta u

okno za kontrolu kvaliteta vode i monitoring a potom u oborinsku kanalizaciju.

Investitor mora planirati i organizirati kontinuirano održavanje i čišćenje separatora masti i ulja na

godišnjem nivou.

Korisnici kanalizacijskog sistema se moraju pridržavati Općih tehničkih uvjeta o zaštiti gradskog

kanalizacionog sistema i procesa prečišćavanja otpadnih voda grada Sarajeva. Otpadne vode koje se

upuštaju u javni kanalizacioni sistem ne smiju sadržavati:

- Bilo kakve tečnost koje imaju temperaturu veću od 40°C;

- Vode sa sadržajem ukupnih suspendiranih materija većom od 500 mg/l;

- Bilo kakve taložive materije čiji je sadržaj u otpadnoj vodi veći od 500 mg/l;

- Čvrste i viskozne materije kao što su smeće, pepeo, troska, slama, otpaci metala , otpaci

plastike, otpaci drva, staklo, talozi koji nastaju kod prečišćavanja voda;

- Otpadne vode u kojima se nalaze otpadne materije koje svojim abrazivnim dejstvom

oštećuju zidove kanala;

- Štetne plinove kao što su sumporvodonik, sumpordioksid, dušikovi oksidi, cijenovodonična

kiselina, i sl.

U cilju zaštite kanalizacijskog sistema od agresivnog djelovanja sulfata određuje se najveća

dopuštena koncentracija sulfatnog jona u otpadnim vodama koje se disponiraju u gradski

kanalizacioni sistem, odnosno maksimalno 400 mg/l.

Koncentracija vodikovih iona odnosno otpadnih voda koje su upuštaju u javni kanalizacioni sistem ne

smije biti manja od 5,5 niti veća od 9,5.

U cilju smanjenja negativnog utjecaja na vode potrebno predvidjeti sljedeće preventivne mjere:

- Vršiti redovno čišćenje i održavanje separatora masti i ulja

- Voditi godišnju evidenciju o količinama izdvojenog taloga/mulja separatora

- Obratiti se KJKP „Vodovod i kanalizacija“ radi izdavanja saglasnosti kojom se propisuju uslovi

za ispuštanje otpadnih voda u sistem javne kanalizacije, te usvojiti eventualno propisane

mjere iz pomenutog akta u pogledu kvaliteta otpadnih voda na ispustu iz separatora masti i

ulja.


33


10.5 Mjere smanjenje i kontrolu potrošnje vode

U cilju racionalizacije potrošnje vode predviđene su savremene tehničke mjere putem kojih se prati

potrošnja vode po potrošaču u okviru svih objekata kompleksa, pa tako i podzemne garaže.

Vodomjeri u objektu registriraju potrošnju svakog potrošača posebno, a glavni šaht sa vodomjerom smješten izvan objekta mjeri zbirnu potrošnju koja služi kao kontrola ispravnosti mjernih uređaja i instalacija u cjelini.

10.6 Mjere sprečavanja nastanke buke i zaštite od buke

Buka sa gradilišta se može kontrolisati ograničavanjem radnog vremena po potrebama.

U cilju smanjenja efekata buke primijeniti će se mjera ograničenja brzine vozilima u prostoru garaže

na 30Km/h

Ukoliko promatramo ovaj objekat garaže kao potencijalni izvor buke za objekte u njegovoj bližoj

okolini onda možemo primijeniti vrijednosti dozvoljenih nivoa buke od vanjskih i unutrašnjih izvora u

prostorijama prema namjeni. U tom slučaju tretiramo pojedinačne funkcionalne cjeline garaže kao

što je pristupna saobraćajnica, unutrašnja saobraćajnica kao vanjski izvor buke prema drugim

objektima u okruženju.

10.7 Mjere za očuvanje energije

Veća potrošnja električne energije u objektu očekuje se u radu sprinkler i ventilacionog sistema,

rasvjete i lifta.

Sprinkler sistem električnu energiju isključivo koristi pri pojavi požara koje detektuju posebni

detektori i potom uključuju sistem pumpi koje dovode vodu do prskalica. Ovaj sistem je dizajniran da

električnu energiju koristi po potrebi i samim tim nije veliki potrošač električne energije.

Rad sistema ventilacije i odimljavanja u režimu odimljavanja je automatizovan, i njime upravljaju

detektori dima (požara) koji su ravnomjerno raspoređeni u svim dimnim (požarnim) sektorima

Rasvjeta objekta se rješava u skladu sa savremenim parametrima iz oblasti uzimajući u obzir najbolji

odnos potreba za rasvjetom, cijene investicije i energijske efikasnosti. Garažni nivoi bi se trebali

opremiti sa nadgradnim LED svjetiljkama. Osim navedenih svjetiljki instaliraju se i rasvjetne

upozoravajuće armature koje daju minimalno zahtijevane nivoe rasvjete na putovima komunikacije.

Upravljanje garažnom rasvjetom je lokalno.

Pri instaliranju uređaja operater bi trebao voditi računa o električnoj efikasnosti svih uređaja kako bi

smanjio svoje izdatke za utrošenu električnu energiju.

10.8 Mjere sprečavanja utjecaja na promet

Glavni utjecaji na promet mogu se javiti na priključku na glavnu saobraćajnicu Džemala Bijedića, no

važećim regulacionim planom ja planirano poboljšanje pomenute saobraćajnice kroz izgradnju novog

kružnog toka te se ne očekuje veći negativni utjecaj na opomenutu saobraćajnicu. Istim regulacionim

planom je planiran priključak i na nove saobraćajnice unutar zone, te prema saobraćajnici Bulevar

Mekše Selimovića što će dodatno smanjiti pritisak na ulicu Džemala Bijedića.


34


10.9 Ostale mjere za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš

Ostale aktivnosti preventivnog karaktera koje će pravovremeno obavljati radno osoblje i ovlaštene

stručne institucije, odnose se na:

- provođenje zakonskih obaveza kao i implementacija internih dokumenata Sistema

upravljanja kvalitetom, okolinom i zdravljem i sigurnošću na radu, uz pravovremenu internu

kontrolu i nadzor

- preventivni pregledi objekta, opreme i postrojenja (pregled opreme za gašenje požara (PP

aparati i hidrantska instalacija), dimnjačarski nadzor, provjera automatskih sigurnosnih

sistema (vatrodojava, detekcija curenja gasa), pregledi elektro instalacija, pregledi gasne

instalacije, pregledi gromobranske instalacije, ispravnost vodovodne instalacije, ispravnost

elektroinstalacija u protueksplozijskoj izvedbi, ispravnost elektroinstalacija u normalnoj

izvedbi, pregledi sudova pod pritiskom (kotlovi) itd.)

- održavanje i poboljšavanje performansi opreme i postrojenja (redovno servisiranje opreme,

nadzor procesa proizvodnje, sigurnosni obilasci postrojenja, itd.)

- kontinuitet osiguravanja obučenog i kompetentnog osoblja.

Identificirane mjere i aktivnosti imaju karakter kontinuiteta i poduzimati će se pravovremeno u cilju

eliminiranja uzroka mogućih potencijalnih neusklađenosti. Preventivne mjere provodiće se u skladu

sa definisanim procedurama i primjenjivati na proizvodni proces, proces održavanja objekta i

postrojenja kao i na ostale aktivnosti koje mogu imati značajnog uticaja na kvalitetu okoline.

Također neophodno je vršiti redovnu obuku uposlenika koji su angažovani na poslovima zaštite od

požara.


35


11. OPIS MJERA ZA SPRJEČAVANJE PRODUKCIJE I POVRAT KORISNOG

MATERIJALA IZ OTPADA

Nastajanje otpada, odnosno nekontrolirano rasipanje materija tokom rada podzemne garaže je

ograničena i kao potencijalna pojava, svedena na najniže mjere. Na ostalim segmentima kompleksa,

nema realnih mogućnosti povrata materijala, osim u slučaju otpada. U sklopu programa upravljanja

otpadom potrebno je sklopiti ugovore sa ovlaštenim kompanijama za preuzimanje i zbrinjavanje

određene vrste otpada.


36


12. OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAĐIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA

INVESTITORA, POSEBNO MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA

Obaveza Investitora je da putem odgovornih lica i uz angažman ovlaštenih institucija iz oblasti zaštite

okoliša radi na poduzimanju svih propisanih i naloženih mjera zaštite te stalno prati stanje mjera u

društvu, kao i razvoj i unapređenje istih na lokalnom i širem području. Potrebno je poduzeti sve

mjere za smanjenje emisija koje se zahtijevaju ili će se zahtijevati u skladu sa zakonima koji su ili će

tek biti na snazi.

Na okolišni prihvatljiv način, koristit će se sve raspoložive mjere ublažavanja negativnih utjecaja u

cilju eliminacije istih tokom rada podzemne garaže SPK sa općom bolnicom. U slučaju promjene

namjene lokaliteta, Investitor će lokalitet dovesti u prvobitno stanje.

Investotor trenutno nema plan za prestanak rada. U slučaju da se donese odluka o prestanku rada

objekta potrebno je poduzeti sve mjere koje su zahtijevane ili će se zahtijevati prema zakonima koji

su ili će biti na snazi. U skladu sa pozitivnom legislativom i članom 67. Zakona o zaštiti okoliša (Sl.

novine FBiH broj: 33/03 i 38/09) potrebno je da se poduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada

postrojenja za izbjegavanje bilo kakvog rizika od zagađenja i za povrat u zadovoljavajuće stanje

lokacije na kojoj se nalazi postrojenje. Zadovoljavajuće stanje znači ispunjenost svih standarda

kvalitete okoliša koji su odlučujući za lokaciju postrojenja, osobito oni koji se tiču zaštite zemljišta i

vode. Zahtjevi dati u stavu 1. Člana 67. označavaju opće obaveze operatora koje se trebaju ispuniti

tokom rada i prestanka rada pogona i postrojenja.


37


13. OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR PODRUČJA

I/ILI NJIHOV UTJECAJ

Shodno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i drugim važećim okolišnim propisima, potrebno je

obezbijediti provođenje monitoringa postrojenja i aktivnosti na predmetnoj lokaciji. Monitoring

emisija zagađujućih tvari predstavlja vrlo važan element sistema upravljanja kvalitetom i zaštite

okoliša pa ga je stoga potrebno organizirati i redovno provoditi prema propisanoj metodologiji.

Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizualno praćenje funkcioniranja svih tehničkih sistema za

pročišćavanje i smanjivanje emisija, kao i tehnološke opreme i aktivnosti koje mogu negativno

utjecati na okoliš u cilju sprječavanja i što većeg ublažavanja emisija i negativnih utjecaja na okoliš.

Isto tako, potrebno je obezbijediti povremeni, odnosno periodični monitoring emisije otpadnih

dimnih plinova iz gorionika, monitoring kvalitete tehnoloških otpadnih voda, mjerenje nivoa buke i

monitoring produkcije otpada.

Osnova za mjerenja i ocjenu utjecaja vrši se u skladu s Zakonom o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“,

broj 33/03 i 38/09), Zakonom o zaštiti zraka („Sl. novine FBiH“, broj 33/03 i 04/10, Zakonom o

vodama („Sl. novine FBiH“, broj 70/06), Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj

33/03 i 79/09), Zakonom o zaštiti od buke („Sl. novine FBiH“, broj 110/12) kao i drugih podzakonskih

akata koji su vezani za zaštitu okoliša:

- Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih tvari u zrak („Sl. novine FBiH“, broj 12/05),

- Pravilnik o graničnim vrijednostima kvalitete zraka („Sl. novine FBiH“, broj 12/05),

- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih tvari u zrak („Sl. novine FBiH“, broj

12/05),

- Uredbe o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine

FBiH, br. 101/15, 1/16).

13.1 Mjerenje emisija u zrak

Monitoring emisija u zrak će se provodi u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka F BiH („Službene

novine FBiH“, br. 33/03), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka („Službene

novine FBiH“, br. 4/10) i Pravilniku o monitoring emisija zagađujućih materija u zrak („Službene

novine FBiH“, br. 12/05). Monitoring će se vršiti jednom godišnje na emisionim mjestima - odsis

iz garaže za podsistem S1, podsistem S2 i podsistem S3. Emisiona mjesta su dostupna i velika za

vršenje tehnički kvalitetnog mjerenja bez opasnosti po izvođača. Izvještaji o mjerenju se

dostavljaju nadležnom ministarstvu.

13.2 Ispitivanja otpadnih voda

Ispitivanje otpadnih voda je potrebno vršiti prema obimu i zahtjevu JKP „Vodovod i Kanalizacija“.

Uzevši u obzir da su očekivane količine otpadnih voda manje od 5m3 dnevno, potrebno je jednom

godišnje ispitati kvalitet otpadnih voda prije ispuštanja u sistem javne kanalizacije. Kvalitet otpadnih

voda treba da zadovolji granične uslove propisane u okviru Uredbe o uslovima ispuštanja otpadnih

voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15 i 1/16), za parametre

temperatura, pH, miris-boja, sadržaj otopljenog kisika, BPK5. KPK, suspendirane materije, taložive


38


tvari, električna provodljivost, amonijak NH4- N, ukupni azot i ukupni fosfor. U narednoj tabeli date

su granične vrijednosti parametara ustanovljene pomenutom Uredbom, a koje se primjenjuju u

slučaju ispuštanja otpadnih voda u sistem javne kanalizacije opremljen postrojenjem za tretman

otpadnih voda.

Tabela 2. Granične vrijednosti za ispuštanje otpadnih oda u sistem javne kanalizacije opremljenog sa

postrojenjem za tretman otpadnih voda8

R.br. Parametar Dozvoljene MDK

1. pH vrijednost 6,0-9,5

2. Temperatura (°C) 40

3. BPK5 (mg/l) 250

4. HPK (mg/l) 700

5. Taložive materije (ml/l) 10

6. Ukupne suspendirane materije (mg/l) 400

7. Teško hlapljive lipofilne tvari (masti i ulja)(mg/l) 100

8. Ukupni azot (mg/l) 100,0

9. Ukupni fosfor (mg/l) 5,0

10. Amonijum ion NH4+(mg/l) 40,0

11 Mineralna ulja (mg/l) 20

12. Ukupne površinske aktivne tvari (deterdženti i drugo) 10,0

13. Ukupni organski ugljik (TOC) (mg/l) 50,0

KJKP „Vodovod i kanalizacija“ može zahtijevati i drugačije granične vrijednosti, a u skladu sa članom

8, stav f) Uredbe o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine

101/15, 1/16), gdje stoji:“ Iznimno granične vrijednosti emisija u tehnološkim otpadnim vodama koje

se ispuštaju u sistem javne kanalizacije, operator može drugačije odrediti za BPK5, KPK, ukupni fosfor

i ukupni dušik, kloride i sulfate ako uređaj za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda postiže stepen

prečišćavanja u skladu s odredbom ove Uredbe.

13.3 Praćenje razine buke

U skladu sa Članom 21, Zakona o zaštiti od buke Kantona Sarajevo (Službene novine Kantona

Sarajevo, br. 26/09), mjerenje buke će vršiti pravno lice koje ovlasti Vlada Kantona Sarajevo, i koje je

registrirano za obavljanje te djelatnosti. Načini mjerenja nivoa buke na otvorenom i u prostorijama su

propisani članovima 22. i 23. istog Zakona.

Karakteristična veličina koja će se mjeriti i na osnovu koje će se vršiti ocjena prema odredbama

Zakona o zaštiti od buke Federacije BiH (Službene novine FBiH, br. 110/12) i Zakona o zaštiti od buke

Kantona Sarajevo (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 26/09) je ekvivalentni nivo buke udB (A)

(Laeq,t) i nivo buke L koji se pojavljuje 1% vremena mjerenja u dB(A). Mjerenje i vrednovanje buke se

vrši prema međunarodnim standardima ISO 1996/1, 1996/2 i 1996/3.

8 Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, br. 101/15 i

1/16)


39


Zvučne izolacije razdjelnih zidova i stropova, kao i konstrukcije od zvuka udara mjere se prema (Član

25.): JUS.U.J6.043 terenska mjerenja izolacija od zračne buke, JUS.U.J6.049 terenska mjerenja

izolacije međuspratnih konstrukcija od zvuka udara.

Učestalost mjerenja će odrediti zakonodavac na osnovu prvih rezultata mjerenja i prema potrebama.

13.4 Monitoring generiranja otpada

Operator je dužan organizirati i vršiti monitoring generiranja otpada i o tome voditi odgovarajuću

evidenciju u skladu sa odredbama Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj 33/03 i

72/09), Pravilnika o kategorijama otpada sa listama("Sl.novine FBiH", broj 09/05), Uredbe o

selektivnom prikupljanju, pakiranju i označavanju otpada i drugim propisima o upravljanju

otpadom(“Sl. novine FBiH“, broj: 31/06), kao i Plana upravljanja otpadom.

Operator je dužan obezbijediti vođenje evidencije o ukupnim količinama otpada po kategorijama (sa

šiframa) u skladu s Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama proizvedenog u predmetnom

pogonu za topljenje sekundarnog aluminija, te i u daljem odredištu otpada po mjesecima. Evidenciju

o otpadu vodi odgovorno lice za upravljanje otpadom, koje će se imenovati naknadno.

13.5 Prijedlog plana monitoringa

Prijedlog monitoringa emisija predstavljen je u tabeli Error! Reference source not found..

Tabela 3. Prijedlog plana monitoringa emisija

R. br.

Naziv monitoringa

Zakonska odredba/provedbeni akt Vremenska dinamika/ Način praćenja

Odgovornost

1. Monitoring emisija u zrak

� Zakon o zaštiti zraka (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 4/10)

� Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak (Sl.novine FBiH, br. 9/14)

� Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo (Sl. novine KS, br.1/13)

� - Plan interventnih mjera

� Jednom godišnje � Mjerenje emisije na ispustu

Investitor Ovlaštena kompanija sa kojom operater ima potpisan ugovor

2. Monitoring emisija u vode

� Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, 101/15 i 1/16)

� Saglasnost opratera KJKP „Vodovod i Kanalizacija

� Ispitivanja se vrše 1 x godišnje,od ovlaštene laboratorije

� Propisano održavanje i čišćenje separatora masti i ulja.

Ovlaštena stručna institucija Radno osoblje

3. Monitoring nivoa buke

� Zakon o zaštiti od buke (Sl.novine KS, br. 23/16)

� Zakon o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH, br. broj 110/12)

� Propisi o zaštiti na radu

� Svake tri godine (prema propisima o zaštiti na radu) i u slučaju pritužbi

�

Ovlaštena stručna institucija Radno osoblje (otklanjanje izvora buke u postrojenju u slučaju pritužbi)

4. Monitoring otpada

� Zakon o upravljanju otpadom (Sl.novine FBiH, br. 33/03 i 72/09)

� Interni akt Plan upravljanja otpadom

� Kontinuirano, u procesu rada i u vrijeme remonta opreme

� U skladu sa Planom upravljanja otpadom

Radno osoblje - odgovorna osoba za upravljanje otpadom Ovlašteni operatori otpada


40


14. ALTERNATIVNA RJEŠENJA

Za ovaj objekat nisu navedena alternativna rješenja. Nije razmatrana opcija “ne raditi ništa”. Ako

uzmemo u obzir dizajn i građevinske izvedbe kao i nabavku savremene opreme, koja posjeduje sve

potrebne ateste i upotrebne dozvole, može se reći da ne postoje komponente projekta sa

neprihvatljivim utjecajem na okoliš.

Alternativna rješenja su moguća samo u pogledu nemogućnosti priključka na buduću centralnu

kotlovnicu Toplane Sarajevo, čija izgradnja je planirana u blizini lokacije Investitora. U tom slučaju

Investitor će pristupiti projektovanja i instalaciji gasne kotlovnice koja bi bila na krovu IX Sparta –

tehnička etaža Objekta 1-Opća bolnica i to na koti poda +37.8 m , a za čije potrebe će izvršiti izradu

Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole i Plan upravljanja otpadom ukoliko se pojavi potreba za

istom.


41


15. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDANE

ZAJEDNO S OKOLIŠNOM DOZVOLOM

Uz ovaj Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole (član 54a. Zakona o zaštiti okoliša, „Sl.novine FBiH“.

broj 33/03 i 38/09), operater je obavezan priložiti i:

� Plan upravljanja otpadom (član 54a. Zakona o zaštiti okoliša i član 19. Zakona o upravljanju

otpadom, “Sl.novine FBiH”, broj 33/03 i 72/09).

Investor je u postupku ishodovanja sljedećih dozvola /saglasnosti:

� Elektroenergetsku saglasnost

� Prethodna vodna saglasnost


42


16. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

Plan upravljanja otpadom za podzemnu garažu stambeno – poslovnog objekta sa općom bolnicom

je izrađen kao zaseban dokument, koji zajedno sa Zahtjevom čini set potrebne dokumentacije za

ishodovanje okolinske dozvole.


43


17. NETEHNIČKI REZIME

17.1 UVOD

Asa Gradnja je društvo za inžinjering, građevinarstvo i promet nekretninama osnovano 2008.godine.

Investitor ASA Gradnja d.o.o. namjerava graditi stambeno-poslovni kompleks (SPK) sa općom

bolnicom na lokaciji Džemala Bijedića broj 127, općina Novi Grad Sarajevo – Otoka. Kompleks se

sastoji iz 4 objekta, koja sadrže 265 stambenih jedinica/stanova, 404 garažnih mjesta u podzemnim

garažama ispod objekta, te 56 vanjskih parking mjesta i opću bolnicu.

Ispod cjelokupnog kompleksa se nalaze podzemne parking garaže u 3 podzemna nivoa. Investitor je

2009. godine inicijalno započeo projekat izgradnje kompleksa i do 2012. godine završio izgradnju

podzemne garaže u tri nivoa. Zbog neplaniranih problema došlo je do obustave građenja. Tokom

2017. godine Investitor je pristupio izradi nove projektne dokumetnacije, te procedure ishodovanja

potrebnih dozvola u cilju izgradnje i stavljanje u funkciju objekata SPK-a.

Za cjelokupan SPK i opću bolnicu izrađen je Idejni projekat. Izdavanje okolinske dozvole za objekte

SPK je u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

U skladu sa Pravilnikom o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako

imaju okolinsku dozvolu (Službene novine Kantona Sarajevo, br. 08/11), izgradnja predmetnog SPK-a

zahtjeva izhodovanje Okolišne dozvole u pogledu izgradnje podzemne garaže sa 404 parking mjesta

(Član 3 , dio (e – Infrastrukturni projekti, stav 7. Podzemne garaže sa vještačkom ventilacijom sa više

od 250 parking mjesta). Ostali objekti SPK zauzimaju manje od 2,5 ha, tako da nisu obuhvaćeni

drugim odredbama pomenutog Pravilnika, pa tako ni potrebom za pristupanje proceduri izdavanja

okolišne dozvole.

Bolnica također nije obuhvaćena pomenutom zakonskom legislativom, pa tako ni procedurom izrade

Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole sa planom upravljanja. Osnivanje, rad i ispunjavanje

tehničkih normi za zdravstvene objekte je regulisano kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti , Sl novine

Federacija BiH, broj 46/10 i 75/13, Pravilnik i Pravilnik o dopuni pravilnika o bližim uvjetima prostora,

opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama (Sl

novine Federacije BiH, br 26/12 i 23/13). Zdravstvena ustanova može obavljati zdravstvenu

djelatnost, ako nadležno Ministarstvo zdravstva rješenjem utvrdi da su ispunjeni uslovi propisani

zakonom za obavljanje zdravstvene djelatnosti, u okviru kojih je potrebno izraditi i Plan upravljanja

medicinskim otpadom. Investitor će tako Plan upravljanja medicinskim otpadom (PUMO) izraditi u

postupku ishodovanja rješenja za osnivanje i obavljanja zdravstvene djelatnosti.

17.2 Izvod iz planskog akta odnosno područja s ucrtanom legendom o namjeni površina šireg

područja i namjenama površine predmetne lokacije

zemljištu označenom kaok.č. br. 3531/2, 3531/1, 3531/6, 3531/7, 3531/8, 3531/9, 3531/10,

3531/14, 3530/6, 3530/7, KO NOVO SARAJEVO IV (novi premjer), PL/KKU 43.

Urbanističko-tehnički uslovi prema važećem regulacionom planu za predmetnu parcelu su:

- Površina građevinske parcele iznosi 8.842 m2.

- Maksimalna bruto građevinska površina (BGP), nadzemnih etaža, prema važećem regulacionom

planu za ovu parcelu iznosi 43.369 m2.

- Dozvoljena ukupna tlocrtna površina objekta 4.115m2

- U podzemnim etažama se planiraju garaže i servisni sadržaji

- Na parceli pored izgrađenog dijela se nalaze uređene zelene površine


44


Slika 1 Izvod iz regulacionog plana Alipašin most VII – zona C (područje izgradnje predmetnog objekta)

Slika 2. Prikaz lokacije pogona - Izvod iz Urbanističkog plana Grada Sarajeva

Urbanističkim planom Grada Sarajeva 1986 – 2015 god., lokacija planiranih objekata nalaze se u zoni

koja je okarakterisana kao područje namijenjeno za privredne zone i mala preduzeća.


45


17.3 Lokacija pogona i postrojenja

Izgrađena podzemna garaža SPK sa općom bolnicom nalazi se između Doma zdravlja Novi Grad sa

jedne strane i ulice Džemala Bijedića sa druge strane, kako je prikazano na slici u nastavku. Garaža je

izvedena kao podzemna, dakle do nulte kote terena. Sastavni dio građevinske parcele Investitora je

postojeći objekat ASTRO, nekadašnja fabrika sapuna i deterdženata, kao zaštićeni spomenik kulturne

baštine, međutim ovaj objekat neće biti zahvaćen ovim projektom.

Slika 3. Prikaz lokacije gdje je započeta izgradnja stambeno poslovnog kompleksa9

17.4 Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada)

Podzemna garaža SPK sa općom bolnicom je prostorno i infrastrukturno usklađena sa potrebama

četiri zgrade /objekata stambeno poslovnog kompleksa. Shodno tome, podzemna garaža je osim

podjele u smislu spratnosti, podijeljena i na 4 cjeline koje će prostorno i infrastrukturno da prate

nadzemne objekte (Slika 4). U nastavku teksta pomenute prostorne cjeline podzemne garaže će se

nazivati objektima 1, 2, 3 i 4, kako je to učinjeno u sklopi Idejnog projekta koji je služio kao podloga

izradi PUO. Skica

Slika 4 . Situacija nadzemnih objekata SPK (lijevo) i skica prostornih cjelina - Objekata 1, 2 ,3 i 4 podzemne

garaže (desno)

9

https://www.google.ba/maps


46


Ukupan broj parking mjesta u podzemnoj garaži iznosi 404 i to: 134 parking mjesta na etaži -3; 135

parking mjesta na etaži -2 i 135 parking mjesta na etaži -1. Ukupna površina parking prostora sa

saobraćajnicama podzemne garaže iznosu 12 381 m2.

Osim parking prostora sa saobraćajnicama na svakoj od tri etaže planirana je izgradnja prostorija i

objekata sa više namjena (skloništa, ostava za hranu i vodu za potrebe bolnice (etaža 3), servisne

prostorije, prostor za održavanje instalacija), kao i liftovi i stepeništa kojima se vrši pristup pješaka

ispod svakog od četiri pomenuta objekta.

U objektu podzemne garaže planiran o je izvođenje standardne instalacije koje podrazumijeva ovaj

tip objekta kao što su: instalacije vodovoda i kanalizacije sa hidrantskom mrežom, elektroinstalacije,

mašinske instalacije (sistem ventilacije i odimljavanja, sistem sprinklera za automatsko gašenje

požara, vatrodojavu – sistem detekcije CO2).

Kada su u pitanju mašinske instalacije projektom je predviđena ugradnja sistema ventilacije i

odimljavanja, sistema presurizacije i provjetravanja predprostora stepeništa i liftova te toplotna

stanica.

Na nivou -1 je predviđena izgradnja toplotne podstanice za čitav stambeno poslovni kompleks, snage

cca. 1,5MW. Podstanica se snabdijeva energijom iz gradske kotlovnice KJKP Toplane Sarajevo.

Investitor posjeduje Načelnu energetsku saglasnost KJKP „Toplane Sarajevo“ a za priključenje

kompleksa na buduću gradsku kotlovnicu na lokaciji u blizini Investitora Prilog 8.

Trafostanica za čitav stambeno poslovni kompleks je predviđena na nivou prizemlja u sklopu objekta.

Za slučaj prekida redovnim snabdijevanjem električnom energijom predviđen je dizel agregat sa

integrisanim spremnikom za gorivo, snage cca. 500kVA. Agregat će biti postavljen na nivou prizemlja.

Za podzemne nivoe, projektom će biti obuhvaćena opšta i nužna rasvjeta, distributivne razvodne

baterije, instalacije za: utičnice, tehnološke potrošače, mašinske, hidrotehničke i sprinkler instalacije,

kao i primarni kablovski razvod.

U okviru elektro instalacija predviđen je i sigurnosno komunikacioni sistem vatrodojave i detekcije

CO, koji je uvezan sa ostalim instalacijama i kontrolnom sobom smještenom na nivou prizemlja

objekta.

Na svim podzemnim nivoima predviđena je hidrantska instalacija. Objekat će se snabdijevati vodom

sa gradskog sistema vodosnadbijevanja , a sve prema saglasnosti KJKP „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o.

Sarajevo.

Odvodnja zauljenih voda sa podzemnih nivoa će se skupljati sistemom slivnika i odvode se na nivo -3

te prikupljaju temeljnom mrežom u sabirni šaht i prepumpavaju se na nivo prizemlja gdje se

gravitaciono spajaju preko tipskog separatora na oborinsku kanalizaciju. Zauljene otpadne vode sa

prostora oko objekta i u objektu se prikupljaju sa odgovarajućim brojem slivnika te se sekundarnom

zauljenom mrežom vode do separatora masti i ulja. Nakon separatora predviđa se šaht za kontrolu

kvaliteta vode, a nakon njega je predviđen ispust u novoprojektovanu mrežu oborinske kanalizacije.

U okviru objekta podzemne garaže nije predviđeno nastajanje fekalnih otpadnih voda. Investitor

posjeduje saglasnost na lokaciju JKP „Vodovod i Kanalizacija“.

Podzemni nivoi objekta će imati sprinkler sistem za gašenje požara. Sistem je koncipiran na principu

mokrog sprinkler sistema, pri kojem su sprinkler mlaznice spojene na sprinkler bazen.

17.4.1 Sirovine (osnovne i pomoćne)

Obzirom da se radi o objektu podzemne garaže nema prisutnih osnovnih i pomoćnih tvari

namijenjenih proizvodnji. Pri funkcionisanju ovog objekta sa aspekta utjecaja na okoliš i potrošnje

prirodnih resursa značajno je spomenuti samo potrošnju energenata i vode.


47


Električna energija je osnovni oblik energije koji se koristi za funkcionisanje predmetnog objekta i to

za potrebe osvjetljenja prostora, rada sistema ventilacije i odimljavanja, sprinkler sistema i rada

liftova. Investitor će u nastavku postupka gradnje pribaviti i potrebne elektroenergetske saglanosti

od nadležnog tijela.

Snabdijevanje vodom se osigurava iz gradskog vodovoda. Investitor je dobio saglasnost na lokaciju

objekta od JKP Vodovod i kanalizacija sa tehničkim uslovima koje mora ispuniti u Glavnom projektu

ove faze

17.5 Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja

Emisije u zrak će se javiti u fazi građenja i fazi korištenja objekta. Izvori emisija u toku građenja tako

predstavljaju građevinske mašine i vozila.

U fazi korištenja objekta emisije u zrak nastaju isključivo kao posljedica provjetravanja podzemne

garaže, tj na ventilacionim ispustima.

Otpadne vode koje nastaju tokom rada podzemne garaže nastaju isključivo kao posljedica čišćenja

parking prostora i saobraćajnica, te u slučaju aktiviranja sprinkler sistema, tj. u slučaju detekcije dima

i vatre. Nije predviđen nastanak fekalnih otpadnih voda u podzemnoj garaži. Otpadne vode

podzemne garaže će se tako ispuštati u kolektor predviđen za oborinsku kanalizaciju cijelog

kompleksa.

Buka nastaje u fazi izvođenja građevinskih radova te u fazi korištenja objekta.

U fazi izvođenja radova buka će nastati korištenjem uređaja, građevinskih mašina i prijevoznih

sredstava. Izvori buke u fazi korištenja objekta povezani su sa kretanjem vozila u prostoru, rad dizel

agregata u slučaju prekida napajanja električnom energijom, rad drugih mašinskih instalacija: sistem

ventilacije i odimljavanja, sprinkler sistem

Otpad u garažnom objektu se može svrstati u otpad koji će se proizvesti u fazi izvođenja radova i u

fazi korištenja objekta. Detaljan opis svih vrsta otpada i preporučeni način upravljanja otpadom se

nalazi u Planu upravljanja otpadom.

17.6 Opis stanja lokacije pogona i postrojenja

Građevinski radovi na izgradnji podzemne garaže i cjelokupnog SPK sa općom bolnicom će se izvoditi

u urbanoj sredini općine Novi Grad Sarajevo.

Područje Sarajeva nalazi se pod utjecajem srednje-evropske kontinentalne klime sa sjevera i

mediteranske klime sa juga. Pomenuti uticaji, kao i raznovrsnost reljefa daju ovom području odlike

umjereno kontinentalne klime.

U okviru izrade izvještaja o inžinjersko-geološkim i geotehničkim uslovima za fundiranje predmetnog

objekta, izrađenog od strane društva Geosonda d.o.o. Zenica, izvršeno je ukupno jedanaest istražnih

bušotina (B-1 do B-11), dubine 17,5 do 30,00 metara. U građi terena učestvuju površinski pokrivači i

geološki substrat. Površinski pokrivači se dijele na tehnogeni pokrivač i fluvijalno-akumulacioni

pokrivač.

Geološki supstrat predstavlja horizont alternirajuće serije lapora i pješčara, koji je konstatovan u

svim istražnim radovima i kome su završeni svi istražni radovi. Ovaj horizont je konstatovan na

dubinama 4,2 m do 6,9 m ispod površine terena.

Pojava vode je registrovana u svim istražnim radovima i to na dubinama od 1,5m do 2,00 m ispod

površine terena. Dinamika i režim podzemnih voda uglavnom su vezani za nivo vode u rijeci Miljacki.

Teren na lokaciji je ravan i stabilan , pa sa aspekta opšte stabilnosti ne predstavlja nikakva posebna

ograničenja za izgradnju objekta.


48


Hidrološka mreža područja općine Novi Grad okarakterisana je sa dva dominantna površinska

vodotoka Miljacka i Bosna, a od veće važnosti su i vodotoci Dobrinja i Rječica, te potoci koji se

spuštaju u pravcu juga i zapada eksponiranim padinama, kao što su Buća potok i Lepenica.10

Pomenuti površinski vodotoci su opterećeni prisustvom organskih materija i nutrijenata, kao i

mikrobiološkim zagađenjem uslijed uticaja neriješene odvodnje otpadnih voda u slivu.

Na lokaciji nije konstatovano značajno prisustvo izvora površinske vode. Manjim dijelom građevinske

parcele vlasnika prolazi potok koji ne ulazi unutar predmetnog građevinskog zahvata. Pojava

podzemne vode je registrovana na dubini do 2,00 m i nema utjecaj na podzemne izvore

vodosnadbijevanja.

Kvalitet zraka u ovoj Općini se vrši očitavanjem vrijednosti indikatora automatske stanice na lokaciji

Otoka, koja se nalazi u blizini doma zdravlja Kumrovec, uz obalu rijeke Miljacke. Najveće

koncentracije polutanata su zabilježene u mjesecima decembar i januar kada vrijednosti dostižu

maksimum opasan po zdravlje stanovništva. Tokom godina praćenja može se zaključiti da značajan

utjecaj na kvalitet zraka na lokaciji Otoka ima saobraćaj , kao i procesi grijanja zimi. 11

Sarajevo nije izradilo karte buke niti postoje mjerenja vanjske buke za predmetni lokalitet.

Izvor vanjske buke koji doprinosi razini buke u okruženju je buke koja potječe od prometa okolnim

gradskim prometnicama, kao i prometnicama oko objekta na lokaciji. Ovu činjenicu je potrebno uzeti

u obzir kada je u pitanju određivanje monitoringa programa za ovaj objekat.

Objekat podzemne garaže je smješten u urbanoj zoni stoga se ne može govoriti o prisutnosti flore i

faune na koju ovaj objekat može imati utjecaja.

Objekat podzemne garaže, kao dio stameno-poslovnog kompleksa sa općom bolnicom, je smješten u

urbanom području gdje dominiraju višespratni stambeni objekti i poslovno-administrativni objekti.

Kompleks će kroz moderno arhitektonsko oblikovanje i vanjsko uređenje zelenih površina i

saobraćajnica unaprijediti kvalitet urbanog pejzaža.

17.7 Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, buka i

otpad) kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš

Podzemna garaža SPK sa općom bolnicom u normalnim uslovima rada (bez akcidentnih situacija) ne

utiče negativno na okolinu, obzirom da rad ne podrazumijeva proizvodni proces, dok se potrošnja

energenata se svodi na male potrošače (osvjetljenje, napajanje kontrolnih soba, ventilatori), a vode

na postupke čišćenja i u slučaju akcidentnih situacija.

U fazi izgradnje očekuje se negativan utjecaj na kvalitet zraka u području kao posljedica podizanja

prašine zbog izvođenja zemljanih i armirano-betonskih radova, kao i rada građevinskih mašina. Ovi

utjecaji su lokalnog karaktera i ograničenog djelovanja tako da nemaju značajno posljedice na

kvalitet zraka u okolnom području. Potrebno je naglasiti da je većina građevinskih radova na izgradnji

podzemne garaže završena tokom 2012 godine.

Emisije u zraku u podzemnoj garaži u fazi korištenja su emisije nastale kao produkt sagorijevanja

goriva iz automobila koji koriste garažu (342 parking mjesta). Prilikom sagorijevanja automobilskog

goriva za očekivati je emisije voalitlnih organskih kompoenti (VOC), ugljen- monoksida (CO),

nitrogenoksida (NOx), te emisiju čvrstih čestica, gdje se izdvaja utjecaj i količina ugljen-monoksida.

10 LEAP – općina Novi Grad Sarajevo, april 2005 11

JU Zavod za javno zdravstvo kantona Sarajevo, Izvještaj o monitoringu kvaliteta zraka Kantona Sarajevo 2016 godine, maj 2017


49


Uticaj na vode je minimalan, obzirom da otpadne vode nastaju isključivo za vrijeme čišćenja površina

i u slučaju akcidentnih situacija.

Uticaj otpadnih voda na kvalitet voda u okolišu je minimiziran primjenom separatora masti i ulja.

Zauljene otpadne vode sa prostora oko objekta i u objektu se prikupljaju sa odgovarajućim brojem

slivnika te se sekundarnom zauljenom mrežom vode do separatora . Nakon separatora predviđa se

šaht za kontrolu kvaliteta vode, a nakon njega je predviđen ispust u novoprojektovanu mrežu

oborinske kanalizacije.

Obzirom na vrstu i položaj objekta, način korištenja , ne očekuje se prekoračenje dozvoljene razine

buke, u fazi građenja i fazi korištenja objekta. Prema Zakonu o zaštiti buke (Službene novina

Federacije FBIH br. 110/12) pravne i fizičke osobe koje otvaraju gradilište dužne su u plan uređenja

gradilišta predvidjeti i primjeniti mjere za sprečavanje širenja buke sa gradilišta iznad dozvoljene

razine.

Vrste i količine otpada, kao i identifikacija emisije polutanata određene su na osnovu ulaznih

podatka i postojeće dokumentacije koju je Investitor stavio na raspolaganje u svrhu izrade ovog

dokumenta, kao i iskustvenih pretpostavki Konsultanta, sadržani su u Planu upravljanja otpadom.

17.8 Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije

moguće, smanjenje emisija iz postrojenja

Operator infrastrukturnog objekta/dijela kompleksa će primjenjivati mjere prevencije emisija

otpadnih materija, te potencijalnih negativnih utjecaja na okoliš u postupku građenja i rada

podzemne garaže.

17.8.1 Opće mjere za uređenje gradilišta

Prije no započne građenje Izvođač je dužan uraditi Plan upravljanja gradilištem, prema Uredbi o

uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenju (Službene novine

FBiH 48/09, 75/09,93/12,74/13,89/14,99/14 i 53/15). Sastavni dio ovog plana je Elaborat zaštite

okoliša u kojem trebaju biti uvrštene predložene mjere koje se odnose na opće zahtjeve u pogledu

zaštite okoliša, mjere koje se odnose na završetak radova i mjere koje se odnose na promet.

17.8.2 Mjere sprječavanja emisije u zrak

Mjere za sprječavanje emisija u zrak u fazi građenja se odnose na transport materijala, korištenje

građevinske opreme i strojeva, te mjere za kontrolu prašine. Mjere u fazi korištenja se odnose na

sistem ventilacije i odimljavanja garažnog prostora.

17.9 Mjere za sprečavanje i smanjenje čvrstog otpada

U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša izrađen je Plan upravljanja otpadom.

17.10 Mjere prečišćavanja otpadnih voda i zaštite kanalizacije

Prema uslovima iz saglanosti KJKP Vodovod i kanalizacija za priključenje objekta na kanalizacionu

mrežu potrebno je izraditi Glavni projekat i dati ga na usvajanje istoimenom javnom preduzeću. Pri

izradi dokumentacije Projektant mora voditi računa o uslovima iz saglasnosti a koji se odnose na ove

instalacije. Potrebno je naglasiti da podzemna garaža SPK neće imati izvedenu fekalnu kanalizaciju,

obzirom da se ne planira izgradnja sanitarnih čvorova.

U oborinsku zauljenu kanalizaciju se upuštaju oborinske vode koje nastaju od eventualnog rada

hidrantske instalacije ili od pranja prostora u garažama, a koje se ne mogu gravitacionim putem


50


izvesti iz objekta. Dovoljan broj slivnika će biti raspoređen na podzemnim etažama i vertikalama

zauljene kanalizacije voda se vodi do separatora gdje se nakon obrade prečišćena voda ispušta u

okno za kontrolu kvaliteta vode i monitoring a potom u oborinsku kanalizaciju.

U cilju smanjenja negativnog utjecaja na vode potrebno predvidjeti sljedeće preventivne mjere:

- Vršiti redovno čišćenje i održavanje separatora masti i ulja

- Voditi godišnju evidenciju o količinama izdvojenog taloga/mulja separatora

- Obratiti se KJKP „Vodovod i kanalizacija“ radi izdavanja saglasnosti kojom se propisuju uslovi za

ispuštanje otpadnih voda u sistem javne kanalizacije, te usvojiti eventualno propisane mjere iz

pomenutog akta u pogledu kvaliteta otpadnih voda na ispustu iz separatora masti i ulja.

17.11 Mjere smanjenje i kontrolu potrošnje vode

U cilju racionalizacije potrošnje vode predviđene su savremene tehničke mjere putem kojih se prati

potrošnja vode po potrošaču u okviru svih objekata kompleksa, pa tako i podzemne garaže.

Vodomjeri u objektu registriraju potrošnju svakog potrošača posebno, a glavni šaht sa vodomjerom

smješten izvan objekta mjeri zbirnu potrošnju koja služi kao kontrola ispravnosti mjernih uređaja i

instalacija u cjelini.

17.12 Mjere sprečavanja nastanke buke i zaštite od buke

Buka sa gradilišta se može kontrolisati ograničavanjem radnog vremena po potrebama. U cilju

smanjenja efekata buke primijeniti će se mjere ograničenje brzine vozilima u prostoru garaže na

30Km/h.

17.13 Mjere za očuvanje energije

Mjere za očuvanje energije su već ugrađene u projekat garaže. Prva mjera za očuvanje električne

energije jeste ugradnja odvojenih mjerača električne energije za što će odvojiti potrošnju od ostatka

potrošnje koju koristi garaža. Sprinkler sistem kao i ventilacioni sistem električnu energiju koristi po

potrebi i tako da nisu veliki potrošači električne energije. Rasvjeta objekta se rješava u skladu sa

najnovijim dostignućima ove oblasti uzimajući u obzir najbolji odnos potreba za rasvjetom, cijene

investicije i energijske efikasnosti.

17.14 Mjere sprečavanja utjecaja na promet

Glavni utjecaji na promet mogu se javiti na priključku na glavnu saobraćajnicu Džemala Bijedića, no

važećim regulacionim planom ja planirano poboljšanje pomenute saobraćajnice kroz izgradnju novog

kružnog toka te se ne očekuje veći negativni utjecaj na spomenutu saobraćajnicu.

17.15 Opis mjera za sprječavanje produkcije i povrat korisnog materijala iz otpada

Nastajanje otpada, odnosno nekontrolirano rasipanje materija tokom rada podzemne garaže je

ograničena i kao potencijalna pojava, svedena na najniže mjere. Na ostalim segmentima kompleksa,

nema realnih mogućnosti povrata materijala, osim u slučaju otpada

17.16 Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora, posebno mjera

nakon zatvaranja postrojenja

Investotor trenutno nema plan za prestanak rada. U slučaju da se donese odluka o prestanku rada

objekta Investitor će poduzeti mjere koje su zahtijevane aktualnim zakonskim zahtjevima


51


17.17 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj

Prijedlog monitoringa emisija predstavljen je u narednoj tabeli

Tabela 1 Prijedlog plana monitoringa emisija

R. br.

Naziv monitoringa

Zakonska odredba/provedbeni akt Vremenska dinamika/ Način praćenja

Odgovornost

1. Monitoring emisija u zrak

� Zakon o zaštiti zraka (Sl. novine FBiH, br. 33/03 i 4/10)

� Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak (Sl.novine FBiH, br. 9/14)

� Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo (Sl. novine KS, br.1/13)

� - Plan interventnih mjera

� Jednom godišnje � Mjerenje emisije na ispustu

Investitor Ovlaštena kompanija sa kojom operater ima potpisan ugovor

2. Monitoring emisija u vode

� Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. novine FBiH, 101/15 i 1/16)

� Saglasnost opratera KJKP „Vodovod i Kanalizacija

� Ispitivanja se vrše 1 x godišnje,od ovlaštene laboratorije

� Propisano održavanje i čišćenje separatora masti i ulja.

Ovlaštena stručna institucija Radno osoblje

3. Monitoring nivoa buke

� Zakon o zaštiti od buke (Sl.novine KS, br. 23/16)

� Zakon o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH, br. broj 110/12)

� Propisi o zaštiti na radu

� Svake tri godine (prema propisima o zaštiti na radu) i u slučaju pritužbi

�

Ovlaštena stručna institucija Radno osoblje (otklanjanje izvora buke u postrojenju u slučaju pritužbi)

4. Monitoring otpada

� Zakon o upravljanju otpadom (Sl.novine FBiH, br. 33/03 i 72/09)

� Interni akt Plan upravljanja otpadom

� Kontinuirano, u procesu rada i u vrijeme remonta opreme

� U skladu sa Planom upravljanja otpadom

Radno osoblje - odgovorna osoba za upravljanje otpadom Ovlašteni operatori otpada

17.18 Opis predviđenih alternativnih rješenja

Alternativna rješenja su moguća samo u pogledu nemogućnosti priključka na buduću centralnu

kotlovnicu Toplane Sarajevo, čija izgradnja je planirana u blizini lokacije Investitora. U tom slučaju

Investitor će pristupiti projektovanju i instalaciji gasne kotlovnice koja bi bila na krovu IX sprata –

tehnička etaža Objekta 1 - Opća bolnica i to na koti poda +37.8 m , a za čije potrebe će izvršiti izradu

Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole i Plan upravljanja otpadom ukoliko se pojavi potreba za

istom.

17.19 Kopija zahtjeva za dobivanje drugih dozvola koje će biti izdane zajedno s okolišnom

dozvolom

Investor je u postupku ishodovanja sljedećih dozvola /saglasnosti: elektroenergetsku saglasnost,

prethodna vodna saglasnost

17.20 Plan upravljanja otpadom

Plan upravljanja otpadom za podzemnu garažu stambeno – poslovnog objekta sa općom bolnicom je

izrađen kao zaseban dokument, koji zajedno sa Zahtjevom čini set potrebne dokumentacije za

ishodovanje okolinske dozvole.


52


18. KORIŠTENA LEGISLATIVA I DOKUMENTACIJA

� Zakona o zaštiti okoliša ("Sl. novine FBiH", broj 33/03 i 38/09)

� Zakon o zaštiti zraka ("Sl. novine FBiH", broj 33/03 i 04/10)

� Zakon o vodama ("Sl. novine FBiH", broj 70/06)

� Zakon o upravljanju otpadom ("Sl. novine FBiH", broj 33/03 i 72/09)

� Zakon o zaštiti od buke ("Sl. novine FBiH", broj 110/12)

� Zakon o zaštiti od buke ("Sl. novine KS", broj 23/16)

� Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju

okolišnu dozvolu („Sl. novine FBiH“, broj 19/04)

� Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo

ako imaju okolišnu dozvolu ("Sl. novine KS", br. 12/11)

� Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje

("Službene novine Federacije BiH", 12/05)

� Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak („Sl. novine FBiH“, br.

12/05)

� Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo ("Sl. novine KS", br.

1/13)

� Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima („Sl. novine FBiH“, broj 82/07)

� Pravilnik o kategorijama otpada sa listama ("Sl. novine FBiH", broj 09/05)

� Uredba o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sistem javne kanalizacije („Sl.

novine FBiH“, broj 101/15 i 01/16)

� Uredba o štetnim i opasnim materijama u vodama („Sl. novine FBiH“, broj 43/06)

� Izazovi okolišne dozvole, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo 2010.

� Idejni projekat izrađen od strane „Hadžiabdić“ d.o.o. Sarajevo

� Izvodi iz prostorno planske dokumentacije (Kopija katastarskog plana, Zemljišno-

knjižni izvadak, Izvod iz Urbanističkog plana Kantona Sarajevo)

� Saglasnosti i rješenja javnih preduzeća koje posjeduju podzemne instalacije

(telefonska, gasna i elektroenergetska)na lokaciji građenja podzemne garaže i SPK.

� Saglasnost KJKP „ Vodovod i Kanalizacija“ za priključak kanalizacijsku mrežu

� Načelna energetska suglasnost – za priključenje na toplifikacioni sistem KJKP Toplane

Sarajevo


53


19. PRILOZI

Popis priloga:

Prilog 1. Aktualni izvod iz sudskog registra

Prilog 2. Urbanistička saglasnost

Prilog 3. Kopija katastarskog plan i

Prilog 4 ZK izvadak

Prilog 5 Detaljan pregled površine i namjene prostorija i objekata unutar podzemne garaže

Prilog 6. Saglasnost KJKP „ Vodovod i Kanalizacija“;

Prilog7. Saglasnosti i rješenja javnih preduzeća koje posjeduju podzemne instalacije (telefonska,

gasna i elektroenergetska)na lokaciji građenja podzemne garaže i SPK.

Prilog 8. Načelna energetska suglasnost – za priključenje na toplifikacioni sistem KJKP Toplane

Sarajevo


54


Prilog 1.Izvod iz sudskog registra


55


Prilog 2.Urbanistička saglasnost


56


Prilog 3. Kopija katastarskog plana


57


Prilog 4: ZK izvadak


58


Prilog 5. Detaljan pregled površine i namjene prostorija i objekata unutar podzemne garaže

ETAŽA -3 - OBJEKAT 1

Namjena Površina (m2)

SKLONIŠTE

DNEVNI BORAVAK 1 69.9

DEKONTAMINACIJA 5.8

KORIDOR 50.7

SANITARIJE 19.45


OSTAVA ZA HRANU 13.6

OSTAVA ZA VODU 8.15

FILTERI 9.1


USTAVA REZERVNOG IZLAZA 8.45

REZERVNI IZLAZ 16.4

UKUPNO SKLONIŠTE 248.4

PARKING MJESTA + SAOBRAČAJNICE 1037.2

PREDPROSTOR + PROSTOR STEPENIŠTA 21.9

PROSTOR STEPENIŠTA 12

LIFT 1 8.45

PREDPROSTOR 1 13.5

PROSTOR STEPENIŠTA 1 18

LIFT 2 5.7

LIFT 3 4.5

PREDPROSTOR 2 20.8

SERVISNA PROSTORIJA 31.6

UKUPNO OBJEKAT 1 ETAŽA -3 1422.05



KORIDOR-OSTAVE 1-6/OBJEKAT 2/ 17.95

OSTAVA 1/objekat 2 - etaža -3/ 3

OSTAVA 2/objekat 2 - etaža -3/ 2.8






59












PREDPROSTOR A-02 5.1

PROSTOR STEPENIŠTA A-02 17.3

PROSTOR STEPENIŠTA A1-02 21.9

LIFT A-02 4.5

PREDPROSTOR B-02 3.9

PROSTOR STEPENIŠTA B-02 16.5

PREDPROSTOR C-02 4.8

PROSTOR STEPENIŠTA C-02 16.65

LIFT C-02 4.5

PROSTORIJE ZA MAŠINSKE INSTALACIJE 37.6

PARKING PROSTOR + SAOBRAČAJNICE 999.55




PARKING PROSTOR+SAOBRAČAJNICE 891.6

PROSTOR RAMPE /objekat 3/ 268.8




PREDPROSTOR A-04 6


LIFT A-04 5.7


60










PREDPROSTOR B1-04 5.4


FILTER B-04 3.9


LIFT B-04 3.8

LIFT B1-04 5.1

LIFT B2,B3-04 9


PROSTORIJA ZA HIDRO POSTROJENJE 74.6 UKUPNO OBJEKAT 4 ETAŽA -3 1124.2

UKUPNO NETTO /KORISNA/ POVRŠINA

ETAŽE -3 4901.2


61





PREDROSTOR A1-1 20.8

PODEST A-1 6.35

MEDJUPODEST A-1 4

PREDPROSTOR + PODEST B-1 13.7

MEDJUPODEST B-1 3.4

PODEST B-2 2.1

MEDJUPODEST B-2 1.5

MEDJUPODEST B-2.1 2.4






PODEST A-02 5.3

MEDJUPODEST 4.6

PODEST A1-02 10

MEDJUPODEST A1-02 6.1


PODEST B-02 4.6

MEDJUPODEST B-02 4.6



PODEST C-02 4.7

MEDJUPODEST C-02 4.8


PROSTORIJA ZA MAŠINSKE INSTALACIJE 1 39

PROSTORIJA ZA MAŠINSKE INSTALACIJE 2 29.6






62








PREDPROSTOR A-04 6


LIFT A-04 5.7









FILTER B-04 3.9


LIFT B-04 3.8

LIFT B1-04 5.1

LIFT B2,B3-04 9




ETAŽE 2 4824.75


63





PREDROSTOR A1-1 20.8

PODEST A-1 6.35

MEDJUPODEST A-1 4

PREDPROSTOR + PODEST B-1 13.7

MEDJUPODEST B-1 3.4

PODEST B-2 2.1

MEDJUPODEST B-2 1.5

MEDJUPODEST B-2.1 2.4






PODEST A-02 5.3

MEDJUPODEST 4.6

PODEST A1-02 10

MEDJUPODEST A1-02 6.1


PODEST B-02 4.6

MEDJUPODEST B-02 4.6



PODEST C-02 4.7

MEDJUPODEST C-02 4.8


PROSTORIJA ZA MAŠINSKE INSTALACIJE 1 39 PROSTORIJA ZA MAŠINSKE INSTALACIJE 2 29.6 UKUPNO OBJEKAT 2 ETAŽA -1 1155.2





64








PREDPROSTOR A-04 6


LIFT A-04 5.7

KORIDOR-OSTAVE 1-4/OBJEKAT 4/ 17.95 OSTAVA 1/objekat 4 - etaža -3/ 1.65







FILTER B-04 3.9


LIFT B-04 3.8

LIFT B1-04 5.1

LIFT B2,B3-04 9




ETAŽE -1 4824.75


65


Prilog 6. Saglasnost KJKP „ Vodovod i Kanalizacija“;


66


Prilog 7. Saglasnosti i rješenja javnih preduzeća koje posjeduju podzemne instalacije

(telefonska, gasna i elektroenergetska)na lokaciji građenja podzemne garaže i SPK.


67


Prilog 8. Načelna energetska suglasnost – za priključenje na toplifikacioni sistem KJKP

Toplane Sarajevo

Documents

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE STAMBENO ... · značajke proizvodnog procesa) na okoliš, te za svaki identificirani negativni utjecaj predlažu mjere za njegovo ublažavanje