ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE za … ZA IZDAVANJE OD... · 4.6. Rudarska mehanizacija i strojevi 11 4.7. ... kamenolom za eksploataciju kamena i njegovu dalju upotrebu u

Zahtjev za okolinsku dozvolu za kamenolom „Pušine“ Općina Hadžići

Selmanović d.o.o. Sarajevo 1

“SELMANOVIĆ” d.o.o. ul.Neumska br.4

71000 Sarajevo

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE za kamenolom “Pušine” Općina Hadžići

Sarajevo, novembar 2013.



SADRŽAJ

1 Ime i adresa operatora/investitora 3

2 Lokacija pogona i postrojenja 4

3 Opis predloženog projekta 5

3.1. Potreba za projektom 6

4 Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada) 7

4.1. Metodologija rada/tehnologija eksploatacije kamena 7

4.2. Tehnološki proces eksploatacije 8

4.3. Opis eksploatacionog polja 8

4.4. Kapacitet proizvodnje i proizvodni program 10

4.5. Osnovne tehničke karakteristike opreme na kamenolomu 10

4.6. Rudarska mehanizacija i strojevi 11

4.7. Objekti logistike i pomoćni objekti 11

5 Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili

koju proizvodi pogon i postrojenje

12

6 Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja 13

7 Opis stanja lokacije pogona i postrojenja 14

8 Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš

(zrak, voda, tlo), kao i identifikacija značajnih uticaja na okoliš

16

9 Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada

koji produkuje postrojenje

16

9.1. Mjere za sprečavanje i smanjivanje emisije polutanata u zrak 19

9.2. Mjere za sprečavanje i smanjenje buke 20

9.3. Mjere za sprečavanje i smanjivanje zagađenja vode 21

9.4. Mjere za zaštitu zemljišta 21

9.5. Mjere za zaštitu biljnog I životinjskog svijeta 23

9.6. Mjere zaštite stanovništva 24

9.7. Mjere zaštite pejsaža 25

9.8. Opće mjere zaštite okoliša 25

10 Mjere za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji

produkuje postrojenje

26

11 Ostale mjere radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora posebno mjera

nakon zatvaranja postrojenja

28

12 Mjere planirane za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov uticaj 28

13 Predviđena alternativna rješenja 29

14 Kopije zahtjeva za dobijanje drugih dozvola koje će biti izdate zajedno sa

okolinskom dozvolom

30

15 Netehnički rezime 30

16 Zaključak 32

17 Prilozi 33



1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA

“SELMANOVIĆ” d.o.o. SARAJEVO

Adresa: ul. Neumska br.4, 71000 Sarajevo



2.LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

Namjena predviđene površine na lokaciji “Pušine” u Općini Hadžići je planirani

kamenolom za eksploataciju kamena i njegovu dalju upotrebu u građevinarstvu.

Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003. do 2023.godine potvrđena je

namjena ove lokacije za eksploataciju kamena (“Sl.novine Kantona Sarajevo”, br.26/06

od 31.08.2006.

Planirani kamenolom se nalazi na parceli k.č. 352/2 k.o. Osenik u zoni kamenolom, što

se vidi iz priloga broj 4 – Uvjerenje broj 07-23-13-1257/2012 od 25.01.2012.godine

izdato od strane Službe za prostorno uređenje, urbanizam i građenje Općine Hadžići.

Planirani kamenolom smješten je sa desne strane puta Sarajevo-Mostar, na cca. 20 km

udaljenosti od Sarajeva. Ekonomski i komunikacijski gravitira prema Općini Hadžići od

koje je udaljen cca. 5 km.

Ležište je magistralnim putem Sarajevo-Mostar povezano s jedne strane asfaltnim putem

preko Suhodola, a potom makadamskim putem, a s druge strane dolinom rijeke

Drozgometva preko Hadžića i dalje za Sarajevo. Daljim ukrštanjem asfaltnih puteva

ležište se vezuje sa Sarajevom, Kiseljakom i drugim okolnim mjestima, gdje je tehnički

kamen veoma tražen proizvod građevinske operative.

Ukupna površina parcele, koja je u vlasništvu podnosioca zahtjeva iznosi 8 ha, od čega

je planirano da prostor eksploatacionog ležišta odnosno namjeravanog zahvata iznosi 4,5

ha.

Na prostoru na kojem se nalazi ležište, teren je nenasljen.



3.OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA

Ležište dolomita Pušine se nalazi na prostoru Općine Hadžići. Prostor ležišta se nalazi u

izdvojenoj zoni kamenoloma istražnog polja Ormanj u Općini Hadžići, koja je usvojena

Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003-2023.godine.

Planirana površina eksploatacionog polja izosi 4,5 ha. Zemljište na kojem se nalazi

ležište je privatno vlasništvo podnosioca zahtjeva-investitora, što se vidi iz zemljišno-

knjižnog izvadka koji je dat u prilogu br.2.

Izrada Projekta geoloških istraživanja je inicijalni dokument za početak geoloških

istraživanja na ovom zadatku. Projekat je urađen prema zakonskoj regulative koja važi za

područje Kantona Sarajevo i Federacije BiH.

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (Sl.novine Federacije BiH br. 33/03 i 38/09) i prema čl.6.

Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš I

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju

okolinsku dozvolu (Sl.novine Federacije BiH, br.19/04) za kamenolome i otvorene

kopove gdje površina lokacije prelazi 2,5 ha, podrazumijeva se da će Federalno

ministarstvo utvrditi da li je potrebno provođenje procjene uticaja na okoliš.

U svrhu izrade zahtjeva za okolinsku dozvolu kamenoloma “Pušine” u Općini Hadžići

izvršeno je slijedeće:

Izvršena je opservacija stanja lokacije na kojoj se planira otvoriti i izgraditi

kamenolom, odnosno površinski kop za eksploataciju mineralne sirovine odnosno

tehničkog kamena

Izvršena je analiza osnovnih i pomoćnih sirovina koje će se koristiti u svim

fazama života projekta, posebno za vrijeme eksploatacije i prerade tehničkog

kamena na predmetnoj lokaciji

Izvršena je analiza izvora emisija u okoliš (zrak, vodu i tlo, emisija buke), kao i

identifikacija zanačajnih uticaja na okoliš

Analizirane su i predložene mjere za sprečavanje ili ublažavanje uticaja na okoliš

odnosno za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš

Analizirane su i predložene mjere za sprečavanje produkcije i povrat korisnog

materijala iz otpada koji se očekuje u svim fazama trajanja projekta, a posebno

pri eksploataciji i preradi tehničkog kamena

Analizirane su mjere zaštite okoliša nakon eventualnog prestanka rada

površinskog kopa na navedenom lokalitetu

Izvršena je analiza okolinskih propisa i stručne literature u vezi predmetne

djelatnosti

Prikupljene su potrebne informacije i podaci od nadležnih službi, koje su od

značaja za provođenje procedure izdavanja okolinske dozvole



3.1. Potreba za projektom

Interes tržišta za agregatom koji se planira proizvoditi na lokalitetu “Pušine” Općina

Hadžići je nedvojben. Prema rezultatima mineraloško-petrografskih, hemijskih i fizičko-

mehaničkih ispitivanja na uzorcima dolomita sa ovog lokaliteta, mineralna sirovina može

se upotrebljavati kao sirovina za proizvodnju:

frakcija kamenog agregata namijenjenog projektovanju asfaltnih mješavina

frakcija kamenog agregata namijenjenog projektovanju betonskih mješavina

mješavine kamenog agregata namijenjene izradi donjih nosivih slojeva kolovoza

Cjelokupnu planiranu godišnju potrošnju od 180.000 m3 frakcija preduzeće planira

plasirati na tržištu Sarajevskog kantona, za održavanje i izgradnju putnih komunikacija,

spravljanje betona i asfalta.



4.OPIS POGONA I POSTROJENJA I AKTIVNOSTI (PLAN, TEHNIČKI OPIS

RADA)

4.1. Metodologija rada/tehnologija eksploatacije kamena

Radovi na eksploatacionom polju i separaciji odvijaće se prema Glavnom rudarskom

projektu i tehničkom projektu primarne i sekundarne prerade dolomita odnosno

dolimitnog krečnjaka, te zakonskim propisima iz oblasti rudarstva.

Na dobivanju i pripremi tehničkog kamena biće zastupljene slijedeće radne operacije,

predstavljene takođe i na slici 1:

otkrivanje ležišta odnosno skidanje humusnog pokrivača, odnosno šumskog

rastinja

bušenje i miniranje

usitnjavanje negabarita sekundarnim miniranjem ili mehanički (hidrauličkim

čekićem)

obaranje buldožerom minirane mase sirovine na osnovnu etažu

unutrašnji transport rovne mase od mjesta utovara do prihvatnog bunkera

postrojenja za drobljenje i klasiranje

primarno i sekundarno drobljenje i prosijavanje dolomite sa pranjem

skladištenje na deponijama u krugu separacije, u granicama odobrenog

eksploatacionog polja

utovar gotovog proizvoda u kamione

Tehnološki proces separacije, zajedno sa korištenom opremom, prikazan je na sl. 1 i

tipičan je za drobilična i separacijska postrojenja dolomita. Proces separacije se sastoji od

primarne i sekundarne obrade dolomite drobljenjem.



4.2. Tehnološki proces eksploatacije

Tehnološki proces eksploatacije rovnog kamena na predmetnom lokalitetu sastoji se od

slijedećih radnih procesa:

- mašinski široki otkop

- utovar rovnog kamena sa utovarivačem ili bagerom u kamione

- transport sa etaža do kamenolomskog postrojenja na osnovnoj etaži.

Sistem eksploatacije rovnog kamena na ovom kamenolomu karakterišu njegovi radno-

tehnološki parametri i to:

- broj i visina etaža i ugao nagiba njihovih kosina

-dužina fronta radova

-širina radnih i transportnih površina.

Sistem eksploatacije je međusobno povezan sa strukturom kompleksne mehanizacije koja

će se koristiti na ovom kamenolomu. Izbor rudarsko-građevinske mehanizacije je izvršen

na osnovu prognoznih karakteristika ovog stijenskog materijala sa mogućnošću velikih

primjena na sličnim gradilištima. Tehnološki procesi eksploatacije tehničko-građevinskog

kamena na ležištu “Pušine” Općina Hadžići biće detaljno definisani Glavnim rudarskim

projektom.

4.3. Opis eksploatacijskog polja

Eksploatacijsko polje kamenoloma planirane površine od 4,5 ha nalazi se između

koordinata označenih prelomnim tačkama A1-A13 (Tabela 1), grafički prikazanih na

kopiji katastarskog plana prilog br 4.

Kao što je gore već navedeno, radi se o parceli k.č. 352/2 k.o. Osenik, što se vidi iz

priloga broj 3 - kopija katastarskog plana od 09.01.2012. izdatog od strane Općinske

geodetske uprave Hadžići. Zemljište sa navedenom parcelom je vlasništvo podnosioca

zahtjeva.

Tačka X Y

A 1 4 852 549,01 6 511 558,27

A 2 4 852 551,56 6 511 176,42

A 3 4 852 658,98 6 511 196,95

A 4 4 852 716,11 6 511 087,78

A 5 4 852 756,68 6 511 196,31

A 6 4 852 754,90 6 511 270,87

A 7 4 852 734,34 6 511 299,77

A 8 4 852 740,67 6 511 327,96

A 9 4 852 734,28 6 511 364,47

A 10 4 852 743,83 6 511 432,94

A 11 4 852 741,16 6 511 465,79

A 12 4 852 666,47 6 511 576,66

A 13 4 852 613,25 6 511 580,68

Tabela 1 Koordinate prelomnih tačaka eksploatacionog polja



Na slijedećoj slici br.2 je prikazana karta šireg istražnog područja sa pozicijom

eksploatacije u skladu sa koordinatama navedenim u tabeli 1.

Slika 2 Karta šireg istražnog područja sa pozicijom područja eksploatacije



4.4.Kapacitet proizvodnje i proizvodni program

Rad na kamenolomu odvijaće se u jednoj smjeni po 10 sati. Ukupan broj radnih dana u

godini je 240. Planirani fond iskorištenja radnog vremena je 75%.

Planirana godišnja proizvodnja klasiranog dolomitnog krečnjaka je 180.000 m3.

Dnevna proizvodnja, koju miniranjem treba odvojiti od masiva je 500 m3 č.m.

Maksimalni kapacitet postrojenja separacije iznosi 240.000 m3 frakcije, što je u skladu sa

planiranom godišnjom proizvodnjom kamene frakcije od 180.000 m3.

Ulazni kapacitet primarne drobilice za maksimalnu krupnoću ulaznog zrna 800 x1000

iznosi 90-100 m3/h prerađenog kamena.

Finalni proizvodi separacije su kamene frakcije slijedećih granulacija: 0-4 mm, 4-8 mm,

8-16 mm, 16-22 mm, 22-32 mm, 0-60 mm (tampon) i 0-60 mm (jalovinski šut).

4.5. Osnovne tehničke karakteristike opreme na kamenolomu

Prerada dolomita odnosno dolomitnog krečnjaka u zahtijevane agregate predviđena je

suhim postupkom, koji je koncipiran uz korištenje dvostepene drobilice sa klasirnicom za

proizvodnju traženih konačnih frakcija, koja se sastoji od dvije mobilne jedinice i to:

drobilična jedinica sa predizlučivanjem

jedinica za prosijavanje, odnosno klasiranje.

Postupak drobljenja kamena na drobilici baziraće se na slijedećim sadržajima:

usipni bunker sa dodavačem za predsijavanje

čeljusna drobilana

pogonski dizel motor koji je direktno vezan sa hidrauličnom pompom preko koje

se ostvaruje pogon svih radnih elemenata izuzev čeljusne drobilice koja se

pokreće sistemom klinastog remenja

predajni transporter

sistem za upravljanje drobiličnim postrojenjem

Prosijavanje rovnog i drobljenog kamena će se vršiti pomoću slijedeće opreme koja se

sastoji od slijedećih konstrukcionih elemenata:

pogonski dizel motor pomoću kojeg se ostvaruje pogon svih radnih elemenata

dozirni tračni transporter iz prijemnog bunkera na vibraciono sito

četveroetažno vibraciono sito

tračni transporter sa gumenom trakom za frakcije 0-4 mm





komandni pult za upravljanje postrojenjem za klasiranje i prosijavanje agregata



4.6. Rudarska mehanizacija i strojevi

Glavnim rudarskim projektom eksploatiranja ležišta dolomitnog krečnjaka detaljno će

biti analizirane potrebe za rudarskom mehanizacijom i strojevima. Prema projektovanom

kapacitetu za vršenje eksploatacionih radova na kamenolomu, bila bi potrebna slijedeća

rudarska mehanizacija i strojevi:

dizel agregat kontejnerske izvedbe

kompresor

utovarivač, zapremine kašike od 1,5 m3

bageri gusjeničari

buldožeri

bušilice

kamioni

Podnosilac zahtjeva već posjeduje slijedeću opremu i mehanizaciju koja će biti

angažovana na dobivanju dolomita:

Bager 21 T Komatsu 210

Bager 36 T Volvo 360

Bager 45 T 460

Demper Volvo 2 kom

Drobilica rotaciona Terx Pegson 468

Drobilica čeljusna Hartl PC 1055

Utovarivač Hitachi 220

Sijačica Terx Finaly 694

Sijačica Mc Closkey S130

Buldožer CAT D

4.7. Objekti logistike i pomoćni objekti

Na prostoru planiranog kamenoloma “Pušine” Općina Hadžići predviđeni su objekti

logistike, rezervnih dijelova, goriva, potrošnog materijala, sanitarni čvor i drugi prateći

objekti i sadržaji, koji omogućavaju obavljanje osnovne djelatnosti površinske

eksploatacije tehničkog kamena, te drobljenje i klasiranje u pojedine frakcije. Predviđeni

su slijedeći objekti i sadržaji:

kancelarija rukovodioca i administrativnog radnika u tipskom kontejneru

prostorija za presvlačenje radnog osoblja sa čajnom kuhinjom u kontejneru

magacin priručnog alata i potrošnog materijala u kontejneru

portirnica

nužnik sa odvodnjom otpadnih voda

plato za držanje i održavanje rudarsko-građevinske mehanizacije i vozila

rampe za ulaz i izlaz sa prostora površinskog kopa.



5. OPIS OSNOVNIH I POMOĆNIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I

ENERGIJE KOJA SE KORISTITI ILI KOJU PROIZVODI POGON I

POSTROJENJE

Sve materijale koji će se koristiti u procesu eksploatacije i prerade dolomita možemo

podijeliti na prirodne i industrijske. Prirodni materijal čini dolomit, koji će se

eksploatisati na eksploatacionom polju planiranog kamenoloma. Industrijski materijali

su: energent (dizel-gorivo), ulja i maziva neophodna za rad tehnološke opreme na

eksploataciji i preradi kamena, te eksplozivna sredstva.

Dizel gorivo je najzastupljeniji materijal koji će se koristiti u radu rudarske mehanizacije

i transportnih sredstava kod eksploatacije, prevoza i prerade kamenih agregata. Dizel

gorivo je standardnog kvaliteta i obezbjeđivaće se od ovlaštenih benzinskih pumpi. Na

lokaciji kamenoloma nije predviđeno utakanje goriva, s obzirom da će se to vršiti na

benzinskim pumpama.

Na kamenolomu će se koristiti određene količine eksploziva, koji će se nabavljati kao

standardizovani proizvod od ovlaštenih firmi i dopremati u skladu sa propisima koji

regulišu transport i rukovanje eksplozivima.

Za miniranje će se koristiti eksploziv koji će se dopremati u kamenolom samo kada se

vrši miniranje od strane angažovanog ovlaštenog izvođača minerskih radova. Eventualno

neutrošeni eksploziv i eksplozivne materije će angažovani ovlašteni izvođač minerskih

radova vratiti isti dan u za to registrovano skladište.

Na osnovu gore navedenog, ne planiramo formiranje skladišta eksploziva na prostoru

kamenoloma.

Snadbijevanje pitkom vodom će se vršiti angažovanjem mobilne cisterne mjesnog

komunalnog preduzeća. Takođe, industrijska voda za tehnološke potrebe će se

obezbjeđivati iz gore navedene cisterne. Na prostoru predmetne lokacije nema

vodovodne mreže.

Napajanje električnom energijom predviđeno je iz dizel agregata, koji će se locirati uz

opremu za preradu kamena.



6.OPIS IZVORA EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA

Eksploatacija tehničkog kamena za proizvodnju mineralnih agregata različite frakcije

predstavlja tehnološki proces koji produkuje čvrsti otpad i emituje u zrak mineralnu

prašinu i otpadne plinove od sagorijevanja goriva, a potencijalno može uticati na

podzemne vode zbog emisije štetnih tvari u vode (curenje goriva i maziva iz

mehanizacije i transportnih sredstava, ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda, te

uticati na okolinu bukom nastalom radom na kamenolomu. Površinskih voda u okolini od

cca. 5 km udaljenosti od kamenoloma nema, tako da isti ne može uticati na njih.

Eksploatacija kamena će se vršiti uz upotrebu eksplozivnih sredstava, zbog čega postoji

potencijalna mogućnost negativnih uticaja bušenja i rušenja stijena upotrebom

eksploziva, što zavisi od načina rada i primijenjene tehnologije.

Izvori emisija iz pogona i postrojenja kamenoloma “Pušine” u Općini Hadžići na okoliš

vezani su za sve tehnološke faze i operacije proizvodnje i prerade kamena i shodno tome

mogu se očekivati slijedeće emisije na okoliš:

emisija mineralne prašine i emisija otpadnih dimnih plinova u zrak prilikom

eksploatacije i prerade kamena na kamenolomu

emisije otpadnih dimnih plinova koji nastaju kao produkt sagorijevanja dizel

goriva u rudarskoj mehanizaciji i kamionima.

produkcija otpadnih materijala i

produkcija buke u okoliš



7. OPIS STANJA LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA

Ležište se nalazi u Općini Hadžići, na udaljenosto od cca. 5 km od najbližeg naselja.

Smješteno je sa desne strane puta Sarajevo-Mostar, na cca. 20 km udaljenosti od

Sarajeva. Ekonomski i komunikacijski gravitira prema Općini Hadžići od koje je udaljen

cca. 5 km. Ležište je magistralnim putem Sarajevo-Mostar povezano s jedne strane

asfaltnim putem preko Suhodola, a potom makadamskim putem, a s druge strane dolinom

rijeke Drozgometva preko Hadžića i dalje za Sarajevo, kako je prikazano u prilogu br. 1.

Ukupna površina parcele, koja je u vlasništvu podnosioca zahtjeva iznosi 8 ha, od čega će

eksploataciono ležište namjeravanog zahvata iznositi 4,5 ha.

Ležište je omeđeno koordinatama navedenim u tabeli broj 1 i vodi se u potpunosti kao

privatna svojina.

U blizini kamenoloma ne postoji naselje, odnosno planirani kamenolom je izvan

naseljenog područja

Najbliže kuće se nalaze na udaljenosti od cca. 5 km od kamenoloma u naselju Suhodol.

Isto tako u okolini kamenoloma nije zastupljeno poljoprivredno zemljište. Na osnovu

gore navedenog, smatramo da eksploatacija i prerada kamena na ovom lokalitetu neće

uticati na stanovništvo u okolini. Takođe, lokalni put koji se koristi za potrebe

kamenoloma ne koriste stanovnici, s obzirom da u okolini nema naseljenih kuća niti

naselja. Operator kamenoloma će obezbijediti kontinuirano održavanje lokalnog puta,

koji će se koristiti samo za potrebe prilaza na proctor kamenoloma.

Na širem području predmetne lokacije ne postoje nikakvi objekti koji spadaju u

kategoriju kulturno-historijskog, arheološkog i prirodnog naslijeđa.

Tektonske karakteristike šireg područja ležišta dolomite “Pušine” mogu se sagledati iz

priložene geološke karte (Pregledna geološka karta šireg područja ležišta dolomite Pušine

sa legendom) , koja je prikazana na slijedećoj stranici slika br.3.

U sastav tektonske jedinice Hadžići ulaze škriljavi laporoviti krečnjaci permo-trijasa,

pješčari, laporci i krečnjaci sajskog i kampilskog podkata donjeg trijasa, zatim dolomiti i

krečnjaci anizijskog kata.



Slika 3: Pregledna geološka karta šireg područja ležišta dolomite Pušine



8. OPIS PRIRODE I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZ POGONA I

PSOTROJENJA U OKOLIŠ I IDENTIFIKACIJA ZANAČAJNIH UTICAJA NA

OKOLIŠ

U cilju definisanja uticaja radova na eksploataciji kamena na okoliš i formulisanja

adekvatnih zaključaka, u nastavku će se dati identifikacija potencijalnih uticaja, procjena

njihovog zanačaja i lista odgovarajućih mjera i postupaka na zaštiti okoliša koje treba

provoditi u toku eksploatacije i prerade kamena u agregate različitih frakcija, te potrebnih

sanacionih radova kojima se lokalitet uređuje nakon završetka radova.

8.1. Identifikacija mogućih uticaja na okoliš

Eksploatacije tehničkog kamena za proizvodnju mineralnih agregata različite frakcije

predstavlja tehnološki proces koji produkuje čvrsti otpad i emituje u zrak mineralnu

prašinu i otpadne plinove od sagorijevanja goriva, a potencijalno može uticati na

površinske i podzemne vode zbog emisije štetnih tvari u vode (curenje goriva i maziva iz

mehanizacije i transportnih sredstava, ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda), te

uticati na okolinu bukom nastalom radom na kamenolomu. Eksploatacija kamena će se

vršiti uz upotrebu eksplozivnih sredstava, zbog čega postoji potencijalna mogućnost

negativnih uticaja bušenja i rušenja stijena upotrebom eksploziva, što zavisi od načina

rada i primijenjene tehnologije.

Potencijalni negativni uticaji kamenoloma “Pušine” u Općini Hadžići na okoliš vezani su

za sve tehnološke faze i operacije proizvodnje i prerade kamena i shodno tome mogu se

očekivati slijedeće emisije i potencijalni negativni uticaji na okoliš:

emisija mineralne prašine i otpadnih dimnih plinova u zrak prilikom eksploatacije

i prerade kamena na kamenolomu

onečišćene oborinske vode

deforestacija i uklanjanje vegetacije i humusnog sloja zemljišta

produkcija otpadnih materijala i devastiranje zemljišta

produkcija buke i emsija u okoliš

miniranje stijesnkih masiva i uticaj na okoli.

Analizom raspoložive dokumentacije i uvidom na terenu identificairani su slijedeći

mogući negativni uticaji na fizički okoliš koji su predstavljeni u narednoj tabeli:

Tabela 2: Identifikacija potencijalnih uticaja na okoliš

Identificirani uticaji na okoliš Značaj uticaja (neznatan/umjeren/

značajan/veoma značajan)

1.Uticaji na okoliš u periodu priprema i otvaranja kamenoloma

1.1.Uticaji na zrak

Zagađivanje zraka usljed emisije prašine koja

nastaje pri utovaru I istovaru kamenog agregata

i jalovine

Neznatan, s obzirom da je lokacija udaljena od

naselja, ali je potrebno primijeniti mjere

ublažavanja emisije.



Zagđivanje zraka usljed uzvitlavanja prašine

koja nastaje pri kretanju vozila na prostoru i

djelovanjem vjetra.

Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere


Zagađivanje zraka usljed emisije otpadnih

dimnih plinova koji nastaju kao produkt

sagorijevanja dizel goriva u rudarskoj

mehanizaciji i kamionima.


ublažavanja emisije

Zagađivanje zraka prilikom bušenja minskih

bušotina i miniranja



1.2. Uticaji na vode

Onečišćenje oborinskih voda tečnim gorivom i

mazivom iz mehanizacije i kamiona

Neznatno, ali je potrebno primijeniti mjere


Ispuštanje zamuljenih voda sa radnog platoa Neznatno, ali je potrebno primijeniti mjere


Ispuštanje otpadnih sanitarno fekalnih voda Neznatno, ali je potrebno primijeniti mjere


1.3. Uticaj na zemljište

Uklanjanje humusnog sloja i pokrivke Veoma značajan i potrebno je ograničiti

uklanjanje zemljišta samo na eksploataciono

područje.

Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva i ulja iz

rudarske mehanizacije i kamiona


sprečavanja.

Nepropisno odlaganje otkrivke i jalovine Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere

sprečavanja.

Nepropisno zbrinjavanje i odlaganje opasnog

otpada (otpadna ulja, akumulatori, uljni filteri

i sl.)


zaštite.

Nepropisno odlaganje miješanog komunalnog

otpada


zaštite.

1.4. Uticaj buke na okoliš

Buka proizvedena radom rudarsko-građevinske

mehanizacije i kamiona

2.Uticaji na okoliš u periodu eksploatacije kamena i rada kamenolomskog postrojenja

2.1.Uticaji na zrak

Zagađivanje zraka prilikom buđenja minskih

bušotina i miniranja stijenske mase

Neznatan zbog manjeg obima, ali je potrebno

primijeniti mjere ublažavanja emisije.

Zagađivanje zraka usljed emisije prašine koja

nastaje pri utovaru i istovaru kamenog agregata

i jalovine



Zagađivanje zraka usljed emisije mineralne

prašine koja nastaje pri drobljenju i

prosijavanju materijala

Umjeren i potrebno je primijeniti mjere

sprečavanja I ublažavanja emisije.

Zagađivanje zraka usljed uzvitlavanja prašine

sa deponije jalovine, mineralnih agregata i

radnih površina djelovanjem vjetra I kretanjem

vozila.


sprečavanja i ublažavanja emisije.



Zagađivanje usljed emisije otpadnih dimnih

plinova koji nastaju kao product sagorijevanja

dizel goriva u dizel agregatu, rudarskoj

mehanizaciji i kamionima.


sprečavanja i ublažavanja emisije.

2.2. Uticaj na vode

Onečišćenje oborinskih voda tečnim gorivom i

uljem iz mehanizacije i kamiona.


sprečavanja i ublažavanja.

Ispuštanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda. Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere

ublažavanja.

2.3. Uticaj na zemljište

Nekontrolisano rasipanje tečnih goriva i ulja iz

rudarske mehanizacije i kamiona.


sprečavanja.

Ispuštanje zauljenih i zamuljenih voda,

odnosno onečišćenih oborinskih voda sa

uređenih radnih prostora na osnovnom random

platou.

Neznatno/umjereno i potrebno je primijeniti

mjere ublažavanja.

Nepropisno odlaganje otkrivke i jalovine. Umjereno i potrebno je primijeniti mjere

sprečavanja.

Nepropisno odlaganje mulja i zauljene vode iz

separatora I mulja iz septičke jame.

Umjereno i potrebno je primijeniti mjere

sprečavanja.

Nepropisno odlaganje opasnog otpada (otpadno

ulje, uljni filteri, mješavina ulje/voda I sl.)

Umjeren i potrebno je primijeniti mjere zaštite.

Nepropisno odlaganje miješanog komunalnog

otpada.

Umjeren i potrebno je primijeniti mjere zaštite.

2.4. Uticaj buke na okoliš

Buka proizvedena radom rudarske

mehanizacije I kamenolomskog postrojenja

Umjereno i potrebno je primijeniti mjere

ublažavanja.

2.5. Uticaji na floru I faunu

Krčenje drveća i niskog rastinja i uklanjanje

vegetacije (deforestacija).

Umjeren/značajan i potrebno je poduzeti mjere

zaštite, sprečavanja ili ublažavanja

3.Uticaji u periodu nakon zatvaranja kamenoloma

3.1.Uticaji na zemljište

Erozija zemljišta na prostoru kamenoloma. Umjeren i potrebno je preduzeti mjere zaštite,

odnosno ublažavanja.

Pored navedenih uticaja na okoliš, razmatrani su i uticaji na stanovništvo, poljoprivredno

zemljište i materijalna dobra u okolini predmetne lokacije. U bližoj i daljoj okolini

predmetne lokacije nema naselja, poljoprivrednog zemljišta i građevinskih objekata, te

drugih materijalnih dobara.

Najbliže kuće nalaze se u zaseoku Suhodol, koji je udaljen od predviđenog kamenoloma

oko 5.

U blizini predmetne lokacije se ne nalazi se poljoprivredno zemljište i drugi specifični

objekti, na koje bi ovaj kamenolom mogao negativno uticati.

Ovaj projekat ima određene pozitivne socio-ekonomske uticaje, jer će se njegovom

realizacijom uposliti novi zaposlenici i obezbijediti neophodan mineralni proizvod za

proizvodnju maltera, betona, asfalta i drugih proizvoda, kao i materijal za tampon.



9. OPIS MJERA ZA SPREČAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUĆE,

SMANJENJE EMSIJA IZ POSTROJENJA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH

Zaštita okoliša u površinskoj eksploataciji i preradi mineralnih sirovina je sastavni i

obevezujući dio tehnoloških procesa, koji počinju od istraživanja mineralnih sirovina,

preko projektovanja metoda eksploatacije i prerade mineralnih sirovina, eksploatacije i

prerade tehničko-građevinskog kamena do prenamjene otkopnog prostora i njegove

rekultivacije.

Sprečavanje ili smanjivanje emisija i uticaja predmetnog kamenoloma na okoliš u

principu se postiže primjenom slijedećih mjera:

uvažavanjem okolinskih propisa i zahtjeva pri projektovanju i otvaranju

predmetnog kamenoloma, te eksploataciji i preradi kamena, kao i prilikom

eventualnog prestanka rada i zatvaranja kamenoloma “Pušine”,

sprečavanjem i ublažavanjem emisija štetnih materija u zrak,

zbrinjavanjem sanitarno-fekalnih voda i dodatnim prečišćavanjem zauljenih

oborinskih voda

kontrolisanim sakupljanjem i odvođenjem oborinskih voda sa prostora

eksploatacionog polja,

pravilnom i propisanom manipulacijom sa sirovinama koje će se koristiti na

kamenolomu (dizel gorivo, privredni eksploziv i dr.),

sprečavanjem i ublažavanjem prosukcije otpada, propisnim sakupljanjem,

reciklažom korisnog otpada i zbrinjavanjem nekorisnog otpadnog materijala,

sprečavanjem i ublažavanjem produkcije i emisije buke u okoliš,

edukacijom uposlenika o mjerama zaštite okoliša pri površinskoj eksploataciji i

preradi menieralnih sirovina,

vršenjem okolišnog i tehnološkog monitoringa,

primjenom drugih tehničko-tehnoloških, ekonomskih i organizacionih mjera, koje

su u funkciji zaštite okoliša.

Provođenje mjera zaštite okoliša u skladu sa ovom studijom, projektnom

dokumentacijom i okolinskim propisima obezbijediće da eksploatacija i prerada dolomita

na predmetnom lokalitetu ne utiče značajnije negativno na okoliš i da se ambijentalni

uslovi okoliša ne pogoršavaju, odnosno da se okoliš ne zagađuje iznad propisanih normi i

postavljenih zahtjeva za zaštitu okoliša u ovom elaboratu (zahtjevu za okolinsku

dozvolu), projektnoj dokumentaciji i važećim propisima o zaštiti okoliša.

Analiza mjera za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš i zaštite okoliša pri

eksploataciji i preradi dolomita na predmetnoj lokaciji izvršena je prema mogućim

negativnim uticajima na pojedine elemente okoliša (zrak, voda, zemljište, uticaj buke na

okoliš, produkcija otpada i uticaj na zemljište, floru, faunu, mikroklimu, stanovništvo i

materijalna dobra).



9.1. Mjere za sprečavanje i smanjivanje emisije polutanata u zrak

Kao posljedica eksploatacije kamena i svih aktivnosti koje su vezane za eksploataciju i

obradu kamena (separaciju) neminovna je pojava povećanih koncentracija mineralne

prašine u zraku, te izduvnih gasova, produkata sagorijevanja goriva u motoru kamiona i

bagera na užem lokalitetu kamneoloma.

Pri tome treba imati u vidu sa se predmetni lokalitet nalazi cca. 5 km od najbližeg objekta

a samim tim cca. 5 km od obližnjeg naselja Suhodol, te da je fizički zaklonjen prirodnim

preprekama za širenje prašine. Prema tome, najveći uticaj pogoršanog kvaliteta zraka je

na radnike i okolnu vegetaciju.

Mjere ublažavanja/zaštite okoliša za smanjivanje emisije polutanata u zrak za predmetni

kamenolom su slijedeće:

pri eksploataciji i preradi kamena potrebno je preduzimati mjere za smanjivanje

emisija mineralne prašine u zrak u svim tehnološkim operacijama. Sve tehnološke

operacije treba izvoditi sa maksimalnom pažnjom, na način kojim se smanjuje

intenzitet emisije prašine u skladu sa projektnim rješenjima.

kontinuirano koristiti sistem za vlaženje materijala pri drobljenju i klasiranju

kamenih agregata, čime će se spriječiti ili značajno ublažiti nastajanje prašine na

presipnim mjestima i drobiličnim postrojenjima. Za svako presipno mjesto na

kamenolomu će se obezbijediti posebna hidroinstalacija za vlaženje materijala u

cilju ublažavanja emisije mineralne prašine. Navedeni tehnički sistem za

otprašivenje postupkom vlaženja materijala će se tretirati kao sastavni dio

tehničko-tehnološkog sistema za drobljenje i klasiranje kamenih agregata.

za bušenje minskih bušotina pri radu bušaće garniture potrebno je koristiti tzv.

usisivače prašine

bušenje minskih bušotina, odnosno rada bušaće garniture, potrebno je zabraniti u

vrijeme jačeg nevremena praćenog snažnim vjetrom

u skladu sa Tehničkim projektom primarne i sekundarne prerade dolomita na

ležištu Pušine Općina Hadžići:

kontrolisati podizanje prašine vlažeći teren na kome se vrši eksploatacija i

separacija vodom, posebno u vjetrovitom periodu

korištenu vodu sabirati u taložniku i iznova koristiti/reciklirati vodu u

svrhu kontrolisanja prašine

radnici trebaju koristiti zaštitnu opremu pri radu koja sprečava udisanje prašine

koristiti tehnički ispravnu mehanizaciju

ne dozvoliti pretovaranje kamiona; maksimalna visina tovara ne smije prekoračiti

visinu ograde kamiona osim ako je je teret pokriven ceradom

smanjiti brzinu kamiona kojima se transportuje agregat kako bi se spriječilo

bespotrebno podizanje prašine

izvršiti mjerenje emsije prašine pri radnim uslovima na kamenolomu i

kontaktnom prostoru, u cilju utvrđivanja količine prisutnih čestica prašine, te

uporediti sa dozvoljenim graničnim vrijednostima. U slučaju odstupanja

predvidjeti dodatne mjere zaštite.



9.2. Mjere za sprečavanje i smanjivanje buke

Kao posljedica rada mašina te uređaja separacije, te izvođenja aktivnosti na eksploataciji

kamena, uglavnom miniranja, doći će do povećanja razine buke na predmetnom

lokalitetu. Zato smo kod iznalaženja i planiranja lokacije za površinsku eksploataciju i

preadu mineralnih sirovina vodili računa da bude izvan naseljenog područja, na dovoljnoj

udaljenosti od naselja, kako ne bi negativno uticala na stanovništvo, a što je u

konkretnom slučaju i postignuto, jer se lokalitet planiranog kamenoloma Pušine nalazi na

velikoj udaljenosti od prvog naselja. Takođe, kao što je već navedeno, predmetna lokacija

se nalazi u Prostornom Planu Kantona Sarajevo 2003-2023 u zoni kamenolom, što znači

da je ispoštovana prva i osnovna pretpostavka za lociranje predmetnog kamenoloma.

U tom smislu, značaj povećanja nivoa buke na terenu nema uticaja na obližnje naselje

koje je udaljeno cca. 5 km od kamenoloma i koje se nalazi sa druge strane brda koje

predstavlja prirodnu barijeru. Najveći uticaj povećani nivo buke će imati na radnike na

terenu.

Mjere za sprečavanje i smanjivanje buke za predmetni kamenolom su slijedeće:

izvršiti jednom mjerenje buke na lokalitetu kamenoloma u punom radu, kako bi se

utvrdili nivoi buke

u slučaju prekoračenja dozvoljenih vrijednosti, osigurati radnicima zaštitnu

opremu pri radu u vidu čepova za uši i antifona

mehanizovanu opremu držati na nivoukoji isključuje pojavu nepotrebnih izvora

buke (vibrirajući limovi, oštećenja uzglobljenja, ležajevi i sl.).

Eventualna miniranja neće značajnije uticati zvučnom energijom na okoliš zbog povoljne

situacije (daleko izvan naselja) i formiranje eksploatacionog polja okruženog uzvišenjima

i šumskim rastinjem. Međutim, i pored navedenog potrebno je provoditi mjere za

smanjenje nivoa buke u skladu sa tehničko-tehnološkim mogućnostima s ciljem

sprečavanja i ublažavanja intenziteta buke i njenog uticaja na okoliš.

9.3. Mjere za sprečavanje i smanjivanje zagađenja vode

Prilikom površinske eksploatacije, drobljenja i klasiranja kamena ne nastaju tehnološke

otpadne vode. Otpadne vode na kamenolomu mogu nastati samo pranjem rudarske

mehanizacije i ispuštanjem zauljenih voda u prirodne vodotoke i podzemne vodne

rezervoare.

U predmetnom slučaju, na lokaciji kamenoloma Pušine se neće prati rudarska

mehanizacija.

Takođe, nije predviđena manipulacija sa tečnim gorivom na lokaciji, odnosno neće biti

nikakvog pretakanja goriva, s obzirom da će se ta aktivnost vršiti na benzinskim

pumpama.

Skladištenje goriva na prostoru kamenoloma nije predviđeno.



Zamuljene oborinske vode i vode od kvašenja materijala i manipulativnih površina

nastaju samo u iznimnim slučajevima obilnijih padavina i obilnijeg korištenja vode za

sprečavanje razvijanja i diperzije prašine. Ove vode nose veće količine suspendovanih

čestica prije ispuštanja u odvodne otvorene kanale i površinske vode. Sve zamuljene vode

sa prostora eksploatacionog polja, posebno osnovne etaže i radnog platoa moraju se

odvesti obodnim kanalom na taložnik izgrađen na najnižoj koti u cilju izbistravanja prije

ispuštanja u odvodni kanal i površinske vode.

Tehnološke vode upotrijebljene za vlaženje materijala i internih manipulativnih površina

se uglavnom vežu za prašinu, ali se eventualni višak ovih voda mora pročišćavati u

navedenom taložniku, izgrađenom na najnižoj koti na površinskom kopu u cilju

izbistravanja zamuljene vode prije njihovog ispuštanja u odvodni kanal.

Dimenzije taložnika i sabirnih kanala će biti definisane na bazi očekivane količine vode

sa eksploatacionog polja ovog kamenoloma.

Sanitarno-fekalne otpadne vode će se kontrolisano prikupljati u septičkoj jami. Septička

jama će se projektovati prema broju zaposlenih. Sadržaj iz septičke jame će se redovno

(prema projektovanoj dinamici) prazniti i uklanjati putem nadležnog komunalnog

preduzeća.

Mjere za sprečavanje i smanjivanje zagađenja vode su slijedeće:

izgraditi septičku jamu

septička jame mora biti locirana tako da je omogućen pristup auto-cisterni za

pražnjenje septičke jame odvozu taloga na odlagalište

oborinske vode sa manipulativnih površina odvoditi na taložnik

vršiti redovno kontrolu rada taložnika



ne smije biti nikakvog upuštanja nepročišćenih otpadnih voda

plato za mehanizaciju će biti betoniran. Eventualno ispuštanje ulja i goriva će biti

odvođeno sa navedenog platoa u separator ulja

sve površinske vode koje dospiju na samu površinu kopa će se sprovoditi u

izgrađeni taložnik.

9.4. Mjere za zaštitu zemljišta

Uticaji zaposjedanjem prostora na zemljište se očituju destrukcijom prirodne forme

zemljišta u okvirima prostornih dimenzija otkopnih polja, što predstavlja uslov

proizvodnje mineralne sirovine. To se ne može izbjeći, ali se destrukcija može ublažiti

primjenom odgovarajućih mjera.

Mjere za ublažavanje zaštite zemljišta:

dio humusnog uklonjenog materijala pohraniti na za to projektom predviđenoj

lokaciji i iskoristiti za biološku rekultivaciju

servisiranje mehanizacije se neće vršiti na lokalitetu, već u specijalizovanoj

radionici

otpad deponovati u posebne kontejnere, te prazniti sedmično na organizovano

registrovano odlagalište.

preduzimati efikasne mjere za sprečavanje rasipanja goriva i ulja iz mehanizacije i

kamiona. Sva mehanizacija i kamioni će se redovno i kvalitetno održavati u cilju

sprečavanja nekontrolisanog curenja goriva i maziva

sva sakupljena otpadna ulja će se skladištiti u limenu burad u namjenskom

skladištu dijela tipskog kontejnera i isporučivaće se ovlaštenoj organizaciji sa

kojom će biti sklopljen ugovor

9.5. Mjere za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta

Područje eksploatacionog polja je pokriveno dračom, žbunjem i dijelom mješovitim

drvećem. Vegetaciju zastupljenu na prostoru kamenoloma treba maksimalno čuvati zbog

pozitivnih efekata smanjenja emisija u okoliš i negativnih uticaja na okoliš

(npr.sprečavanje disperzije prašine i plinova u okoliš, smanjenje intenziteta buke i sl.).

Krčiće se i uklanjati samo ono što je neophodno po tehnološkom redu razvoja

površinskog kopa. U bližoj okolini kamenoloma nema nema tragova poljoprivrednih

radova niti obrađenog zemljišta.

Mjere za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta:

Zabranjeno je odlaganje biljnog materijala na površine izvan eksploatacionog

polja

Radnicima na površinskom kopu će biti strogo naloženo da otpad ne odlažu u

neposredni okoliš

Vegetacija unutar istražnog i eksploatacionog prostora kamanoloma će se čuvati.

Ista će se uništavati samo po tehnološkom redu razvoja kopa.



Gdje god je moguće, postojeća vegetacija će se zadržati

Osiguraće se da se uticaj na životinjski svijet ne proširi izvan eksploatacionog

polja. To će se postići strogim pridržavanjemmjera zaštite zraka i zaštite od buke,

te ograničenim kretanjem zaposlenih samo unutar površine eksploatacionog polja

Oko ruba visinskog dijela površinskog kopa postaviće se ograda u cilju zaštite

životinjskog svijeta od eventualnog pada niz kosinu kamenoloma

Zabranjeno je paliti vatru na otvorenim površinama

Mjere zaštite biljnog svijeta osiguraće se i kroz provođenje mjera zaštite zemljišta

i mjera za zaštitu zraka

Tehnička i biološka sanacija kamenoloma će se provoditi nakon završetka

eksploatacije

Biljne vrste koje će se saditi će biti autohtone i odgovaraće okolnom prostoru

Održavaće se biljni pokrivač

Na ovom području nisu registrovane endemične, reliktne, rijetke i ugrožene biljne i

životinjske vrste ili biljne zajednice, koje je neophodno posebno analizirati u cilju njihove

zaštite. Isto tako, nisu utvrđene određene i zaštićene prirodne i pejsažne vrijednosti i

šume posebne namjene i objekti od posebnog prirodnog, ekološkog, pejsažnog,

ambijentalnog i istorijskog značaja. Međutim, ukoliko se u toku rada kamenoloma otkriju

takve vrijednosti, odmah ćemo o tome obavijestiti nadležne ustanove i preduzeti

odgovarajuće mjere zaštite.

Na rubnim prostorima eksploatacionog polja ćemo provoditi mjere zaštite stabala od

izvaljivanja u toku eksploatacije rovnog kamena i podsticati obnavaljanje vegetacije.

Time će se spriječiti i erozija zemljišta.

9.6. Mjere zaštite stanovništva

Zaštita stanovništva se postiže provođenjem slijedećih mjera: zaštita zraka, stabilnost

zemljišta, te zaštita od buke. Zbog položaja kamenoloma, konfiguracije terena i velike

udaljenosti od najbližeg naselja Suhodol, ne očekuje se da će ovaj kamenolom uticati

značajnije na stanovništvo.

Na osnovu Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o slobodi pristupa informacijama,

informacije o stanju okoliša će biti dostupne javnosti, kako bi javnost bila upoznata sa

uticajem emisija kamenoloma na okoliš.

Operator kamenoloma će obezbijediti redovno održavanje dionice pristupnog puta.

Takođe, operator kamenoloma će uskladiti oranizaciju rada sa potrebama stanovništva

vezano za izvođenje minerskih radova.

U skladu sa gore navedenim, biće imenovan referent za zaštitu okoliša koji će pratiti i

kontrolisati sve radnje iz domena zaštite okoliša, te ostvarivati redovnu komunikaciju sa

stanovništvom i po potrebi ih izvještavati o stanju okoliša i podacima dobivenim

mjerenjima i analizama.



9.7. Mjere zaštite pejsaža

Eksploatacija i prerada kamena će se odvijati strogo prema Glavnom rudarskom prijektu,

uz poštovanje mjera zaštite okoliša definisanih ovom studijom, kao i poštivanjem

okolinskih propisa.

Otpadni materijal će se odlagati na za to određenu deponiju, odnosno lokalitet i kasnije

ga iskoristiti za nivelisanje i uređenje terena ili kao pokrov za ogoljelo zemljište

(tehničku rekultivaciju).

Nakon okončanja eksploatacije na pojedinim dijelovima eksploatacionog prostora na

ovom kamenolomu će se izvršiti sanacija i rekultivacija terena zahvaćenog

eksploatacijom i preradom kamena, na bazi projekta odobrenog od strane nadležnog

ministarstva.

Budućim mjerama zaštite i rekulzivacije ćemo nastojati ublažiti uticaj ovog kamenoloma

u smislu zaštite postojeće vegetacije, sprečavanja uklanjanja vegetacijeukoliko to nije

neophodno i obaveznog blagovremenog provođenja mjera rekultivacije još u toku

korištenja ovog kamenoloma, u skladu sa ovom studijom i Glavnim rudarskim

projektom. Posebno će se voditi računa da se stable drveća i niskog rastinja neće uklanjati

ako nisu u zoni eksploatacije maetrijala, jer imaju veliku zaštitnu funkciju (sprečavanje i

ublažavanje emisija u okoliš, sprečavanje erozije, ublažavanje buke i sl.).

9.8. Opće mjere zaštite okoliša

Kao operator pogona i postrojenja odnosno operator predmetnog kamenoloma dužni smo

obezbijediti realizaciju poslova iz oblasti zaštite okoliša, u skladu sa potrebama koje

proizilaze iz ove studije, izdate okolinske dozvole i okolinskih propisa. U okviru ovih

poslova će se organizovati vršenje okolinskog i tehnološkog monitoringa u cilju kontrole

emisija o uticaja na okoliš, te primjene mjera zaštite okoliša. Na osnovu rezultata

monitoringa vršiće se analize i poduzimati potrebne radnje u slučaju prekoračenja emisija

i pojave negativnih uticaja i incidentnih situacija.

Lice zaduženo za poslove zaštite okoliša će provoditi slijedeće aktivnosti:

Vršiti nadzor u smislu kontrole primjene mjera zaštite okoliša

Organizovati izvršenje monitoring plana

Analizirati podatke dobivene okolinskim mjerenjima i po potrebi predlagati

poduzimanje korektivnih mjera

Izrađivati izvještaje za nadležna ministarstva i inspekciju, te redovno izvještavati

manedžment o stanju primjene mjera zaštite okoliša

Vršiti edukaciju zaposlenika o primjeni mjera zaštite okoliša

Provoditi plan o upravljanju otpadom

Voditi potrebne evidencije

Sarađivati sa nadležnim ministarstvima i inspekcijom i sl.



10. MJERE ZA SPREČAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG

MATERIJALA IZ OTPADA KOJI PRODUKUJE POSTROJENJE

Kao što je poznato iz prakse, svi površinski kopovi su veliki potrošači zemljišta, jer se

zemljište iz primarne funkcije (egzistencija i razvoj šumske zajednice) pretvara u

tehničku funkciju (eksploatacija kamena u svrhu proizvodnje agregata), što je neizbježno

kod ovakvih djelatnosti. Zemljišni sloj se privremeno ili trajno devastira. Dio humusnog

materijala uklonjenog prilikom skidanja otkrivke i otvaranja kamenoloma treba odložiti

na vanjsku deponiju i iskoristiti za rekultivaciju napuštenih dijelova kamenoloma.

Uticaj na zemljište je moguć i usljed nekontrolisanog rasipanja tečnog goiva i ulja, kao i

gomilanja nepropisnog zbrinjavanja otpadnog materijala.

Zaštita zemljišta od kontaminacije tečnim gorivom u ovom slučaju će se riješiti tako što

će se prostor na kojem će se nalaziti mehanizacija dijelom betonirati, sa odvodom

oborinskih voda preko pjeskolova u separator ulja.

Poduzeće se efikasne mjere za sprečavanje rasipanja goriva i ulja iz mehanizacije i

kamiona. Sva mehanizacija i vozila će se redovno i kvalitetno održavati u cilju

sprečavanja nekontrolisanog curenja goriva i maziva.

Sva sakupljena otpadna ulja će se skladištiti u limenu burad u namjenskom skladištu

dijela tipskog kontejnera i isporučivaće se ovlaštenoj organizaciji sa kojom ćemo

zaključiti ugovor.

Na ovom kamenolomu se ne očekuju značajnije količine krutog otpada, koji bi

potencijalno mogao ugroziti okoliš i koji bi zbog toga trebalo posebno zbrinjavati, jer se

radi o otpadnim materijalima (jalovini), koji će se iskoristiti za nivelisanje i uređenje

terena na kamneolomu i za nasipanje drugih terena. U krugu kamenoloma će se

predvidjeti prostor za odlaganje jalovine i nekorisnog otpada.

Ostali otpaci (uljni i zračni filteri, akumulatori, auto gume, metal i miješani komunalni

otpad) koji se mogu očekivati u malim količinama zbrinjavaće se u skladu sa propisima o

upravljanju otpadom. Opasni otpad (uljni filteri, akumulatori i otpadno ulje) će se tretirati

u skladu sa propisima koji regulišu opasni otpad, što podrazumijeva da se mora sa

posebnom pažnjom sakupljati i skladištiti u namjenskim spremnicima i zatvorenom

prostoru koji onemogućava nekontrolisano rasipanje ovog otpada po okolini. Opasni

otpad će se isporučivati ovlaštenom operatoru radi daljeg zbrinjavanja o čemu se mora

voditi evidencija, koja se mora čuvati najmanje pet godina. Neopasni otpad će se

sakupljati u namjenske posude i isporučivati nadležnom komunalnom preduzeću u cilju

deponovanja na komunalnu deponiju.

Otpad od krčenja šume i uklanjanja vegetacijske pokrivke će se uredno odlagati na

slobodnom zemljištu na prostoru predmetne lokacije u cilju prirodnog razlaganja, a u

skladu sa uslovima iz dozvole o krčenju šume u svrhu otvaranja površinskog kopa i

njegovog daljeg napredovanja u daljim razvojnim fazama u okviru planiranog prostora

za eksploataciju od 4,5 ha. Korisna drvna sirovina će se iskoristiti kao ogrijev ili za druge



potrebe uslovljene gore spomenutom dozvolom za krčenje šume izdatom od strane

nadležne institucije.

Kao operator kamenoloma, dužni smo osigurati mjere za sprečavanje stvaranja otpada,

recikliranje i tretiranje otpada za ponovnu upotrebu, kao i sigurno odlaganje nekorisnog

otpada na kontrolisanu komunalnu deponiju.

Upravljanje otpadom na kamenolomu “Pušine” je detaljno definisano Planom o

upravljanju otpadom, koji čini sasavni dio ovog dokumenta i koji se podnosi zajedno sa

zahtjevom za izdavanje okolinske dozvole.

Nakon okončanja ekslpoatacije i zatvaranja dijelova kamenoloma ili cjelokupnog

kamenoloma na predmetnoj lokaciji, neophodno je izvršiti sanaciju eksploatacionog polja

ili njegovog dijela i svih napuštenih radnih površina korištenjem prethodno deponovane

jalovine i drugog materijala i zemlje, u skladu sa odredbama Zakona o rudarstvu i

okolinskim propisima. Rekultivacija zemljišta predstavlja obaveznu mjeru uređenja

oštećenog zemljišta i njegovog privođenja određenoj namjeni. U ovom slučaju,

najprihvatljivije rješenje je pošumljavanje uz korištenje autohtonih vrsta drveća i grmlja,

obzirom da se radi o šumskom zemljištu. Realizaciju navedenih mjera treba predvidjeti i

detaljno isprojektovati posebnim projektom.

Rekultivacija se sastoji od dvije faze: tehničko-tehnološke i biološke rekultivacije. Pod

tehničkom rekultivacijom se podrazumijeva dovođenje završnih kosina kamenoloma u

trajno stabilno i bezbjedno stanje u cilju stvaranja uslova za provođenje biološke

rekultivacije. Biološka rekultivacija podrazumijeva provođenje sadnje određenih vrsta

drveća Ii grmlja. Prema iskustvenim podacima, smatramo da je najbolje koristiti

autohtone vrste drveća i grmlja, zbog idioekoloških i sinekoloških uslova koji vladaju na

ovom području. Provođenje rekultivacije će se provoditi u skladu sa projektnim

rješenjem.

Na slici 5 je dat shematski prikaz rekultivisanih kosina i etažne berme šumskim vrstama-



11.OSTALE MJERE RADI USKLAĐIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA

OPERATORA POSEBNO MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA

Nakon okončanja eksploatacije i zatvaranja dijelova kamenoloma ili cjelokupnog

kamenoloma na predmetnoj lokaciji, biće neophodno izvršiti sanaciju eksploatacionog

polja ili njegovog dijela i svih napuštenih radnih površina korištenjem prethodno

deponovane jalovine i drugog materijala i zemlje u skladu sa odredbama Zakona o

rudarstvu i okolinskim propisima. Rekultivacija zemljišta predstavlja obaevznu mjeru

uređenja oštećenog zemljišta i njegovog privođenja određenoj namjeni. U tom smislu,

biće potrebno provesti tehničku rekultivaciju (tehničko uređenje površina) i biološku

rekultivaciju (pošumljavanje sa vrstama dendroflore koje po idioekološkim i

sinekološkim osobinama odgovaraju ovom području), radi uklapanja u prirodni ambijent

krajolika. Pod tehničkom rekultivacijom se podrazumijeva dovođenje završnih kosina

kamenoloma u trajno stabilno i bezbjedno stanje u cilju stvaranja uslova za provođenje

biološke rekultivacije. Biološka rekultivacija podrazumijeva provođenje sadnje određenih

vrsta drveća i grmlja. Prema iskustvenim podacima, smatramo da je najbolje koristiti

autohtone vrste drveća i grmlja, zbog idioekoloških i sinekoloških uslova koji vladaju na

ovom području. Provođenje rekultivacije ćemo obezbijediti u skladu sa projektnim

rješenjem.

12. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR PODRUČJA

I/ILI NJIHOV UTICAJ

U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša i drugim važećim okolinskim propisima,

potrebno je obezbijediti provođenje okolinskog i tehnološkog monitoringa pri

eksploataciji dolomita u kamenolomu “Pušine” Općina Hadžići, u cilju ublažavanja

kontrole i ublažavanja uticaja na okoliš.

Monitoringom treba obuhvatiti redovno vizuelno praćenje svih postrojenja, opreme i

aktivnosti, koje mogu negativno uticati na okoliš, a u cilju sprečavanja i što većeg

ublažavanja uticaja na sve komponente okoliša. Isto tako, potrebno je obezbijediti

povremeni, periodični monitoring sredstava rada i određenih okolinskih faktora (emisija

prašine, kvalitet ispuštenih voda iz separatora, nivo buke).

Monitoring imisije prašine potrebno je provoditi jedan put godišnje kroz mjerenje

sedimenta na minimalno četiri mjerna mjesta u okolini eksploatacionog polja, u skladu sa

odredbama Pravilnika o monitoringu kvaliteta zraka (“Sl.novine Federacije BiH”, broj

12/05) i to u najsuhljem periodu godine (juni, juli ili avgust), angažovanjem ovlaštene

organizacije. U slučaju odstupanja i prekoračenja graničnih vrijednosti poduzećemo

korektivne mjere i mjere za ublažavanje emisije mineralne prašine.

Monitoring emisije u vode obuhvata kontrolu funkcionisanja separatora, koji treba

redovno održavati u funkcionalnom stanju. Povremeno, potrebno je izvršiti čišćenje i

uklanjanje nataloženih materijala i izdvojenog ulja (1-2 puta godišnje). Ispitivanja

kvaliteta ispuštene vode iz separatora treba vršiti angažovanjem ovlaštene organizacije.



Monitoring buke treba provoditi angažovanjem ovlaštene organizacije, u skladu sa

metodologijom o ocjeni uticaja buke na okoliš i odredbama Zakona o zaštiti od buke

(“Sl.novine Federacije BiH”, broj 110/12).

Buka će se mjeriti na prostoru kamenoloma, odnosno na graničnom prostoru površinskog

kopa sa okolinom. U slučaju odstupanja i prekoračenja garničnih vrijednosti poduzeće se

korektivne mjere, odnosno mjere za ublažavanje intenziteta buke.

Pregled i ispitivanje postrojenja i sredstava rada će se vršiti svake tri godine

angažovanjem ovlaštene organizacije, a ovim pregledom će se obuhvatiti i primjena

mjera za ublažavanje emisija i negativnih uticaja na okoliš.

Kao operator pogona, uspostavićemo i uredno voditi podatke o okolinskom i

tehnološkom monitoringu emisija i uticaja kamenoloma na okoliš, koji će se čuvati

najmanje pet godina i koji će biti dostupni nadležnoj inspekciji i drugim subjektima.

13.PREDVIĐENA ALTERNATIVNA RJEŠENJA

Alternativa otvaranju kamenoloma na ovom lokalitetu podrazumijeva njegovo

neotvaranje.

Prilikom evaulacije alternative neotvaranja kamenoloma treba imati na umu da je

predmetni lokalitet već predviđen za tu namjenu Prostornim planom Kantona Sarajevo za

period 2003-2023.godine.

Položaj eksploatacionog polja je izvan naselja i u njegovoj neposrednoj blizini nema

nikakvih objekata i vrijednosti koje bi mogle biti ugrožene otvaranjem i eksploatisanjem

kamenoloma. Prirodne barijere okolnih uzvišenja i šumske vegetacije sprečavaju i

ublažavaju emisije i negativne uticaje na okoliš.

Tehnološka oprema koja će se koristiti će biti usklađena sa BAT preporukama EU, koja

obezbjeđuje maksimalno smanjenje emisija i negativnih uticaja na okoliš, te racionalno

korištenje sirovina i energije. Predviđeno je da se korisne komponente maksimalno

izdvajaju iz otpada u cilju njihovog daljeg korištenja.

Uzimajući u obzir gore navedeno, kao i činjenicu da bi izvođenjem projekta došlo do

otvaranja novih mjesta i povećanja proizvodnih prodajnih kapaciteta, te s tim u vezi, dat

doprinos ekonomskom oporavku regiona, alternativa neotvaranja ovog kamenoloma nije

opravdana.



14.KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI

IZDATE ZAJEDNO SA OKOLINSKOM DOZVOLOM

Prethodna vodna saglasnost za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda iz planiranog

pogona, broj UP-I-25-1-40-588-2712 je izdata 29.10.2012.godine od strane “Agencije za

vodno područje rijeke Save” Sarajevo. Takođe, Prethodna vodna saglasnost za

snadbijevanje vodom I ispuštanje sanitarno-fekalnih voda iz pratećih objekata

kamenoloma dolomite PK “Pušine” broj: 07-06-25-10936/12 od 23.11.2012.godine je

izdata od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.

15.NETEHNIČKI REZIME

Istražni prostor ovog kamanoloma nalazi se na parceli označenoj kao k.č. 352/2, koji se

vodi kao privatno vlasništvo Selmanović Alije.

Prostor za eksploataciju dolomita je površine 4,5 ha.

Na osnovu provedenih istraživanja urađen je Projekat geoloških istraživanja ležišta

dolomita /tehničkog kamena/ “Pušine” Općina Hadžići od strane preduzeća GEOTEST

d.o.o. Tuzla društvo za geološka istraživanja, geološke radove i specijalne građevinske

radove.

Planirani kamenolom smješten je sa desne strane puta Sarajevo-Mostar, na cca. 20 km

udaljenosti od Sarajeva. Ekonomski i komunikacijski gravitira prema Općini Hadžići od

koje je udaljen cca. 5 km.

Ležište je magistralnim putem Sarajevo-Mostar povezano s jedne strane asfaltnim putem

preko Suhodola, a potom makadamskim putem, a s druge strane dolinom rijeke

Drozgometva preko Hadžića i dalje za Sarajevo, kako je prikazano u prilogu br. 1.

Ukupna površina parcele, koja je u vlasništvu podnosioca zahtjeva iznosi 8 ha, od čega će

eksploatacioni prostor ležišta namjeravanog zahvata iznositi 4,5 ha. Na prostoru na

kojem se nalazi ležište, teren je nenasljen.

Površinska eksploatacija mineralnih sirovina odnosno formiranje kamenoloma i

otvorenih kopova predstavlja djelatnost koja negativno utiče na okoliš, jer razorno djeluje

na pedosferu, odnosno na tlo, reljef, floru i faunu, te mijenja izvorni izgled krajolika.

Postojeći ekosistemi se narušavaju i na tom mjestu se otvorenom eksploatacijom kamena

formira antropogeni prostor sa kojeg je uklonjena vegetacija i humusni pokrov, te

formirane udubljene terase za eksploataciju kamena, jalovište i infrastrukturni objekti.

Zbog toga je potrebno provesti procedure identifikacije i evaulacije svih uticaja na okoliš,

kao i iznalaženja najefikasnijih mjera za sprečavanje ili smanjivanje emisija u okoliš

prema Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na

okoliš I pogonima I postrojenjima koji mogu biti izgrađeni I pušteni u rad samo ako

imaju okolinsku dozvolu (“Sl.novine Federacije BiH”, broj 19/04) i drugim propisima o



zaštiti okoliša, kao i prema odredbama Zakona o Zaštiti okoliša F BiH (“Sl.novine

Federacije BiH”, br.33/03 i 38/09)

Naša namjera kao investitora je da se projektuje i izgradi površinski kop sa pratećim

sadržajima saglasno sa principima dobre eksploatacijske prakse i zahtjevima vezanim za

zaštitu okoliša, te zdravlja i bezbijednosti ljudi. Projekat će u potpunosti uvažiti zahtjeve

za postizanje eksploatacije i prerade tehničkog kamena, kako bi se spriječili ili

maksimalno reducirali svi mogući uticaji na okoliš.



16. ZAKLJUČAK

Nakon sagledavanja činjeničnog stanja, analize mogućih uticaja na okoliš i njihovog

značaja, izvučen je slijedeći zaključak:

Definisani obim i način izvođenja radova, angažovanje planiranog broja ljudi,

mehanizacije i opreme, uz preduzimanje svih mjera ublažavanja navedenih u ovom

elaboratu, neće imati značajniji negativan uticaj na neposredni okoliš na predmetnom

lokalitetu.

Pored toga, procjenjuje se da će projekat imati pozitivan socio-ekonomski uticaj na

region u kojem se nalazi.



17. PRILOZI

PRILOG 1: TOPOGRAFSKA KARTA LEŽIŠTA DOLOMITA PUŠINE (1:25000)

PRILOG 2: ZEMLJIŠNOKNJIŽNI IZVADAK

PRILOG 3: KOPIJA KATASTARSKOG PLANA

PRILOG 4: UVJERENJE SLUŽBE ZA PROSTORNO UREĐENJE, URBANIZAM I

GRAĐENJE

PRILOG 5: RJEŠENJE O REGISTRACIJI

PRILOG 6: SITUACIONI PLAN PUŠINE 1:4000

PRILOG 7: SITUACIONI PLAN PUŠINE 1:2000

PRILOG 8: PRETHODNA VODNA SAGLASNOST BR.UP-I-25-1-40-588-2/12 OD

29.10.2012. IZDATA OD “AGENCIJE ZA VODNO PODRUČJE

RIJEKE SAVE” SARAJEVO

PRILOG 9: PRETHODNA VODNA SAGLASNOST BR.07-06-25-10-936/12 OD

23.11.2012. IZDATA OD STRANE MINISTARSTVA PRIVREDE

KANTONA SARAJEVO



PRILOG 1

TOPOGRAFSKA KARTA LEŽIŠTA DOLOMITA PUŠINE (1:25000)



PRILOG 2

ZEMLJIŠNOKNJIŽNI IZVADAK



PRILOG 3

KOPIJA KATASTARSKOG PLANA



PRILOG 4

UVJERENJE SLUŽBE ZA PROSTORNO UREĐENJE, URBANIZAM

I GRAĐENJE OPĆINE HADŽIĆI



PRILOG 5

RJEŠENJE O REGISTRACIJI



PRILOG 6

SITUACIONI PLAN PUŠINE 1:4000



PRILOG 7

SITUACIONI PLAN PUŠINE 1:2000



PRILOG 8

PRETHODNA VODNA SAGLASNOST BR.UP-I-25-1-40-588-2/12 OD 29.10.2012.

IZDATA OD “AGENCIJE ZA VODNO PODRUČJE RIJEKE SAVE” SARAJEVO



PRILOG 9

PRETHODNA VODNA SAGLASNOST BR.07-06-25-10-936/12 OD 23.11.2012.

IZDATA OD STRANE MINISTARSTVA PRIVREDE KANTONA SARAJEVO

Documents

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE za … ZA IZDAVANJE OD... · 4.6. Rudarska mehanizacija i strojevi 11 4.7. ... kamenolom za eksploataciju kamena i njegovu dalju upotrebu u