ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA … za ocjenu o potrebi... · Naručitelj: HRVATSKE VODE Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš _ _ Izradio:

10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge zaštite okoliša

d.o.o.

član HEP grupe

Zagreb, listopad 2009. rev. 0

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ

ZA ZAHVAT

OBRANA OD POPLAVA GRADA METKOVIĆA

Desna obala rijeke Neretve

___________________________________________________________________________________________________

Naručitelj: HRVATSKE VODE Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš __________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________________

Izradio: APO d.o.o. usluge zaštite okoliša Član HEP Grupe

1

SADRŽAJ:

UVOD.........................................................................................................................................2

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ...................................................................................6

1.1. NOSITELJ ZAHVATA...........................................................................................6

1.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA ..................................................................7

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA....................................................7

2.1. NAZIV ZAHVATA.................................................................................................7

2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA...............................7

2.2.1.OPIS OBJEKATA OBRANE OD POPLAVE ..........................................9

2.2.2. OPIS OBJEKATA UNUTRAŠNJE ODVODNJE .................................11

2.3. RAZLOZI ZA PRIJEDLOG ZAHVATA .............................................................13

2.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

......................................................................................................................................15

2.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON

TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ............................................16

2.6. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ..............................................................17

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ....................................................17

3.1. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA .....................................................................17

3.2. OPIS LOKACIJE ZAHVATA ..............................................................................19

3.3. PROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA...............................................22

3.4. POLOŽAJ ZAHVATA U ODNOSU NA ZAŠTIĆENA I PODRUČJA

EKOLOŠKE MREŽE...................................................................................................23

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ...........................24

4.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH UTJECAJA NA PRIRODU ......................................26

4.2. SAŽETI OPIS MOGUĆIH UTJECAJA NA TLO, VODE I ZRAKA..................28

4.3. SAŽETI OPIS MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ TIJEKOM KORIŠTENJA

ZAHVATA ...................................................................................................................28

4.4. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA .................29

4.5. OBILJEŽJA UTJECAJA.......................................................................................29

4.6. PREDVIDIVA ZNAČAJNOST UTJECAJA........................................................30

5. PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................30

5.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZVOðENJA

ZAHVATA ...................................................................................................................31

5.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA

ZAHVATA ...................................................................................................................32

6. POTVRDA MINISTARSTVA KULTURE, UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE ............33

7. POPIS PRILOGA .................................................................................................................36


___________________________________________________________________________________________________


2

UVOD

Zahvat obuhvaćen ovom ocjenom o potrebi procjene utjecaja na okoliš je izgradnja sustava obrane od poplave grada Metkovića, desna obala Neretve.

Koncepcija projektnog rješenja se zasniva na izgradnji slijedećih objekata:

1. obrambenog nasipa dužine oko 8,7 km

2. dvije crpne stanice

3. dvije regulacijske ustave

4. dvije preljevne grañevine s ureñajem za kontrolirano upuštanje katastrofalnih voda u

branjeno područje.

Nositelj zahvata su HRVATSKE VODE, pravna osoba za upravljanje vodama, sa sjedištem

u Zagrebu, Ulica Grada Vukovara 220.

Uvažavajući zakonske odredbe kojima je regulirana zaštita okoliša i grañenje, Nositelj

zahvata podnosi ovaj Zahtjev za ocjenu u potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, a

kako je propisano člankom 28. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN, broj 64/08;

67/09).

Sukladno citiranoj Uredbi, zahvat za obranu od poplava grada Metkovića, sa obrambenim

nasipom i ostalim grañevinama svrstava se u zahvate za koje se provodi ocjena o potrebi

procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zahvat se nalazi na popisu Priloga III. Uredbe, 2.

Infrastrukturni objekti - redni broj 2.2. Kanali, nasipi i druge grañevine za obranu od poplave

i erozije obale, a za koje je nadležno Upravno tijelo u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

Izrada Zahtjeva za ocjenu u potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ugovorena je izmeñu

HRVATSKIH VODA, Zagreb i APO d.o.o., usluge zaštite okoliša – član HEP Grupe, Savska

cesta 41/IV, Zagreb.

Tvrtka APO d.o.o., usluge zaštite okoliša je specijalizirana tvrtka za izvoñenje poslova zaštite

okoliša te je sukladno rješenjima: dokument Klasa: UP/I-351-02/09-08/50, Ur.broj: 531-08-1-

1-06-09-2 od 18.svibnja 2009. i dokument Klasa: UP/I-351-02/09-08/49, Ur.broj: 531-14-1-1-

06-09-2 od 01. srpnja 2009., ovlaštena za obavljanje poslova pripreme i izrade studija utjecaja

na okoliš te izrade stručnih podloga i elaborata zaštite okoliša.


___________________________________________________________________________________________________


3


___________________________________________________________________________________________________


4


___________________________________________________________________________________________________


5


___________________________________________________________________________________________________


6

Za izradu ovog Zahtjeva korištene su sljedeće podloge:

- Obrana od poplava grada Metkovića – desna obala Neretve, glavni projekt,

T.D.1/2000, Grañevinski fakultet, Sveučilište u Splitu, 2002.

Osim gore navedene podloge, za predmetnu lokaciju do sada je izrañena sljedeća

dokumentacija za radove i objekte koji se odnose na zaštitu od poplava desnog zaobalja rijeke

Neretve:

- Obrana od poplava Metković – desna obala Neretve, idejni projekt, Grañevinski

fakultet, Sveučilište u Splitu, 1999/2000

- Obrana od poplava Metkovića – Jerkovac, glavni projekt, JVP «Neretvanski sliv»,

Opuzen, 1993.

- Studija obrane od poplava Metkovića, područje Jerkovac, Grañevinski fakultet,

Sveučilišta u Splitu, 1992.

- Melioraciono područje Vid – Norin, zaštita od vanjskih voda, odvodnja i

navodnjavanje, Hidrološki istražni radovi, «Vodoprivreda BiH», «Zavod za

vodoprivredu», Sarajevo, 1989.

- Kanal Jerkovac, glavni projekt, PIK «Neretva», OOUR «grañevinarstva», 1988.

- Zaštita naselja Jerkovac na desnoj obali Neretve od poplavnih voda, studija, OVP

Split, OOUR «Projekt», 1981.

- Melioracija područja Vid-Norin, generalna studija, PIK «Neretva», Projektni biro,

1976.

1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA

1.1. NOSITELJ ZAHVATA

Naziv tvrtke: HRVATSKE VODE, pravna osoba za upravljanje vodama

Sjedište tvrtke: Zagreb

Adresa. Ulica Grada Vukovara 220

Matični broj: 1209361

Odgovorna osoba: Jadranko Husarić, dipl.ing., Generalni direktor

Telefon: 01/63 07 333; 01/ 63 07 401

Fax: 01/61 55 910


___________________________________________________________________________________________________


7

1.2. IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA

U Prilogu 1. dan je izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda Nositelja zahvata, tvrtke

HRVATSKE VODE, Zagreb

2. PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1. NAZIV ZAHVATA

Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN broj 64/08; 67/09), zahvat za

obranu od poplava grada Metkovića, sa obrambenim nasipom i ostalim grañevinama-

kanalom, dvije crpne stanice sa ustavama i preljevima te propustima svrstava se u zahvate za

koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš. Zahvat se nalazi na

popisu Priloga III. Uredbe, 2. Infrastrukturni objekti - redni broj 2.2. Kanali, nasipi i druge

grañevine za obranu od poplave i erozije obale, a za koje je nadležno Upravno tijelo u

Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

2.2. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA TEHNOLOŠKOG PROCESA

Zahvat obrane od poplava grada Metkovića - desna obala rijeke Neretve sastoji se od

slijedećih objekata:

1. obrambenog nasipa dužine oko 8,7 km

2. dvije crpne stanice ;

3. dvije regulacijske ustave

4. dvije preljevne grañevine s ureñajem za kontrolirano upuštanje katastrofalnih voda

u branjeno područje.

Nasip s ustavama i crpnim stanicama na području grada Metkovića proteže se od Duvrata,

Jerkovca, Glibuše (Republika Hrvatska) do dijela Gabela Polje na teritoriju Republike Bosne i

Hercegovine. Nasip čini nedjeljivu cjelinu obrane od poplava što znači da se ne može dijeliti

u podcijeline niti faze na jednom ili drugom području. Ustave i crpne stanice s uronjenim

agregatima snage do 65 kW izvode se u razini terena i okolnih zemljanih objekata, pa se ne

ističu u okolišu (nisu potrebne zgrade). Usisni bazeni crpnih stanica i čvrsti objekti (temelji,

preljevi) su armirano betonski. Strojna oprema je potpuno automatizirana sa mogućnošću

ručnog i daljinskog upravljanja primjenom najnovije tehnologije. U tu svrhu predviña se

dovod električne energije visokog napona (10KV) i izrada trafostanice (10/0,35) za snagu oko

210 kW.


___________________________________________________________________________________________________


8

Trasa obrambenog nasipa na dužini od 0,9 km ide uz postojeći kanal Duvrat od njegovog

spoja s rijekom Neretvom (km 0+000) do lokacije crpne stanice, a potom nastavlja trasom

postojećeg nasipa i kanala, prema cesti Metković – Vid (km 4 +300). Na potezu duljine 0,7

km trasa prolazi uz cestu Metković - Vid prema vodotoku Glibuša i sve do državne granice

(od km 4+950 do km 6+280) prati vodotok Glibuša. Zadnja dionica trase nasipa duljine oko

2,4 km prolazi kroz Gabela Polje na prostoru susjedne države.

Uz trasu nasipa unutar branjenog područja je predviñena izvedba, glavnog kanala za

gravitacijsku odvodnju područja Jerkovac, Glibuša i Gabela Polje. Uz kanal Jerkovac

predviñen je prostor za cestovnu komunikaciju do poljoprivrednih zemljišta.

Uz obrambeni nasip je predviñena izgradnja dvije crpne stanice: jedna na lokaciji u blizini

spoja prokopa Duvrat na teritoriju Republike Hrvatske, a jedna uz vodotok Glibuša na

teritoriju Republike Bosne i Hercegovine u blizini same granice. Crpne stanice bi radile samo

povremeno i to za vrijeme dok su vanjski vodostaji viši od unutarnjih ili kad je potrebno

održavati dopušteni nivo podzemnih voda.

U izvanrednim okolnostima koje nastupaju pojavom velikih voda povratnog perioda većeg od

20-godina, potrebno je spriječiti mogućnost nekontroliranog probijanja nasipa. U tu je svrhu

predviñena izgradnja preljeva ureñenjem krune nasipa na dvije lokacije radi upuštanja viška

vode u branjeno područje. Jedan preljev je lociran na području Jerkovca uz cestu Metković –

Vid, a drugi na području Gabele uz crpnu stanicu Glibuša. Nakon prestanka rada preljeva,

započinje rad crpnih stanica za odvodnju unutarnjih voda, odnosno gravitacijskih ispusta

(ustava).

Odabrano projektno rješenje omogućava faznu izgradnju, ali se cjelovita obrana od poplava

može provoditi tek po završetku svih predviñenih objekata.

Vertikalna podizanja nivelete ceste Metković – Vid nisu predviñena. Za vrijeme velikih voda

predviña se privremeno zatvaranje prometa i pregrañivanja ceste montažnim elementima na

mjestu gdje trasa nasipa prelazi preko ceste. Cijeli sklop bit će montažno-demontažni i moći

će se deponirati u skladištu obrane od poplave.

Doprema materijala za izvoñenje zahvata odvijat će se županijskim cestama. Od glavnih

županijskih cesta, mogući pristupi samoj trasi zahvata su po postojećim makadamskim

putovima na nekoliko točaka: Duvrat, prokop Jerkovac, prokop Struga, uz Put Narone, uz

Glibušu te od lokacije crpne stanice Glibuša uzdužni pristup po nasipu.

U nastavku je dan detaljniji opis zahvata, a u Prilogu 2. dana je Pregledna situacija 1:25.000

cjelokupnog zahvata, dok je u Prilog 3 dan grafički prikaz Normalnih poprečnih profila; a u

Prilogu 4. dan je grafički prikaz Objekata: Crpna stanica; Protočno regulacijska ustava,

Sigurnosni preljev.


___________________________________________________________________________________________________


9

2.2.1.Opis objekata obrane od poplave

Nasip Visina nasipa je odreñena prema usvojenoj koti obrane od poplava koja na ušću Norina iznosi

+3,55 m n.m.. Usvojena kota nadvisit će se za još:

- 35 cm prema proračunu trajnog slijeganja zemljanih objekata;

- 5 do 15 cm (naročito na uzvodnom dijelu - Glibuša) prema proračunu vodnog lica

za vlastite vode;

- 20 do 25 cm zbog utjecaja valova.

U konačnici izvedena kota krune nasipa treba biti oko +4,25 m n.m. Širina krune zemljanog

nasipa je 3 m, a predviñena je za promet poljoprivrednih vozila s mimoilaznicama na razmaku

500 m. Nagib oba pokosa je 1:1,5. Berma uz kanal nije predviñena za promet, a širine je 7 m i

poprečnog nagiba 3%. Na potezu uz cestu Metković – Vid širina bankine je oko 3,5 m (a što

je usklañeno s potrebama Uprave za ceste). Nasip uz vodotok Glibuša predviña se u pojasu

izmeñu ruba postojeće ceste te dijelom u samom koritu Glibuše.

Sa strane nebranjenog područja predviña se stabilizirani prostor uz put i pristup

poljoprivrednim parcelama širine 3 m. Prijelazi teških strojeva su predviñeni i preko i po

nasipu. Tijekom prosječnih vodostaja, po nasipu se predviña lokalni promet za poljoprivredna

vozila i prolaz grañevinskih strojeva za održavanje nasipa i objekata.

Za vrijeme poplava po nasipu se ne smiju kretati veliki strojevi. Svi radovi održavanja i

pripreme se moraju završiti u sušnom dijelu godine jer slaba nosivost temeljnog tla i zemljani

materijal za izgradnju nasipa ne dozvoljavaju drukčije postupanje.

Na cijeloj trasi su usvojene sljedeće četiri dionice s različitim tipom profila nasipa:

Dionica Duvrat

Nasip će se izgraditi uz postojeći prokop Duvrat, s krunom na koti +4,25 m n.m., a postojeći

žablji poklopci u nasipu prema Neretvi obnoviti i dovesti u prvobitnu funkciju. Po nasipu se

predviña prolaz grañevinskih strojeva za održavanje. Berma i kanal će se prilagoditi ureñenju

uz prokop Duvrat sa što manje radova. Postojeći prokop se neće produbljivati, već samo

urediti i vratiti u prvobitno stanje.

Za pristup lokaciji crpne stanice potrebno je urediti postojeći put uz prokop koji bi se dijelom

asfaltirao, a dijelom ostavio makadamski put. Uz lokaciju crpne postaje predviña se ostaviti

radni plato (makadam ili asfalt) širine 12 m.

Na platou će se smjestiti trafostanica i upravljačka kućica za crpnu stanicu. Širina zahvata je

28 do 35 m.

Na ovoj dionici postoji nekoliko stambenih objekata koji ostaju izvan branjenog područja, a

isti se ne smiju ugroziti predviñenim zahvatima obrane od poplava.


___________________________________________________________________________________________________


10

Dionice Jerkovac i Gabela

Od lokacije crpne postaje i ustave do ceste Metković – Vid kota krune nasipa je +4,25 m n.m.,

a pokosi su 1:1,5. Širina berme je 7 m, a kota dna kanala do -1,5 m n.m. Uz nasip sa strane

prema Vidu ostavlja se prostor od 3 m za održavanje nasipa i pristupni put parcelama. Uz

kanal sa strane prema Metkoviću ostavlja se prostor od 3 m za poljski zemljani put i

održavanje kanala. Na kruni nasipa predviña se makadamski put s mimoilaznicama na

razmaku od 500 m.

Dionica Crni put (Put Narone)

Nasipi uz cestu Metković – Vid će se izgraditi na razmaku od zapadnog ruba ceste do osi

nasipa oko 9,5 m tako da ostaje dovoljno mjesta za ureñenje i proširenje ceste prema projektu

«Rekonstrukcija regionalne ceste br. 2974, dionica Metković – Prud» (izradio projektni biro,

Palmotićeva 45, Zagreb, 1990). Od ruba nožice nasipa do novog asfalta na taj način ostaje

pojas od oko 3,5 m.

Kota krune nasipa je 4,25 m n.m., a širina krune je 3 m, nagib pokosa sa strane močvare 1:1,5,

a sa strane ceste 1:1 jer se oblaže kamenom. Uz nožicu nasipa izmeñu ceste i nasipa predviña

se drenaža s odvodnjom prema glavnom kanalu. Bankina izmeñu nasipa i ceste se ne predviña

asfaltirati.

Dionica Glibuša

Uz vodotok Glibuša zadržava se postojeća cesta, a nasip smješta izmeñu ceste i korita. Na

potezima gdje nedostaje slobodnog prostora, s nasipom se ulazi u korito vodotoka na način da

se prethodno ukloni mulj i treset sve do nosive podloge. Tijelo nasipa može biti od miješanog

kamenog materijala, a gornji dio nasipa od glinovitog materijal. Ovdje se treba postići

dovoljno veliki sloj nepropusnog materijala koji će se spojiti s nepropusnom podlogom.

Preljev Previñena je izvedba ukupno dva preljeva:

- jedan za područje Jerkovac kod spoja nasipa i ceste Metković – Vid

- drugi za područje Gabela kod crpne postaje.

Preljev će se obložiti zemljanim gabionskim tepihom, zatravniti i učvrstiti. Jednako će se

urediti i berma i pokosi kanala. Na kruni će se izvesti kameni tepih od jalovine s rubanjcima i

betonskim pasicama širine 0,5m. Kruna preljeva treba biti prohodna za predviñeni promet.

Karakteristike preljeva su sljedeće:

- Kota krune preljevne grañevine je +3,70 m n.m.

- Dužina preljeva je 100 m.

- Nagib pokosa 1:1,5.

- Kruna je predviñena za promet poljoprivrednih vozila


___________________________________________________________________________________________________


11

Ustave Ustave su predviñene kao regulacijske i protočne, a smještaju se u blizini crpnih postaja.

Ustave će služiti kao regulacijske za upravljanje vodostajima unutar sustava (upuštanje vode u

branjeno područje) i za brzo ispuštanje vode iz područja, dok se kao protočne koriste za

održavanje prirodnog režima i cirkulaciju voda izmeñu branjenog i nebranjenog područja.

Ustave se izvode kao betonske konstrukcije sa čeličnim zapornicama kojima se upravlja

putem elektromotora. Dimenzionirane su za brzu regulaciju voda unutar branjenog područja.

Za vrijeme ekstremnih situacija u branjeno područje se upušta količina vode kojom se ne

ugrožava stabilnost nasipa (opasnost popuštanja nasipa uslijed hidrostatičkog pritiska). Za

vrijeme ispuštanja vode iz područja one omogućavaju brzu evakuaciju viška voda paralelno sa

snižavanjem voda izvan branjenog područja.

Oprema ustava je tipska i prilagoñena za automatski ili poluautomatski rad.

2.2.2. Opis objekata unutrašnje odvodnje

Glavni odvodni kanal Namjena glavnog odvodnog kanala je omogućiti nesmetan dotok vode do profila crpne

postaje, stvoriti retencijski prostor za poplavne vode i osigurati cirkulaciju i osvježenje

unutrašnjih voda.

Karakteristike ovog kanala su sljedeće:

- Kota dna kanala od -1,20 do -1,50 m n.m. ( na profilu crpne stanice)

- Širina dna kanala je 2 m

- Nagib pokosa kanala 1:2.

Propusti Na dodiru nasipa Jerkovac i ceste Metković – Vid predviña se izvedba cjevastog tipskog

propusta s kotom dna -1 m n.m., otvora oko 1,5 m2, za evakuaciju viška voda iz dijela izmeñu

ceste Metković - Vid i Hercegovačke ulice. Uz cestu Metković – Vid s istočne strane ceste će

se u sklopu ureñenja zemljišta (nije predmet ovog projekta) izgraditi produžetak glavnog

kanala Jerkovac, koji će pokupiti višak voda ovog područja.

Glavni dovodni kanal do crpne postaje Jerkovac presijeca postojeća tri poljska puta koja

spajaju gradsko područje i močvaru Vid – Norin. Na mjestima križanja kanala s poljskim

putovima treba izvesti odgovarajuće propuste. Jedan propust je predviñen uz prokop Struga, a

dva propusta uz prokop Jerkovac.


___________________________________________________________________________________________________


12

Crpne postaje Crpne postaje neće služiti za melioracijsku odvodnju (cjelogodišnje održavanje nivoa i

odvodnju branjenog područja), već samo za regulaciju i odvodnju viška voda za vrijeme

obrane od poplava.

Karakteristike crpnih stanica su:

- Najviša kota crpljenja u naselju je +3 m n.m., a na poljoprivrednom zemljištu + 2,2

m n.m.

- Najniža kota crpljenja na poljoprivrednom zemljištu kod profila crpne stanice je +

0,90 m n.m.

- Maksimalna računska kota u nebranjenom području za vrijeme obrane od poplava

je + 3,70 m n.m.

- Kota dna kanala je (crpnog bazena) -2,00 m n.m.

Način odvodnje, plan rada i održavanja nivoa, retencije i crpkanja su u režimu aktivne obrane

od poplava, pa su unutrašnji vodostaji u funkciji vanjskih vodostaja i stabilnosti nasipa.

Maksimalna unutrašnja poplava za vrijeme redovne obrane od vanjskih voda je + 2,20 m n.m.

Razlika nivoa koji će se dozvoliti je 1,5 m ako je vanjska kota + 3,70 m n.m. Ukoliko doñe do

daljnjeg povišenja vodostaja, dakle do mogućnosti prelijevanja nasipa, tada se preko preljeva

mora pustiti voda u branjeni dio područja do prestanka obrane od poplava.

Unutrašnji nivo se postiže smanjenjem crpkanja i/ili puštanjem vode kroz regulacijske ustave.

Tip i vrsta crpne postaje

Predviñena je crpna postaja koja neće imati vidljivih grañevina. Zbog loše nosivosti terena.

predviñaju se crpne postaje sa uronjenim agregatima za koje nije potrebna nadgradnja u

obliku velikih zgrada.

Na osnovi iskustva u Donjoj Neretvi predloženi su fiksni uronjeni agregati u vertikalnoj

izvedbi. Obje crpne postaje imaju po 3 crpke, svaka kapaciteta 0,75 m3/s. Svi agregati su radni

(pričuvni je samo jedan u skladištu). Visina dobave crpke za normalno stanje je 4,0-4,5 m.

Temeljenje crpne postaje

Glavni problem je izvoñenje i osiguranje grañevinske jame za vrijeme radova. Loša nosivost i

stabilnost materijala zahtijeva rad u vodi ili plitku grañevinsku jamu. Način odvodnje i

postavljeni vodostaji u sustavu traže temeljenje objekata na koti -2,6 m n.m., što je povoljnije

za izvedbu radova, ali u budućnosti sprječava produbljenje i dublju odvodnju.

Radovi se trebaju izvoditi za vrijeme ljeta kada su najniži vodostaji u području. Ukoliko je

potrebna zamjena materijala, grañevinsku jamu će trebati produbiti i proširiti za potrebno

tehnološko rješenje. Za vrijeme izvoñenja radova, najveći očekivani vodostaj u području je


___________________________________________________________________________________________________


13

+1,5 m n.m., dakle potrebna kota krune nasipa oko grañevinske jame treba biti oko + 2,00 m

n.m.

Snaga motora

Snaga motora i propelera crpke mora pored normalnog prolaza plivajućih predmeta, koje ne

zadrži rešetka, savladati problem donosa žilavog svilenkastog korijenja tvrdih i drvenastih

trava (močvarna trska, svilac). Stoga snaga motora mora biti barem 15% veća od optimalne za

zadani kapacitet i visinu. Prema podacima iz literature (prospekti) za snagu motora od 55 kW,

potrebno je usvojiti stupanj više, dakle barem 65 kW za svaki agregat. Mogući pogon tri

agregata zahtijeva potrebnu instaliranu snagu oko 210 kW (na profilu motora).

Rešetka

Projektom se predviña priručna rešetka od betonskih mreža, koso postavljena u kanalu,

dostupna za čišćenje rovokopačem. Razlozi za odabir ovakvog rješenja su u činjenici da se na

branjenom području nalaze stare poljoprivredne površine koje imaju znatno manje dugačke

žilave trave od ostalih područja u Donjoj Neretvi te da će se crpna stanica koristiti

povremeno, tj. samo u vrijeme obrane od poplava, a crpke će imati ureñaj za samočišćenje ili

drobljenje organskih materijala.

2.3. RAZLOZI ZA PRIJEDLOG ZAHVATA

Postojeći sustav obrane od poplave, koji se sastoji od nasipa i glavnog kanala (Slika 1), a koji

se nalazi na desnoj obali rijeke Neretve, u zaleñu naselja Jerkovac – grad Metković, nije

dovoljan za obranu od poplava tog dijela grada Metkovića.

Naime područje dijela grada Metkovića, izgrañeno naselje Jerkovac, uz desnu obalu Neretve i

Gabela Polje potrebno je obraniti od velikih voda iz pravca močvare koja je pod utjecajem

Neretve. Velike vode dolaze iz rijeke Neretve kroz otvor mosta na rječici Norin i s vlastitog

slivnog područja močvare Vid - Norin.

Područje Vid - Norin je s južne strane zaštićeno od velikih voda rijeke Neretve izgrañenim

objektima: trupom željezničke pruge Ploče - Mostar i cestom Krvavac – Metković – Gabela.

Vodni režim zaobalja nije reguliran ni prilagoñen obrani od poplava, pa glavnina poplavnih

voda dolazi kroz otvor mosta na ušću rječice Norino te iz vlastitog sliva i izvorišta, čime je

cijelo područje grada Metkovića izloženo utjecaju vlastitih voda i voda Neretve iz profila

Kule Norinske.


___________________________________________________________________________________________________


14

Slika 1. Fotoslika grada Metkovića s naseljem Jerkovac i postojećim sustavom obrane od

poplave u zaleñu Jerkovca

Ubrzana urbanizacija traži što brže rješavanje problema obrane od poplava ovog dijela grada

Metkovića. Uvažavajući zahtjeve lokalne samouprave za rješavanjem problema obrane od

velikih voda, početkom 2002. godine završen je glavni projekt Obrana od poplava grada

Metkovića – desna obala Neretve TD 1/2000, (izradio Grañevinski fakultet, Sveučilišta u

Splitu) koji se odnosi na zaštitu od poplava šire urbane zone naselja Jerkovac s dijelom

poljoprivrednog zemljišta, a koji je ujedno i jedna od podloga za izradu ovoga zahtjeva.


___________________________________________________________________________________________________


15

2.4. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES

Za izvedbu cjelokupnog sustava obrane od poplava Grada Metkovića desna obala rijeke

Neretve na lokaciji zahvata predviñeni su sljedeći iskopi i nasipavanja materijala:

Iskopi Iskopi na trasi nasipa i kanala

Iskop humusa 21.160,66 m3

Iskop dijela korita Glibuše za temelj nasipa 21.099,59 m3

Široki iskop u kanalu sa odlaganjem uz trasu 75.034,89 m3

Iskop rova za drenažu uz nasip Put Narone 918,00 m3

Izrada «vrata» na križanju nasipa i Puta narone

Iskop temelja 35,00 m3

Izrada propusta

Široki iskop 179 m3

Iskopi za regulacijske objekte

Crpna stanica 264 m3

Ustava 382,5 m3

Ukupno iskopa na lokaciji zahvata 119.073,64m3

Nasipavanja Za izradu nasipa potrebno je osigurati ukupno oko 190.000 m3 materijala. Iskopom odvodnog

kanala i temelja predviñenih objekata (crpne stanice, propusti, ustave) može se dobiti najviše

oko 70.000 do 75.000 m3 kvalitetnog materijala za izradu nasipa. Zbog toga je iz pozajmišta

potrebno dopremiti još oko 110.000 do 120.000 m3 materijala. Potreban materijal, Nositelj

zahvata planira dopremiti iz otvorenih pozajmišta u blizini lokacije zahvata.

Moguće lokacije pozajmišta za dopremu potrebnog materijala su:

•••• Pozajmište Karamatići – iznad grada Ploče - na kojem je odloženo oko 3.000.000 m3

zemljano kamenog materijala sa gradilišta autoceste A 1

•••• Kamenolom – Glavice koji se nalazi na području općine Opuzen

•••• Kamenolom Bijeli Vir koji se nalazi na udaljenosti oko 6 km od grada Metkovića .

U slučaju da se isto ne realizira, već se ukaže potreba za novim nalazištem, za isto je potrebno

izraditi projekt nalazišta, a kako je i navedeno u glavnom projektu, u kojem će biti riješena


___________________________________________________________________________________________________


16

pitanja tehnologije, imovinsko – pravnih odnosa, ureñenja lokacije nakon završetka iskopa,

sanacija stanja, stabilnost grañevinske jame, eventualno nove namjene prostora.

U Tablici 1. prikazani su ostali materijali i njihove okvirne količine koje su potrebne za

izvoñenje cjelokupnog planiranog zahvata.

Tablica 1. Okvirne količine i vrsta ostalog materijala potrebnog za realizaciju zahvata

Vrsta materijala Količina

Oprema : Crpke

Automatka

Cilindri

Elektromotori

Žablji poklopci

Cjevovodi

4 komada

3 komada

3 komada

2 komada

3 komada

52 m

Geomreža 2.658 m2

Drenažne cijevi 681 m

Geosintetsici 15,180 m2

Beton 300,0 m3

Zaporni ureñaj 1

Filterplastica 530 m2 Montažni elementi: transportne kuke 452 kom

Izvor: Glavni projekt Obrana od poplava grada Metkovića – desna obala Neretve TD 1/2000,

Elektroenergetsko napajanje

Rješenjem je predviñena crpna stanica sa tri crpke instalirane snage 3x58 kW i dvije ustave

pokretane elektromotornim pogonom. U tu svrhu predviña se dovod električne energije

visokog napona (10kV) i izrada trafostanice (10/0.35) za snagu oko 210 kW kod crpne postaje

na dionici Duvrat..

2.5. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ

Predviñeni zahvat obrana od poplave grada Metkovića, desna obala rijeke Neretve ne

proizvodi posebne otpadne tvari niti se javljaju posebne emisije u okoliš.


___________________________________________________________________________________________________


17

2.6. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Tijekom izrade projekta kroz proteklo razdoblje bilo je više varijantnih rješenja u smislu

veličine obuhvata. Odabrana varijanta usvojena je sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća na

osnovu sheme putne i kanalske mreže projekta melioracije područja Vid - Norin. Na temelju

toga započeti su i radovi na dijelu glavnog odvodnog kanala Jerkovac (Slika 1.). Sve druge

varijante obrañivale su položaj crpnih stanica, bez ikakvih drugih značajnijih razlika.

Temeljem gore navedenog, a sukladno vrsti i karakteru zahvata nisu razmatrana varijantna

rješenja.

3. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1. PODACI O LOKACIJI ZAHVATA

Lokacija zahvata izgradnje sustava obrane od poplave, desna obala Neretve, predviñena je na

području Donje Neretve, u desnom zaobalju grada Metkovića tj. u području šire urbane zone

naselja Jerkovac s dijelom poljoprivrednog zemljišta pa sve do Gabela Polja na prostoru

susjedne države, Republike Bosne i Hercegovine.

Zahvat obrane od poplava grada Metkovića, desna obala Neretve izvest će se na dužini od 0,9

km uz postojeći kanal Duvrat do njegovog spoja s Neretvom (km 0+000) te po trasi

postojećeg nasipa za zaštitu Jerkovca (km 4 +300) do ceste Metković – Vid, na dužini od 0,7

km trasa prolazi uz cestu Metković - Vid prema vodotoku Glibuša i sve do državne granice

(od km 4+950 do km 6+280) prati vodotok Glibuša. Zadnja dionica trase nasipa dužine oko

2,4 km prolazi kroz Gabela Polje na prostoru susjedne države. Grafički prikaz zahvata dan je

u Prilogu 2., Pregledna situacija 1:25000.

Postojeći sustav obrane od poplave, koji se sastoji od nasipa i glavnog kanala (Prilog 5

Ortofoto snimak postojećeg stanja, 1999. godine), a koji se nalazi na desnoj obali rijeke

Neretve, u zaleñu naselja Jerkovac – grad Metković, nije dovoljan za obranu od poplava tog

dijela grada Metkovića.

Zahvat će se izvesti na katastarskim česticama u katastarskoj općini Metković:

Broj k.č. Broj k.č. Broj k.č. Broj k.č. Broj k.č. 4921 6226 4917/40 4917/82 6151/2 4923 6227 4917/42 4917/83 6151/3 4928 6230 4917/429 4917/84 6151/4 4929 6231 4917/43 4917/85 6153/1 4934 6234 4917/44 4917/86 6154/2 4935 6238 4917/45 4917/87 6154/3 4940 6239 4917/456 4917/88 6155/1


___________________________________________________________________________________________________


18

Broj k.č. Broj k.č. Broj k.č. Broj k.č. Broj k.č. 4941 6242 4917/46 4917/89 6155/3 4946 6243 4917/463 4917/90 6158/1 4947 6246 4917/464 4917/91 6158/2 4958 6257 4917/470 4917/92 6159/1 4959 6258 4917/474 4917/93 6159/2 4964 6261 4917/48 4917/94 6161/1 4965 6262 4917/49 4917/95 6164/1 4970 6269 4917/494 4918/2 6164/2 4971 6270 4917/495 4922/1 6164/3 4976 6273 4917/496 4922/2 6165/1 4977 6274 4917/497 4929/1 6165/2 4982 6277 4917/499 4929/2 6165/3 4986 6278 4917/5 4952/1 6206/1 4990 6287 4917/50 4952/2 6206/2 4994 6290 4917/500 4952/3 6206/3 4995 6291 4917/51 4983/1 6219/1 4998 6309 4917/52 4983/2 6219/2 5000 6314 4917/53 4987/1 6222/1 5002 6318 4917/54 4987/2 6222/2 5003 6321 4917/55 4991/1 6223/1 5011 6322 4917/56 4991/2 6223/2 5018 6325 4917/57 5006/1 6235/1 5019 6326 4917/58 5006/2 6235/2 6114 6333 4917/59 5006/3 6247/1 6117 6348 4917/60 5007/1 6247/2 6120 6352 4917/61 5007/2 6286/1 6121 6353 4917/62 5010/1 6286/2 6122 6360 4917/63 5010/2 6313/1 6123 7854 4917/64 5014/1 6313/2 6126 7868 4917/65 5014/2 6313/3 6127 3664/1 4917/66 5014/3 6317/1 6128 4917/192 4917/68 5022/1 6317/2 6129 4917/2 4917/69 5022/2 6334/2 6133 4917/29 4917/70 6116/1 6339/1 6152 4917/3 4917/71 6132/1 6339/2 6156 4917/31 4917/72 6132/2 6342/2 6157 4917/32 4917/73 6132/3 6347/1 6160 4917/33 4917/74 6134/2 6356/1 6162 4917/34 4917/75 6135/1 6356/2 6163 4917/35 4917/76 6135/2 6357/1 6207 4917/36 4917/77 6150/1 6357/2 6210 4917/37 4917/78 6150/2 7362/5 6214 4917/38 4917/79 6150/3 6215 4917/39 4917/80 6150/4 6218 4917/4 4917/81 6151/1


___________________________________________________________________________________________________


19

i na katastarskim česticama u katastarskoj općini Vid:

Broj k.č Broj k.č. Broj k.č Broj k.č Broj k.č. 2092 2103/5 2120/1 2134/1 2157/3 3800 2103/6 2121/1 2135/3 2158/3 3831 2103/7 2122/1 2136/5 2159/3

1978/1 2103/8 2123/1 2136/6 2160/3 1978/45 2103/9 2124/3 2137/3 2161/3

2094/1 2104/1 2125/1 2138/3 2162/3 2095/2 2107/1 2126/1 2139/3 2163/3 2096/2 2107/2 2127/1 2141/2 2164/5 2097/7 2107/3 2120/1 2142/4 2164/8 2097/8 2107/4 2121/1 2142/5 2165/3 2098/2 2108/1 2122/1 2142/6 2166/2 2099/1 2109/1 2123/1 2143/3 2167/6 2099/2 2109/2 2124/3 2143/4 2168/13 2099/3 2110/1 2125/1 2146/2 2168/14 2100/1 2111/1 2126/1 2147/5 2571/1 2100/2 2111/2 2127/1 2147/6 2571/2 2100/3 2112/1 2129/4 2150/4 2571/4 2101/1 2113/1 2129/5 2151/4 2801/1 2102/1 2113/2 2130/1 2153/4 2103/1 2116/1 2131/3 2154/2

2103/10 2117/1 2132/3 2155/2 2103/2 2119/1 2133/3 2156/3

Popis katastarskih čestica dan je temeljem Izvoda iz katastra za planirani zahvat, u okviru

Glavnog projekta.

S obzirom na lokaciju zahvata, desna obala rijeke Neretve, u nastavku će se dati kraći opis

užeg i šireg područja lokacije zahvata.

3.2. OPIS LOKACIJE ZAHVATA

Delta rijeke Neretve najveće je i najvrjednije močvarno-vlažno područje u obalnom dijelu

Republike Hrvatske. To je jedina prava delta koju Republika Hrvatska ima. Proteže se od

granice s Republikom Bosnom i Hercegovinom, oko glavnog korita rijeke i njezinih brojnih

rukavaca i manjih pritoka u duljini od oko 20 kilometara do utoka u more istočno od Ploča.

Delta se prostire na oko 12000 ha u Hrvatskoj, ali takoñer i u susjednoj Republici Bosni i

Hercegovini gdje obuhvaća područje Hutovog Blata i Deranskog jezera.

U području vlažne močvarne delte razvijena su i danas različita staništa na kojima raste bujna

vegetacija trske, šaša, rogoza te druga vodena vegetacija. Ovaj biljni pokrov iznad i ispod

vodene površine omogućuje život i opstanak mnogim životinjskim skupinama-od riba i


___________________________________________________________________________________________________


20

vodozemaca, gmazova pa do izuzetno bogatog ptičjeg svijeta. Ovdje postoje stalni ili

povremeno otvoreni vodotoci, jezera, bare i močvare uz vlažne livade. Oscilacija razine voda,

izmjena visokih poplavnih i niskih voda kada neka područja postaju suha, izričito je važna za

ova staništa jer takva izmjena omogućuje postojanje različitih ekoloških uvjeta koji se ciklički

izmjenjuju. Uz područje ušća sa obalnim lagunama i plićinama te suhim krškim područjem

koje okružuje vlažnu deltu, cijeli je ovaj kraj ekološki izričito raznoliko pa stoga i vrlo

vrijedno područje. Važno je kao stalno boravište mnogim vrstama ali i kao područje od

naročite važnosti za boravak vrsta u migraciji i zimovanju riba i posebno ptica.

Regulacijom glavnog toka rijeke u prošlosti pa onda i kasnijim melioracijskim radovima,

izvorni se močvarni prostor mijenjao gubeći u tim dijelovima svoju prirodnu izvornost a time

i iskonske vrijednosti u zamjenu za neke druge. Unatoč tomu, u delti Neretve i danas se

prostiru najveći tršćaci u Hrvatskoj.

Ovdje se može vidjeti i tradicionalni način izvoñenja melioracijskih radova, poznat kao

jendečenje. Čovjek iz močvare vadi plodno tlo i lopatom ga odlaže na svoju parcelu čime

podiže njezinu visinu i onemogućuje plavljenje i tako stvara kanale koji ga odjeljuju od

susjednih posjeda. Na taj je način stvoren i jedinstveni krajobraz u kojemu se izmjenjuju

prirodni močvarni tršćaci s obrañenim površinama i ljudskim radom stvorenim kanalima oko

njih. U novije vrijeme, umjesto tradicionalnog načina, koriste se i strojevi kojima se kopaju

širi i dublji kanali i stvaraju veće obradive parcele čime se oštećuje ovaj jedinstveni krajobraz

koji se može vidjeti jedino u hrvatskom dijelu delte rijeke Neretve. Danas, primjerice jednaku

površinu u području delte pokrivaju voćnjaci i tršćaci. Tako je nekadašnje jezero Modrić, koje

se prostiralo uz lijevu obalu rijeke i činilo najveću obalnu lagunu, isušeno i pretvoreno u

obradivo tlo. Najveće površine koje su i danas sačuvane u izvornom stanju pokrivene

tršćacima, su u području jezera Kuti na istočnom dijelu delte, kao i dio oko jezera Desne i

Modrog Oka u zapadnom dijelu izmeñu naselja Rogotina i Kule Norinske. Treće

najprostranije gotovo cjelovito područje neizmijenjenog močvarnog krajobraza prostire se na

sjeverozapadnom dijelu delte, na desnoj obali rijeke Neretve. Taj dio je gotovo u potpunosti

zadržao izvorna obilježja, pokriven je tršćacima, ispresijecan je malim vodotocima i kanalima

i samo malim dijelom se koristi za poljoprivredu. To je područje, u biološkom pogledu

jedinstvena cjelina, presječeno administrativnom granicom, državnom granicom izmeñu

Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine.

Vrijednost i raznolikost koja postoji u području delte rijeke Neretve ogleda se u broju

različitih staništa, broju biljnih zajednica, bogatom životinjskom svijetu te krajobraznim

osobitostima. Tako prema odgovarajućoj klasifikaciji ovdje postoje 22 kopnena staništa, a ako

se pribroje i ona uz samo ušće i obalu, zabilježeno je 31. Takoñer, treba reći da je u delti

zabilježeno 311 ptičjih vrsta od čega su 116 gnjezdarice, od ukupno oko četiristotinjak vrsta

ptica koliko danas u Europi živi. Meñu njima su i neke, poput patke njorke ili bukavca, a sve

su ugrožene gubitkom prirodnih staništa, mnoge i intenzivnim lovom i krivolovom. Unatoč


___________________________________________________________________________________________________


21

tomu ptičji je svijet još uvijek vrlo bogat, kvantitativno oštećen, ali se ne bilježi pad broja

vrsta. Ovo je područje takoñer bogato i u ihtiološkom pogledu. Do sada je zabilježeno 35

vrsta slatkovodnih riba, 11 vrsta su endemične za jadransko područje.

U rječici Norin 2005. godine otkrivena je i nova vrsta, Radovićev glavoč. Procjenjuje se da bi

zajedno sa morskim ribama koje žive u području delte i njezinim bočatim vodama, ukupni

broj ribljih vrsta mogao biti i do 150.

Zbog svoje raznolikosti i bogatstva područje delte rijeke Neretve prepoznato je i neki su

njezini dijelovi stavljeni pod zaštitu Zakona o zaštiti prirode i to:

• Jugoistočni dio delte rijeke Neretve-obuhvaća dio obale i mora pred njom na lijevoj

strani ušća zaštićen je u kategoriji posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata od 1974.

godine, površine od 250 ha. Ovo je područje posebno važno tijekom selidbe i za

zimovanje mnogih ptičjih vrsta kao i za mrijest riba i preživljavanje mlañi.

• Modro Oko i jezero Desne-potopljena je depresija u kršu iz koje istječe rječica Desanka

te Crna rijeka koje su desne pritoke Neretve. Nalazi se uz krški rub delte uz naselje

Desne gdje ima izvora od kojih je Modro oko najveći. Područje od 370 ha zaštićeno je u

kategoriji značajnog krajobraza 1974. godine te osim slikovitosti ima i ornitološki

značaj.

• Područje Predolac - Šibanica koje se nalazi uz sam Metković zaštićeno je u kategoriji

park šume koju uglavnom čini sastojina alepskog bora. Zauzima površinu od 67 ha i

zaštićena je od 1968. godine.

Područje planiranog zahvata izgradnje sustava za obranu od poplava dijela grada Metkovića

koji se nalazi na desnoj obali Neretve, predjela Jerkovac, je dio koji je naseljen bez plana i to

u samoj močvari te je za visokih voda koje se periodički pojavljuju, izložen poplavi pa ga

treba osigurati od tih voda. Gradnjom naselja i isušivanjem močvarnih površina u njegovoj

blizini te pretvaranjem u obradive, nestao je dio izvornog krajobraza. Dio koji je preostao,

proteže se sjeverno i zapadno od naselja i tu se nalaze i tri zaštićena dijela prirode. To su:

• Močvarno područje "Prud"-zaštićeno je u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata

1965. godine i ima površinu od oko 250 ha. Nalazi se istočno od naselja Vid i Prud uz

gornji dio toka rječice Norin te sjeverno od vodotoka Glibuša. Ovo je još potpuno

očuvano močvarno područje pokriveno trskom i drugom vodenom vegetacijom,

izloženo poplavama. Značajno je za gniježñenje i zimovanje mnogih rijetkih i ugroženih

ptičjih vrsta. Ovaj dio čini sa dijelom koji se nalazi u susjednoj državi u biološkom

pogledu integralnu cjelinu koju dijeli administrativna granica dviju država.

• Močvarno područje "Pod Gredom" proteže se zapadno i sjeverozapadno od naselja Vid i

toka rječice Norin i vodotoka Matice, izmeñu dva krška grebena. Zaštićen je 1965.

godine u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata. Površina mu iznosi 587 ha..

• Područje "Orepak" prostorno se nastavlja na prethodno navedeno u površini od 100 ha.

Zaštićeno je 1974. godine kao posebni ornitološki rezervat.


___________________________________________________________________________________________________


22

Ova tri rezervata zajedno, najveće su površine pokrivene biljnom zajednicom tršćaka u

hrvatskom Sredozemlju. To su lokaliteti, prije svega, gniježñenja rijetkih i ugroženih vrsta

ptica ali njihov značaj za selidbu i zimovanje mnogih kontinentalnih populacija nije manji.

Zbog svojih ornitoloških, ihtioloških i vegetacijskih značajki područje delte obuhvaćeno je i

institucionalnom zaštitom. Prema strateškim dokumentima Strategiji prostornog ureñenja RH

iz 1998. godine kao i prema Nacionalnoj strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i

krajobrazne raznolikosti iz 1999. godine cijelo područje delte predviñeno je za stavljanje pod

zakonsku zaštitu u kategoriji parka prirode. Godine 1993. delta stječe i meñunarodni status,

uvrštena je na popis vlažnih područja od meñunarodnog značaja Ramsarske konvencije,

Konvencije o zaštiti vlažnih područja. Prema Zakonu o zaštiti prirode i odgovarajućem

podzakonskom propisu cijelo područje uvršteno je takoñer u nacionalnu ekološku mrežu kao

područje značajno zbog divljih svojti koje tamo žive te kao područje od meñunarodnog

značaja za ptice. Pristupanjem Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji dijelovi prirode koji su

danas dio nacionalne ekološke mreže postati će dijelom europske ekološke mreže Natura

2000.

Hrvatski dio delte čini biološku i ekološku cjelinu s uzvodnim dijelom koji pripada Republici

Bosni i Hercegovini. Taj dio delte, u jednom svojem dijelu takoñer uživa zakonsku zaštitu

prema tamošnjim propisima i to u kategoriji parka prirode. To je područje takoñer na

Ramsarskom popisu vlažnih područja od meñunarodnog značaja a poznato je kao Park

prirode "Hutovo Blato". Zbog važnosti cijelog prostora delte, ostvareni su kontakti sa

susjednim područjem te je u njemu u provedbi zaštitni režim koji pogoduje očuvanju

vrijednosti prostora i njegovog živog svijeta i u hrvatskom dijelu delte.

Cijeli prostor delte i njegov živi svijet izravno ovisi o hidrološkim prilikama u slivnom

području rijeke - vodnom režimu rijeke Neretve, izvorima uz krški rub i malim vodotocima

koji kroz nju teku. Izmjena vlažnijih uvjeta i onih sušjih, visokih i najnižih voda stvara

mozaik različitih ekoloških uvjeta koji rezultiraju razvitkom i opstankom raznolikih biljnih

životnih zajednica koje onda omogućuju postojanje bogatog životinjskog svijeta. Promjena

vodnog režima, promjena količine vode i trajanja perioda viših i nižih vodostaja koji se

izmjenjuju, dovodi do promjene životnih uvjeta. O njihovu intenzitetu ovisi hoće li se

postojeći živi svijet njima moći prilagoditi, biti u nekoj mjeri izmijenjen ili će nestati i biti

zamijenjen nekim drugim životnim zajednicama. To znači da bi značajna promjena

hidroloških prilika, koja bi bila izazvana gradnjom obrambenog sustava od poplava dijela

grada Metkovića, prouzročila ireverzibilu promjenu u području zahvata, a možda i šire.

3.3. PROSTORNO - PLANSKA DOKUMENTACIJA

Uvidom u prostorno plansku dokumentaciju, izgradnja objekata obrane od poplave grada

Metkovića prema usvojenom rješenju odnosno Glavnom projektu TD 1/2000, je obuhvaćena

Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije (Službeno glasnik Dubrovačko-


___________________________________________________________________________________________________


23

neretvanske županije, broj 6/2003), a što je vidljivo iz kartografskog prikaza Prostornog plana

Dubrovačko neretvanske županije: INFRASTRUKTURNI SUSTAVI; 2.4.

VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI (Prilog 6).

Takoñer pod točkom 6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI)

UTVRðIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U

PROSOTRU; podtočka 6.3.3. Zaštitne i regulacijske grañevine, br.190 navedeno je sljedeće:

«Za obranu dijela Grada Metkovića smještenog na desnoj obali rijeke Neretve od

poplava, koje nastaju zbog prodora velikih voda Neretve kroz ušće Norina i izlijevanja

izvora po sjevernom rubu područja Vid-Norin, potrebno je izgraditi nasip s

nadvišenjima (projektiran za vodostaj + 3,55 m.n.m.) po trasi postojećeg nasipa za

zaštitu Jerkovca do ceste Metković-Vid, cestom Metković-Vid do vodotoka Glibuša,

te kroz Gabela Polje do brda južno od Slane Drage. Unutrašnja odvodnja branjenog

područja osigurati će se izgradnjom glavnih kanala uz novi nasip i detaljne kanalske

mreže kojima će se prikupljati suvišne vode iz crpnih postaja za evakuaciju voda u

vrijeme visokih vodostaja Neretve.»

Zahvat je predviñen i Prostornim planom ureñenja Grada Metkovića (Neretvanski glasnik

06/2004) (Prilog 6.), a u dijelu 6. UVJETI UTVRðIVANJA KORIDORA ILI TRASA I

POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA, podtočka 6.6.

Vodnogospodarski sustavi; Obrana od poplava, točka 6.6.12. navodi se:

«Za obranu od poplave na desnoj obali rijeke Neretve, koje nastaju zbog velikih prodora

voda Neretve kroz ušće Norina i izlijevanje izvora po sjevernom rubu područja Vid –

Norin, potrebna je izgradnja nasipa koji je projektiran za vodostaj +3,5 m n.m. s

potrebnim nadvišenjima. Nasip će se izvesti po trasi postojećeg nasipa za zaštitu Jerkovca

do ceste Metković – Vid do vodotoka Glibuša te dalje. Unutrašnja odvodnja branjenog

područja osigurat će se izgradnjom glavnih kanala uz novoplanirani nasip i detaljne

kanalske mreže kojom će se prikupljati suvišne vode i crpnih postaja za evakuaciju voda u

vrijeme visokih vodostaja.»

3.4. POLOŽAJ ZAHVATA U ODNOSU NA ZAŠTIĆENA I PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

Planirani zahvat nalazi se u području Nacionalne ekološke mreže HR5000031, delta Neretve,

važna područja za divlje svojte i stanišne tipove, te HR1000031, Delta Neretve. Meñunarodno

važno područje za ptice. (vidi Prilog 7. Nacionalna ekološka mreža – Važna područja za

divlje svojte i stanišne tipove, Državni zavod za zaštitu prirode). Zahvat se takoñer nalazi i na

popisu vlažnih područja od meñunarodnog značaja prema Ramsarskoj konvenciji.


___________________________________________________________________________________________________


24

Takoñer, treba reći da se sam zahvat ne planira u dijelovima prirode koji su zaštićeni

temeljem Zakona o zaštiti prirode, nego uz granicu jednog od njih -posebnog ornitološkog

rezervata "Prud" te u blizini dva druga ornitološka rezervata - "Pod Gredom" i "Orepka".

Sukladno podnesenom zahtjevu za provedbu postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za

ekološku mrežu, nadležno Ministarstvo kulture izdalo je Potvrdu (dokument Klasa: 612-

07/09-01/634, Urbroj: 532-08-02-02/1-09-4) kojom se potvrñuje da planirani zahvat izgradnje

sustava obrane od poplava dijela grada Metkovića na desnoj obali rijeke Neretve, neće imati

značajan utjecaj na ekološku mrežu, odnosno ciljeve očuvanja ekološke mreže. (vidi poglavlje

6.).

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Područje planiranog zahvata izgradnje sustava za obranu od poplava dijela grada Metkovića

koji se nalazi na desnoj obali Neretve, predjela Jerkovac, je dio koji je naseljen bez plana i to

u samoj močvari te je za visokih voda koje se periodički pojavljuju, izložen poplavi pa ga

treba osigurati od tih voda. Gradnjom naselja i isušivanjem močvarnih površina u njegovoj

blizini te pretvaranje u obradive, nestao je dio izvornog krajobraza.

Zahvat koji se planira imat će nedvojbeno utjecaja na područje u kojemu će se izvoditi kao i

na okolni prostor. Izravan će utjecaj biti učinjen izgradnjom nasipa tamo gdje ne postoji danas

te povišenjem nasipa u dijelu koji treba dograditi. Takoñer, izgradnja odvodnog kanala kao i

drugih navedenih grañevina koje čine ovaj sustav, trajna su promjena u prostoru. Ovaj će

sustav izravno promijeniti prilike u branjenom području ali samo za vrijeme pojave dvadeset

godišnjih poplavnih voda, kada će se visoke vode preko preljeva propustiti u branjena

područja. U nebranjenom će području takoñer doći do promjena koje će se ogledati u duljem

zadržavanju viših voda kada sustav bude štitio branjeno područje.

Naime, predloženo rješenje obrane od poplave grada Metkovića, desna obala Neretve, uvažilo

je stanje izgrañenosti zaštitnih objekata uz korito rijeke Neretve te prava i obveze svih

korisnika voda s uzvodnog dijela sliva u susjednoj državi, pa je za dimenzioniranje objekata

uzeta kao mjerodavna kota +3,70 m n.m. kojom se osigurava zaštita od poplavnih voda 20 do

33 godišnjeg povratnog perioda.

Područje utjecaja zahvata je samo u dijelu koje je već oduzeto od prirodnih vrijednosti, a

predviñena tehnologija obrane od poplave je takova da se ocjenjuje da zahvat neće imati

djelovanje na šire područje zahvata.

Naime, osim nasipa, uz trasu unutar branjenog područja je predviñena izvedba glavnog kanala

za gravitacijsku odvodnju područja Jerkovac, Glibuša i Gabela polje, odnosno dovod vode do


___________________________________________________________________________________________________


25

crpnih stanica kod viših vodostaja. Za vrijeme niskih vodostaja unutarnja odvodnja ostvarit će

se na prirodan način tj. gravitacijom otvaranjem ustava i uspostavljanjem sadašnjeg,

prirodnog režima stanja voda. Za vrijeme viših i visokih vodostaja, ustave se zatvaraju, a

evakuacija vode provodi preko crpnih stanica. Crpne stanice bi radile samo povremeno i to za

vrijeme dok su vanjski vodostaji viši od unutarnjih ili kad je potrebno održavati dopušteni

nivo podzemnih voda.

U izvanrednim okolnostima koje nastupaju pojavom velikih voda koje su veće od 20-

godišnjih, potrebno je spriječiti mogućnost nekontroliranog probijanja nasipa. Naime,

geotehnički istražni radovi i analize provedeni su za cijelu trasu i obje lokacije crpnih stanica.

Rezultati su ukazali na vrlo nepovoljne karakteristike temeljnog tla, pa se koncept osiguranja

stabilnosti objekata može ostvariti u funkciji vodostaja unutar i izvan sustava.

Zadovoljavajući faktor sigurnosti nasipa moguće je postići održavanjem razlike izmeñu

vanjskih i unutarnjih vodostaja od 1,5 m , pa je u tu svrhu potrebno provoditi balansiranje

volumena vode aktivnim preplavljivanjem dijela nižih površina. U tu je svrhu predviñena

izgradnja preljeva ureñenjem krune nasipa na dvije lokacije radi upuštanja viška vode u

branjeno područje. Dakle, kada vodostaj vanjskih voda dosegne maksimalnih +3,70 m n.m.

tada unutrašnji vodostaj od +2,20 m n.m. neće ugroziti postojeću najnižu kotu stambenih

objekata. Povišenjem kote vanjskih voda iznad kote +3,70 m n.m. preljevi se moraju

aktivirati, a voda pustiti u branjeno područje, jer bi nasip po svim proračunima popustio.

Nakon prestanka rada preljeva, započinje rad crpnih stanica za odvodnju unutarnjih voda,

odnosno gravitacijskih ispusta (ustava).

Vertikalna podizanja nivelete ceste Metković – Vid nisu predviñena. Za vrijeme velikih voda

predviña se privremeno zatvaranje prometa i pregrañivanja ceste montažnim elementima na

mjestu gdje trasa nasipa prelazi preko ceste. Cijeli sklop bit će rastavljiv i moći će se

deponirati u skladištu obrane od poplave.

Temeljem gore opisane tehnologije upravljanja predviñenim sustavom obrane od poplave

grada Metkovića desna obala rijeke Neretve te činjenice da se isti planira izvesti na lokaciji

postojećeg sustava obrane od poplave, koji danas ne osigurava adekvatnu obranu stanovnika u

naselju Jerkovac, ocjenjuje se da je osnovna promjena, djelovanje zahvata smanjivanje

učestalosti - nije isključivanje - poplava branjenih područja.

Takoñer, treba istaknuti i važan pozitivan učinak planirane gradnje koji se očituje u stvaranju

relativno branjenog područja u Jerkovcu i njegovo fizičko odvajanje od nebranjenog

močvarnog područja. Produženje trajanja viših voda u njemu podupire težnju da se ne

provode nova isušivanja i širenja naselja prema močvarnom području i rezervatima koji tamo

postoje.


___________________________________________________________________________________________________


26

4.1. Sažeti opis mogućih utjecaja na prirodu

Planiranim zahvatom namjeravaju se izgraditi kanali sa nasipom, preljevne grañevine,

propusti te sustav opremiti crpnim stanicama i ustavama i popustima.

Cijeli zahvat planira se u području koje je obuhvaćeno nacionalnom ekološkom mrežom

(Prilog 5), a ono se takoñer nalazi i na popisu vlažnih područja od meñunarodnog značaja

prema Ramsarskoj konvenciji. Takoñer, treba reći da se sam zahvat ne planira u dijelovima

prirode koji su zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode, nego uz granicu jednog od njih-

posebnog ornitološkog rezervata "Prud" te u blizini dva druga ornitološka rezervata- "Pod

Gredom" i "Orepka".

Dio sustava koji se planira i danas već postoji i njegov utjecaj na prostor može se

procjenjivati. Njegovom izgradnjom u branjenom dijelu omogućeno je pretvaranje

nekadašnjih tršćaka u poljoprivredno zemljište pa onda i nastajanje naselja Jerkovac kao

dijela Metkovića. Dijelovi prirodnih tršćaka održali su se u području koje je od ovog

utjecanog, odijeljeno vodotocima Norinom i Glibušom pa su rezervati i do danas očuvani.

Činjenica da su izvorni tršćaci u tim dijelovima očuvani pokazuje da utjecaj zahvata na njih

nije bio od bitnog značaja, jer isti nije bitno promijenio nekadašnji prirodni vodni režim u tom

području, kako površinskih tako niti podzemnih voda. Vodotoci Norin i Glibuša za nižih

vodostaja imaju ulogu odvodnje u tom dijelu delte, budući je teren nagnut prema moru i ušću

Neretve.

Budući se projektom ne predviña izgradnja koja bi mogla služiti u svrhu melioracije-

isušivanja danas vlažnog i poplavama izloženog područja, površina koje se sada obrañuju a

takoñer i rezervata Prud, pod Gredom i Orepak, sa zaštitarskog stanovišta ne bi trebalo doći

do negativnog utjecaja na njih.

Naime, projektom se želi omogućiti održavanje postojećeg vodnog režima sa svim njegovim

oscilacijama. Kada bi se ovaj prirodni režim bitno promijenio, kako površinskih tako i

podzemnih voda, to bi moglo značajno utjecati na rasprostranjenje danas postojećih prirodnih

biljnih i životinjskih zajednica, a možda i do njihova nestanka.

Projekt zahvata predviña održanje protoka svih voda za vrijeme niskih, srednjih pa i viših

voda kako izvan nasipa tako i u branjenom području naselja Jerkovac. Ovo održavanje

protoka voda izmeñu ova dva područja važno je ne samo za stanje u branjenom nego posebno

za održanje povoljnog stanja u rezervatnim područjima. Takovo će se stanje moći održati

zbog toga što će ustave za vrijeme uobičajenog vodostaja biti otvorene i time omogućen

spomenuti protok. Takoñer se može očekivati da se zatvaranjem planiranih ustava količina

vode u nebranjenom području i trajanje viših voda produži što pogoduje očuvanju postojećih

zajednica u obližnjim rezervatima kao i u njihovoj okolici.


___________________________________________________________________________________________________


27

Izgradnja obrambenog sustava traži veće količine materijala za podizanje postojećeg i

izgradnju novih dijelova nasipa. Pribavljanje materijala koji je potreban za gradnju, kada bi se

uzimao sa posudišta u području delte, dakle iz područja ekološke mreže, moglo bi prouzročiti

različite nepovoljne i neželjene promjene. Zato je veoma važno predvidjeti dopremu toga

materijala iz područja u okolini koje nema bitnog utjecaja na prilike u delti, a što je propisano

mjerama zaštite okoliša tijekom izvoñenja zahvata (vidi poglavlje 5.1.).

Grañevinskim radovima, kretanjem velikih radnih strojeva na gradilištu mogu nastati

nepotrebne štete ne poduzmu li se potrebne mjere da se organizacijom gradilišta umanje na

najmanju moguću mjeru. To posebno vrijedi za izvoñenje radova uz i na obali vodotoka

Glibuša. Vidljivo je da dio nove grañevine mora obuhvatiti obalu i dio korita Glibuše, budući

je potrebno zaštiti i izgrañene objekte-kuće koje se tamo nalaze. Zato način izvoñenja radova,

posebno u tom području, mora biti predmet posebne pažnje a kako je propisano mjerama

zaštite okoliša tijekom izvoñenja zahvata (vidi poglavlje 5.1.).

Tijekom izvoñenja radova na gradilištu će se morati odrediti privremena odlagališta materijala

koji će se u gradnji koristiti kao i odlagališta onog materijala koji se sa gradilišta mora

ukloniti zbog toga što se ne može ugraditi u novu grañevinu. Vrijeme izvoñenja radova

takoñer može imati važan utjecaj na zaštićena područja kao i na šire područje ekološke mreže.

Radovi koji se izvode u periodu od ožujka do lipnja ili čak do srpnja nepovoljno će utjecati na

gniježñenje ptica u području zahvata. Ova navedena djelovanja su privremenog karaktera

budući će nakon dovršetka radova ponovno zavladati mir a materijal koji će biti dopremljen

za gradnju bit će ugrañen te suvišan ili neiskoristiv odvezen na odgovarajuće mjesto izvan

područja ekološke mreža i tamo trajno zbrinut.

Zaključak:

Planirana izgradnja sustava za obranu od poplava naselja Jerkovac na desnoj obali rijeke

Neretve u Metkoviću može se smatrati zahvatom koji neće imati bitnog utjecaja na

vrijednosti delte rijeke Neretve koja je dio nacionalne ekološke mreže. Takoñer se može

pretpostaviti da neće biti značajnih trajnih nepovoljnih utjecaja na ornitološke rezervate

koji se nalaze u relativnoj blizini, neće se pojaviti negativni utjecaji na životne zajednice u

području zahvata a niti u širem području delte rijeke Neretve, a kako je zaključeno i u

Potvrdi izdanoj od strane Ministarstva kulture (dokument Klasa: 612-07/09-01/634,

Urbroj: 532-08-02-02/1-09-4). Uz propisane mjere zaštite koje je potrebno primijeniti

tijekom izgradnje sustava kao i u vremenu njegovog korištenja, mogući negativni utjecaji

se mogu znatno umanjiti a zahvat time učiniti prihvatljivim.


___________________________________________________________________________________________________


28

4.2. Sažeti opis mogućih utjecaja na tlo, vode i zraka

Prilikom izvoñenja planiranih objekata obrane od poplave grada Metkovića, desna obala

Neretve provodit će se uobičajeni pripremni, zemljani, hidrotehnički, betonski, armirački,

montažni i bravarski radovi sa svom potrebnom mehanizacijom i opremom. To su uobičajeni

radovi kod izgradnje hidrotehničkih objekata odnosno isti se svrstavaju u rutinske izvoñačke

poslove.

Tijekom pripreme i izvoñenja zahvata, uslijed rada strojeva te dopreme i otpreme materijala

sa lokacije zahvata, mogu se javiti utjecaji na pojedine sastavnice okoliša, a koji se

prvenstveno odnose na :

• Pojavu buke jačeg intenziteta u odnosu na sadašnje stanje uslijed rada mehanizacije i

kretanja transportnih sredstava;

• Onečišćenje zraka, prvenstveno prašinom, te ispušnim plinovima za vrijeme rada

mehanizacije i kretanja transportnih sredstava;

• Moguća onečišćenja tla uslijed incidentnog izlijevanja goriva iz transportnih sredstava

kao i mehanizacije na lokaciji zahvata, uslijed nepravilnog gospodarenja otpadom koji

će nastajati tijekom izvoñenja radova i uslijed boravka radnika na lokaciji zahvata;

• Zamućenje dijela vodotoka Glibuša uslijed iskopa materijala, mulja iz korita rijeke

Glibuše.

Ovi utjecaji vremenski su ograničeni na jednu ili najviše dvije grañevinske sezone te su isti

privremenog, kratkotrajnog, lokalnog karaktera i uobičajeni na gradilištima na kojima se

koristi mehanizacija.

Primjenom mjera zaštite okoliša a koje su navedene u poglavlju 5. i koje uključuju: pravilnu

organizacije gradilišta, angažiranje transportnih sredstava i mehanizacije koja ima

odgovarajuću dokumentaciju o ispravnosti odnosno angažiranjem vozila i mehanizacije, koja

su proizvedena, opremljena, rabljena i održavana tako da ne ispuštaju u zrak onečišćujuće

tvari iznad graničnih vrijednosti te korištenje malobučnih strojeva, ureñaja i sredstava za rad i

transport moguća onečišćenja okoliša mogu se umanjiti na najmanju moguću mjeru.

Na lokaciji zahvata planira se samo privremeno, uz trasu kanala, deponirati uklonjeni humus

21160,66 m3 i materijal iz širokog iskopa odnosno 75034,89 m3 materijala, koji će se po

izvedbi nasipa naknadno ugraditi u isti na dionici Jerkovac - Gabela Polje.

4.3. Sažeti opis mogući utjecaji na okoliš tijekom korištenja zahvata

Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se negativni utjecaji na okoliš iz razloga što je

predviñena obrana branjenog područja, kojom se ne mijenja režim površinskih i podzemnih

voda jer se projektom planira omogućiti održavanje postojećeg vodnog režima sa svim


___________________________________________________________________________________________________


29

njegovim oscilacijama te se ostavlja mogućnost namjernog preplavljivanja branjenog

područja s ciljem da bi se rasteretilo opterećenje glavnog vodotoka i smanjila opasnost

oštećenja izgrañenih objekata od poplave.

4.4. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Zahvat se jednim svojim dijelom proteže i u susjednu državu, u područje koje je hidrološki pa

onda i u ekološkom pogledu izravno povezano sa zaštićenim rezervatima u Hrvatskoj,

posebnu rezervatom "Prud" koji se proteže do državne granice sa susjednom državom.

Izgradnja dijela sustava u Republici Bosni i Hercegovini može imati utjecaja na dotok voda sa

toga područja u područje rezervata "Prud". Ovaj utjecaj ne bi trebao biti značajan s obzirom

na činjenicu da u branjenom području ostaju uglavnom samo već meliorirane površine

privedene obrañivanju dok površine pod tršćacima ostaju u nebranjenom, dakle izložene

utjecaju podzemnih voda i onih površinskih koje dolaze iz izvora uz rub aluvija.

4.5. Obilježja utjecaja

Zahvat koji se planira imati će nedvojbeno utjecaja na područje u kojemu će se izvoditi kao i

na okolni prostor. Izravan će utjecaj biti učinjen izgradnjom nasipa tamo gdje ne postoji danas

te povišenjem nasipa u dijelu koji treba dograditi. Takoñer izgradnja odvodnog kanala kao i

drugih navedenih grañevina koje čine ovaj sustav, trajna su promjena u prostoru.

Ovaj će sustav izravno promijeniti prilike u branjenom području, ali samo za vrijeme pojave

dvadeset godišnjih poplavnih voda, kada će se visoke vode preko preljeva propustiti u

branjena područja. U nebranjenom će području takoñer doći do promjena koje će se ogledati u

duljem zadržavanju viših voda kada sustav bude štitio branjeno područje.

Može se reći da će ova dva utjecaja kumulativno imati pozitivan učinak na zaštićena

močvarna područja i na održanje vlažnih staništa u ovom dijelu ekološke mreže delte rijeke

Neretve.

Negativni utjecaj zahvata mogao bi u nekoj mjeri proizaći zbog izgradnje nasipa i kanala u

susjednom močvarnom području u Gabela Polju u Republici Bosni i Hercegovini i smanjenja

dotoka voda iz toga područja u područja rezervata "Prud".

Važan pozitivni učinak planirane gradnje je stvaranje relativno branjenog područja u Jerkovcu

i njegovo fizičko odvajanje od nebranjenog močvarnog područja. Produženje trajanja viših

voda u njemu podupire težnju da se ne provode nova isušivanja i širenje naselja prema

močvarnom području i rezervatima koji tamo postoje.


___________________________________________________________________________________________________


30

4.6. Predvidiva značajnost utjecaja

Izgradnja nasipa, odvodnih kanala sa propustima, ustavama i crpnim stanicama predstavlja

sustav koji treba osigurati naseljeno područje na desnoj obali rijeke Neretve-Jerkovac, od

dvadeset godišnjih visokih voda.

Sustav nije zamišljen i projektiran s ciljem da se neki dio vlažne delte, močvare isuši i da mu

se time promijene sadašnja obilježja. Tijekom uobičajenih uvjeta, vode iz nebranjenog

područja moći će dotjecati u branjeno područje i time ga osvježavati.

Sustav će imati obrambenu ulogu u vrijeme porasta vodostaja, kada će se ustave zatvarati pa

će dotok viših voda u branjeno područje biti onemogućen. U to će vrijeme vodostaj u

nebranjenom području rasti te će stoga ornitološki rezervati koji tamo postoje biti izloženi

prirodnoj poplavi koje omogućuje održavanje ovih vrijednih vlažnih staništa. Doñe li do

pojave visokih voda koje prelaze dvadeset godišnji vodostaj, dio tih voda upustiti će se u

branjeno područje preko preljeva kako bi se spriječilo oštećenje sustava nasipa. Tada počinju

raditi crpne stanice koje će crpiti suvišnu vodu iz branjenog područja.

Može se reći da se u nebranjenom dijelu koji se nalazi uz naselje Jerkovac ne očekuju

negativne promjene vodnog režima, posebno ne smanjenje razine površinskih, a vjerojatno

niti temeljnih voda. Takva bi promjena bila jedina koja bi značajno mogla ugroziti opstanak

životnim zajednicama koje danas u tom području postoje i koje predstavljaju temeljnu

vrijednost delte rijeke Neretve. Jedini dio koji će biti pod utjecajem je dio današnjeg toka

riječice Glibuše koji mora biti izmijenjen jer se nalazi neposredno uz trasu novog obrambenog

nasipa. Ublažavanje utjecaja postići će se primjenom propisanih mjera zaštite (vidi poglavlje

5.1.).

5. PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Planirani zahvat ne proizvodi posebne opasne tvari, niti emisije u okoliš, no budući se radi o

grañevinskom zahvatu koji se proteže u duljini od gotovo 8 km ukupno, na dijelu koji se

planira izvesti u Hrvatskoj, a takoñer i na dijelu u susjednoj državi, moraju se predvidjeti

mjere kojima će se spriječiti trajna oštećenja prirodnog stanja već u samoj gradnji. Sve

promjene koje će nastati pristupom strojeva gradilištu, stvaranjem odlagalište materijala

potrebnog za gradnju te deponiranjem materijala koji se nalazi na mjestu gradnje, a ne može

se ugraditi u nove grañevine, moraju se tako planirati da je moguća sanacija terena nakon

završetka gradnje. To podrazumijeva uklanjanje svog neiskorištenog ili nepotrebnog

materijala odvozom na odlagališta koja su odreñena za zbrinjavanje.

Takoñer, tijekom korištenja izgrañenog sustava obrane od poplava, mora se predvidjeti i

njegovo održavanje. To uključuje, primjerice, održavanje pokosa nasipa na kojima treba

travnate površine održavati košnjom i to izvan vremena gniježñenja ptica.


___________________________________________________________________________________________________


31

U nastavku se daje prijedlog razmatranih mjera zaštite okoliša kako tijekom grañenja, tako i

tijekom korištenja zahvata.

5.1. Prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom izvoñenja zahvata

Mjere zaštite okoliša odnose se na mjere tijekom pripreme za gradnju i grañenja samog

zahvata i obuhvaćaju niz aktivnosti kojima se umanjuju mogući štetni utjecaj na postojeće

prirodne vrijednosti.

- Prije početka izgradnje treba jasno odrediti rubne granice zahvata kako bi se

spriječila prekomjerna oštećenja okolnog područja.

- Projektom organizacije gradilišta treba ograničiti pristup i kretanje teške

mehanizacije, kako bi površina devastirana radovima bila što manja, odnosno kako

bi se umanjio mogući štetni utjecaj u području izvoñenja radova na postojeće

prirodne vrijednosti.

- Pažljivom organizacijom gradilišta treba izbjeći suvišno uklanjanje vegetacije

(stabla).

- Prilikom izvoñenja zemljanih radova, sloj humusa treba odvojiti i posebno

deponirati uz trasu gradilišta te iskoristiti za završno ureñenje objekata – nasipa.

- Radove uz i na obali vodotoka Glibuša treba izvoditi na način da se ne utječe na

sam vodotok i ihtiofaunu te da se zaštite i izgrañeni objekti-kuće koje se tamo

nalaze.

- Izvoñenje iskopa treba organizirati na način da ne utječe na vodotok i ihtiofaunu

Norin.

- Za pribavljanje materijala za izgradnju planiranog zahvata ne smiju se otvarati

novi kopovi u području nacionalne ekološke mreže, već treba osigurati dopremu

toga materijala iz područja u okolini koje nema bitnog utjecaja na prilike u delti.

- Radove na osposobljavanju zahvata treba organizirati u vremenu i na način da se

ne utječe na gnježñenje ptica u tom području.

- U slučaju pronalaska gnijezda ugroženih vrsta ptica treba spriječiti svako

uznemiravanje ovih vrsta za vrijeme gniježñenja, a o pronalasku obavijestiti

nadležno tijelo za zaštitu prirode (Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture i

Državni zavod za zaštitu prirode).

- Potrebno je angažirati transportna sredstava i mehanizaciju koja imaju

odgovarajuću dokumentaciju o ispravnosti odnosno angažirati vozila i

mehanizaciju, koja su proizvedena, opremljena, rabljena i održavana tako da ne

ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti.


___________________________________________________________________________________________________


32

- U slučaju povećane emisije prašine tijekom dopreme i otpreme materijala te

izvoñenja radova, treba organizirati prskanje vodom pristupnih puteva.

- Za vrijeme izvoñenja prijevoza organizirati regulacija prometa i čišćenje kotača od

blata na priključku na javnu prometnicu.

- U cilju sprečavanja nastajanja buke tijekom grañevinskih radova, odnosno

održavanja razine vanjske buke u granicama propisanim člankom 5. i 17.

Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i

borave (NN 145/04) grañevinske radove se mora izvoditi malobučnim strojevima,

ureñajima i sredstvima za rad i transport te uz ispunjavanje zahtjeva Direktive

2000/14/EZ o emisiji buke u okoliš od opreme za vanjsku upotrebu.

- Bučne radove treba organizirati na način da se obavljaju tijekom dnevnog

razdoblja.

- Grañevinske radove izvoditi u dnevnim smjenama uz dopuštenu ekvivalentnu

razine buke do 70 dB(A). Tijekom dnevnog razdoblja, dopuštena ekvivalentna

razina buke iznosi 65 dB(A). Naime, u razdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se

prekoračenje dopuštene razine buke za dodatnih 5 dB (A) što ukupno iznosi 70 db

(A).

- Nakon završetka izvoñenja grañevinskih radova, iskope načinjene tijekom radova

poravnati sačuvanim tlom do oblika koji odgovara primarno zatečenom reljefu i

ostaviti prirodnoj rekultivaciji.

- Za sve vrste otpada koje će nastati tijekom izgradnje osigurati postupanje sukladno

zakonskim i podzakonskim aktima kojima je obuhvaćeno gospodarenje otpadom.

- Sa lokacije zahvata, nakon završetka radova potrebno je ukloniti sav neiskorišten

ili nepotreban materijal odvozom na odlagališta koja su odreñena za zbrinjavanje.

5.2. Prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata

- Tijekom korištenja izgrañenog sustava obrane od poplava, mora se predvidjeti i

njegovo održavanje. To uključuje održavanje pokosa nasipa na kojima treba

travnate površine održavati košnjom.

- Košnju i održavanje nasipa treba raditi u vremenu izvan gniježñenja ptica1..

1 Gnježñenje ptica odvija se u periodu od ožujka do lipnja ili čak do srpnja.


___________________________________________________________________________________________________


33

6. POTVRDA MINISTARSTVA KULTURE, UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE


___________________________________________________________________________________________________


34


___________________________________________________________________________________________________


35


___________________________________________________________________________________________________


36

7. POPIS PRILOGA

Prilog 1. Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda Nositelja zahvata

Prilog 2. Pregledna situacija 1:25.000 cjelokupnog zahvata

Prilog 3 Grafički prikaz Normalnih poprečnih profila Prilog 4. Grafički prikaz Objekata: Crpna stanica; Protočno regulacijska ustava,

Sigurnosni preljev.

Prilog 5. Ortofoto snimak lokacije zahvata

Prilog 6. Izvod iz prostorno planske dokumentacije

Prostorni plan ureñenja Dubrovačko neretvanske županije, Službeni glasnik

Dubrovačko –neretvanske županije 3/03

Prostorni plan ureñenja grada Metkovića, Neretvanski glasnik 6/04

Prilog 7. Nacionalna ekološka mreža – Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove,

Državni zavod za zaštitu prirode

Izvod iz Karte staništa Republike Hrvatske

Popis slika:

Slika 1. Fotoslika grada Metkovića s naseljem Jerkovac i postojećim sustavom obrane od poplave u zaleñu Jerkovca

Popis tablica:

Tablica 1. Okvirne količine i vrsta ostalog materijala potrebnog za realizaciju zahvata


___________________________________________________________________________________________________


Prilog 1. Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda Nositelja zahvata


___________________________________________________________________________________________________


Prilog 2. Pregledna situacija 1:25000 cjelokupnog zahvata


___________________________________________________________________________________________________


Prilog 3 Grafički prikaz Normalnih poprečnih profila


___________________________________________________________________________________________________


Prilog 4. Grafički prikaz Objekata: Crpna stanica; Protočno regulacijska ustava, Sigurnosni preljev


___________________________________________________________________________________________________


Prilog 5. Ortofoto snimak lokacije zahvata


___________________________________________________________________________________________________


Prilog 6. Izvod iz prostorno planske dokumentacije Prostorni plan ureñenja Dubrovačko neretvanske županije, Službeni glasnik Dubrovačko –neretvanske županije 3/03 Prostorni plan ureñenja grada Metkovića, Neretvanski glasnik 6/04


___________________________________________________________________________________________________


Prilog 7. Nacionalna ekološka mreža – Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove, Državni zavod za zaštitu prirode

Izvod iz Karte staništa Republike Hrvatske

Documents

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA … za ocjenu o potrebi... · Naručitelj: HRVATSKE VODE Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš _____ _____ Izradio:

ZAHTJEV ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA … za ocjenu o potrebi... · Naručitelj: HRVATSKE VODE Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš _ _ Izradio: